VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Crno tržište cigareta u Bosni i Hercegovini: Uzdrmano, ali ne i uništeno

    Crno tržište cigareta u Bosni i Hercegovini: Uzdrmano, ali ne i uništeno

    Udio nelegalno prodatih cigareta bez akciznih markica u BiH se smanjuje, ali uprkos tome ne može se proglasiti pobjeda u borbi sa crnim tržištem – upozoravaju ekonomski analitičari i predstavnici nadležnih institucija.

    Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH kaže da je evidentno smanjenje crnog tržišta i to pokazuje i izdavanje akciznih markica čiji je broj do 2020. godine bio u padu, ali u 2021. i 2022. godini zabilježen je rast i to očekujemo i ove godine.

    “Građani su ti kojima najčešće bude ponuđeno da kupe proizvode na crno, poput cigareta koje nisu obilježene akciznim markicama UIO. Roba bez markica su proizvodi nepoznatog porijekla, sastava, a time su opasni za konzumiranje”, rekao je Kovačević.

    On je pojasnio da su akcize posebni porezi koji se, uz PDV od 17 posto, plaćaju na određene vrste proizvoda, odnosno na naftu i naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića i kafu.

    Kovačević je istakao da su prethodne dvije kampanje dale dobre rezultate, jer je, zahvaljujući pozivima građana, oduzeta značajna količina robe.

    “Vrijednost oduzetog duhana i cigareta u prethodne tri godine je više od 10 miliona KM. Smanjenje crnog tržišta duhana u BiH vidljivo je i kroz rast broja izdatih akciznih markica za obilježavanje cigareta. Prošle godine UIO je izdao 33 posto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na godinu ranije”, kazao je Kovačević.

    Ipak, bez obzira na povećanje broja zapljena u proteklom periodu, jedno od posljednjih istraživanja pokazuje kako je na bh. tržištu i dalje relativno lako doći do nelegalnih duhanskih proizvoda.

    Naime, globalna istraživačka kompanija IPSOS BiH provela je istraživanje u periodu od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine. Istraživanje je obavljeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, a obuhvata grupu ljudi starijih od 19 godina.

    Jedna od zanimljivosti koje je pokazalo istraživanje je ta da je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.

    Prema istom istraživanju, većina pušača rezanog duhana koristi ilegalni rezani duhan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.

    Drugi zabrinjavajući podatak je da se prodaja duhanskih proizvoda bez akciznih markica polako seli na internet.

    Očigledno je da je pojačana kontrola ulične prodaje i prodaje na pijacama preselila dio prodaje na online tržište. Online platforme su privlačne za švercere, jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija sa potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi sa mogućnošću otvaranja novih kanala/profila.

    Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, smatra da su primjetni pozitivni pomaci u suzbijanju ilegalne prodaje cigareta, ali naglašava da je ipak rano proglašavati pobjedu protiv crnog tržišta koje uvijek nalazi nove načine preživljavanja.

    “Ono što sad uočavamo je da raste nelegalna prodaja rezanog duhana i rast nelegalne prodaje duhanskih proizvoda putem interneta. Upravo iz tog razloga mora se u kontinuitetu i sinhronizirano raditi na suzbijanju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. To podrazumijeva strateški pristup na državnom i entitetskim nivoima, i to na način da se prvo primjenjuju državni i entitetski zakoni o duhanu kojim se uređuje: Proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda u BiH“, kazao je Grabovac.

    U tom lancu, dodaje, posebna pažnja treba se posvetiti regulaciji otkupa duhana i praćenju rezultata datih poticaja.

    “Osim pojačanih mjera kontrole tržišta, posebna pažnja se treba posvetiti i edukaciji građana koji trebaju shvatiti da crno tržište čini veliku štetu budžetskim prilivima, ali i samim konzumentima duhanskih proizvoda, jer duhan nepoznatog porijekla može biti višestruko štetniji od onog koji je poznatog i kontroliranog porijekla. Također, kupovinom nelegalnih proizvoda putem interneta kupci lako mogu postati žrtve raznih prevara”, istakao je Grabovac.

    Kako prijaviti nelegalnu prodaju duvanskih proizvoda

    Građani nelegalnu prodaju akciznih proizvoda mogu prijaviti posredstvom otvorene linije 080 02 06 07 ili viber broja 065 355 155, a svi pozivi su besplatni i anonimni.

  • Tegeltija: Stabilizacijom tržišta cijena hrane i energenata usporiti inflaciju

    Tegeltija: Stabilizacijom tržišta cijena hrane i energenata usporiti inflaciju

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će stabilizacijom tržišta cijena hrane i energenata, do koje očigledno dolazi, inflacija biti usporena, te da će do 2025. godine biti na prihvatljivom nivou.

