VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Dječak klupu ne dijeli sa drugarima, Mahir ima školu i učitelja samo za sebe

    Dječak klupu ne dijeli sa drugarima, Mahir ima školu i učitelja samo za sebe

    Jedna škola, jedan učitelj, jedan razred i u njemu jedan učenik, takva je situacija u Osnovnoj školi u Petrovićima kod Olova.

    Mahir Behlulović, učenik drugog razreda, ne dijeli školsku klupu s drugom djecom, nego su on i njegov učitelj Samir Kopić sami u učionici.

    Prema riječima Kopića, većina stanovnika napustila je Petroviće, što je rezultiralo time da nastavu pohađa samo jedno dijete.

    “Cijela škola je samo za nas dvojicu. Mahira učim od prvog razreda i nadam se da ćemo ovdje ostati do petog. Jer već u šestom on odlazi u školu u Olovo”, kazao je Kopić za “Avaz”.

    Opisao je i kako izgleda jedan njihov školski dan.

    “Dođemo ujutro, popijemo čaj i doručkujemo i onda polako krećemo raditi. Čas nam nije kao u ostalim školama. Kad se umorimo, idemo na odmor, potom idemo na drugi čas, tj. učimo neki drugi predmet. Potom ručamo i tako do 12.20 sati. Nakon toga odemo polako kućama”, priča ovaj učitelj.

    Kazao je da je Mahir dobar učenik i da bi takvo dijete svaki učitelj poželio imati u svom razredu.

    “Komunikativan je i uvijek spreman na razgovor i saradnju. Naravno da mu nedostaje društvo, drugari, ali s vremenom se navikao. Bit će malo poteškoća kada krene u šesti razred dolje u Olovo dok se ne prilagodi. Trebat će mu vremena da se privikne na graju oko sebe”, navodi Kopić.

    Kaže da je prihvatio učiti Mahira jer je osjetio da treba pomoći tom djetetu.

    “Jednom riječju, ja sam njemu prvo prijatelj, pa tek onda učitelj”, ističe Kopić.

    Kopić je naglasio da ima vrlo dobru saradnju s Mahirovim roditeljima.

    “Mahirovi roditelji dođu u školu, razgovaramo. Ako nešto treba, osiguraju. Što se tiče Mahira, redovan je na nastavi. Evo, skoro dvije godine nijedan izostanak nema. Zaista je odgovoran, što je rijetkost za tako malo dijete”, kaže Kopić.

    Mahir voli sport, Moju okolinu, abecedu i, kako kaže, sve što je zanimljivo i lijepo.

    Mahir ima školu samo za sebe, ima učitelja samo za sebe i to mu je predivno ali mu ipak nedostaju drugari s kojima može dijeliti radost.

  • Priština je stvorila nepodnošljive uslove za život Srba na Kosovu i Metohiji

    Priština je stvorila nepodnošljive uslove za život Srba na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o Kosovu zakazana zbog situacije koja u suprotnosti sa rezolucijama i poveljama UN, a koja bi mogla da uzrokuje nepopravljivu štetu.

    On je na vanrednoj sednici SB o Kosovu i Metohiji, zakazanoj na zahtev Srbije rekao da je neposredan povod za sednicu potez tzv Centralne banke Kosova kojom se zabranjuje dinar od 1. februara, čime je izvršena kulminacija napada na Srbe i nealbansko stanovništvo, budući da je njihov opstanak na teritoriji južne srpske provincije u ogromnoj meri direktno zavisan od priliva dinarskih sredstava, pre svega iz budžeta Republike Srbije.

    “Privremene institucije stvorile su nepodnošljive uslove života za Srbe, takva situacija izazvaće nepopravljivu štetu. Srbi direktno zavise od dinarskih sredstva koja dolaze iz Republike Srbije.Podaci da Republika Srbija iz ovog budžeta isplaćuje 60.946 plata i penzija na Kosovu i Metohiji, 2.430 stipendija za studente i da finansira narodne kuhinje koje zadovoljavaju osnovne potrebe oko 2.000 socijalno najugroženijih građana, pokazuju da je ova mera napad pre svega na srpsko stanovništvo i da situaciju na teritoriji Kosova i Metohije čini teškom.

