VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.
    U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

    U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

    – Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

    U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine, piše Glas.

    – U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

    Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

    – Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

    U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

    U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

    Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

    – Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

    Opojne droge

    U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

    – Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

  • Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

    Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

    Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

    Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

    Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

    U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

    U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

    Svijetla tačka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto, pišu Nezavisne novine.

  • Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Vlada Republike Srpske danas će na sjednici donijeti odluku da penzije u Republici Srpskoj od 1. januara 2024. godine budu isplaćivane uvećane za 9,2 odsto, najavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    “Povećali smo invalidnine za 10, odsto, boračka davanja za više od 30 odsto, a od 1. januara svim zaposlenima u prosvjeti i kulturi koji imaju visoku stručnu spremu biće povećane plate za 100 KM”, rekao Višković sinoć za RTRS.

    Višković je najavio da u februaru kreće testna faza nove fiskalizacije u Republici Srpskoj gdje će svi privredni subjekti dobiti fiskalnu kasu i biti u obavezi da izdaju fiskalni račun u realnom vremenu.

    “Ovo se mora uraditi ukoliko želimo da se ozbiljnije uhvatimo u koštac sa sivom zonom”, istakao je Višković.

    Govoreći o nezadovoljstvu privrednika u Republici Srpskoj o iznosu minimalne plate od 900 KM, Višković je rekao da će Vlada, ukoliko se vidi da ova odluka pravi štetu, pomoći tim privrednim subjektima.

    “Mislim da je nezadovoljstvo privrednika krenulo zbog toga što su mnogi svoje radnike prijavljivali na minimalnu platu na koju su plaćali obaveze prema državi, a povećanjem minimalca imaju obavezu da plaćaju veće doprinose prema državi i to im je najveća smetnja”, pojasnio je Višković.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je Srpska zadužena 6,234 milijarde KM, dok je Federacija BiH zadužena za 200 miliona KM više.

    “BDP Republike Srpske biće oko 15 milijardi KM, dok je lani bio 14,5 milijardi KM i ako to posmatramo, to je zaduženje Srpske od 40,3 odsto BDP-a, dok limit zaduženja po međunarodnim standardima iznosi 60 odsto BDP-a”, pojasnio je Višković.

    On je naveo da zaduženost Republike Srpske iznosi 40,3 odsto za ukupni i 34,2 odsto za javni dug, ističući da je ovo najmanja zaduženost od nastanka Srpske.

    Višković je rekao da je pokrivenost uvoza izvozom Republike Srpske za 2023. godinu iznosila 73,6 odsto, ističući da Srpska ima 290.745 zaposlenih radnika, što je najveća zaposlenost u njenoj istoriji.

    Prema njegovim riječima, inflacija je u decembru 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila 3,3 odsto, ukupna inflacija lani iznosila je sedam odsto, dok je rast plata iznosio 11,4 odsto.

    On je rekao da Vlada izdvaja 180 miliona KM kao subvenciju za poljoprivredu, što je najveća subvencija u odnosu na broj stanovnika i poljoprivrednih gazdinstava u regionu.

  • Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Od kada je minimalac u Srpskoj “skočio” na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.
    Mnoge najviše brine je da li će poskupiti cijena hljeba. Od pojeftinjena, naravno, nema ništa. Naviknuti na ionako skupu hranu, mnoge je šokiralo da će i zanatlije da podignu svoje cijene.

    Naveliko se priča kako će usluge frizera da idu gore i do 30 odsto. U frizerskim salonima koje smo juče obišli kažu da je poskupljenje neminovno, ali ne žele da govore koliko bi to bilo. U mnogim salonima cijene još nisu mijenjali. Ali, korekcija može da se očekuje od februara.

    “Žensko šišanje je 10 maraka, muško 7. Najvjerovatnije od sljedećeg mjeseca će biti skuplje za dvije, tri marke i jedno i drugo. Za druge frizereske usluge ćemo da vidimo još, ali biće skuplje, svakako”, kažu za Srpskainfo u jednom frizereskom salonu u centru Banjaluke. Razlog je, ističu, povećanje minimalne plate koja sa sobom vuče više zakonskih obaveza, pa “treba nekako preživjeti”.

    U jednoj obućarskoj radnji, takođe u centru grada, poručuju da će i kod njih cijene ići gore, da moraju i da drugog izbora nemaju. Kako su nam rekli, oko 20 maraka sada košta da vam pođone cipele.

    “Poskupljenje će biti najmanje 20 odsto. Naš repromaterijal je veoma skup. Nemam ništa protiv da mininalna plata bude i 1.500 maraka, ali neka država onda smanji sve obaveze i davanja koja imamo, jer je ionako teško raditi”, kaže jedan od banjalučkih obućara.