    Mislim da će se ove godine inflacija stabilizovati do pet odsto, a da će se do kraja 2024. godine vratiti između dva i tri odsto, rekao je Tegeltija za ATV.

    On je dodao da se vlast bori protiv posljedica inflacije na životni standard građana i na privredu, ocijenivši da su vlade Republike Srpske i FBiH dobro radile u kriznim periodima, a da Savjet ministara nije tipična vlada, zbog čega je tu ponekad mnogo teže donositi odluke, nego u vladama.

    Govoreći o novom bloku političkih partija u FBiH, Tegeltija je naveo da je SDA u prethodnom periodu imala nadmen odnos prema političkim partnerima, a da partije u novom političkom bloku imaju novu energiju i ambiciju za promjene.

    Tegeltija je rekao da ne zna da li će biti budući direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, podsjetivši da je i 2009. godine bio najbolje rangirani kandidat za tu poziciju, ali da nije izabran jer Bošnjaci nisu glasali za to.

    On je istakao da se ove godine obilježava 20 godina od formiranja Uprave za indirektno oporezivanje, a da nikada do sada Srbin nije bio direktor te ustanove.

    – Ako budem direktor, znam šta je potrebno uraditi da bi Uprava bila još bolja. Poslije 20 godina Upravi su definitivno potrebna podešavanja i zakonska, i organizaciona, i kadrovska – rekao je Tegeltija.

    On smatra da Zakon o PDV-u nije trebao biti donesen u formi u kojoj je danas, kao i da nije trebala biti donesena jedinstvena stopa PDV-a.

    Tegeltija je dodao da će, ukoliko bude izabran na poziciju direktora Uprave, SNSD utvrditi novi prijedlog na njegovo mjesto u Savjetu ministara.

    Govoreći o promjeni direktora Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) BiH, Tegeltija je naveo da je OBA izuzetno važna agencija o kojoj je bilo mnogo polemika kada je riječ o formiranju novog rukovodstva.

    Vidjećemo šta je u pozadini svega. Dolaze neke čudne poruke. U ovom trenutku nemamo nikakvih naznaka da se nešto specijalno promijenilo – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o SNSD, u čijem je rukovodstvu, Tegeltija je naglasio da nikada nije bio neko “ko je pravio svoje struje” i istakao da je SNSD pokazao da ima kontinuitet u vođenju države i sposobnost u rukovođenju u najtežim situacijama.

    – To su građani prepoznali i nagradili na izborima 2022. godine – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o političkoj situaciji u Republici Srpskoj i opoziciji u Srpskoj, Tegeltija je naveo da se na političkoj sceni Republike Srpske sigurno neće ništa promijeniti, da opozicija u kontinuitetu gubi podršku građana Srpske i da će se to potvrditi i na izborima 2024. godine.

    – Imaju kontinuitet stalnih loših priča o Republici Srpskoj gdje postaju nevjerovatni i gdje ih građani svjesno kažnjavaju zbog takvog stava prema Srpskoj. Jedino što vidim da je novo u opoziciji jeste raslojavanje opozicije, odnosno stvaranja novih političkih partija – rekao je Tegeltija i dodao da je takav proces raslojavanja vidljiv i na formiranju nove stranke Jelene Trivić.

  • Strah od recesije obara cijene nafte

    Strah od recesije obara cijene nafte

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednje dvije sedmice pale su u prosjeku za 15 feninga, što je rezultat nekih “novih vjetrova” na globalnom naftnom tržištu, odnosno pada potražnje, ali i straha od recesije.
    Istakao je ovo za “Glas Srpske” profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević analizirajući novu cjenovnu klackalicu na tržištu crnog zlata u svijetu.

    Naime, iako se nakon “otvaranja” Kine, ali i odluke zemalja članica OPEK-a da smanje proizvodnju sirove nafte očekivalo da dođe do rasta cijena sirove nafte na 90, pa čak i 100 dolara po barelu, do toga ipak nije došlo, naprotiv, barel nafte je u posljednjih nekoliko sedmica pojeftinio za 10 dolara – sa 86, na 76 (12 odsto), što je, kako je objasnio Radosavljević, rezultat, prije svega, straha od recesije, pogotovo u glavama velikih trgovaca, ali i velikih finansijskih potresa koji su pogodili američki bankarski sektor.

    “Ono što je primjetno, a nije bio slučaj u nekom ranijem periodu, jeste da je tržište postalo volativno, odnosno izuzetno osetljivo, tako da cijene padaju i rastu neviđenom brzinom, i to u veoma kratkom periodu. Ne postoji period prilagodbe. Odmah se reaguje pa čak i na “povjetarac”. Zato je i teško reći da li će ovaj trend pada cijena biti nastavljen i u narednom periodu. To nijedan stručnjak ne može sa sigurnošću da kaže, jer ni modeli po kojima se to radi u današnjim okolnostima uglavnom nisu primenjivi”, kaže Radosavljević.