    Samo ove brojke jasno pokazuju da ogroman broj stanovnika na teritoriji Kosova i Metohije direktno ili indirektno zavisi od dinarskih primanja iz budžeta Republike Srbije. Usled toga, očito je da zabrana dinarskog platnog prometa, odnosno ukidanje dinara kao sredstva plaćanja, direktno lišava ogroman broj stanovnika osnovnih ličnih sredstava za život”, rekao je Vučić.

    Istakao je i da 1.794 srpskih i nealbanskih poljoprivrednih gazdinstava na teritoriji Kosova i Metohije direktno zavisi od dinarskih subvencija iz Republike Srbije, dok opstanak 922 privredna subjekta u vlasništvu Srba na Kosovu i Metohiji, koji su direktno zavisni od dinarskog platnog prometa, više operativno nije održiv i moguć. 

    “Da sumiram, odluka da se zabrani dinarski platni promet, time Priština direktno onemogućava svako funkcionisanje svih društvenih, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih institucija koje omogućavaju Srbima da sebi i svojim porodicama obezbede osnovne životne namirnice, školuju se, leče, kupuju lekove i čine sve ono drugo što se danas smatra uobičajenim životom sa minimumom ljudskog dostojanstva”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima te institucije predstavljaju osnovu za formiranje Zajednice srpskih opština, čije nadležnosti i struktura su jasno definisani sporazumom o opštiniskim principima potpisanim 2015. godine, a koji  precizno je definiše da Srbija ima pravo da finansira ZSO”, rekao je Vučić.

  • Bubić: Pozvaćemo Šmita za svjedoka, imaćemo mnogo pitanja za njega

    Bubić: Pozvaćemo Šmita za svjedoka, imaćemo mnogo pitanja za njega

    Tim odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u postupku koji se protiv njega vodi u Sudu BiH pozvaće za svjedoka Kristijana Šmita, rekao je Dodikov branilac Goran Bubić.

    “Ukoliko Sud prihvati naš zahtjev, imaćemo mnogo pitanja za Šmita”, rekao je Bubić za RTRS.

    Bubić je ocijenio da je primarni cilj Suda i Tužilaštva BiH, kao i Šmita da predsjednika Srpske uklone iz političkog života.

    “Za njih je potpuno sporedna kazna, a primaran cilj je uklanjanje Dodika”, rekao je Bubić i ocijenio da se postupkom protiv Dodika ne brani suverenost BiH već ruši.

    On je naglasio da je Tužilaštvo BiH prekršilo princip presumcije nevinosti, jer već u optužnici pominju pravne posljedice osude, što govori da je to cilj po svaku cijenu.

    “To se nikada ne spominje ni u optužnici, ni u presudi jer pravne posljedice nastupaju eks lege, odnosno po samom zakonu”, objasnio je Bubić. Sena iz brdske brigade i SDA nepristrasna?

    Optužnica, kako kaže, nije napisana samo protiv predsjednika Srpske, jer se u njoj pominju i Narodna skupština i Vlada Srpske.

    Govoreći o strategiji odbrane, Bubić je naglasio da je prva teza da visoki predstavnik u BiH ne može donositi zakone, a druga da Šmit nije visoki predstavnik.

    “Ovo je krivični postupak i činjenično se mora dokazati da je Šmit visoki predstavnik, a to dokazujemo tako što se to dovodi u vezu sa sadržajem Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji kaže – `na prijedlog ugovornih strana, potvrđuje ga Savjet bezbjednosti UN rezolucijom`. Međutim, nemamo ni prvo, ni drugo. I to je Tužilaštvo BiH znalo od početka procesa”, rekao je Bubić.

    Ukoliko prethodne dvije teze Sud BiH ne prihvati, naveo je on, postoji treća linija odbrane, navodeći da je period za koji terete optužene od 1. do 9. jula, pa će odbrana reći da je vremenski period za Dodika od 1. do 7. jula i da je Tužilaštvo BiH razdvajanjem postupaka postfestum shvatilo da to ide u prilog predsjedniku, jer njega nema 8. i 9. jula.

