Kategorija: Društvo

U Republici Srpskoj danas je počela nastava za oko 118.000 učenika.

U klupama osnovnih škola je oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152, ali će konačni podaci biti poznati krajem septembra, nakon što škole dostave godišnje programe rada.

U prve razrede srednjih škola do sada je upisano oko 9.440 učenika, dok su prošle godine upisana 9.303.

Vlada Srpske obezbijedila je besplatne udžbenike za gotovo 50 odsto ukupnog broja učenika osnovnih škola.

U Republici Srpskoj ima 187 osnovnih i 96 srednjih škola, od čega je šest privatnih.

Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić poželjela srećan početak nove školske godine, poručivši svim učenicima da budu dobri, marljivi i da poštuju svoje učitelje.

Bombardovanje osiromašenim uranijumom, stres, nezdrava hrana prepuna opasnih pesticida i genetski prenosive bolesti samo su neki od glavnih razloga koji su Srbiju doveli na drugo mjesto na svijetu po broju umrlih od raka, odmah iza Mongolije.
Navode ovo stručnjaci i doktori analizirajući za “Glas Srpske” najnovije podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je uradila istraživanje koje pokazuje da u Srbiji na godišnjem nivou od raka umre 150,6 osoba na 100.000 stanovnika. Stanje je zabrinjavajuće, ističe za “Glas Srpske” v.d. direktora Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici Zlatan Elek, a iz dana u dan sve je više oboljelih od malignih bolesti.

– Svi dobro znaju da smo bombardovani osiromašenim uranijumom, od tada se 100 puta povećao broj pacijenata koji primaju onkološku terapiju. Od tada su prošle 24 godine, a i deca obolevaju od malignih bolesti. Znamo da su neke bolesti i genetski prenosive, a sada imamo situaciju da i otac i dete boluju od iste bolesti, pa je već i unuče u fazi ispitivanja da li ima malignu bolest. To su sve opipljivi i naučno dokazani podaci – rekao je Elek.

Uz to, sve manje domaće hrane i brz način života “zaslužni” su za frapantne podatke sa kojim se ljekari suočavaju svakog dana.

– To je taj nametnuti zapadnjački način života koji je uništio našu porodicu i eto nam problema. Da je kod nas u Srbiji najviše bombardovanje proizvelo negativne posledice, govori i primer iz okoline Peći, gde je 47 italijanskih vojnika dobilo leukemiju – kazao je Elek.

On je naglasio da se ne može puno uraditi na preventivi, jer je sve zatrovano.

– Ako su zagađeni vazduh i voda, ako su zagađeni svi resursi na kojima sejemo žito, teško je pričati o preventivi – rekao je Elek.

Stanje nije mnogo bolje ni u BiH koja se po broju umrlih od raka nalazi na 13. mjestu sa 127,3 umrlih na 100.000 ljudi. Jedna od osnivača banjalučkog Udruženja oboljelih od raka pluća “Diši za život” Ana Korljan Stjepanović kaže da je jedan od uzroka duvanski dim.

– Sve više se govori i o zagađenom vazduhu koji svakodnevno udišemo. Kada su karcinomi u pitanju, najčešće se ne zna tačan uzrok, znaju se oni posredni, kao što su loša ishrana, ali i slaba fizička aktivnost. Najtužnije je da sve više mladih obolijeva. Dok je nekada to bila bolest rezervisana za stariju populaciju, sada obolijeva sve više mladih, žena i nepušača – rekla je Korljan Stjepanović.

Prema njenim riječima, prognoze nisu nimalo optimistične ni za naredni period.

“Poražavajući su podaci koji pokazuju da će se u budućnosti svaka druga osoba na neki način susresti sa dijagnozom raka, da li u ranom ili kasnom stadijumu”, kazala je Korljan Stjepanović.

Preventiva
Kako kaže Ana Korljan Stjepanović, važna je prevencija, a ona se zalaže i za zabranu pušenja na javnim mjestima, ali i da se ljudi što više kreću te da se promoviše i vožnja biciklom.