    Dodaje, ako bi baš morao da se upusti u tu avanturu, onda bi prognozirao da će cijene tokom ove godine vjerovatno ostati na ovom nivou, odnosno da će neki godišnji prosjek iznositi između 82 i 84 dolara po barelu.

    “Ali, da se odmah i ogradim, ne bi me začudilo ako bi došlo i do nekih novih turbulencija, upravo zbog pomenute preosetljivosti naftnog tržišta, koje nakon rata u Ukrajini nikako da se stabilizuje, ali i raznih špekulacija velikih trgovaca i proizvođača crnog zlata koji su do sada krojili cene. Ne treba zaboraviti da se radi o izuzetno profitabilnom poslu, o čemu svedoče i prošlogodišnje rekordne zarade velikih naftnih igrača, ali i vlasnika benzinskih pumpi”, naglašava ovaj stručnjak.

    Navodi i da su potresi bankarskog sektora imali mnogo veze s cijenama nafte jer, kako je pojasnio, strah od eventualnog bankarskog sloma prvo je prerastao u strah od šireg sloma, a onda i u strah od propasti naftnog tržišta, odnosno potražnje.

    “U kolikoj mjeri će sve pomenuto uticati i na kretanje cijena na našim domaćim pumpama? Prodavci su do sada bili izuzetno oprezni, te su po automatizmu nakon rasta cijena na naftnom tržištu dizali svoje cijene, ali kada je dolazilo do pada, nisu to tako ekspresno radili zbog obazrivosti, ali vjerovatno i zbog lova u mutnom i ekstraprofita. Da zaključim, da bi došlo do značajnijeg pada cijena, tržište treba da bude stabilno bar jedan određen period. Ono što je dobro, jeste da su ove cijene značajno niže od onih prošlogodišnjih”, poručio je Radosavljević.

    Politika poslovanja

    Prema podacima Privredne komore, u Srpskoj je u posljednjih nekoliko sedmica zabilježeno značajno pojeftinjenje goriva, te tako danas cijena dizela na pumpama iznosi između 2,35 i 2,45 KM, a benzina između 2,49 i 2,59 maraka po litru.

    Kako su pojasnili, do ovih korekcija je došlo jer je cijena nafte na berzi pala, ali i zbog toga što su mnogi vlasnici pumpi promijenili dobavljača ili smanjili marže koje formiraju na osnovu svoje politike poslovanja.

  • Sprema se ekonomski haos?

    Sprema se ekonomski haos?

    Bajden i lideri Kongresa nisu saglasni kako da se reši budžetska kriza.

    Predsednik SAD Džozef Bajden i lideri Kongresa sastali su se na prvom direktnom sastanku organizovanom sa ciljem da se izbegne nezapamćeni budžetski deficit američke administracije, ali nisu uspeli da postignu saglasnost kako da se izbegne budžetska kriza.

    Predsednik je u Ovalnoj sobi Bele kuće poželeo dobrodošlicu predsedavajućem Predstavničkog doma Kevinu Mekartiju, lideru demokrata u Predstavničkom domu Hakimu Džefrisu, lideru senatske većine Čaku Šameru i lideru manjine Miču Mekonelu.

    U izveštaju AP se ističe da je njihov početni izazov bio da se dogovore o čemu se tačno razgovara tokom sastanka koji je trajao nešto više od jednog sata.

    Američka administracija našla se pred rizikom da od 1. juna više neće biti u stanju da ispuni svoje finansijske obaveze, što je izazvalo strepnju da bi u ekonomiji mogao da nastane haosa.

    Republikanci su došli u Belu kuću u nadi da će se pregovori voditi o velikom smanjenju federalne potrošnje što bi omogućilo nova zaduživanja kojima bi administracija izbegla nesloventnost i neispunjavanje svojih finansijskih obaveza.

    Bajden je, s druge strane, pristupio pregovorima sa kongresnim liderima uz naglašeno protivljenje ideji da pregovori o budžetskom deficitu budu taoci kreditiranja i ponovo je istakao da je spreman da vodi razgovore o budžetu tek nakon što se otkloni pretnja deficitom.

    Neposredno pre početka sastanka sa kongresnim vrhom Bajden je dobacio novinarima: “Počinjemo sa razgovorima, rešićemo sve svetske probleme”.

    Pre početka sastanka u Beloj kući, i Mekarti i sekretar za štampu Bele kuće Karin Žan-Pjer su nepopustljivo poručili da se neizvršavanje finansijskih obaveza kao posledica budžetskog deficita može jednostavno sprečiti – ako druga strana prihvati da odustane od svojih zahteva.

    Provalija između ovih suprotnih stavova podstiče neizvesnost koja uznemiruje finansijska tržišta i preti da se pretvori u krizni talas koji se nadvija nad američkom ekonomijom.