    “Ukaz je potpisan 7. jula, a prvi dan objave odluke jeste 8. jula tako da Dodika nema u inkriminisanom periodu”, pojasnio je Bubić.

    Bubić je naveo i da je Šmitova odluka od 1. jula, kojom je poništio dva zakona Srpske, protivrječna jer u njoj pominje odluku od 2. jula.

    “U odluci se može pominjati nešto što se dogodilo juče, a ne možeš nešto što će se dogoditi sutra”, naveo je Bubić. Tadić za ATV: Sve što je inspirisano političkim interesima ne može biti pravično

    On je rekao da u zahtjevu za izuzeće sudije Sene Uzunović odbrana navodi da je ona u aprilu 2021. godine bila među 14 tužilaca koji su tražili bezuslovno krivično gonjenje i dizanje optužnice protiv Dodika zbog navodnog napada na ustavni poredak BiH.

    “Dakle, ona 2021. godine iskazuje predrasude o optuženom insisturajući na krivičnom gonjenju optuženog, jer je tad u svojstvu tužioca, a u Sud prelazi u avgustu 2022. godine. To je naš argument”, rekao je Bubić.

    Govoreći o pravosuđu u BiH, Bubić je rekao da je Visoki sudski i tužilački savjet BiH otuđen organ i nema legitimitet jer bira sam sebe, kao i da nigd‌je u svijetu ne postoji da neki stranac donosi odluke u suverenoj državi.

    Bubić je naveo da u zakonodavstvu Njemačke postoji specifično krivično d‌jelo koje se zove “proganjanje nevinog”, ističući da je to d‌jelo specijalno namijenjeno za tužioca za kojeg se ispostavi da proganja lice za koje unaprijed zna da nije krivo.

    “Tvrdim da u ovoj našoj situaciji optužnice protiv predsjednika /Republike Srpske/ tužioci unaprijed znaju da to što se inkriminira ne stoji”, istakao je Bubić i zaključio da Šmit radi stvari koje su protivne pravnom poretku BiH. 

  • Đaci na plaćenoj praksi u Novom Sadu

    Đaci na plaćenoj praksi u Novom Sadu

    Umjesto u školskim klupama, učenici dobojske Ekonomske škole februar će provesti na plaćenoj praksi u Novom Sadu, a iako se raduju ovom izazovu, izostanak sa nastave i propušteno gradivo iz jednog predmeta stvara im glavobolju.

    “Najviše me brine knjigovodstvo, zato što je to baš stručan predmet, na kojem mora baš da se radi, ali mislim da ću, uz pomoć naših profesora, koji nam stvarno stoje na raspolaganju, i to uspjeti da riješim”, iskrena je Ivana Kurtinović, učenica trećeg razreda, smjer bankarski tehničar, dok je njena drugarica Jelena Kajganić na naše pitanje šta je najviše zabrinjava tokom izostanka sa nastave otkrila:

    “Možda računovodstvo, to je jedan od najtežih predmeta u našoj školi, mislim, u našem smjeru. I, naravno, mora redovno da se uči… S obzirom na to da sam odličan učenik, mislim da ću nadoknaditi sve kako treba, a, naravno, ponijećemo i sveske kako bismo mogli učiti tamo”, navela je Kajganićeva.

    “Rekli su nam da ne treba toliko da se opterećujemo zbog toga, ipak smo mi odlični učenici, pa pošto nije toliko dug period, smatramo da ćemo postići sve to i kada se vratimo”, smatra Jovana Nikić, učenica trećeg razreda, smjer bankarski tehničar.

    Šest učenika drugog i trećeg razreda ove škole koji se obrazuju za bankarskog, odnosno ekonomskog tehničara, kao i za poslovno-pravnog i poslovno-informatičkog tehničara, do kraja februara će da stiču radne navike u Privrednoj komori Vojvodine.

