Gorivo u Srpskoj pojeftinilo je za pet feninga, a ove cijene zadržaće se do vikenda kada je moguća nova korekcija, potvrdio je za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS.
“Trenutna cijena dizela je od 2,49 do 2,59 KM po litri, a benzin od 2,59 do 2,65 KM”, rekao je Vučković.
Prema njegovim riječima, ovaj pad cijena je prouzrokovao pad na svjetskoj berzi gdje trenutno barel iznosi 81 dolar.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić smatra da se u ovoj godini može očekivati usporavanje stope inflacije koja je u februaru u BiH iznosila 12,9 odsto.
On podsjeća da su srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih pokazatelja, objavljene u novembru prošle godine, projektovale inflaciju od 6,3 odsto, odnosno tri odsto u 2024. godini.
Prema njegovim riječima, u ovoj godini se može očekivati usporavanje rasta inflacije.
Softić navodi da, iako se ne može govoriti o padu prosječnih potrošačkih cijena, već o usporavanju njihovog rasta, primarno zbog baznog efekta, faktori koji čine realnim očekivanja da inflacija bude blaža u tekućoj godini su i podaci sa međunarodnih tržišta koji trenutno ukazuju da će pritisak cijena energenata i hrane biti manji u ovoj godini.
Prosječna martovska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.258 KM i nominalno je veća od februarske za 0,2 odsto, a realno manja za 0,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Najviša prosječna neto plata u martu od 1.643 KM bila je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, a najniža od 926 KM u građevinarstvu.
U martu ove godine u odnosu na lani u svim oblastima registrovan je nominalni rast plate.
Prosječna martovska bruto plata iznosila je 1.910 KM.
Najviši godišnji rast cijena u martu ove godine od 20,1 odsto bio je kod hrane i bezalkoholnih pića zbog povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi, te ribe.
Godišnja inflacija u Srpskoj u martu u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila je 10,4 odsto, dok je mjesečna u martu u odnosu na februar bila 0,5 odsto.
Organizovanje teniskog turnira Srpska open u Banjaluci bilo je opravdano sa stanovišta ekonomskih efekata jer je doprinio povratku ekonomske stabilnosti u sektore turizma, ugostiteljstva i trgovine, rekao je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Vladan Šurlan.
– “Horeka” veoma pohvalno ocjenjuje organizaciju i sam događaj. Ta manifestacija u mnogo čemu je doprinijela ekonomskom razvoju – naglasio je Šurlan za Srnu.
On je istakao da je sve bilo besprijekorno organizovano, na evropskom i svjetskom nivou, kao i da su smještajni kapaciteti u Banjaluci bili popunjeni do maksimuma, ali da je slično bilo i u okolnim gradovima i mjestima.
– Ovakve manifestacije u više segmenata, ne samo u ugostiteljstvu, mogu da pomognu povratku u stabilne i normalne tokove poslije pandemije virusa korona i njenih efekata – dodao je Šurlan.
Teniski turnir Srpska open održan je u Banjaluci protekle sedmice.
Promet platnim karticama na internetu lani je premašio 448 miliona maraka, a tome su doprinijele nove politike prodajnih lanaca u zemlji, pojačane aktivnosti dostave robe u prehrambenoj i industriji ugostiteljstva, ali i početak dostave u BiH nekih od najvećih svjetskih onlajn trgovina.
Navedeno je to u godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2022. godinu, prema kojem je internet prodaja lani nastavila snažno da raste u odnosu na 2021. godinu i to za čak 69,1 odsto.
Poređenja radi, građani su na onlajn šoping 2019. godine karticama “ispeglali” tek 157,4 miliona maraka, piše “Glas Srpske“.
“Na internet prodaju u inostranstvu se odnosilo 71,4 odsto od ukupne internet prodaje u 2022. Godini”, navedeno je u dokumentu.
Podaci pokazuju da je ukupan promet platnim karticama na u BiH lani dostigao 14,1 milijardu maraka, što je za skoro 18 odsto više u odnosu na godinu ranije.
U izvještaju je navedeno da je sa slabljenjem pandemije i ublažavanjem restrikcija za kretanje fizičkih lica zabilježen snažan rast prometa na POS terminalima te da je vrijednost realizovanih transakcija, koja je u prošloj godini iznosila 3,77 milijardi, premašila pretpandemijske nivoe. Rast od 12,9 odsto lani je ostvaren i kada je u pitanju promet na ATM uređajima, koji je bio težak 9,88 milijardi.
