VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Slabija kupovna moć stanovništva i pad tražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se porodične riznice ispraznile.

    Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 miliona KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

    “U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kažu u UIO BiH.

    Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milion KM nego lani.

    “U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UIO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

    Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

    Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

    “Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

    I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

    Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

    “Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u jednoj zlatari.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktuelnog rata u Palestini bilježila pad.

    “Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad tražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran.

    Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke.

  • U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    Da bi jedna četvoročlana porodica u Republici Srpskoj mogla u današnje vrijeme ući u projekat kupovine stana na kredit od recimo 60 kvadratnih metara, neophodno je da ima ukupna mjesečna primanja bar od 4.600 do 5.100 maraka, minimum.

    Pokazuje ovo matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene stanova u Republici Srpskoj, ali i minimalne mjesečne troškove kojoj su jednoj porodici neophodni da bi imala koliko-toliko normalan život. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra stambenog prostora trenutno se kreće oko 2.300 maraka. Banjaluka je rekorder po tom pitanju, jer jedan kvadrat stambenog prostora u novogradnji košta oko 3.300 maraka, a u nekim slučajevima i do 6.000.

    Ukoliko se neka porodica odluči da uđe u ovu avanturu te digne kredit, naravno pod uslovom da banka odobri toliki iznos kako bi kupila bar 60 kvadratnih metara stambenog prostora, za isti će morati iskeširati od 138.000 do 200.000 maraka, u zavisnosti od mjesta u kom planiraju ovu kupovinu.

    Ako pretpostavimo da je neka porodica uspjela dobiti kredit na 20 godina, za kupovinu stana po cijeni od 2.300 maraka, mjesečna rata će iznositi oko 700 maraka. Ukoliko ovu istu matematiku primijenimo na Banjaluku, u kojoj su stanovi, kvadrati, skuplji za 40 odsto od ovog prosjeka, onda mjesečna rata u narednih 20 godina iznosi 1.260 maraka. Ova računica je pravljena pod pretpostavkom da nemate neki eventualni štek ili djedovinu, očevinu koju bi eventualno mogli prodati, kako bi bar dijelom pokrili ovu kupovinu.

    Šta to u prevodu znači? Kako je “Glas Srpske” već analizirao u jednom od prošlih brojeva, jednoj četvoročlanoj porodici, a uzimajući u obzir da je mjesečna sindikalna korpa koju čine osnovne životne potrepštine i usluge – 2.540 maraka, za neki normalan život potrebno bar 3.800 maraka mjesečnih primanja.

    Da bi ova porodica nastavila normalnim životom nakon kupovine stana, a što pored redovne otplate podignutog kredita znači i podmirenje troškova osnovnih životnih troškova, trebalo bi da ima obezbijeđen mjesečni kućni budžet, odnosno primanja od 4.800 do 5.300 maraka.

    Njemačka
    Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno.

    Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi 1.270 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana projekat kupovine stana predstavlja svojevrsnu nemoguću misiju, jer sa svojim mjesečnim primanjima, pa i u slučaju da dvoje rade, mogu eventualno pokriti samo troškove sindikalne potrošačke korpe. Sve ostalo, znači i kupovina stana, predstavlja strogi luksuz.

    Ukoliko, međutim, neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno. To faktički znači da bi se pomenutih 170.000 građana Srpske, koji imaju prosječna mjesečna primanja, morali odreći svega pa i hrane i plaćanja računa da bi za deset godina mogli kupiti stan.

    Dosadašnje analize pokazale su kako su stanove u Srpskoj u posljednje dvije godine u najvećoj mjeri kupovali naši ljudi koji žive u inostranstvu te oni domaći, boljeg imovinskog stanja, kao jednu vrstu investicije.

    Pokazalo se i da oni mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno “malu pomoć” sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

    Prošle godine u znatnoj mjeri pala je kupovina stana na kredit, a glavni razlog – rast kamatnih stopa, otežani uslovi zaduživanja zbog inflacije koja je pojela kućne budžete, ali i naglog skoka cijena nekretnina. Kada je riječ o tome koja je to najtraženija kvadratura to su, manji jednosobni stanovi između 35 i 45 kvadratnih metara, koje najčešće kupuju mlađi bračni parovi. Na drugom mjestu su stanovi između 50 i 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe. Najteže se trenutno prodaju oni koji imaju 90 kvadrata i dvije spavaće sobe.

    Britanija
    Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.

  • Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije, poručuju oni koji su je prijavili u institucijama u kojim su radili, a onda prošli kroz višegodišnju golgotu i na svojoj koži osjetili kako izgleda borba protiv vjetrenjača.

    Ujedno, to je i njihov komentar na najavljene izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, nakon što je nedavno saopšteno da su se stekli uslovi da se otpočne proces izmjene ovog zakonskog rješenja.

    Zviždač Emir Mešić, koji je krajem 2018. godine dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a čiji postupak traje još uvijek, kaže da se svaki zakon, pa i ovaj, može unaprijediti, ali…

    “Moje mišljenje je da se prvo treba unaprijediti odnos službenika i direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) prema postojećem zakonu. Jer, tumačenja koja su oni proglašavali bila su skandalozna”, rekao je Mešić, koji dodaje da je lično doživio da je primjena takva da se ide na štetu prijavitelja, a u korist onih koji su prijavljeni.