    “Što se tiče samog odabira, Privredna komora je raspisala javni poziv i svi učenici su imali mogućnost da se prijave. Uglavnom su se prijavljivala dobra djeca, kada kažem dobra, mislim na odlične učenike, one koji mogu da odgovore ovom izazovu, jer će mjesec dana biti odsutni. Iako je Ministarstvo dalo saglasnost, kada se vrate, ti učenici će morati tih mjesec dana na neki način da nadoknade, odnosno da im škola izađe u susret, da pređeno gradivo nadoknade. Vjerujem da će im ovo biti jedno veliko iskustvo i da će da oplemene i obogate svoje znanje, ono što uče u školi sada da primijene na praksi u preduzećima”, izjavila je Tijana Vasiljević Stokić, direktorka Ekonomske škole.

  • Arehološka iskopavanja u Banjaluci: Ćup sa blagom na Haništu

    Postoji jedna zaboravljena banjalučka priča koja se tiče pronalaska ćupa sa zlatnicima.

    Ovaj ćup pronađen je ni manje ni više nego na Haništu u Banjaluci

    Dvadeset trećeg decembra 1985. na krajnjem sjevernom dijelu arheološkog lokaliteta Haništa radnici Marko Bogić i Zahid Dervišević pronašli su kopajući rov za potrebe telefonskih instalacija jedan ćup sa znatnom količinom novčića.

    Arhivske fotografije

    Novac je bio patiniran i velika količina je bila slijepljena u grumenove. Zahvaljujući nadzorniku radova i Zavodu za za zaštitu spomenika kulture rasuti novac koji je „isplivao“ na površinu u blizini je prikupljen i sačuvan. Procjenjuje se da je na Haništu tih decembarskih dana pronađeno 2.000 novčića.

    Detaljnim analizama otkriveno je da većina novčića potiče iz sredine 16. vijeka, mada postoje i primjerci iskovani krajem 15. vijeka. Na osnovu analiza o godinama ovih moneta sa dosta sigurnosti se utvrdilo da je ova posuda pohranjena na skrovito mjesto unutar jednog temeljnog zida najranije 1627, odnosno najkasnije 1628.

    Još zanimljivije postaje kada se vidi odakle sve potiču ovi novčići.

    Poljski groši Kazimira IV (vladao 1427-1492), šleski groši Ludovika II iz 1518, pruski groši Sigismunda I iz 1513. Najmlađi primjerci su ugarski denari Marije II iz 1620, te španski reali Filipa IV iz razdoblja 1621-1625, pa turske akče Murata IV iz 1623 i kao najmlađe – dubrovačke grossete iz 1627. godine. Sve u svemu, novac potiče iz Ugarske, Pruske, Njemačke, Španije, Turske, Švajcarske te Venecije i Dubrovnika.

    Postavlja se pitanje kakva se priča krije iza tog zakopanog ćupa?

    Hroničar grada na Vrbasu Aco Ravlić , koji je i pronašao ovu priču, rekao je tada da ime vlasnika sigurno neće nikada biti otkriveno, ali da to nije tolika šteta koliko činjenica da se ne zna ispod koje prostorije je nađen ćup, tj. koja je bila njena namjena.

    Prisustvo tolikih različitih valuta daje za pravo onima koji tvrde da je u to vrijeme kroz Banjaluku proticala rijeka stranaca. Shodno tome postoji teorija da je mjesto gdje je pronađen čup u stvari služilo kao mjenjačnica.

    Šta je zaista tu bilo možda nikada nećemo saznati. Ipak, dokaz je da ovaj prostor obiljuje istorijim.

    Ovih dana, prilikom istraživanja kod Kastela, gdje se nalazi najveća kružna raskrsnica u Gradu, pronađen je bunar, za koji se vjeruje da datira iz srednjeg vjeka.

  • Besplatni sistematski pregledi u bolnici “Srbija”

    Besplatni sistematski pregledi u bolnici “Srbija”

    Uz pomoć bolnice “Srbija” i direktora Nebojše Šešlije, a u dogovoru sa Boračkom organizacijom opštine Istočno Novo Sarajevo, Opštinska uprava i ove godine obezbijediće besplatne sistematske preglede za borce Vojske Republike Srpske, koji imaju kategorisan status borca.

    Pregled uključuje osnovne laboratorijske nalaze, rentgen pluća, ultrazvuk abdomena, internistički pregled, specijalistički pregled pulmologa, specijalistički pregled hirurga.