    Mekarti je danas rekao da je savezni sporazum o deficitu potreban do sledeće nedelje ako Vašington želi da od 1. juna izbegne nesoventnost i rekao je da ne vidi razlog zašto obe strane ne bi mogle brzo da postignu dogovor oko predloga republikanaca o smanjenju potrošnje u zamenu za podizanje granice zaduživanja.

    “Mislim da to nije tako teška odluka”, rekao je Mekarti u razgovoru sa novinarima u američkom kongresu uoči sastanka sa predsednikom bajdenom.

    Lider republikanske manjine u Senatu Mič Mekonel podržao je svog stranačkog kolegu i predsedavajućeg Predstavničkog doma Mekartija i dozvolio mu da preuzme vođstvo u pregovorima u Beloj kući.

    “Nema razloga da naša zemlja krene putem krize”, rekao je Mekonel.

    Predsednik Bajden insistira na tome da se o podizanju granice duga ne može pregovarati i zahteva da se ograničenja javne potrošnje razmatraju odvojeno, kao deo godišnjeg budžetskog procesa.

    Republikanci u Predstavničkom domu nedavno su usvojili sveobuhvatan zakon o smanjenju javne potrošnje, što je bila uvodna ponuda u pregovorima sa predsednikom bajdenom.

    Međutim, taj zakon nema šanse u Senatu koji kontrolišu demokrate, a i Bela kuća je zapretila da će na njega staviti veto.

  • Pad cijena goriva u Srpskoj

    Pad cijena goriva u Srpskoj

    U Republici Srpskoj gorivo je pojeftinilo između 0,15 i 0,20 feninga po litru, saopšteno je iz Privredne komore Srpske.

    Pojeftinjenje goriva zabilježeno je u posljednjih deset danas, pa je trenutno cijena dizela u Srpskoj između 2,35 i 2,45 KM, a benzina između 2,49 i 2,59 KM, navodi se u saopštenju.

    Iz Privredne komore Republike Srpske ističu da je gorivo pojeftinilo zbog pada cijena nafte na svjetskoj berzi koje je primjetno proteklih sedmica i dodaju da je trenutna cijena nafte na berzi 76,71 dolar po barelu, što je za oko šest dolara manje u odnosu na prije dvije sedmice.

    Na formiranje cijena goriva u Srpskoj utiče cijena na berzi na osnovu koje dobavljači formiraju svoje cijene.

    Iz Privredne komore napominju da razlog za razliku cijena na pumpama može biti u izboru dobavljača koji imaju svoje cijene nabavnog goriva i visinama marže koju distributeri formiraju na osnovu svoje politike poslovanja.

  • Oročeni depoziti stanovništva u konstantnom padu

    Oročeni depoziti stanovništva u konstantnom padu

    Učešće oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva BiH bilježi konstantan pad, rečeno je “Nezavisnim novinama” iz Centralne banke BiH.

    Kako su istakli, tokom 2018. godine kretao se u rasponu od 45 do 48 odsto, 2019. godine 43-45 odsto, 2020. godine 40-43 odsto, 2021. 36-39 odsto i 2022. godine od 31 do 36 odsto ukupnih depozita stanovništva.

    “Najveći istorijski nivo oročenih depozita fizičkih lica bio je u januaru 2020. godine, kada su zabilježeno 5,73 milijarde KM oročenih depozita fizičkih lica. Najveći istorijski nivo oročenih depozita pravnih lica bio je u julu 2022. godine, kada je zabilježeno 1,85 milijardi KM oročenih depozita pravnih lica”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Ukupni depoziti domaćih sektora kod bh. banaka na kraju februara 2023. godine iznosili su 29,19 milijardi KM.

    “Od ovog broja depoziti fizičkih lica učestvuju sa 14,84 milijarde KM ili 50,9%, depoziti pravnih lica (javna i privatna preduzeća) učestvuju sa 8,29 milijardi KM ili 28,4%, depoziti vlade učestvuju sa 4,25 milijardi KM ili 14,6% i depoziti ostalih sektora (nebankarske finansijske organizacije, neprofitne institucije i ostali depoziti) učestvuju sa 1,81 milijardu KM ili 6,1%”, naveli su iz CB BiH.

    Na kraju 2022. godine ukupni depoziti domaćih sektora kod bh. banaka iznosili su 29,23 milijarde KM, na kraju februara 2023. godine iznosili su 29,19 milijardi KM, a godinu prije, na kraju februara 2022. godine iznosili su 27,58 milijardi KM.

    “Ukupni oročeni depoziti stanovništva na kraju februara 2023. godine iznosili su 4,65 milijardi KM ili 29,5% od ukupnih depozita stanovništva kod bh. banaka”, istakli su za “Nezavisne” iz Centralne banke BiH.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da je ovo neobičan trend budući da osnovni poslovni model klasičnog komercijalnog bankarstva prima veliki broj malih kratkoročnih depozita stanovništva i odobrava manji broj većih dugoročnijih kredita privredi.