    U jednom krojačkom salonu kažu da su simbolično podigli cijene rastom cijene struje i da će morati opet, samo još ne znaju za koliko.

    “Normalno je da svi treba da imamo veće plate, ali je potreba veća podrška vlasti za zanatlije. Dažbine su nam velike, bez obzira što jedva sastavljamo kraj sa krajem i niko nas ne pita da li možemo da opstajemo”, poručuje jedna krojačica.

  • Može li vještačka inteligencija ugroziti radna mjesta u BiH?

    Može li vještačka inteligencija ugroziti radna mjesta u BiH?

    Upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi gotovo 40 odsto radnih mjesta širom svijeta moglo biti pogođeno razvojem vještačke inteligencije (AI) nije stvar koja u ovom trenutku treba da zabrine BiH, jer smo i kao privreda i kao tržište i dalje daleko od jačeg uticaja ovog trenda.

    Međutim, uz ovu procjenu, pojedini stručnjaci smatraju da dalji razvoj vještačke inteligencije može uticati na poslove koji iziskuju ljudsku kreativnost i inteligenciju (IT, dizajneri…), ali i poslove koje ljudi iz BiH obavljaju u inostranstvu (vozači…).

    Ali, prije nego što ukrstimo mišljenja privrednika, poslodavaca i ekonomista iz BiH, nakratko ćemo podsjetiti da će vještačka inteligencija biti jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu koji se održava u švajcarskom Davosu, i to pod nazivom “Vještačka inteligencija kao pokretačka snaga za privredu i društvo”.

    Upravo tim povodom, Kristalina Georgijeva, šefica MMF-a, kazala je nedavno da trend porasta i jačanja AI može da ugrozi skoro 40 odsto radnih mjesta u svijetu i tako produbi nejednakost. Zbog toga, ona je pozvala vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju vještačke inteligencije.

    “Kreatori politika moraju se proaktivno pozabaviti AI kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstakne društvene napetosti. Budući da se AI nastavlja prilagođavati, očekuje se da će i pomoći i štetiti ljudskoj radnoj snazi”, navela je ona, ponavljajući riječi stručnjaka da će “dublje” učinke vještačke inteligencije osjetiti naprednije ekonomije, nego tržišta u nastajanju.

    S tim u vezi, bh. ekonomija i tržište svakako se u ovom trenutku ne mogu nazvati naprednim, zbog čega poslodavci i privrednici nisu zabrinuti uticajem AI.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS, ističe da je u razgovoru sa softverskim stručnjacima informisan kako će dalji napredak vještačke inteligencije njima biti od koristi.

    “Zato bi vjerovatno u nekom dužem vremenu broj tih radnih mjesta mogao biti smanjen, tu mislim na IT i neke uslužne djelatnosti, poput call centara i slično”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.

    Ipak, on naglašava da radna mjesta u Srpskoj, a koja se tiču proizvodnje kojom se najviše bave poslodavci i privrednici, ne bi trebalo da budu ugrožena.

    “Ne bi trebalo da izgubimo radna mjesta, već samo možemo dobiti kvalitetnija i zato treba da pratimo tu vještačku inteligenciju i da osposobljavamo gdje god je to moguće. Ne treba se toga plašiti i bježati pred njome”, dodao je Trivić.

    I Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, ističe da vještačka inteligencija nije nešto što može uticati na BiH u nekom značajnijem obimu.

    “Vrlo je teško očekivati da bi vještačka inteligencija i te visoke tehnologije mogle brzo ući u naš privredni sistem i da zamijene određeni broj radnika i tehnologija. Kod nas to još ide relativno sporo i u nekom doglednom vremenu to ne bi trebalo da ima neki značajniji uticaj, bar kada je privreda u pitanju. Za neke društvene aspekte, poput obrazovanja ili IKT sektora, moglo bi da utiče”, rekao je Ćorić.

    Dalje kaže i da će sva priča o vještačkoj inteligenciji sigurno zavisiti od toga koliko AI bude donijela ili odnijela promjena u Evropi.

    “Pošto smo mi povezani sa privrednom EU, onda vjerovatno kako će se to tamo razvijati, imaće sigurno refleksije i ovdje, ali je nerealno očekivati da damo neku konkretniju procjenu u ovom trenutku”, naveo je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Ekonomisti smatraju da su upozorenja MMF-a previše pesimistična u smislu gubitka radnih mjesta i da se i ranijih godina, po sličnom receptu, dešavalo da pogriješe.

    “Obično bude napretka u novim tehnologijama, jer se razvijaju neki novi poslovi koji suspenziraju postojeće poslove koji se gube”, kaže Admir Čavalić, ekonomista.