    Prijava mora sadržati ispunjen i potpisan prijavni obrazac, dokaz o prijavi prebivališta na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo (CIPS) i potvrdu kategorisanog statusa borca – kopiju rješenja o kategorizaciji.

    Kompletiranu dokumentaciju potrebno je predati radnim danima u periodu od 7.30 do 15 časova na portirnicu Opštine Istočno Novo Sarajevo.

    Poziv ostaje otvoren do 16. februara, a dinamika pregleda će biti organizovana u skladu sa dostupnosti specijalista, brojem prijava i po redoslijedu prijavljivanja na osnovu spiska koji će Opštinska uprava dostaviti bolnici „Srbija“.

  • Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

    Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

    Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

    Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

    Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    -Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

    “Pitanje je šta se sada može uraditi”
    Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

    -Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS.


    Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

    Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

    –Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

    “Nered u oblasti zarada”
    Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

    -Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

    Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

    –Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

    Đogo: Na početku više negativnih efekata
    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

    -U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

    Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

    -To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

    U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

    -Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

  • Šeranić: Otvaranje nove bolnice u Doboju u prvoj polovini 2024, izmirenje i dugovanja domova zdravlja

    Šeranić: Otvaranje nove bolnice u Doboju u prvoj polovini 2024, izmirenje i dugovanja domova zdravlja

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da bi nova bolnica u Doboju trebalo da bude otvorena u prvoj polovini godine, te da ove godine očekuje završetak rekonstrukcija bolnica u Zvorniku i Foči, kao i idejnog projekta rekonstrukcije bolnice u Prijedoru.

    Šeranić je u intervjuu Srni rekao da je objekat nove bolnice u Doboju 95 odsto završen, te da su ostali radovi na završetku uređivanja jedinice intenzivne njege za nehirurško liječenje i na sistemu mreže razvoda karbondioksida.

    “Projekat se privodi kraju. U fazi je da se polako prikuplja završna dokumentacija. Potrebno je da se pripremi sva tehnička dokumentacija za izdravanje upotrebne dozvole koja je na gradu Doboju. Rok za završetak radova je 30. mart. Očekujem da bi u prvoj polovini godine trebalo da bude upriličeno otvaranje, a onda bismo postepeno krenuli sa prebacivanjem pacijenata u novu bolnicu”, naveo je Šeranić.

    On je dodao da se tokom godine očekuje i završetak rekonstrukcija bolnica u Zvorniku i Foči, te podsjetio da su ti radovi duže trajali zbog pandemije virusa korona.

    “Vrlo su aktivni i projekti Instituta Dr Miroslav Zotović kada je riječ o Banji Šeher koja bi trebala da bude završenna u prvoj polovini ove godine. Napreduju i radovi na novoj ortopediji u Slatini koja je isto vrlo važan objekat s obzirom na unapređenje ortopedske djelatnosti u Zotoviću“, istakao je Šeranić.

    On je rekao da su u toku i aktivnosti na pripremi idejnog projekta rekonstrukcije bolnice u Prijedoru.

    “Kada idejni projekat bude upotpunjen i gotov on će ići kao prijedlog Vlade na usvajanje i kada ga Vlada usvoji slijede naredni koraci. Očekujem da ćemo završiti idejni projekat u toku ove godine i da će se Vlada izjašnjavati o tom projektu”, naveo je Šeranić.

    On je rekao da napreduje i izgradnja objekta onkologije u okviru Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske u Banjaluci, dodajući da je potrebno izvršiti i premještanje Psihijatrije sa stare lokacije u Banjaluci u UKC Srpske.

    “Tehničku dokumentaciju smo završili, potrebno je zatvoriti finansijsku konstrukciju u smislu konačnog potpisivanja ugovora sa bankom Savjeta Еvrope po pitanju zaduženja za taj projekat”, rekao je Šeranić i dodao da je u okviru UKC-a neophodno izgraditi i medicinski kampus čime bi bila kompletirana infrastruktura UKC-a na Paprikovcu.

    Tokom prve polovine godine izmirenje dugovanja domova zdravlja
    Šeranić je izrazio nadu da će u ovoj godini biti izmirena dugovanja domova zdravlja kada je riječ o porezima i doprinosima, ističući da su za to obezbijeđena sredstva, te stvoreni zakonski preduslovi.