    “Osnovna struktura klasičnog bankarstva je da većina depozita dolazi iz sektora stanovništva, jer većina kredita treba da se plasira u privredu. BiH je i ranije imala sličnu situaciju, pogotovo nakon privatizacija 2006. i 2007. godine, kada je država imala značajno učešće u depozitima. Ovo što danas gledamo su kratkoročni trendovi i ne vjerujem da može potrajati zbog toga što se ovdje radi o šokovima, odnosno krizama kao što su pandemija virusa korona, gdje su ljudi izgubili prihode i morali su da povlače sredstva i štednju koju su imali odranije kako bi finansirali troškove života.

    Prošle godine došao je i rat u Ukrajini, čija je prateća pojava inflacija. Problem sa inflacijom je to što nema smisla držati novac u smislu depozita, jer je inflacija bila 13,14 odsto, a kamatne stope 0,8 odsto. To praktično znači da na godišnjem nivou, ako držite sredstva u banci, gubite 10 odsto kupovne moći. Zbog toga su i nekretnine poskupile, jer su one na neki način bile apsorber finansijskog tržišta, i umjesto u bankama, ljudi su svoju štednju ulagali u nekretnine. Svi ovi podaci su donekle i pozitivni, uzimajući u obzir to kakve su okolnosti bile nenaklonjene štednji u bankama. Čim se inflacija vrati u neku normalu i prihodi se dodatno stabilizuju, očekujem povratak trendu rasta učešća oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva”, objasnio je Đogo.

  • BiH nema zlato, da ga nije prodavala, sada bi imala 450.000.000 evra

    BiH nema zlato, da ga nije prodavala, sada bi imala 450.000.000 evra

    U ovom trenutku Bosna i Hercegovina kao država nema ni gram zlata u rezervama, a da u prethodnim godinama nije prodavala to zlato sada bi imala 237.000 unci ili 7,3 tone zlata vrijednosti oko 450 miliona evra.

    Naime, formalno-pravno BiH nema zlato, već je ono u vlasništvu Centralne banke Bosne i Hercegovine koja ga prodaje ili kupuje zavisno od njihove lične procjene i na te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Savjeta ministara BiH.

    Sve svoje zlato koje je imala Bosna i Hercegovina je prodala. Iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, 2001. godine BiH je dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Savjeta ministara BiH kojim je tada predsjedavao Zlatko Lagumdžija, a ministar finansija bio Anto Domazet, to zlato je prodato po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 miliona KM. Ubrzo nakon te prodaje cijena zlata porasla je na oko 300 dolara po unci i BiH je izgubila oko pet miliona KM.

    Da je danas prodavala to zlato, recimo, BiH bi mogla dobiti 352 miliona evra.

    Kasnije, odnosno 2009. godine, BiH je, takođe, od sredstava sukcesije dobila još 42.360 unci zlata, koje je morala prodati, jer je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobijenih po Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

    “Monetarno zlato prenosi se u Centralnu banku BiH i konvertira se u novčani oblik prodajom na domaćem i inostranom tržištu na osnovu procjene Centralne banke BiH i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine u vezi sa najpovoljnijim vremenom u uslovima prodaje”, navedeno je u zakonu koji je nametnuo Incko.

    Upravo to zlato, iz 2009. godine, dobijeno iz sukcesije kupila je Centralna banka BiH i od tada u kontinuitetu raspolaže tim zlatom u manjim ili većim količinama, zavisno od prodaje i kupovine.

    Te godine u bilansu stanja iskazano je zlato u vrijednosti od 63,2 miliona KM. Trenutno, Centralna banka Bosne i Hercegovine ima u vlasništvu 48.000 unci zlata ili oko 1.360 kilograma, čija je vrijednost danas oko 86 miliona KM s obzirom na to da unca zlata na svjetskom tržištu ovih dana vrijedi oko 1.800 dolara.

    “Bosna i Hercegovina nema zlato. Zlato je sastavni dio deviznih rezervi i vlasništvo je Centralne banke BiH, koja je investirala u to zlato, i danas ono služi za pokriće konvertibilne marke. BiH je od sukcesije u dva navrata dobila zlato i to prodala, između ostalih, i Centralnoj banci. BiH je mogla držati to zlato, ali ono se vodi kao aktiva i onda se oni toga oslobađaju. To je uradila i Hrvatska, koja isto tako nema zlato”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Zlato kojim raspolaže Centralna banka BiH fizički je locirano u trezoru Engleske banke u Londonu, a kako kaže Saša Stevanović, ekonomista, činjenica da ono nije u državi je procjena upravljača deviznim rezervama da nam kao takvo nije potrebno i da ne postoji rizik ugovorne strane da smo 100 odsto sigurni da ovo što se dešava u svijetu neće praviti promjene u monetarnom sistemu svijeta i da se ne dešava ništa što bi moglo dovesti do novog svjetskog poretka.

