Ljetnje računanje vremena počeće noćas pomjeranjem kazaljki na časovniku za jedan sat unaprijed.
Kazaljke na časovniku biće pomjerene sa 2.00 na 3.00 časa.
Ljetnje računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu u 2.00 časa, a završava se posljednje nedjelje u oktobru.
Kategorija: Društvo
-

Večeras pomjeranje kazaljki jedan sat unaprijed
-

Stevandić uputio ramazansku čestitku: Neka vam mjesec posta bude ispunjen mirom i ljubavlju
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio najiskrenije čestitke svim islamskim vjernicima u Srpskoj i BiH povodom nastupajućeg mjeseca ramazana.
“Neka vam mjesec posta i molitve u kojem se poziva na očuvanje ljudskih vrijednosti, posebno plemenitosti između komšija, prijatelja i svih ljudi dobre volje, bude ispunjen mirom i ljubavlju, da ga provedete u dobrom zdravlju, okruženi svojim najmilijim. Ramazan šerif mubarek olsun”, naveo je Stevandića u čestitki koju je uputio u svoje i u ime Narodne skupštine Srpske.Tokom mjeseca posta muslimani se uzdržavaju od hrane, pića, ali i loših misli i djela. Prvi dan posta je danas.
Mjesec ramazan ove godine ima 29 dana i završava se 20. aprila, a Ramazanski bajram nastupa 21. aprila.
-

Krediti građana u MKO premašili 440 miliona maraka
Krediti građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju prošle godine dosegli su iznos od 440,2 miliona maraka, što je za oko 50 miliona više u odnosu na godinu ranije. Ekonomisti ističu da ljudi, uprkos visokim kamatama, pribjegavaju zaduživanju u ovom sektoru, jer novac mogu dobiti u kratkom roku i po jednostavnim procedurama.
Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS o poslovanju MKO sa sjedištem u Srpskoj, građani su najviše posezali za nenamjenskim kreditima, poljoprivrednim zajmovima i kreditima iz oblasti uslužnih djelatnosti.Osim fizičkih, u posmatranom periodu i pravna lica su povećala dug u MKO te su krediti preduzeća na kraju prošle godine iznosila 10,32 miliona maraka, dok su u 2021. godini bili teški 9,02 miliona KM.
Izvještaj pokazuje da su MKO nominalnu kamatnu stopu lani povećale u odnosu na godinu ranije za oko dva odsto pa je tako prošle godine iznosila 18,62 odsto, a u 2021. godini 16,88 odsto.Kada je u pitanju efektivna kamatna stopa, izvještaj pokazuje da je ona pala sa 34,40 odsto, koliko je iznosila 2021. godine na 33,65 procenata lani.
Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže za “Glas Srpske” da je rast kredita u mikrokreditnim organizacijama rezultat opšte situacije u zemlji.
– Kao prvo, te kredite dižu oni građani koji nisu sposobni da se zaduže u bankama ili im se jednostavno žuri. Problem kod tog zaduživanja je što se novac ne koristi namjenski, na primjer za pokretanje biznisa, nego za svakodnevnu potrošnju pa nastaju problemi sa vraćanjem – rekao je Kutle.
Komentarišući rast zaduženosti građana u ovom sektoru ekonomista Zoran Pavlović ističe da zbog malih plata, a velikih troškova ljudi ne mogu štedjeti pa su primorani da dižu kredite.
– Kada su u pitanju vanredni troškovi poput iznenadnog kvara automobila, nabavke ogreva, spremanja djeteta za školu ili kvara veš-mašine građani nemaju ni minimalnu ušteđevinu da podmire te troškove, jer sve što zarade potroše na svakodnevne potrebe – pojašnjava Pavlović.
On je istakao da je zaduženost u ovom sektoru bila velika u godinama nakon rata u BiH, kada se stanovništvo zaduživalo s ciljem pokretanja malih biznisa.
– Danas nažalost mikrokrediti služe samo za vraćanje dospjelih obaveza, što je odraz siromaštva u zemlji – kategoričan je Pavlović.
Komentarišući visinu kamatnih stopa u MKO sektoru, naročito efektivne kamatne stope za nenamjenske kratkoročne kredite, koja je lani iznosila 114 odsto, Pavlović navodi da je glavni razlog mali iznos zaduženosti po pojedincu.
– Ako se 100.000 klijenata zadužuju po 1.000 KM, to je ogroman obim posla i zbog toga su između ostalog mikrokrediti skuplji – kazuje Pavlović.
Zarada
Mikrokreditne organizacije u Srpskoj zaradile su u 2022. godini 24,07 miliona maraka, što je za 30 odsto više u odnosu na profit koji su imale 2021. godine, kada je iznosio 18,4 miliona KM.
U izvještaju Agencije za bankarstvo navedeno je da su prihodi po osnovu kamata iznosili 83,3 miliona maraka, što čini 99 odsto ukupnih prihoda MKO, dok su rashodi bili teški 57,5 miliona KM.
-