    “Očekujem da će ta aktivnost biti realizovana u prvoj polovini godine”, rekao je Šeranić.

    On je dodao da će tako biti omogućeno da domovi zdravlja organizacijski budu prebačeni na trezore jedinica lokalne samouprave.

    “Time bi se ovaj model koji već imamo prikazan kroz 18 domova zdravlja upotpunio i na neki način zaokružio”, rekao je Šeranić.

    On je istakao da cilj Ministarstva ostaje standardizacija zdravstvene njege u cijeloj Republici Srpskoj u okviru infrastrukturnih projekata, opreme i edukacije kadra.

    “Očekujem da ćemo ove godine imati zakon o djelatnostima u zdravstvu koji ćemo predložiti Narodnoj skupštini na usvajanje. Time ćemo definisati opseg rada zdravstvenih radnika u okviru zdravstvenih ustanova što će upotpuniti mogućnost jasnijeg opredjeljenja i opisa poslova sistematizacijama”, rekao je Šeranić.

    Apel roditeljima da vakcinišu ili dovakcinišu djecu
    Šeranić je naglasio da imunizacija predstavlja veliku dobrobit za čovječanstvo, te apelovao da građani vakcinišu ili dovakcinišu svoju djecu.

    “To je vrlo važno jer nas kolektivni imunitet kod vakcinacije štiti. Suština je da vakcinom štitimo jedni druge, osim što štitimo sebe. Poražavajuće je da su četiri bebe (u Srbiji) preminule zbog toga što su oboljele od pertusisa (pertussis). Ta djeca se nisu sama mogla zaraziti pertusisom – morao ih je neko zaraziti”, naglasio je Šeranić.

    Prema njegovim riječima, dvije trećine djece koja obole od pertusisa bude hospitalizovano.

    Govoreći o morbilama koje su izuzetno zarazno oboljenje, Šeranić je naveo da je trenutno prisutna epidemija u Tuzlanskom kantonu u Federaciji BiH, dodajući da nije neuobičajeno ako se i u Srpskoj pojavi to oboljenje kod djece.

    “To zarazno oboljenje može da uzrokuje teške komplikacije i kroz upale pluća i upale moždane ovojnice”, rekao je Šeranić.

    Ministar zdravlja Srpske istakao je da su sve vakcine dostupne u domovima zdravlja, te ponovio apel građanima da se vakcinišu.

    “Ako se ne vakcinišete, nemojte da mislite – neće mene i neće moje”, napomenuo je Šeranić.

    On je dodao da Ministarstvo nastavlja rad na promotivno-preventivnim aktivnostima, a plan im je i imenovanje naučno-stručnog savjeta po pitanju ishrane.

    “To je interdisciplinarno, veliko tijelo, gdje ćemo razgovarati o temi adekvatne ishrane, prije svega djece, ali i odraslih”, rekao je Šeranić.

    Uvođenje HPV vakcine i početak izgradnje bolnice u Trebinju – veliki prošlogodišnji uspjesi
    Šeranić je istakao da je za građane Srpske veoma značajno prošlogodišnje uvođenje HPV vakcine kojom se može spriječiti karcinom.

    On je podsjetio da je HPV vakcina prvo uvedena kao besplatna za djecu od 11 do 14 godina, a ove godine je to prošireno na djecu od devet do 14 godina.

    “U okviru interesovanja javnosti gledaćemo kako da proširimo te kategorije i da omogućimo svima koji žele da besplatno prime tu vakcinu”, rekao je Šeranić, podsjetivši da svi zainteresovani, uz adekvatno plaćanje, HPV vakcinu mogu primiti u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    Šeranić je naveo da je više od 2.100 djece vakcinisano HPV vakcinom, koja je neophodna i za dječake i za djevojčice.

    “To je u stvari briga o porodici. Ako govorimo o demografiji, stopi fertiliteta žena u Republici Srpskoj, mogućnosti rađanja, onda moramo da imamo na umu HPV vakcinaciju kao nešto što definitivno pomaže svemu tome”, napomenuo je Šeranić.