    “Kada profesionalno upravljate, kada ste posvećeni rizicima, onda nikad niste 100 posto sigurni. Upravljanje deviznim rezervama CB BiH od perioda 1997. do 2020. godine može se okarakterisati kao upravljanje u jednom sistemu gdje je sve bilo poznato. Nakon pandemije sve više glasova je da je potrebno razgovarati. Već sada su jasne naznake da to treba raditi s onima koji pružaju tehničku pomoć CB BiH jer ne možemo reći da je uspjeh ako imate dobit 26 miliona KM, a gubitak kapitala od preko 320 miliona KM. Potrebno je razgovarati o tome šta nas čeka u svijetu”, rekao je Stevanović.

    On kaže da treba postaviti pitanje kako uspostaviti povjerenje jednih među drugima i na koji način, neko ko je uplatio 40 odsto kapitala u osnovni kapital CB BiH može očekivati da dobije dividendu u tom iznosu.

    “Svjedoci smo da zemlje istoka i mnoge centralne banke kupuju rekordne količine zlata, a mi to ne radimo, mi ga prodajemo. To je hrabar i, moje mišljenje s obzirom na to da ga nemamo u svojoj zemlji, pogrešan potez”, rekao je Stevanović.

    Pitajući se šta bi bilo da smo trećinu rasta monetarne pasive ulagali u zlato, Stevanović kaže da bi danas to iznosilo osam milijardi KM, ali da je lako biti general poslije bitke.

  • Cijelu platu 17 godina treba odvajati za stan

    Cijelu platu 17 godina treba odvajati za stan

    Svako ko sa prosječnom platom u Republici Srpskoj, a koja je za mart iznosila 1.258 KM, želi da riješi stambeno pitanje i kupi stan od 55 kvadrata, mora raditi najmanje sedam, pa do čak sedamnaest godina.

    Ali, sve ovo je pod uslovom da svaku zarađenu marku svoje plate ne smije trošiti nigdje osim na kupovinu tog stana, odnosno nipošto na osnovne životne potrebe.

    Ovakav scenario za građane je nemoguća misija, jer bi to značilo da se onda bukvalno moraju odreći i hljeba i mlijeka da bi se smjestili u svoja četiri zida.

    Rijetki su oni koji samo svojom zaradom mogu priuštiti taj luksuz, a većina građana pomoć isključivo nalazi u zaduživanju.

    Uz sve rečeno, u nastavku ćemo predočiti koliko je teško “skućiti se” i bez kredita i bez životnih troškova. Za primjer smo uzeli cijene stanova u najvećim centrima u Republici Srpskoj – od Banjaluke pa do Trebinja.

    Kada je u pitanju najveći grad u Srpskoj, cijena kvadrata stana u novogradnji kreće se od 3.000 KM pa do čak 4.600 KM. To praktično znači da najjeftiniji stan od 55 kvadrata u izgradnji u Banjaluci košta 165.000 KM, a najskuplji 253.000 KM.

    Ako se u obzir uzme da je prosječna plata u Srpskoj u martu bila 1.258 KM, to znači da u toku jedne godine radnik zaradi 15.096 KM.

    To dalje znači da radnik bez ikakvih drugih troškova (nijedan fening od svoje plate) za nov stan u Banjaluci mora raditi minimum 131 mjesec, odnosno oko 11 godina, a najviše 201 mjesec, što je gotovo 17 godina.

    “Trenutno se najjeftiniji kvadrat u novogradnji kupuje u City bloku u Adi. Već su digli cijene i u Lazarevu. Najskuplji stanovi od 4.600 KM su u auto-školi, tzv. rupi, kako je zovu investitori, to je između UIO BiH i Sindikata”, kaže Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke.

    Prema njegovim riječima, gotovo da nema razlike u cijeni u novogradnji, bez obzira na lokaciju.

    “U starim zgradama se to drugačije vrednuje. Na sve to najviše utiče ponuda i potražnja. Jer, kad su poskupjeli u novogradnji, onda to prati i starogradnja. Razlozi poskupljenja ipak nisu isti, sve je to tržišno. Takođe, na nekoj staroj lokaciji može biti više stanova, ali je jedan renoviran, a drugi nije, pa se i cijena, naravno, razlikuje”, pojašnjava Milanović.

    U drugom najvećem gradu u Srpskoj, Bijeljini, cijena kvadrata u novogradnji se kreće od 2.300 do 3.000 KM, pa čak i više. To znači da najjeftiniji stan košta 126.500 KM, a da cijene idu i preko 165.000 KM.