    Ono što u priči o gubitku poslova on izdvaja kao posebno zanimljivo, jeste to što su ranija predviđanja išla u pravcu toga da će roboti najviše zamijeniti radnike na fizičkim poslovima, ali da je razvojem AI jasno da bi prvi na udaru mogli da se nađu poslovi koji zahtijevaju ljudsku kreativnost i inteligenciju, što bi, tvrdi, moglo da djeluje na BiH.

    “Tu su dizajner, programer, neki jednostavni poslovi koji podrazumijevaju rad za računarom, bar u ovoj prvoj fazi razvoja AI. To može svakako djelovati na poremećaj tržišta u BiH, jer imamo tu IT industriju koja nudi izuzetne perspektive, plate i slično. Svakako, ugroziće i poslove koje naši ljudi obavljaju vani, a su to vozači kamiona ili neki drugi poslovi. E sada, vjerovatno u BiH taj trend neće biti brz kao u zemljama koje su već doživjele digitalnu transformaciju, ali će se desiti. Zanati ne bi trebalo da budu ugroženi, iako tradicionalno jesu”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.

  • Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet bh. privredi, smatraju naši sagovornici.

    Naime, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpke, kazao je za “Nezavisne novine” da su za deset mjeseci prošle godine u Srpskoj izdate 1.502 radne dozvole stranim državljanima.

    “Dok su u istom period prethodne godine izdate 543 radne dozvole, iz čega možemo vidjeti da potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalifikovani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitet koji je potreban privredi Republike Srpske”, smatra Ćorić.

    Ističe da zbog toga veću pažnju treba posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju i nova specifična znanja.

    “Paralelno sa ovim treba raditi na konstatnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta, razvoju dualnog sistema obrazovanja, ali efekte ovih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja”, kazao je Ćorić.

    Da je nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve izraženiji problem koji opterećuje privredu, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

    “Činjenica je da zemlje EU imaju problem s nedostatkom radne snage te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih osobnih primitaka, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH se susreću s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja”, kazao je Vuković.

    Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina, ističe da je protivnik uvoza stranih radnika i da BiH ima višak radne snage koja je nezaposlena, te, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg postoji potreba za uvozom stranih radnika.

    “Uvozimo jeftiniju radnu snagu, a to sigurno nije potrebno domaćoj privredi”, kazao je Albijanić i istakao da oni u svom preduzeću nemaju stranih radnika.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpke, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su poslodavci ti koji bi trebalo da ulažu u obuku svog kadra te da se okrenu svojim resursima.

    Prema njegovim riječima, većina stranih radnika koji rade na našim prostorima su nekvalifikovani radnici, odnosno rade fizičke poslove.

  • Pripremite se za “bolest X”

    Pripremite se za “bolest X”

    Generalni sekretar Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Gebrejesus istakao je važnost pripreme za, kako je nazvao, “bolest X”, izrazivši nadu da će zemlje do maja ove godine postići sporazum o pandemiji kako bi se pozabavile ovim “zajedničkim neprijateljem”.

    “Sporazum o pandemiji može ujediniti sva iskustva sa svim izazovima s kojima smo se suočili, kao i sva rešenja”, rekao je Gebrejesus na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenela je Anadolija.

    Rekao je da je “bolest X”, nepoznata bolest, prvi put upotrebljena kao termin 2018. godine. Naveo je da postoje nepoznate stvari koje se mogu dogoditi i da je sve što se dešava “pitanje kada, ne ako”.

    “Ne bi trebalo da se suočimo sa stvarima nepripremljeni, možemo se pripremiti i za neke nepoznate stvari”, rekao je Gebrejesus na panel diskusiji pod nazivom “Priprema za bolest X”.Dotaknuvši se važnosti istraživanja i razvoja, kao i zdravstvene infrastrukture i radne snage koje treba pripremiti za “bolest X”, Gebrejesus je naglasio da je primarno zdravlje ključno što je svet imao priliku da vidi tokom pandemije kovida.

    Ponavljajući važnost sporazuma o pandemiji, naglasio je da to može pomoći svetu da se bolje pripremi za budućnost. “Zato što se radi o zajedničkom neprijatelju i bez zajedničkog odgovora, počevši od pripravnosti, suočićemo se s istim problemom kao što je bio i kovid”, rekao je Gebrejesus.

  • Bh. pasoša odreklo se 100.000 ljudi

    Bh. pasoša odreklo se 100.000 ljudi

    U posljednjih 25 godina državljanstva BiH se odreklo skoro 100.000 ljudi, a samo u prošloj, 2023. godini iz knjige državljana ispisalo se 2.147 osoba.

    Naime, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. do 2023. godine državljanstva su se ukupno odrekle 99.972 osobe.

    Kako su iz nadležnog ministrastva pojasnili, u postupku odricanja od BiH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

    “U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Dodali su da veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.