“Jedini način da se rak spriječi je da se podigne svijest kod ljudi. Zato je od ključne važnosti pokrenuti nacionalne programe ranog otkrivanja raka”, rekla je Korljan Stjepanović.

Region zapadnog Balkana pun je ekstremista i nasilnih ideologija dodatno podstaknutih sveprisutnim siromaštvom, korupcijom, zloupotrebama od strane političkih elita, lošim obrazovnim sistemom i nedostatkom perspektive, jedan je od zaključaka studije “Online radikalizacija na zapadnom Balkanu”, objavljene u utorak na stranici Evropske komisije.

Studija je podijeljena u nekoliko cjelina, u kojima su objašnjeni uzroci, dati primjeri ekstremizma u zemljama zapadnog Balkana, navedeni odgovori vlasti u svakoj od tih zemalja, kao i preporuke koje korake bi trebalo preduzeti na suzbijanju ovih pojava.

U BiH je registrovan problem islamističkog ekstremizma najčešće povezan s ideologijom “Islamske države”, srpskog ekstremizma koji je “uvezen” iz Srbije, i hrvatskog proustaškog segmenta koji, uglavnom, dolazi iz Hrvatske. U studiji se takođe spominje albanski ekstremizam, posebno kroz politički pokret “velike Albanije”, kao i sjevernomakedonski ekstremizam, uglavnom usmjeren protiv Albanaca. Kao najveći pojedinačni uzrok ovih pojava je proces “zarobljene države” i političke korupcije.

“Političke elite zbog materijalne koristi manipulišu bolom i kolektivnim traumama tako što promovišu narativ ‘o onim drugima’, čime generišu osjećaj bespomoćnosti i viktimizacije u populaciji pritisnutoj sveprisutnom socijalnom nepravdom, što kreira plodno tle za ukorjenjivanje i širenje ekstremizma i mržnje”, navedeno je u ovoj studiji.

Osim lošeg obrazovnog sistema, za koji se ističe da tjera studente da uče napamet umjesto da razmišljaju, poseban problem je niska medijska pismenost, nepovjerenje u medije i nedostatak istraživačkog novinarstva.

“Institut za otvoreno društvo je u svom indeksu medijske pismenosti 2021. zemlje zapadnog Balkana svrstao na dno, ukazujući na slab kapacitet da se društvo uhvati u koštac s dezinformacijama, a uzrok tome vidi u nedovoljnim medijskim slobodama i sistemu obrazovanja”, naglašeno je.

S obzirom na to da je zapadni Balkan region s velikom kulturnom raznolikošću i kompleksnom istorijom, navedeno je da zauzima ozbiljno mjesto u globalnim islamističkim mrežama i narativima.

“Da bi geopolitička situacija bila još komplikovanija i nesigurnija, region je takođe i igralište između Zapada i Rusije za srca i umove lokalnog stanovništva. Treći i podjednako značajan sloj je takmičenje između Turske, Saudijske Arabije i Irana oko muslimanskog stanovništva na zapadnom Balkanu”, naglasili su u ovoj studiji.

Srpska desnica, kako je istaknuto, uglavnom je bazirana na mržnji protiv muslimana na Balkanu i globalno, a često je vezana za proruske stavove. Osim toga, kako je naglašeno, usvojila je mnoge simbole “globalne desnice”, a neka od masovnih ubistava na Zapadu su, kako je istaknuto, dijelom bila inspirisana srpskim nacionalističkim narativom iz vremena balkanskih ratova. Globalna antimuslimanska desnica je, kako je objašnjeno, na Youtubeu objavila antimuslimanski video “Remove Kebab”, koji ima milionske preglede, a na njemu su motivi srpske narodne muzike koju izvode autori pripadnici Vojske RS u ratu.

Što se tiče islamizma, naglašeno je da su selafistički džihad-teroristi uspostavili svoje zone uticaja najviše u BiH i to poslije rata devedesetih.

“Ekstremistički imami iz regiona igraju važnu ulogu u online radikalizaciji. Ovi imami su pronašli sigurno utočište na internetu, gdje su svojim ekstremističkim porukama uspješni u regrutovanju, posebno u vrijeme kada je IS ostvarivao teritorijalne dobitke na Bliskom istoku. Na primjer, jedan od najozloglašenijih radikalnih sveštenika u BiH Bilal Bosnić, koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog regrutovanja stranih terorističkih boraca u redove IS-a, imao je veliko prisustvo na internetu. Otvoreno je pozivao na nasilje nad nevjernicima, pozivajući pojedince da se žrtvuju za viši cilj”, istaknuto je u studiji.

Albanski ekstremisti, kako se ističe, često koriste mape “velike Albanije”, a jedan od najpoznatijih slučajeva je kada su dronom digli zastavu “velike Albanije” na fudbalskoj utakmici u Beogradu, što je izazvalo ozbiljan incident.

“Na internetu je mapa ‘velike Albanije’ našla svoje mjesto u tvitu koji je objavila britanska pop zvijezda Dua Lipa i koja je dobila više od 28,7 hiljada lajkova i više od 14,2 hiljade retvitova”, istaknuto je.

Hrvatski nacionalizam, kako su naveli, posebno karakterišu simboli nacizma i ustaštva, a naročito prominentne grupe koje propagiraju ovakve simbole su navijačke grupe.

“‘Škripari’, pristalice FK Široki Brijeg, otvoreno su postavljali slike na Facebook sa nacističkim pozdravima i čak su istakli nacističku zastavu na fudbalskoj utakmici 2010. godine, nekoliko redova iznad zastave Vatikana. Hrvatska krajnja desnica inspirisana je i zasnovana na klerofašističkom i ultranacionalističkom ustaškom pokretu koji je vodio nacističku marionetsku NDH i odgovorna je za neke od najgorih zločina tokom Drugog svjetskog rata. Ustaška simbolika prisutna je u dijelovima BiH u kojima pretežno žive Hrvati”, naglašeno je.

Iako su vlade u regionu preduzele neke mjere, u studiji je upozoreno da ima jako malo podataka o zvaničnim inicijativama o suzbijanju online radikalizacije.

“Ako ovakve inicijative i postoje, nema javno dostupnih evaluacija koje bi pomogle da se utvrdi njihov efekat”, naglašeno je.

Ipak, kako je naglašeno, najbolja mjera za suzbijanje nasilnog ekstremizma su obrazovanje, medijska pismenost i kritičko razmišljanje.

“Upoznavanje s digitalnim građanstvom je ključno jer omogućava korisnicima interneta da bolje surfuju internetom tako što će lakše prepoznati štetni sadržaj, čime pomažu stvaranju bezbjednih prostora na internetu”, istakli su oni.

Naša Banka, kao nasljednica bankarske tradicije na našim prostorima duge više od 130 godina, sa preko 30 poslovnica i više od 180 zaposlenih, postala je članica Galens Invest grupacije. Galens Invest grupacija je jedna od vodećih poslovnih grupacija na prostorima Srbije, koja je svoje poslovanje proširila na područje Evropske Unije, a odnedavno i na prostore Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

Posljednjom trgovinom akcijama došlo je do ukrupnjavanja kapitala i promjene vlasništva, gdje je kompanija Galens Invest Finance d.o.o Zvornik, postala većinski vlasnik sa preko 99% upravljačkih prava.

Ove aktivnosti dokazale su namjere akcionara da stvore jaku i stabilnu finansijsku instituciju, uz mnoštvo planiranih novih aktivnosti u svim segmentima poslovanja banke, kroz povećanje broja poslovnica i broja zaposlenih, te stalnim ulaganjem u nove tehnologije i u podizanje nivoa kapitala i likvidnosti banke.

Naša Banka prošla je niz  akcija na polju usavršavanja svih procesa i usluga poslovnog ambijenta, te je u posljednjoj i tokom ove poslovne godine pribilježila poslovni rast iz kojeg se vidi da sinergija poslovne tradicije i inovativnih rješenja donosi sjajne rezultate, stabilnost i sigurnost.       

Galens Invest (www.galens.rs) predstavlja izuzetno uspješnu kompaniju koja se bavi investicijama u gradjevinarstvu i jedan je od lidera u toj djelatnosti u Srbiji i u regionu. Kompanija je članica poslovne grupacije koja se pored investicija, takodje bavi  inženjeringom i izvođenjem gradjevinskih radova, poljoprivredom, hotelijerstvom, a odnedavno i bankarstvom.

Grupacija ima preko 2000 zaposlenih, gradeći imidž kompanije koja se kontinuirano širi, napreduje i ulaže u svoje kapacitete. Pored Galens Investa, neke od kompanija koje čine grupaciju su:  „Galens Inženjering“, „Promist“, „NS Hotels“, „BIS Facility“, „NS Security“,, Vinarija i Destilerija „Frug“ i još mnoge druge. Izvanredni i uspješni rezultati ogledaju se i kroz činjenicu da je u prošloj godini grupacija ostvarila prihode veće od 520 miliona evra i dobiti od 48 miliona evra. Odgovornim poslovanjem čitave grupacije, čiji je novi član i Naša Banka, ostvaruje se rast na održivoj osnovi, podržavajući profesionalni razvoj svojih zaposlenih, lokalnu sredinu i zajednicu. Vodeći računa o društvenom i ekonomskom blagostanju, ulaže se u mlade generacije, njeguju se porodične vrijednosti, kako bi kontinuirano osiguravala održivu budućnost.

Direktor Osnovne škole “Dr Dragan Hercog”, koja se bavi edukacijom djece koja su na dužem ili kraćem bolničkom liječenju, Zoran Aleksić izjavio je da njegova ustanova nije imala nikakav kontakt sa maljoletnim Kostom K., koji je ubio 10 osoba u OŠ “Vladislav Ribnikar”, i da će se nastavnici te škole ponašati krajnje profesionalno kada on bude upisan u nju.

Zoran Aleksić je, u izjavi za Tanjug, rekao da je još uvijek u toku administrativna procedura za prelazak K. K. u tu ustanovu, a da oni, do sada, nisu imali nikakav kontakt sa K. K. niti su ga vidjeli, iako u bolnici u kojoj je smješten imaju dva odjeljenja starijih razreda i jedno mlađih.

“Čekamo mišljenje lekara koji rade sa njim i da se završi administrativni proces da vidimo kakve je ocene imao u matičnoj školi. Kako će biti, stvarno ne mogu da kažem. Bez obzira na sve emocije koje imamo i šta osećamo, a o tome sam razgovarao i sa nastavnicima, mi moramo da budemo profesionalci”, rekao je Aleksić.

Dodao je da će se, u saradnji sa ljekarima, odlučiti koja će se vrsta nastave primjenjivati.

“Postoji nekoliko modela nastave koje koristimo u našoj praksi sa učenicima koji se nalaze na dužem bolničkom i kućnom lečenju. Mišljenje lekara biće za nas smernica, kako ćemo postupati i u kom obimu ćemo raditi. Moguće je da će se iz svega toga izroditi neki drugi model koji će biti adekvatan za taj slučaj”, rekao je Aleksić.

Istakao je da nikada nisu imali slučaj kao što je K. K., ali da rad u bolničkim uslovima zahtijeva stalno prilagođavanje u čemu imaju puno iskustva.

“Bolnice su sistemi gde je lečenje na prvom mestu, a obrazovanje dođe kao nadogradnja. Od toga zavisi naš rad”, poručio je Aleksić.

Ministarka prosvjete Slavica Đukić Dejanović rekla je u ponedjeljak da će maloljetnom K. K. biti omogućen završetak osnovnog obrazovanja u školi “Dr Dragan Hercog”, pošto je, kako je rekla, osnovno obrazovanje po zakonu obavezno, prenosi Telegraf.