    On je istakao da je značajno to što su prošle godine pokrenute aktivnosti na osnivanju laboratorije za HLA tipizaciju, budući da je to na tragu uspostavljanja registra davalaca matičnih ćelija koji radimo u saradnji sa Srbijom.

    “Nedavno smo potpisali i pismo namjere zajedno sa ministrom zdravlja Srbije Danicom Grujičić na bazi kojeg ćemo imati mogućnost da završimo memorandum i njime definišemo jasan put onih koji žele da doniraju matične ćelije”, rekao je Šeranić.

    Govoreći o prošlogodišnjim kapitalnim projektima u zdravstvu Srpske, Šeranić je istakao početak izgradnje bolnice u Trebinju.

    “To je projekat koji dobro ide i nije samo pitanje rješenja kvaliteta zdravstvene zaštite u Trebinju, nego u cijeloj Hercegovini, ali i regionalno”, rekao je Šeranić.

    Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, resorni ministar je naveo da je Vlada Srpske donijela Strategiju razvoja socijalne zaštite u Srpskoj – sveobuhvatan dokument koji obuhvata socijalnu, dječiju i dio porodične zaštite.

    “Na bazi toga uspostavili smo Zavod za socijalnu zaštitu, a sada ulazimo u aspekt njegovog uređivanja kroz izradu akata, sistematizacije, statuta, uz plan donošenja novog zakona u Srpskoj koji bi se odnosio na standardizaciju, uslugu i osiguranje kvaliteta u oblasti socijalne zaštite”, rekao je Šeranić.

    Relevantna tijela da se pobrinu za zaštitu sistema kao što je IZIS

    Govoreći o nedavnim problemima sa funkcionisanjem Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema /IZIS/, Šeranić je naglasio da se za zaštitu takvih sistema moraju pobrinuti relevantna tijela, prije svega Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije Srpske.

    On je zahvalio pacijentima za strpljenje i zdravstvenim radnicima za sve što su učinili u periodu tokom kojeg nije funkcionisao IZIS.

    “IZIS sada funkcioniše u svim domovima zdravlja i u bolnicama. Ono što je ostalo su apoteke i laboratorije”, rekao je Šeranić.

  • Ove godine eksperimentalna mala matura u svim osnovnim školama u Srpskoj

    Ove godine eksperimentalna mala matura u svim osnovnim školama u Srpskoj

    U svim osnovnim školama u Republici Srpskoj u ovoj školskoj godini biće sprovedena eksperimentalna mala matura za učenike završnog razreda osnovne škole, a testovi pred đacima će se naći 29. i 30. maja ove godine, potvrđeno je iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.
    Prosvjetni radnici smatraju da je jako bitno da se sprovodi mala matura, te se nadaju da će od naredne školske godine mala matura početi da se vrednuje prilikom upisa u srednje škole.

    “U skladu sa programom eksperimentalne male mature, učenici devetog razreda će rješavati nizove zadataka objektivnog tipa iz srpskog jezika, jezika bošnjačkog naroda, za učenike koji jezik bošnjačkog naroda izučavaju na prostoru Republike Srpske i matematike”, kazali su iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

    Ističu da je planirano da se eksperimentalna mala matura realizuje 29. i 30. maja ove godine.

    “Učenici će zadatke iz srpskog jezika, odnosno jezika bošnjačkog naroda rješavati 29. maja, a zadatke iz matematike 30. maja tekuće godine”, kazali su iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

    Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić” Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je jako dobro što će u ovoj godini u svim osnovnim školama u Srpskoj biti sprovedena mala matura, što do sada nije bio slučaj.

    “Ranijih godina, jedan broj škola je učestvovao u eksperimentalnoj maloj maturi, a ove školske godine sve škole će imati ovu provjeru znanja”, kazao je Blagojević.

    Ističe da je njihova škola i prošle godine učestvovala u eksperimentalnoj maturi.

    “Nadam se da će od naredne godine prestati da bude eksperimentalna matura, te da će biti zvanično da se polaže mala matura koja će imati uticaj prilikom upisa u srednje škole”, kazao je Blagojević.

    Ističe da đaci, sve dok ne bude pravo vrednovanje male mature, neće joj davati poseban značaj.