Dodato je da se oporavak turizma u 2022. godini najbolje odražava u snažnom rastu realizovanih vrijednosti inostranih kartica u BiH.
“Promet po inostranim karticama u BiH za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u odnosu na 2019. godinu veći je za čak 32,6 odsto. Takođe, i promet za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u inostranstvu, po karticama izdatim u BiH, znatno je porastao u odnosu na pretpandemijski nivo”, pokazuju analize Centralne banke BiH.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da je ostvareni rast kada je riječ o upotrebi platnih kartica u BiH evidentan, ali da dinamika nije onakva kakva je mogla i trebalo da bude.
“Taj rast ni izbliza ne prati onaj u razvijenim zemljama, jer BiH generalno kaska za svjetskim prosjekom. Skok jeste veliki ako se posmatra u apsolutnim i relativnim relacijama, ali kada se gleda sa aspekta razvoja platnih transakcija, nije to nešto veliko. Pa na Zapadu se već uveliko plaća telefonima ili nekim drugim sistemima umjesto platnim karticama”, navodi Ljuboja i dodaje da podatak o ostvarenom prometu putem kartica turista pokazuje u kojoj se mjeri one koriste u inostranstvu.
Ljuboja kaže da se u budućnosti može očekivati da bezgotovinsko plaćanje u svim sferama života dostigne svoj maksimum te da će gotovi novac činiti pet do deset odsto ukupnog prometa.
“Pandemija je uticala na to da i oni koji su ranije bili skeptici prema kartičnom načinu plaćanja to promijene, mnogi su se uvjerili da to nije teško i nesigurno i da postoje sistemi osiguranja. Istina nemili događaji se dešavaju, ali i u radu sa gotovinom su se dešavali”, kazao je Ljuboja.
Brend
U izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je “Mastercard” najzastupljeniji brend kartica u zemlji.
“Razlog je što banke u BiH, uglavnom prihvataju ‘Mastercard’ i ‘Visa’ brendove kartica na ATM i POS terminalima. Ostali brednovi su zastupljeni u veoma malom broju banaka”, navedeno je u dokumentu.
Za godinu dana cijene proizvoda koje građani BiH najčešće kupuju su, doslovno, podivljale, a to se najviše odnosi na hranu.
Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža je u februaru prošle godine koštala 3,40 KM, a godinu kasnije kilogram je koštao 4,30 maraka.
Kilogram hljeba je sa 2,60 otišao na 3,30 KM, a bijelo pšenično brašno je sa 1,30 “skočilo” na 1,70 KM.
Za junetinu bez kosti, umjesto 15,6, plaćamo 19 maraka, a svinjetina sa kostima je sa 7,7 otišla na 10,20 KM.
Litar mlijeka u tetrapaku, sa 1,50 KM, poskupio je na čak 2,60 maraka, a kilogram tvrdog sira, umjesto 14,50, plaćamo 17,40 KM. Poskupjela su i jaja, te za 10 komada, umjesto tri, plaćamo četiri marke.
Skočile su i cijene voća, pa je, recimo, za kilogram banana, umjesto 2,60 KM, u februaru ove godine trebalo izdvojiti 3,50 maraka, a rast je zabilježen i kod povrća – crni luk je sa 1,40 “otišao” na 1,90, a krompir sa 1,40 na 1,60.
Zabilježen je i skok cijene šećera, i to sa 1,60 KM na 2,30 KM, te kuhinjske soli sa 0,90 na 1,20 KM, dok je mljevena kafa sa 16,40 poskupjela na 17,90 maraka.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da nije upratio da je ijedan političar dao konkretan prijedlog za prevazilaženje ove situacije.
“Cijene su porasle, a sve se svelo na predizborno obećanje političara da će nešto uraditi, dok poslije izbora nikog za to nije briga. Zaista, više ne možemo ništa očekivati od politike”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.
Veliko je pitanje kako u ovakvoj situaciji žive najugroženiji stanovnici, poput, recimo, penzionera.