    Prema tome, Bijeljinci bi prosječnu martovsku platu za kupovinu stana u novogradnji, u najboljem, morali davati punih osam godina, a za one najluksuznije i više od 11 godina svoga rada.

    U Doboju se za novogradnju izdvaja od 2.200 do 2.300 KM po kvadratu. Stanovi se kupuju u izgradnji, a građani koji se odluče na ovu investiciju moraju biti spremni da izdvoje od 121.000 KM pa do 126.500 KM.

    Na taj način Dobojlije, za novu nekretninu, svoju prosječnu zaradu moraju preusmjeravati neprekidno između sedam i osam godina.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora kaže za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata stana u novogradnji kreće od 2.600 do 2.800 KM u centru grada.

    Prema tome, stan od 55 kvadrata je moguće kupiti za 143.000 pa do 154.000 KM, ili u prevodu 113, odnosno 122 prosječne plate.

    “Što se tiče polovnih stanova u centru Prijedora, cijena im se kreće od 1.700 do 1.900 KM po kvadratu, zavisno od toga da li je renoviran ili nije”, rekao je Gruban.

    Najjeftiniji stan u novogradnji, kada su u pitanju najveći gradovi u Srpskoj, može se kupiti u Istočnom Sarajevu. Iz jedne agencije za nekretnine kazali su za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata kreće od 1950 do 2.700 KM.

    Prema tome, za najjeftiniji stan je potrebno 107.250 KM, što je 85 prosječnih plata. Sa druge strane, najskuplji stan košta 148.500 KM sa PDV-om, što je 118 prosječnih mjesečnih zarada u Republici Srpskoj.

    Jug Srpske, tačnije njegov glavni centar Trebinje, nimalo ne zaostaje za najvećim centrima. Štaviše, od cijene kvadrata u ovom gradu samo je veća ona u Banjaluci.

    Naime, prosječna cijena u novogradnji po kvadratnom metru iznosi 3.300 KM, pa slijedi da je za stan od 55 kvadrata potrebno izdvojiti 175.000 KM.

    “To je sve sa čekanjem od godinu dana, jer je stan u izgradnji. Mi nemamo useljivih novih stanova, sve je to već prodato”, kažu iz jedne trebinjske agencije za nekretnine.

  • Vlada Srpske će pokušati stimulisati kupovinu akcija i obveznica

    Vlada Srpske će pokušati stimulisati kupovinu akcija i obveznica

    Iz Vlade Srpske najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulisali one koji novac deponuju na bankovne račune ili u slamarice – da ulažu u moderne oblike investiranja.
    Depoziti građana u bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresovanost za kupovinu hartija od vrijednosti nije velika.

    Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako. Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško je povratiti.

    “Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta”, ističe ekonomista Saša Stevanović.

    Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da podstaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS.

    “Da neko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 odsto veća nego što su depoziti”, istakao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i smanjenje određenih procedura u trgovanju hartijama od vrijednosti.

    “Taj mali administrativni trošak podrazumijeva ukoliko se odlučite da prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulisati građane da dio svog novca daju u obveznice”, dodao je Stevanović.

    Niko ne očekuje da će uredbe iz oblasti hartija od vrijednosti preko noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak naprijed. Svi su saglasni da je, ipak, najznačajnije obezbijediti da stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za hartije od vrijednosti.

  • Vidović: Budžet stabilan, investicije dvije milijarde evra

    Vidović: Budžet stabilan, investicije dvije milijarde evra

    Budžet Republike Srpske je stabilan, redovno se izmiruju sve obaveze, a oni koji tvrde drugačije ne žele dobro Republici Srpskoj. Neizvjesne su ekonomske prognoze za ovu godinu na globalnom nivou, ali trenutni pokazatelji nagovještavaju poboljšanje finansijskih prilika jer je od prošle godine primjetan značaj pad inflacije, istakla je Zora Vidović, ministar finansija Srpske

    “Mi smo kod planiranja budžeta predvidjeli rast prihoda od osam odsto. Mi trenutno imamo inflaciju koja u martu iznosi 10,4 odsto”, naglasila je Vidovićeva u intervjuu Srni.

    Ona je dodala da stopa inflacije prati stanje zemalja u regionu i istakla da veću stopu inflacije imaju Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

    “Zadovoljni smo sa ovim stepenom pada inflacije. Naša najveća inflacija prošle godine bila je u septembru i iznosila je 16,8 odsto. U decembru je inflacija bila 13,7 odsto, sada je 10,4”, rekla je Vidovićeva.

    Za sada nije planiran rebalans budžeta, ali, navela je ona, polovinom godine biće napravljena analiza i vjerovatno će se razmišljati o rebalansu, odnosno kada se izvrši procjena prihoda u budžetu.