Šeranić: HPV vakcina stigla u Srpsku, vakcinacija bi mogla početi sljedeće sedmice
HPV vakcina je već stigla u Republiku Srpsku i nadamo se da će vakcinacija početi sljedeće sedmice, rekao je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.
Istakao je da se čeka dokumentacija iz Agencije za lijekove.
Dodao je da će za vakcinaciju biti zaduženi Institut za javno zdravstvo i domovi zdravlja.
U pitanju je vakcinacija djevojčica i dječaka protiv humanog papiloma virusa (HPV).
Naime, HVP virus jedan je od glavnih uzročnika raka grlića materice, anusa, kao i pojave polnih bradavica.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić ranije je istakao da je riječ o devetovalentnoj vakcini koju koristi cijeli svijet.
Kako su “Nezavisne” ranije pisale, vakcina će biti besplatna za djecu od 11 do 14 godina, dok će za sve ostale kategorija cijena biti naknadno određena.
Jela Aćimović, pomoćnica direktora za medicinske poslove u Institutu za javno zdravstvo RS ističe je efikasnost ove vakcine ubjedljivo najbolja kada se primi u mlađoj dobi.
“Najbolje vrijeme za ovu vakcinu je prije tinejdžerske dobi, odnosno dobi oko 15 godina, te smo mi u Srpskoj upravo iz tih razloga postavili granicu za primanje vakcine do 15 godine”, rekla je Aćimovićva, dodajući da efikasnost primanja vakcine u mlađoj dobi mnogo više doprinosi radikaciji karcinoma grlića materice.
Prema njenim riječima, preporuka za vakcinaciju jeste šesti razred osnovne škole.
“Planiramo da svi roditelji na prvom roditeljskom sastanku imaju informacije o tome, te da je vakcina preporučena upravo tada”, kazala je Aćimovićeva, dodajući da će se vakcinacija obavljati u dvije doze.
-

Kroz kartice u BiH provučeno 14 milijardi KM
U 2022. godini ukupna vrijednost transkacija realizovanih karticama iznosila je 14.103.186.627 KM što je za 17,95 posto više nego što je to bilo godinu dana ranije.
Prema podacima Centralne banke BiH ukupan broj kartičnih transkacija bio je 143.812.765 i uočava se trend rasta.
“Prosječna vrijednost jedne transkacije bila je 98 KM i manja je za 6 KM u odnosu na 2021. godinu, dok je prosječan godišnji promet po jednoj kartici iznosio 6.045 KM i veći je za 656 KM u odnosu na 2021. godinu”, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Evidentan je i rast prometa kartica na internetu, a procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji iznosio je 29 posto, a u inostranstvu 71 posto.
Na kraju 2022. godine ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.333.131 i veći je za 114.202 u odnosu na 2021. godinu, a kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u BiH.
-