“Prava je čarolija preživjeti od mjeseca do mjeseca. Penzije od, recimo, 300 do 600 maraka nisu dovoljne ni za preživljavanje. A to su ljudi koji su 30-40 godina radili, borili se, stvarali i svedeni su u situaciju da sada ne mogu ni preživjeti”, naglasio je Arnautović.
U sličnoj su situaciji i brojni radnici. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da prosječna plata u građevinskom sektoru iznosi 918 KM, a u komunalnom sektoru ispod 1.100 maraka.
“Znajući da u prosječne plate ulaze i plate vlasnika preduzeća, menadžera, direktora itd., to nam dovoljno govori o tome kako radnici u ova dva sektora žive. A poskupjelo je gotovo sve. Ne znam kako ljudi žive, od čega, kako se snalaze od mjeseca do mjeseca”, kaže Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.
Uvjerila se i sama, tokom kupovine, da cijene divljaju “preko noći”.
“Od hljeba, preko mlijeka, voća i povrća, onog osnovnog, što bi trebalo da se nađe na stolu svakog čovjeka, račun od juče nije isti računu današnjem. O mesu da ne govorim. Čak te cijene idu toliko da ljudi ne mogu da povjeruju da je račun ispravan. Dešavalo se da vidim ljude da pitaju da li je račun ispravan”, naglašava Vrabičićeva.
Računica je jednostavna i najbolje pokazuje kako se u BiH živi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za mart 2023. godine iznosi 2.892 KM.
Agencija za statistiku BiH izračunala je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za februar 2023. godine iznosila 1.211 KM.*
Rezultati IPSOS istraživanja pokazali su veliko povećanje prisustva nelegalnog rezanog duvana na bh. tržištu, a stručnjaci ističu da se institucije moraju uhvatiti u koštac s ovim problemom.
Rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana zabrinjava, a procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja tog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
IPSOS istraživanje, pritom, jasno pokazuje da borba protiv crnog tržišta cigareta daje rezultate, ali bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duvana.
Istraživanje je sprovedeno od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina, a pokazuje da u proteklom periodu, na tržištu Bosne i Hercegovine, postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta duvanskih proizvoda.
Osim što se bilježi povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan, zbog kontinuiranih aktivnosti agencija na nivou BiH, prvenstveno Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granične policije (GP) BiH u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Prema istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da bi suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda trebalo da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.
“Rad državnih agencija poput UIO BiH, SIPA, Granične policije, OSA u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta daje rezultate, što se vidi iz aktivnosti o zaustavljanju šverca i oduzetim količinama na crnom tržištu cigareta. Međutim, kada se radi o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema”, kaže Hadžić za “Nezavisne novine”.
Ovdje se, kako dodaje, prije svega misli da je potrebno regulisati primjenu državnog i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje način proizvodnje, otkupa, obrade, prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
“Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja. U konačnici, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i aktivnosti”, istakao je Hadžić.
Na pitanje šta gubi država, odnosno građani zbog masovne upotrebe ilegalnog rezanog duvana, on ističe da tu postoje brojne negativne posljedice.
“Rastom ilegalnih aktivnosti dolazi do negativnih posljedica za državu i društvo u cjelini, jer se na takve proizvode ne obračunava i naplaćuje porez, koji opet služi za finansiranje različitih državnih potreba, što uključuje i različite transfere prema građanima, posebno onim sa manjim primanjima”, rekao je Hadžić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su nam rekli da su proizvodnja i obrada duvana i duvanskih proizvoda u Republici Srpskoj uređeni Zakonom o duvanu.
Kako dodaju, Zakonom o duvanu propisano je da upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo, a inspekcijski nadzor nad poštovanjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo sprovođenje vrši Inspektorat posredstvom nadležnih inspektora Inspektorata i inspektora u sastavu jedinica lokalne samouprave.
Nadležni inspektor, između ostalog, ima pravo i dužnost da zabrani obavljanje djelatnosti proizvodnje i obrade duvana ako se ona obavlja bez rješenja kojim se odobrava obavljanje takve djelatnosti, pokrene postupak za ukidanje rješenja za obavljanje djelatnosti ako proizvođač duvana ili obrađivač duvana prestane da ispunjava uslove propisane za njegovo donošenje, oduzme duvan i rezani duvan koji je proizveden ili stavljen u promet suprotno odredbama zakona, kao i da naloži uništavanje rasada duvana.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu da je važno napomenuti da su izmjene i dopune Zakona o duvanu imale za cilj stvaranje uslova optimalne i efikasnije proizvodnje duvana i duvanskih proizvoda, što podrazumijeva uspostavljanje kooperativnih odnosa između primarne i prerađivačke industrije.