    “Poremećena su finansijska tržišta. Kamate rastu. Propadaju banke u SAD. Takođe, kamate podiže i Evropska centralna banka. To nije dobar potez, ali to se radi da bi se smanjila inflacija. Za sada nema drugog odgovora. Inflacija je 100 odsto uvezena kod nas”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da inflaciju podstiče štampanje novca bez pokrića u SAD i EU, te dodala da je sukobom u Ukrajini došlo je do dodatnog rasta cijena i sloma tržišta.

    “Privreda je kod nas dobro podnijela poremećaje na svjetskom tržištu. Tako će i ostati ako ne bude velikih udara na izvoznike. Nije zahvalno prognozirati, ali napravili smo procjenu do 2025. godine i računamo da bi tada inflacija mogla iznositi tri odsto. Inflacija na tom nivou može da podstakne privredni razvoj”, naglasila je Vidovićeva.

    REDOVNO SE IZMIRUJU OBAVEZE, PANIKU ŽELE DA UNESU ONI KOJI NE MISLE DOBRO SRPSKOJ
    Vidovićeva je navela da već deset godina oni koji ne vole Republiku Srpsku govore o bankrotu, što nema veze sa realnošću jer je Srpska stabilna i svoje obaveze izmiruje na vrijeme.

    “Mi smo u ovoj godini značajno, i to za 13,5 odsto, povećali penzije, boračka i socijalna davanja. U budžet smo unijeli i novu obavezu, a riječ je o isplati naknade nezaposlenim roditeljima sa četvoro i više djece, koja na godišnjem niovu iznosi 70 miliona”, podsjetila je Vidovićeva.

    Govoreći o dugu Srpske, ona je za Srnu istakla da se zna kada dugovi dolaze na naplatu i da se u skladu s tim formira budžet, plan zaduženja i otplate.

    “Nikada nismo kasnili dan s otplatom duga. Samo tako možete biti validan klijent. Sve obaveze koje imamo ove godine su značajnije u odnosu na prethodne, ali imamo i značajniji rast BDP-a, koji iznosi 14 milijardi 200 miliona. U prošloj godini je BDP rastao 3,4 odsto. Na Balkanu je samo Slovenija imala veći rast od Republike Srpske”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je Srpska mala ekonomija i da se zbog toga ne može mnogo zadužiti, kao što to mogu velike i ekonomski snažne zemlje.

    “Kod nas je maksimalno dozvoljeno zaduženje, odnosno javni dug 55 odsto, a trenutno je 34,7 odsto. To je najmanji procenat javnog duga koji je imala Republika Srpska u odnosu na BDP. Ukupni dug može ići do 60 odsto a trenutno je na nivou od 42,1 odsto”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da oni koji govore drugačije žele da unesu paniku i destabilizuju Republiku Srpsku, te utiču na smanjenje potrošnje i investicija.

    “To je štetno za Republiku Srspku. Moram poručiti građanima da su to prognoze onih koji ne žele da opstane Republika Srpska i rade sve da je sruše. Nije čudno što stranci to žele, oni su se izjasnili da žele unitarnu BiH kao i dio sarajevske politike. Najveći problem je kada to govore naši ljudi”, navela je Vidovićeva.

    INVESTICIJE U SRPSKOJ VRIJEDNE DVIJE MILIJARDE EVRA
    Kada je riječ o investicijama, najveći iznos je usmjeren u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu, navela je Vidovićeva, i dodala da druge značajne javne investicije finansiraju “Autoputevi”, “Putevi” i “Elektroprivreda Republike Srpske”.

    “Mi imamo sada preko dvije milijarde evra ugovorenih radova. Mislim da je to dobro. Kreće se s realizacijom projekata. U maju počinju radovi na hidroelektrani Dabar koje izvodi kineska kompanija”, navela je Vidovićeva u intervjuu Srni.

    OVE GODINE USVAJANJE DVA SISTEMSKA ZAKONA
    Vidović je najavila da je ove godine u planu usvajanje dva ključna, sistemska zakona, a riječ je o Zakonu o osiguranju i Zakonu o elektronskom novcu.

    “Kada je riječ o osiguranju, imamo sivu zonu jer je prevaziđeno postojeće zakonsko rješenje. Moramo to razriješiti donošenjem novog zakona i informacionog sistema”, istakla je Vidovićeva.

    Govoreći o Zakonu o elektronskom novcu, ona je pojasnila da nema mnogo zemalja sa ovakvim rješenjem, ali će sve biti precizirano i neće biti ostavljen prostor za zaloupotrebu.

    “U ovom trenutku elektronski novac je vrlo rizično područje. Uredićemo ovu oblast. Komisija za hartije od vrijednosti biće nadzorno tijelo za promet novca”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će se ući u proces analize Zakona o budžetskom sistemu.

    “To je Zakon koji treba kvalitetno analizirati i da odlučimo da li su potrebne izmjene postojećeg ili donošenje novog zakona”, zaključila je ministar finansija Srpske Zora Vidović.