Najsretnije zemlje u 2023. godini: BiH skoro najgora u regionu
Svjetski izvještaj o sreći objavljen u ponedjeljak pokazuje da je Finska šestu godinu zaredom proglašena zemljom s najsretnijim stanovništvom, pokazuje Svjetski izvještaj o sreći objavljeno u ponedjeljak.
Izvještaj, koji se bavio i učincima krize izazvane koronavirusom na dobrobit ljudi, svake godine sastavljaju naučnici u SAD-u na temelju anketa Instituta Gallup.Nakon sretnih Finaca slijede Danska, Island, Izrael, Holandija, Švedska, Norveška, Švicarska, Luksemburg i Novi Zeland.
Hrvatska se nalazi na 48. mjestu, iza Japana i ispred Brazila. Među susjednim zemljama najsretnija je Slovenija na 22. mjestu, Italija je 33., Srbija 45., a Mađarska 51. Crna Gora je na 67. mjestu Svjetskog izvještaja o sreći, a Bosna i Hercegovina je na 71. mjestu.
Pri dnu skale nalaze se uglavnom afričke zemlje, a ratom razoreni Afganistan i Libanon dvije su najnesretnije zemlje svijeta, u istraživanju koje je obuhvatilo ukupno 137 zemalja.
Naučnici su rekli da je ljudska procjena sreće ostala “iznimno otporna” uprkos pandemiji covida-19, s globalnim prosjecima u razdoblju od 2020. do 2022. koji su bili jednako visoki kao i oni u godinama prije pandemije od 2017. do 2019.
-

Konstantan pad obuhvata vakcinacijom protiv morbila
U Republici Srpskoj u protekle tri godine bilježi se konstantan pad obuhvata vakcinacijom protiv morbila (MRP), izjavila je Srni pomoćnik direktora za medicinske poslove u Institutu za javno zdravstvo Jela Aćimović.
Aćimovićeva je podsjetila da je prije dvije godine ovaj obuhvat bio oko 71 odsto, što znači da na 10.000 novorođenčadi, njih 3.000 nije dobilo vakcinu do svoje druge godine.Najniži obuhvat u 2021. godini zabilježen je u Bijeljini oko 59 odsto, a najviši u Doboju oko 91 odsto.
“Djeca su tako potpuno nezaštićena od tri zarazne bolesti – morbila, rubeole i parotitisa. Virus morbila izuzetno se brzo širi, a zaražena osoba može zaraziti do 18 nezaštićenih osoba, zbog čega je potreban visok obuhvat imunizacijom, odnosno 95 odsto, da bi se spriječila epidemija”, rekla je Aćimovićeva.
Ona je istakla da je u posljednjoj epidemiji morbila prijavljeno oko 5.000 oboljelih, sa velikim brojem pacijenata koji su zbog komplikacija zahtijevali bolničko liječenje, dok su u zemljama okruženja smrtni ishodi zabilježeni među odraslima i djecom.
Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da su morbili ili male boginje virusno respiratorno oboljenje visoke zaraznosti, za koje ne postoji specifična terapija zbog čega je važna vakcinacija djece kao prevencija ove bolesti.
“U redovnom kalendaru vakcinacije u Republici Srpskoj, MRP vakcina (male boginje, zauške i rubeola) se prima sa navršenih 12 mjeseci, a revakcinacija je sa šest godina, odnosno prije polaska u školu”, navela je Vukmirova.
Prema njenim riječima, svako odlaganje vakcinacije poslije godinu dana ostavlja dijete potpuno nezaštićeno.
Vukmirova je rekla da su komplikacije morbila najčešće u dobi do pet godina, te da su novorođenčad zaštićena antitijelima koje dobiju od svoje majke tokom trudnoće, ali i da do uzrasta od godinu dana antitijela iščezavaju, zbog čega je potrebno zaštititi dijete pravovremenom vakcinacijom.
Morbile karakteriše osip koji prati izrazito visoka temperatura, kašalj, konjuktivitis, uvećanje jetre, slezine, limfnih čvorova, upala pluća i bronhija.
Ukoliko se trudnica zarazi malim boginjama, može doći do spontanog pobačaja, prijevremenog porođaja, kao i nastanka oštećenja ploda.
-