“Takođe, izmjenama i dopunama zakona definisana je i precizirana uloga organizatora proizvodnje i otkupa duvana. Na ovaj način zakonski se regulišu i uređuju odnosi između proizvođača sirovog duvana i organizatora proizvodnje i otkupa duvana, odnosno obrađivača duvana, što za cilj ima sprečavanje trgovine duvanom i duvanskim proizvodima van uređenog tržišta”, kažu za “Nezavisne novine” iz resornog ministarstva.
Podsjetimo, treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju “Stop švercu 2023”. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.
Brojne aktivnosti, koje je sproveo UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih akciznih markica.
U 2022. godini UIO BiH je izdao za 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje.
Povodom pokretanja kampanje Ratko Kovačević, potparol UIO, pozvao je građane da im pomognu jer su građani ti koji u svom najbližem okruženju vide i oni su ti kojima bude ponuđeno da kupe proizvode na crno.
“Tu, prije svega, mislimo na to kad neko ispod tezge izvadi kutiju cigareta koja nije obilježena markicama UIO, tako da želimo da nam dojave što kvalitetniju informaciju, jer ćemo samo tako i mi moći sprovesti aktivnosti na terenu. Ono što mogu uraditi jeste da tu informaciju dostavim na dva načina… Prvi je otvorena linija: 080020607 i ova linija potpuno je anonimna i besplatna. Naš broj je 065355155”, naveo je Kovačević.
Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno u slučaju rata na Tajvanu, što će dovesti do razornih posljedica po cijeli svijet, izjavio je tajvanski ministar spoljnih poslova DŽozef Vu.
“Većina zemalja je sigurna da se ova eskalacija neće dogoditi jer bi to bila katastrofa ne samo za Tajvan već i za Kinu i cijeli svijet. Ekonomske posljedice bi bile ogromne. Pogledajte lokaciju Tajvana – preko 40 odsto isporučene robe širom svijeta ide kroz Tajvanski moreuz”, rekao je Vu.
On je dodao da Tajvan proizvodi više od 60 odsto čipova u svijetu i 90 odsto najnaprednijih poluprovodnika.
“Rat na Tajvanu bi doveo do poremećaja u preko 40 odsto globalne trgovine”, rekao je zvaničnik španskom listu “ABC”.
U slučaju eskalacije situacije oko ostrva, mogao bi izbiti treći svjetski rat, smatra Vu.
Janis Sturnaras, član Upravnog savjeta Evropske centralne banke (ECB), upozorio je da kreatori politike ove zajmodavne institucije trebaju da budu oprezni i izbjegavaju velike ili male skokove u vezi sa odlukom o kamatnim stopama.
Sturnaras je u intervjuu grčkim medijimanaglasio da svaka takva odluka treba da bude zasnovana na podacima “upravo zato što smo blizu plafona, blizu maksimalnog povećanja”.
“Blizu – nisam rekao da smo još stigli, ali približavamo se tome”, rekao je Sturnaras, prenosi “Sputnjik”.
Primjedbe su uslijedile nakon što je ECB odlučila prošlog mjeseca da poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, na 3,5 odsto.
Ovo je urađeno uprkos bojazni da bi porast kamatnih stopa mogao da izazove domino efekat u bankarskom sektoru širom evrozone.
Zvaničnici ECB objasnili su da će inflacija najvjerovatnije ostati visoka “predugo”, što je, kako su rekli, podstaklo banku da nastavi sa planiranim povećanjem kamatnih stopa.
Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu usljed poboljšanja podataka o stanju ekonomije u evrozoni i Britaniji.
U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 50 centi ili 0,6 odsto i sada je 81,60 dolara po barelu.
U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 49 centi ili 0,7 odsto i iznosi 77,87 dolara po barelu.
Obje vrste nafte juče su bile u padu za više od dva odsto.
Prema posljednjim podacima, ekonomija se neočekivano oporavila od početka ovog mjeseca. Slična situacija registrovana je i u Britaniji.