    “Ovo je sada bukvalno treniranje nekih pravila kako će to izgledati kada to bude zvanično. Sigurno je da će se djeca potruditi da bolje urade testove kada budu znali da će im od toga zavisiti koju školu će moći upisati”, kazao je Blagojević i zaključio da se nada da će od naredne školske godine to biti zvanično pravo polaganje.

    Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se nada da će ova školska godina biti posljednja godina kada se vježba mala matura.

    “Ranijih godina sprovođenje male mature bilo je neki vid vježbe i to će biti još ove godine, ali se nadamo da će u narednim godinama mala matura imati svoj efekat kod upisa u srednje škole”, rekao je Popržen.

    Da je jako značajno da se među đacima sprovede mala matura smatra i Milorad Nadeždin, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije i direktor OŠ “Sveti Vasilije Ostroški” Trebinje.

    “Jako je bitno da se među učenicima završnih razreda osnove škole sprovodi mala matura, pa makar i eksperimentalna, ali se nadamo da će se od naredne školske godine vrednovati za upis u srednje škole”, kazao je Nadeždin.

  • Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Sa posljednjeg sastanka predstavnika poslovne zajednice Srpske sa republičkim vrhom poslata je poruka da će u idućih sedam dana tražiti rješenja kako bi pomogli firmama zbog rasta najniže plate. To vrijeme je isteklo, a niti jedan sastanak na tu temu nije održan.
    Takvo ponašanje nadležnih u Vladi Srpske poslodavci ocjenjuju kao neodgovonost i izostanak brige za privrednike.

    – Niti jedan sastanak nije održan, niti će ga biti. Zvali smo i pitali za razgovore i niko nam ništa nije odgovorio. Ostaje nam da isplatimo minimalac od 900 maraka kako su oni odlučili. Neka se svako snalazi kako može i umije – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić i dodao da su i ovaj put izostali razgovori kao i o pitanju određivanja najniže plate u Srpskoj za 2024. godinu.

    Naglašava i da sa republičkom Vladom već dvije godine nemaju nikakvu komunikaciju.

    – Jasno je da Vlada ne funkcioniše. Nije ih briga za poslodavce i probleme u koje su dovedeni njihovom odlukom. Firme su počele da isplaćuju minimalac od 900 maraka, ko će to moći podnijeti, vidjećemo. Jasno je da mnogi neće moći izdržati, odnosno otpuštaće radnike, dok će drugi biti primorani da stave ključ u bravu – poručio je Trivić.

    Poslodavci su, između ostalog, naveli da su republičkim zvaničnicima predložili da se u najnižu platu pored minulog rada ugradi i iznos toplog obroka.

    – Naš prijedlog je da se minuli rad i topli obrok ugrade u najnižu platu i da se minimalac poveća na 950 maraka. Ti troškovi po jednom zaposlenom sada iznose od 1.050 do 1.100 maraka. Smatramo da je to najbolje rješenje i da bi sva druga mogla biti problematična – rekao je Trivić.

    Takođe, naveli su da će od Vlade tražiti da neoporeziva osnovica pri isplati plata bude povećana sa 1.000 na 1.300 KM, te da bi time podrška Vlade poslodavcima bila od 13 do 15 maraka po radniku u smislu smanjenja efekata minimalne plate.

    Iz Vlade Srpske juče nismo uspjeli dobiti stav o tome zašto razgovori sa poslodavcima nisu održani kako je najavljeno nakon sastanka koji je održan u Palati Republike, a kojem su, pored predsjednika Srpske Milorada Dodika, prisustvovali i premijer Radovan Višković te ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

    Vlada Srpske je krajem decembra 2023. godine donijela odluku o povećanju najniže plate za 200 maraka za ovu godinu, odnosno sa 700 na 900 maraka.

    FBiH

    Iako je iz FBiH ranije najavljivano da će najniža plata u tom entitetu od početka 2024. godine biti 1.000 maraka, to se nije desilo jer set najavljivanih fiskalnih zakona nije usvojen. Federalna Vlada je na sjednici početkom januara donijela odluku da minimalac u 2024. godini iznosi 619 maraka.