    “Pojedini puno bolje govore jezik države u kojoj žive nego maternji jezik. Odricanje se uglavnom vrši radi sticanja državljanstva neke od zapadnoevropskih država, najviše Njemačke i Austrije”, pojasnili su iz pomenutog ministarstva.

    Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok je godinu dana ranije to bilo 8.344.

    “Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz ovog ministarstva.

    Stevo Pašalić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da je odlazak stanovništva iz BiH mnogo veći nego što to pokazuje broj lica koja se odriču državljanstva.

    “Kao što vidimo, naši državljani najviše uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije, a poznato je da naši ljudi upravo tamo najviše odlaze da rade. Ali njih je mnogo više u tim državama, jer u mnogim slučajevima se naši ljudi ne odriču našeg kako bi uzeli državljanstvo države u kojoj rade”, istakao je Pašalić.

    Dodao je da je BiH zemlja iz koje je uvijek više ljudi odlazilo nego što je u nju dolazilo i da će se taj trend odlaska nastaviti i u budućnosti.

    “Ljudi kada traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje prvobitno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, između 20 i 40 godina”, ističe Pašalić.

    Kako je pojasnio, za razliku od ranijih godina, kada su u pitanju migracije, kada je odlazila samo glava kuće, kako kaže Pašalić, sada odlaze cijele porodice.

    “Odlazak će se nastaviti, jer zapadno tržište nemilosrdno uzima i traži radnu snagu”, rekao je Pašalić i dodao da naši ljudi najviše odlaze u Njemačku.

    Posljednjih deset godina

    1. – 3.519
    2. – 3.591
    3. – 4.441
    4. – 4.503
    5. – 4.493
    6. – 4.159
    7. – 3.168
    8. – 3.110
    9. – 2.622
    10. – 2.146
  • Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata, poručila je za “Nezavisne novine” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Ona je, odgovarajući na pitanje, da li BiH ima problem sa nestašicom lijekova, dodala i da takvih problema ne bi trebalo da bude tokom 2024. godine, ali da bi 2025. mogla da bude veoma problematična, s obzirom na sukobe širom svijeta, koji bi i te kako mogli da utiču na tržište i distribuciju.

    Podsjetimo, u određenim apotekama u BiH potvrdili su za “Nezavisne novine” da imaju problem s nedostatkom određenih vrsta lijekova, te da se zbog toga pacijentima preporučuju zamjene, ali da se dešava da oni na to ne pristaju.

    “Hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi”, kazali su iz jedne apoteke, pojašnjavajući da je jedan od lijekova koji nedostaje ventolin (salbutamol) za inhalaciju, te da je dodatan problem što za njega ne postoji paralela.

    Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava sa nestašicom više od 25 vrsta lijekova, a kako je kazala Grubiša, u najvećoj mjeri se radi o privremenoj nestašici, najćešće iz komercijalnih razloga, odnosno, promjene uvoznika i distributera.

    Privremeni prekid distribucije lijeka na tržištu BiH odnosi se na sljedeće lijekove: Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu snabdijevanja), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg.

    Trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi se na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač “Pliva” iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.

    Pored ovoga, postoje i lijekovi za koje su proizvođači donijeli odluku o nepodnošenju zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje tih lijekova u promet.

    “Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Imamo i one koji nedostaju duže vrijeme, ali opet ugovorni organi (bolnice, zdravstvene ustanove) mogu da prilagode svoje potrebe i da paralelama kompenzuju nedostatak određenog lijeka”, pojašnjava Grubiša.

    Kako dalje kaže, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni.

    “To se dešava zbog izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemije koja je uslovila teži protok robe, ratova na evropskom kontinentu, problema sa energentima i repromaterijalima, viših cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji”, ističe ona.

    Međutim, kaže da BiH za sada nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s pitanjem nestašice lijekova, za razliku od većeg broja članica Evropske unije.

    “BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. U prošloj godini prevenirali smo nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, naglašava Grubiša te dodaje:

    “Ne bi trebalo da imamo problema u ovoj godini, ali je upitna 2025. Toga su svjesni i u svijetu, pa ću podsjetiti da EU ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Na tom fonu trebalo bi da djeluju i naša ministarstva.”

    Da li nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH planiraju djelovati, nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja nisu odgovorili ni iz jednog od ta dva resora.

  • FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    Osiguranim licima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od danas će na recept biti dostupni novi lijekovi.

    Dostupne su terapije za hipertenziju, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, ulcerozni kolitis i hemofiliju.

    Od danas, Fond će za osigurana lica finansirati dvije nove usluge u apotekama i to farmaceutsku uslugu izrade podijeljenih praškova i uslugu izrade sirupa.