Gnjatić: Na raspolaganju svi oblici sindikalne borbe, uključujući i štrajk
Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske traži izjednačavanje platnih koeficijenta zaposlenih u ovoj oblasti sa ostalim budžetskim korisnicima, rekao je predsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić.
Nisam protiv povećanja plata budžetskim korisnicima, pozdravljam svako povećanje, ali moramo imati jednake početne pozicije – rekao je Gnjatić za RTRS.
Dodao je da Sindikat, pored zahtjeva za izjednačavanje platnih koeficijenta, ima i druge zahtjeve, te da su im na raspolaganju svi oblici sindikalne borbe, uključujući i štrajk.
Gnjatić je naveo da je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture najbolje organizovan sindikat u Srpskoj koji ima između 14.500 i 15.000 članova i da je to najveća organizacija takve vrste u BiH.
-

Kocka sve više privlači građane Srpske
Republička uprava za igre na sreću je u prva dva mjeseca ove godine zabilježila rekordno prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke koji su za 33 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.
Kako je objavljeno iz ove institucije, ukupan prihod ostvaren od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u 2022. godini iznosio je 94.165.049 KM i bio je za 25.914.643 KM ili za 38 odsto veći u odnosu na 2021. godinu, odnosno za čak 93 odsto veći u odnosu na 2020.
“U 2022. godini Komisija za sprovođenje postupka za uništavanje oduzetih predmeta Republičke uprave za igre na sreću uništila je 359 predmeta korišćenih za nelegalno priređivanje igara na sreću u Republici Srpskoj, što je najveći broj uništenih predmeta u jednoj godini po osnovu pravosnažnih rješenja”, piše u saopštenju.
Dodaju da su predmeti bili privremeno oduzeti prilikom inspekcijskih nadzora, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o igrama na sreću, a u slučajevima za koje je propisano izricanje zaštitne mjere oduzimanje predmeta.
“Nakon okončavanja prekršajnih postupaka, odnosno na osnovu pravosnažnih prekršajnih naloga ili na osnovu rješenja nadležnih sudova na osnovu kojih je naređeno trajno oduzimanje i uništavanje navedenih predmeta, Republička uprava za igre na sreću je pristupila njihovom uništavanju”, ističe se u saopštenju.
Sociolog Ivan Šijaković kaže za “Nezavisne novine” da se sve više građana okreće kockanju te da je moguće da i oni koji godinama koriste igre na sreću povećavaju svoje uloge.
“Jedan od najvećih razloga povećanja prihoda od igara na sreću jeste to što su prisutni ti prostori za kocku, kako bi se reklo na svakom ćošku, slot klubovi, kladionice, internet kockanje je sve više prisutno, kao i ostalo. Ove kompanije su stalno prisutne i reklamiraju se, sponzori su brojnih sportskih klubova, ali i drugih aktivnosti”, objašnjava Šijaković.
Naglašava da su kod nas, kao i u cijelom svijetu, ljudi lakovjerni te se nadaju da će lako da zarade novac.
“Ljudi teže da zarade neki novac sa što manje rada i truda, a niko ne nudi takav novac kao kladionice, odnosno igre na sreću. Ovo ide i državi u prilog jer ona ubire velike poreze na to, tako da verovatno onda neće ni da pravi neku vrstu selekcije. Razvila se ta kultura klađenja ili kocke i zbog toga se to iz godine u godinu povećava. Ranije ste imali samo loto, a sad imate mnoge mogućnosti da se kockate”, zaključio je Šijaković.
-

Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH
Prevoznicima iz BiH dodatno su pomršeni računi jer bi im odliv radne snage uskoro mogao biti pojačan usljed namjere Evropske komisije (EK) da sve članice Evropske unije (EU) uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu.
Ovaj prijedlog EK stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.
Kako su naveli iz Komisije, ovo će olakšati i zamjenu vozačke dozvole koja je izdata u državi koja nije članica EU za dozvolu države u kojoj vozač želi da radi.
Upravo ova “olakšica” novi je problem za BiH, koja ionako kuburi s nedostatkom profesionalnih vozača.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da nakon što ova ideja bude sprovedena u djelo, BiH može da se “pozdravi” sa još većim brojem šofera.
“Njemačka je nedavno objavila na neki način da će priznati sve vozačke dozvole koje su izdate u zemljama bivše Jugoslavije, ali, evo, to se bukvalno odnosi na BiH i Srbiju. Sada će prevoznici iz Srpske i BiH u Njemačkoj vrlo lako doći do vozačke dozvole koja je na nivou Evropske unije i da počnu da rade tamo. A podatak kojim mi raspolažemo je da Njemačka traži oko 30.000 profesionalnih vozača”, pojašnjava Grbić.
Kada je riječ o Njemačkoj, “Nezavisne novine” su tokom prošle godine pisale o tome da ova država ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, te da svi vozači koji namjeravaju da rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati vozački ispit.
To je, kaže Grbić, sigurno odvratilo dio vozača od namjere da odu iz BiH, ali nova odluka znači da praktično više ne postoje takve prepreke.
“Problem je što su sada pojednostavljene procedure i papirologija za dobijanje vozačke dozvole u EU, jer države traže sve više profesionalnih vozača. Svi vozači koji žele da odu odavde mogu praktično otići u bilo koju firmu i sve završiti za nekoliko sati. Dobijate papire, dozvolu za rad i, naravno, novu vozačku dozvolu. To je katastrofa za teretni i putnički saobraćaj (vozači autobusa)”, naglašava Grbić.
Ono što je do sada bio problem za bh. vozače koji su namjeravali da profesionalno voze po Evropi, ali to nisu mogli bez novog polaganja vozačkog ispita, jeste nedostatak položenog “koda 95”, koji je u stvari potvrda profesionalne linije.
“U bilo koju zemlju da dođete sa tim papirima, automatski se mijenja vozačka dozvola iz BiH, a dobijate novu iz te države EU”, dodaje Grbić.
Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije prevoznika u drumskom saobraćaju pri Udruženju poslodavaca FBiH, podsjeća da su vozači iz BiH plaćali polaganje vozačke dozvole u zemljama EU više od 3.000 evra.
“Sada, kada imamo informacije da se to mijenja, da nema više polaganja, moglo bi se zaista desiti da određeni broj vozača ode u Njemačku ili druge zemlje da radi tamo. Ja bih ipak napomenuo da mi već imamo problem jer gotovo da nijednoj firmi koja prevozi robu ili putnike ne nedostaju vozači. Jednostavno, za ljude koji odlaze u penziju maltene nemamo zamjene”, istakao je Siočić.
Na pitanje da li je novac razlog odlaska vozača iz BiH, on navodi da je to jedan od razloga, ali da dio ljudi ide i zbog loših društvenih i političkih prilika.
“Imali smo i slučajeva da se vrate ljudi koji odu, jer su troškovi ogromni. A vraćaju se i zbog određenih porodičnih problema. Ali svakako da je zarada razlog odlaska”, poručio je Siočić za “Nezavisne novine”.
Pojednostavljene procedure za sticanje ili zamjenu bh. vozačkih dozvola u zemljama EU i dalje ne znače da će vozači u pojedinim državama tako lako moći do novog ličnog dokumenta.
Odranije, prema podacima koje je medijima saopštilo Ministarstvo komunikacija i transporta, BiH sa brojnim državama vodi aktivnosti na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole, a riječ je o Turskoj, Italiji, Španiji, Albaniji, Moldaviji, Malti, Grčkoj, Norveškoj, Kipru, Holandiji i UAE. Saopšteno je da tada pregovori sa Švedskom i Švajcarskom nisu dali rezultate.
Države u kojima je bh. vozačku dozvolu određene kategorije i potkategorije moguće zamijeniti bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela su Austrija, Francuska, Njemačka, Danska, Sjeverna Makedonija i Katar.
Takođe, u Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole B i A kategorije, odnosno moguće je dobiti australijsku vozačku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl).