VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić podržao je inicijativu predsjednika Srpske Milorad Dodika o akciji snižavanja cijena domaćih proizvoda.

    Do kraja sedmice održaćemo sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorno”, koju smo pokrenuli u junu – napisao je Šulić na društvenim mrežama.

    Dodik je rekao da će od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske zatražiti da održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se i u Srpskoj sprovede akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda.

  • Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Neplaćeni računi za porez na nepokretnosti stanovnika Srpske na kraju juna ove godine iznosili su 37,9 miliona KM, a iako je broj za 1,6 miliona manji nego u istom periodu lani, stručnjaci smatraju da su neizmirene obaveze i dalje ogromne te da se ne smije dozvoliti zastarjevanje predmeta i dalje gomilanje.
    U Poreskoj upravi RS kažu da je dug po osnovu poreza na nepokretnosti na kraju prvog polugodišta lani bio težak 39,5 miliona KM, ističući da su dugovanja nastala u periodu od kada je Zakon o porezu na nepokretnosti počeo da se primjenjuje, odnosno od 2012. godine.

    Dodali su da su za šest mjeseci ove godine naplaćena 17,02 miliona KM po osnovu poreza na imovinu, što je za 3,02 miliona KM ili 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    – Kada je u pitanju naplata dugovanja po osnovu poreza na nepokretnosti preduzimamo sve mjere predviđene Zakonom o poreskom postupku poput blokade žiro-računa, obustave iz ličnih primanja obveznika, zapljena gotovine i slično. U tom smislu u prvoj polovini godine pokrenuta su 19.963 postupka prinudne naplate – naveli su u Poreskoj upravi.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić kaže za “Glas” da je značaj naplate poreza na nepokretnosti ogroman, jer se radi o prihodu koji ide u budžet jedinica lokalne samouprave.

    – Svaka opština i grad zainteresovana je da se iz godine u godinu bilježi rast, kako po povećanju broja obveznika, tako i po osnovici za obračun poreza na bazi rasta vrijednosti imovine pravnih i fizičkih lica, što se naročito dešava u gradovima koji su razvijeniji i atraktivniji, gdje stanovi, kuće i zemljište bilježe rast vrijednosti i cijena – rekao je Ćosić.

    On je istakao da je dug od skoro 38 miliona KM prevelik te da bi u slučaju naplate prostim dijeljenjem svaka lokalna zajednica dobila po pola miliona maraka, što su, kako navodi, ogromna sredstva.

    – Veoma je bitno da ne dođe do zastarjelosti tih predmeta i da odjeljenja za prostorna planiranja, urbanizam i stambeno-komunalne poslove u opštinama i gradovima stvaraju svoje baze podataka koje u dogovoru sa geodetskom i Poreskom upravom sinhronizuju u kontinuitetu i na taj način povećavaju broj obveznika i “tjeraju” građane da se prijave za porez ako to nisu do sada uradili – dodao je Ćosić.

    On je pojasnio da fokus, kada je u pitanju naplata ovog poreza, nije na građanima koji imaju niže dohotke, već na pravnim i fizičkim licima koja posjeduju brojne nekretnine velikih vrijednosti.

    Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže da razlozi zbog kojih građani zanemaruju obavezu plaćanja poreza na imovinu mogu biti različiti, ali da dva preovladavaju.

    – Jedan dio građana nema novca da plati, a drugi ne želi, iako može. Dosta ljudi se i odselilo u inostranstvo, ali zadržalo nekretnine ovdje pa kad dođu ili neće da izmire te obaveze ili zaborave. Nesporno je da je dug impozantan i da treba voditi računa da ne raste, ne treba dozvoliti dalja nagomilavanje obaveza – rekla je Marićeva.

    Prijava

    Ljubiša Ćosić kaže da je prijava za plaćanje poreza na nepokretnosti dobrovoljna za one objekte koji su izrađeni ranije.

    – U slučaju zgrada i kuća koje se tek grade nadležne institucije te prijave vrše po automatizmu – istakao je Ćosić.

  • Osniva se fond za odbranu novinara

    Osniva se fond za odbranu novinara

    Fond za odbranu novinara BiH Udruženja novinara BiH bi od naredne godine trebalo da profunkcioniše, a cilj je da to bude dugoročni i održivi način zaštite novinara tokom obavljanja njihove profesije.

    Osim direktne zaštite novinara, cilj je i da se novinari ohrabre da slobodnije istupaju i da ne postoji strah da bi mogli trpjeti posljedice zbog svog izvještavanja, posebno kada su u pitanju političari i druge javne ličnosti koje imaju veliku moć.

    Marko Divković, predsjednik “BH novinara”, kaže da sva dostupna istraživanja koja su provedena u BiH u proteklom periodu pokazuju da su novinari sve manje pravno i ekonomski zaštićeni, a situacija se, posebno nakon donošenja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u RS, samo pogoršava. On ističe da i sada postoje mehanizmi zaštite novinara kroz linije za pomoć, ali da obim poslova nije omogućio da se svim zahtjevima uvijek na vrijeme izađe u susret.

    “Fond će imati drugačiju strukturu i mnogo veće mogućnosti da pomogne jer se, nažalost, može očekivati da će potrebe samo rasti”, rekao je Divković.

    Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja, kaže da će nacrt budućeg fonda biti usvojen do kraja godine, a da bi naredne godine onda trebalo da radi u punom kapacitetu.

    Objasnila je da je riječ o sveobuhvatnom sistemu pravne zaštite dizajniranom na način da bude dugoročno održiv. On bi, pored pravne pomoći, novinarima trebalo da pruži i mogućnosti za edukaciju. Posebno je naglasila održivost ovog fonda, s obzirom na to da, kako ističe, Udruženje već 20 godina pruža besplatnu pravnu pomoć novinarima u cijeloj BiH. Rudićeva je naglasila da u BiH trenutno postoji više od 300 tužbi za klevetu, a da Udruženje radi s 22 advokata na više od deset odsto tih slučajeva. Osim toga, vode se i 43 slučaja strateških tužbi protiv javnog djelovanja, odnosno u žargonu poznatijih kao “slap tužbe”. Podsjećamo, radi se o vrsti tužbi koju podnose osobe koje se nalaze na poziciji moći ne nužno s ciljem da procese dobiju, nego da novinare zastrašuju kroz sudske procese koji se često mogu provoditi kroz duži period i uz znatne finansijske troškove. Dugoročno, cilj fonda je, kako je rečeno, unapređenje medijskog okruženja i pravnog okvira u BiH.

    Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka i članica Kluba novinara Banjaluka, rekla nam je da će nakon stupanja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u Krivičnom zakoniku RS posebno važno biti obezbijediti novinarima pravnu pomoć, te da postoji linija za pomoć novinarima koja nudi tu vrstu usluge.

    “Bilo bi važno da imamo fond koji bi obezbijedio i određena novčana sredstva za one koji rade u medijima pod pritiskom vlasnika ili urednika ako trpe pritisak jer žele da istražuju određene teme jer se svi plaše posljedica”, rekla je Smiljanićeva.

    Prema njenim riječima, dugoročan problem je što mladi ljudi nemaju nešto što bi ih moglo motivisati da uđu u profesiju, a takođe, kako je istakla, dio njih nema ispravnu predstavu šta novinarstvo znači.

    “Koliko sam ja uspjela posljednjih godina da upratim, mladi studenti koji se odlučuju da studiraju žurnalistiku žele da budu portparoli, ili da imaju svoju emisiju na televiziji, a novinarstvo je zapravo mnogo više od toga”, rekla je ona.

    Tvrdi da novinari i mediji mogu da promijene dosta toga u društvu, posebno ako se postigne sinergija kada više medija konstantno prati određenu temu.

  • Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Nemamo prostora ove godine za povećanja plata u administraciji, kaže ministarka finansija RS Zora Vidović nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za 29. septembar.

    Ona tvrdi da su ispoštovane sve stavke sporazuma koji su predstavnici pet granskih sindikata potpisali s Vladom RS kao poslodavcem.

    – U junu prošle godine smo povećali 10 odsto platu. Tada je tako i dogovoreno. Od 1. januara, po dogovoru, povećana je plata pet odsto za one koje imaju platu nižu od prosječne republičke plate.

    Onda smo rekli da ćemo se, nakon analiziranja stanja prihoda, rashoda, u ovoj godini dogovarati oko eventualnog povećanja ili nepovećanja plata. Sve zavisi kakav je prihod – rekla je Vidovićeva.

    Navodi da je novac predviđen za usklađivanje plata radnicima u prosvjeti od januara 2024. godine.

    – To ćemo raditi u naredne tri godine – 2024, 2025. i 2026. godine, i oni će u tom momentu dostići plate administracije – poručila je Vidovićeva.

    Podsjećamo, na Saboru pet sindikata donesena je odluka o protestima u Banjaluci zbog nezadovoljstva odnosom Vlade RS kao poslodavca.

    Protest je najavljen za 29. septembar, a organizuju ga sindikati uprave, unutrašnjih poslova, strukovni sindikati medicinskih sestara i tehničara i doktora, te Samostalni sindikat radnika u socijalnoj zaštiti RS, piše Srpskainfo.

  • Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Savez sindikata policijskih organa u BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Sindikat državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH uputili su Savjetu ministara BiH zahtjeve kojima se traži da se dnevnica za službena putovanja poveća sa 25 na 60 KM, jer se tim novcem trenutno ne može pokriti ni osnovni obrok.

    Pored toga, tri reprezentativna sindikata traže od predsjedavajuće Borjane Krišto i ministara da se poveća osnovica za obračun plate za 2024. godinu sa sadašnjih 600 KM na 650 maraka, te da se što prije krene sa donošenjem kolektivnog ugovora za zaposlene u ovim institucijama, napominjući da je BiH jedina u svijetu koja nema taj sporazum.

    Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje brzu reakciju sa institucionalne strane.

    Kada su u pitanju dnevnice za službena putovanja, Mrnjavac naglašava da je trenutna dnevnica od 25 maraka ispod svakog nivoa zaposlenih.

    “Tražimo donošenje odluke o visini dnevnice za službena putovanja u institucijama BiH i odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava uposlenih na naknadu na službeno putovanje iz prostog razloga jer je dnevnica od 25 KM na snazi još od 2012. godine i nikada nije korigovana. Bez obzira na inflaciju i na realne troškove koje svaki službenik na putovanju ima, ta dnevnica je toliko minimizirana da ona za vrijeme trajanja samog službenog putovanja ne može pokriti ni one osnovne troškove, čak niti jedan obrok, pogotovo ako uzmemo u obzir da se prilikom isplate tih 25 KM službeniku odbija i topli obrok za taj dan, kao i troškovi putovanja za dolazak na posao i sa posla. Ta dnevnica realno ne iznosi ni deset maraka”, kaže Mrnjavac.

    Ona podsjeća da je ranije dnevnica iznosila 50 KM, te da je zahtjev da to ubuduće iznosi 60 KM realan iznos, kada se u obzir uzmu inflacija i troškovi.

    “To ne bi bilo nikakvo povećanje, već vraćanje na stari iznos”, ističe Mrnjavac.

    Pred Savjet ministara je stigao i zahtjev za usvajanje odluke o visini osnovice za obračun plate za 2024. godinu u iznosu od 650 KM, a ta odluka, prema riječima predstavnika sindikata, mora biti donesena jer je prema odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH njeno usvajanje trebalo da bude završeno najkasnije do 30. juna 2023. godine.

    “I za taj zahtjev imamo iste razloge kao i za dnevnicu, dakle inflacija. Dali smo prijedlog da to ide sa 600 na 650 KM. Ovo ništa nije nerealno, naprotiv”, naglasila je Mrnjavac.

    Ipak, kao ključnu urgenciju koju su uputili pred Savjet ministara BiH sindikalci izdvajaju otvaranje postupka kolektivnog pregovaranja, koji bi, tvrde, riješio sve probleme za zaposlene, uključujući i pomenute dnevnice i platnu osnovicu.

    “Ovo je jedina država u svijetu koja nema nijedan kolektivni ugovor sa državnim institucijama na nivou države BiH. Kada bismo imali to, ne bismo više morali pojedinačno djelovati, regulisalo bi se sve po automatizmu”, poručuje Mrnjavac.

    Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković podsjeća da je i Borjana Krišto u svom ekspozeu kazala da je potpisivanje kolektivnog ugovora neophodno.

    On za “Nezavisne novine” kaže da su sindikati odmah nakon toga formirali komisiju, izradili kolektivni ugovor i predali ga nadležnima, kao i pregovarački tim.

    “Nadam se da će u roku od mjesec ili dva poslodavac formirati podpregovarački tim, kako bi se krenulo u pregovore o ugovoru i nadam se da po nekom svom iskustvu sve bude gotovo do 1. maja”, navodi Mirković.

    Prvi čovjek Sindikata policijskih organa u BiH Dragan Krvavac naglašava da je kolektivni ugovor najbitnija stvar u pregovorima radnika i poslodavaca.

    Na pitanje da li očekuje da će Savjet ministara BiH reagovati i izaći u susret sindikatima, Krvavac kaže da su nadležni dosad radili isključivo po istom principu, a to je da dođu na sastanak kada budu pozvani, ali da sve ostane na tome.

    “Misle da su bogomdani tu, da rade šta hoće”, rekao je Krvavac.

  • Samo četiri lokalne zajednice u RS imaju pozitivan prirodni priraštaj

    Samo četiri lokalne zajednice u RS imaju pozitivan prirodni priraštaj

    Od ukupno 64 lokalne zajednice, 10 gradova i 54 opštine u Republici Srpskoj, svega njih četiri su na kraju prošle godine imale pozitivan prirodni priraštaj, pokazuju procjene Republičkog zavoda za statistiku.

    I ove četiri lokalne zajednice su imale pozitivan prirodni priraštaj koji nije drastično povećan, odnosno broj stanovnika je u odnosu na 2021. godinu malo povećan, negdje i sa samo dva stanovnika.

    Banjaluka, najveći grad u Srpskoj, je 2021. godine imala, prema procjenama Zavoda za statistiku RS, 185.075 stanovnika, a na kraju prošle 185.177, što znači da je Banjaluka za godinu dana dobila 102 stanovnika više.

    Istočno Novo Sarajevo je tokom 2021. godine imalo 12.255 stanovnika, a godinu kasnije 12.552, odnosno 297 stanovnika više.

    Tu se ubraja i opština Stanari, koja za godinu dana ima dva stanovnika više, odnosno 2021. godine je imala 6.986 stanovnika, a 2022. 6.988.

    I Petrovac je imao pozitivan prirodni priraštaj, te je 2021. godine imao 600 stanovnika, a godinu kasnije njih 634.

    Prema procjenama Zavoda, na kraju prošle godine je u Srpskoj bilo 1.120.236 stanovnika, od tog broja su 551.376 muškarci, a 568.860 žene.

    Ipak, u ovim podacima se vidi da se iz godine u godinu smanjuje broj stanovnika Republike Srpske.

    Tako je, prema njihovim procjenama, u Srpskoj 2021. godine živjelo 1.128.309 stanovnika, 2020. godine 1.136.274, 2019. godine 1.142.495 osoba, a 2018. 1.147.902 stanovnika.

    Prošle godine je rođeno 9.118 osoba, od toga 4.648 muškog pola, a 4.470 ženskog pola.

    Ipak, s druge strane u toku prošle godine je u Republici Srpskoj umrlo 16.236 stanovnika.

    Sklopljeno je 5.527 brakova, dok je razvedeno 965 sada već bivših parova.

    Aleksandar Majić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da se generalno sve statistike koje se vode na ovim prostorima vode na zatvorenom tipu populacije.

    “Dakle, to je sve stanovništvo koje je rođeno i umrlo te kalendarske godine. Međutim, u toj zatvorenoj populaciji nemamo migracionu komponentu te ne znamo koliko stanovništva se iseljava ili doseljava. Procjena da smo za godinu izgubili oko 8.000 stanovnika nije tačna jer poznavajući ovaj prostor i determinante emigracione politike možemo reći da je ona mnogo izraženija u odnosu na podatke koliko je rođeno i umrlo. Ovo znači da je mnogo manji stvarni broj stanovnika u Republici Srpskoj jer nemamo podatke o vanjskoj migraciji”, objašnjava Majić.

    Prema njegovim riječima, uobičajena je pojava u zadnjih 10 godina da godišnje imamo svega nekoliko lokalnih zajednica u kojima je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj.

    “Poražavajući je podatak da u većim opštinama, odnosno gradovima kao što su Bijeljina, Doboj ili Prijedor, imamo negativan prirodni priraštaj u posljednjih pet godina. U manjim opštinama je uobičajen slučaj negativnog prirodnog priraštaja unazad 20 godina”, zaključio je Majić.

    Više od 4.500 osoba starijih od 90 godina
    Prema procjenama Zavoda za statistiku RS, u Srpskoj je na kraju ove godine živjelo 4.598 osoba starijih od 90 godina.

    Kako piše u ovim podacima, više je bilo osoba ženskog pola starijih od 90 godina, njih 2.983, dok je muškog bilo 1.615.

  • Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske, Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, i Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske, najavili su da 29. septembra izlaze na proteste.

    Odluka je donesena na sindikalnom Saboru u Banjaluci, a usvojene su i odluke i zaključci o neispunjavanju Sporazuma o povećanju plata, nedonošenja posebnih kolektivnih ugovora i drugim bitnim temama.

    Pet granskih sindikata ima oko 55.000 članova, a Vladu RS, premijera Radovana VIškovića, ministarku finansija Zoru Vidović, a najviše predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika smatraju najodgovornijim za stanje.

    “Svi mi znamo u kakvoj državi živimo i da će biti pritisaka. Nezadovoljni smo radom Vlade RS kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro svoj posao, da nisu ispunili sporazum (potpisao ga Milorad Dodik 2022. godine, op.a.)”, kaže Božo Marić predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Na pitanje “RTRS-a” i “Srne” da li su pojedini sidnikati pozivani iz ambasada kako bi se nudili projekti sindikatima itd., odgovara kontrapitanjem:

    “To je matrica koja ide, već mi je postavila novinarka ‘Srne’, to je bezobrazluk i spinovanje javnosti. Ovih pet sindikata je prije godinu dana pokrenulo ovu pruču i izdržaće. Mi imamo i doktora, pukovnika Ateljevića, koji je časno branio Republiku Srpsku. Preko deset ljudi unutra je sjedilo čiji su roditelji dali život za Srpsku, pa da nas dezerteri danas optužuju da radimo za strane ambasade. To je nisko i pokvareno, neću da se osvrćem na takve spinove.”

    Marić je upitao novinarku “RTRS-a” kako su baš “RTRS” i “Srna” došli do “navodnih informacija”, insinuirajući da su pitanja naručena.

    Inače, većina predstavnika sindikata demantovala je da je ikada imala kontakt sa bilo kojom ambasadom, a jedini koji je potvrdio da je dobio poziv iz američke ambasade je Željko Šukalo iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu.

    Anica Jondić iz Sindikata MUP-a Republike Srpske zavapila je zbog lošeg položaja radnika u policiji, tvrdi da akcije podržava 80 odsto radnika, čak i rukovodni kadar.

    Za problem smatra to što ne postoji topli obrok i regres, ali i neplaćanje prekovremenih sati.

    “Dan noć rade prekovremeno. To im nije plaćeno. Policijski službenici su postali samo policijski službenici, nisu više ni očevi, ni sinovi, nemaju vrijeme ni za šta… Policijski službenici za šest godina imaju 2.332.940 prekovremenih radnih sati. Za milion i 173.000 prekovremenih sati policijski službenici nisu dobili ni jednu jedinu minutu da se odmore, ne da nisu mogućnost da se odmore, nisu dobili ni jednu jedinu marku za taj prekovremeni rad”, kaže.

    Jondić i ostali članovi sindikata kritikuju Vladu Radovana VIškovića, podsjećaju da su pritiskom i protestima 2012. i 2013.godine oborili Vladu Aleksandra Džombića.

    “Vlada Republike Srpske se ponaša kao uspavana ljepotica”, zaključuje.

    Najavljeni protest održaće se 29. septembra, u pokretu do Vlade Republike Srpske i Plate RS. Okvirno povećanje pojedinčanih plata koje se traži je oko 100 maraka.

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović izjavila je da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Republiku Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava, navodi “N1”.

    “Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi”, objasnila je ranije Vidovićeva dio finansijskih problema sa kojima se Republika Srpska suočava.

  • Od danas podnošenje zahtjeva za borački dodatak

    Od danas podnošenje zahtjeva za borački dodatak

    Od danas, svi borci, bez obzira na godine života i kategoriju koju su imali, mogu da podnesu zahtjev za borački dodatak, za šta će u budžetu Srpske za narednu godinu biti obezbijeđeno dodatnih 150 miliona maraka, najavio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Podsjetio je da su do sada borački dodatak primala lica koja su imala 60 godina i bili borci od prve do pete kategorije, a sada će svi moći da ih primaju.

  • Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Najveći gubitnici međusobnih blokada i političkog zastoja u BiH su građani i privreda, posebno jer bi domaće firme sprovele najveći dio poslova za građevinske i infrastrukturne projekte za koje je EU obezbijedila više od milijardu evra, a koji su suspendovani krivicom domaćih političkih aktera.

    Posljednji primjer je informacija koju su “Nezavisne” ekskluzivno objavile, da je trenutno na čekanju sedam grantova EU zbog blokada u Predsjedništvu BiH, vrijednih više od sto miliona maraka.

    Jedna od firmi koja trpi posljedice je banjalučki “Integral inženjering”, koji je završio sve radove na mostu na Savi kod Gradiške, ali im investitor, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, nije isplatilo novac za izvršene radove.

    Naime, “Integralov” novac kasni jer se Ministarstvo komunikacija pravda činjenicom da Evropska investiciona banka još nije isplatila ostatak granta za taj most u visini od oko 1,7 miliona evra.

    Ovaj grant je jedan od sedam grantova koji čekaju da se bh. političari odobrovolje i riješe međusobne blokade, kako bi novac bio oslobođen.

    Situacija s “Integralom” je utoliko specifična što grant kasni iz dva razloga – tehničke i političke prirode.

    Tehničke prirode jer se preduzeće nalazi na listi sankcionisanih subjekata Ministarstva finansija SAD, pa su nam naši evropski izvori objasnili da proces isplate novca traje nešto duže nego uobičajeno.

    Međutim, novac će, sve da bude isplaćen sutra, ostati na Predsjedništvu BiH, jer nijedan grant EU nije odobren za dalju isplatu, što je politički razlog za blokade.

    Kako nam je nedavno potvrđeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra. Tako je, kada se sve sabere, ukupno blokirano više od sto miliona maraka grantova, odnosno finansijskih donacija u gotovini za mostove, ceste, vodovode i drugu infrastrukturu.

    U “Integralu” su nam potvrdili da imaju posljedice jer im Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nije isplatilo novac za izvršene radove.

    “‘Integral’ je krajem jula 2022. godine završio radove na izgradnji prve faze brze ceste Okučani – međudržavni most na Savi, uključujući i nedostajući dio auto-puta sa bh. strane i time je ispunio svoj dio ugovorne obaveze. Tražimo i očekujemo da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kao druga ugovorna strana, što prije izvrši plaćanje prije godinu dana stvorene obaveze. Aktuelni odnosi zainteresovanih strana koje nisu ugovorne strane u spornom ugovoru između MTK BiH i ‘Integrala’ prema budućim projektima nisu osnova za neizvršenje ili nezakonito odlaganje izvršenja stvorene obaveze MTK BiH prema ‘Integralu'”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    Tako se ponovo pokazuje da će građani i privreda ponijeti najveći teret političke krize u BiH, koja se već godinama ne smiruje, s obzirom na to da će ovakva politička klima imati negativan efekat na radnike, dobavljače, poslovne partnere pogođenih kompanija i za širu zajednicu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne” kaže da je zapanjujuće da EU nudi novac, a BiH ga odbija.

    On dodaje da je dugoročni i posredni gubitak mnogo veći od iznosa samih sredstava.

    “Ne samo da bismo za iste projekte morali alternativno koristiti vlastita sredstva i tako umanjiti trošenje za druge javne potrebe, nego je izvjesnije da bismo se zadužili i onda dodatno plaćali kamate na ova zaduženja. I opet zbog toga umanjili izdvajanja za ostale potrebe. A pošto bi novac na kraju mogao završiti kod domaćih privrednika kao izvođača radova, gubitak je i njihov, ali i mnogih drugih privrednika jer, naravno, oni bi novac opet mogli trošiti na domaćem tržištu, a posredno bi ga dobijali onda i njihovi zaposlenici i zaposlenici onih koji posluju s njima kroz plaće. Čak i ako se ovi grantovi na kraju ipak realizuju, svako odgađanje opet ima svoju cijenu, jer kašnjenje izgradnje projekata poput auto-puteva samo po sebi je štetno za ekonomiju”, smatra on.

    U MKT su nam nedavno objasnili da je glavni “krivac” u vezi s mostom kod Gradiške kašnjenje isplate od strane Evropske investicione banke, koja u ime EU raspolaže tim sredstvima.

    “Zbog toga je dovedeno u pitanje blagovremeno izmirenje obaveza nastalih prilikom realizacije ovog projekta, a što može imati negativne posljedice po budžet institucija BiH kroz plaćanje zateznih kamata, pokretanje sudskih postupaka i slično”, rekli su nam oni. Kako bi se izbjegao eventualni sudski postupak, naglasili su da je Ministarstvo u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate iz sredstava BiH.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su.

    U EIB-u se, pak, ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH oko namirivanja troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Roditelji bijesni, socijalni radnici zatrpani

    Roditelji bijesni, socijalni radnici zatrpani

    • Izmjene Porodičnog zakona RS, prema kojima imovinom maloljetnog djeteta roditelji mogu raspolagati samo uz saglasnost organa starateljstva, odnosno centra za socijalni rad, stvaraju sve veći bunt u javnosti.

    Naime, roditelji koji žele da podignu novac sa štednog računa svog maloljetnog djeteta treba da podnesu zahtjev centru, što u praksi donosi niz peripetija.

    Recimo, ako porodica stanuje u naselju Bunarevi, na Manjači, njihov Centar za socijalni rad nalazi se u Ribniku, te će roditelj morati da putuje više od 30 kilometara da bi dobio saglasnost.

    Međutim, u Ribniku postoji poslovnica samo jedne banke. Ako su pare djeteta na računu druge banke, to će značiti da je taj roditelj “prevalio put” do Ribnika samo da bi dobio saglasnost, a onda će morati i u Banjaluku ili Mrkonjić Grad da bi podigao pare. Sve to, naravno, košta.

    Gordana S. iz Banjaluke rekla je da ju je ovo pravilo naljutilo, jer, kako kaže, te pare njenoj djeci nisu dali ni država ni centar za socijalni rad.

    “Šta ima neko da odlučuje o novcu moje djece? Ja sam ih uplaćivala i štedjela za ‘ne daj bože’, ja ću i da donosim odluku o tome kako ću ih potrošiti. Potrošiću ih, naravno, za djecu, a ne da putujem po svijetu”, ističe ova Banjalučanka.

    Pojedini centri za socijalni rad u Srpskoj, uključujući i onaj u Banjaluci, imaju veliki broj ovakvih zahtjeva roditelja.

    “Novi Porodični zakon RS stupio je na snagu 1. septembra, a njime je predviđeno da saglasnost organa starateljstva mora biti donesena u formi rješenja u upravnom postupku. S tim u vezi, od početka primjene zakona zaprimili smo veći broj zahtjeva, te ćemo o njima odlučiti u zakonski predviđenom roku. Mi smo od 1. septembra opterećeni velikim brojem novih zahtjeva podnesenih od strane roditelja za podizanje sredstava s dječje štednje”, kažu za “Nezavisne novine” iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

    U Centru za socijalni rad Prijedor, s druge strane, kažu da im to nije donijelo nove obaveze, s tim što podaci koje su nam dostavili pokazuju da i oni od 1. septembra, kada je zakon stupio na snagu, imaju povećan broj zahtjeva.

    “Prema evidenciji Centra za socijalni rad Prijedor od 1. januara 2023. godine zaprimljeno je 15 zahtjeva, od čega od 1. septembra 2023. godine četiri zahtjeva, a o kojima će se raspravljati po novom Porodičnom zakonu”, kažu iz prijedorskog Centra za socijalni rad za “Nezavisne novine”.

    Bojan Kresojević, menadžer grada Banjaluka, smatra da imovinom djece treba da raspolažu roditelji, a ne centar za socijalni rad, što je naveo i u inicijativi kojom traži izmjenu spornog člana 335 Porodičnog zakona Republike Srpske.

    Kresojević se u inicijativi obraća Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Srpske, te resornim ministarstvima, te navodi da je Ustavom Republike Srpske predviđeno da porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu, te da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece.

    Ujedno, on kaže da je nakon svoje ranije objave na društvenim mrežama, a koja se odnosi na ovu problematiku, dobio brojne komentare podrške i direktna kontaktiranja od strane roditelja.

    “Brojni roditelji su iskazali spremnost da zajedno sa mnom pokrenu inicijativu za prikupljanje potpisa, ako bude potrebno i 3.000 potpisa, pa i više, da to razmatra Narodna skupština Republike Srpske. Ja kao gradski menadžer, ali i kao roditelj, ne mogu prihvatiti da Porodični zakon definiše da roditelj novcem djeteta može upravljati isključivo uz saglasnost centra za socijalni rad”, rekao je Kresojević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, tvrdi da su novim Porodičnim zakonom Republike Srpske znatno unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi modeli zaštite djeteta, njegove imovine, kao i same porodice.

    “Funkcija centra za socijalni rad je da djeluje preventivno i na taj način spriječi nepotrebno i zlonamjerno trošenje imovine djeteta, a ne da postavlja zakonske prepreke u ostvarivanju roditeljskog prava”, zaključio je Bukejlović.