    On dodaje da, kada bi došlo do primjene zakona, ohrabrilo bi se više prijavitelja i bilo bi više prijava, a to bi uticalo na veći rad tužilaštva i bilo bi manje korupcije. A, kvalitetne borbe protiv korupcije, kako Mešić ocjenjuje, nema bez kvalitetne zaštite zviždača.

    “Kada bi došlo do odgovarajuće primjene zakona, prijave bi se omasovile, a ovako se svodi na nivo entuzijazma, volonterizma, ličnih uvjerenja i stavova. Onaj ko nije ohrabren teško se odlučuje da prijavi, osim ako nema svoja lična uvjerenja”, kaže Mešić za “Nezavisne novine”.

    Sličnih je stavova i Sanjin Sinanović, koji ističe da je korupciju u Centralnoj banci BiH prijavio 2018. godine, te da je i dalje u sudskim postupcima, a on nije vraćen na posao uprkos pravosnažnoj presudi.

    On, zanimljivo je, nikada nije uspio dobiti status zaštitenog prijavitelja, a poručuje da je postupanje APIK-a neefikasno, jer, ocjenjuje, nikakvu zaštitu ta agencija nije pružila ni onima koji su taj status dobili.

    “Ako se ne promijeni njihov odnos prema zviždačima, bojim se da će iz godine u godinu biti sve manje prijavitelja korupcije, a daleko više korupcije. Pružite podršku zviždačima i samo na taj način možete očekivati da ta borba bude efikasnija, a da spomenuta agencija opravda svoje postojanje”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    APIK je, podsjetimo, 27. oktobra organizovao okrugli sto na temu – Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zviždača na nivou BiH.

    Direktor te agencije Elvis Kondžić istakao je da prijavitelji korupcije moraju biti ohrabreni da prijave korupciju te da je u tom smislu potrebno kvalitativno urediti zakon koji reguliše ovu oblast.

    “Kroz jako zakonsko rješenje na nivou BiH moramo ohrabriti prijavitelje korupcije da nam se obrate, prijave korupciju i zatraže zaštitu, a mi kao Agencija moramo imati mehanizme da im u tome pomognemo”, naglasio je Kondžić.

    Na brojne nedostatke postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na nivou BiH i potrebi njegove izmjene ukazali su i iz Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, ali i drugih institucija na niovu BiH koje se bave ovom problematikom.

    Kako je saopšteno, ukazana je i potreba povećanja broja prijavitelja korupcije na način da Agencija, kroz izmjene zakona, dobije mogućnost zaprimanja kvalitetnih prijava na osnovu kojih će moći dodjeljivati statuse. Zaključeno je i da su se stekli uslovi da se otpočne sa procesom izmjene zakona te da je u tom smislu potrebno ispoštovati EU direktive.

  • Kada će početi isplate jedinstvenog mjesečnog boračkog dodatka?

    Kada će početi isplate jedinstvenog mjesečnog boračkog dodatka?

    Borci u Republici Srpskoj i dalje se prijavljuju za jedinstveni mjesečni borački dodatak, a prve isplate na njihove račune uslijediće početkom idućeg mjeseca, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.

    Naglasio je da i dalje borci u odsjecima za boračko-invalidsku zaštitu u lokalnim zajednicama podnose zahtjeve, ali da je njih znatno manje nego ranije kada je počela predaja zahtjeva.

    – Ne možemo početi sa isplatama dok god se ne završi taj proces i dok ne budu izdata rješenje – kazao je Egić.

    Na pitanje da li do kraja godine borci mogu očekivati da sve te procedure budu okončane i da počne isplata u naredna dva mjeseca, Egić je naveo da definitivno hoće.

    Očekujem da najviše za mjesec počnu isplate po koeficijentu od 2,20 i da tim pravom obuhvatimo sve borce, odnosno i one šeste i sedma kategorije, a snižena je i starosna granica na 45 godina. Prema nekim našim procjenama pravo na jedinstveni borački dodatak ostvariće oko 194.000 boraca – poručio je Egić.

    Naglasio je da nemaju informacije koliko se trenutno prijavilo boraca.

    – Sve dok ne bude završena predaja zahtjeva nećemo imati precizne podatke koliko će tačno boraca ostvariti ovo pravo – naglasio je Egić.

    Novac za ove namjene predviđen je i u rebalansu ovogodišnjeg budžeta Republike, koji je juče bio pred poslanicima Narodne skupštine RS, a u kojem je za mjesečni borački dodatak predviđeno 20 miliona maraka.

    Pored toga u rebalansu je predviđen i novac za povećanje invalidnina do kraja ove godine. Sve je to išlo u paketu – poručio je Egić.

    Još ranije je poručeno da svi borci od prve do sedme kategorije imaju pravo na jedinstveni mjesečni borački dodatak. Odnosno do sada su samo taj dodatak dobijali oni koji su imali više od 60 godina.

    Iznos ovog primanja boraca biće određen na osnovu broja mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava. Odnosno taj broj mjeseci množiće se sa koeficijentom 2,2, odnosno tri od početke iduće godine. Borci koji imaju određeni broj mjeseci učešća u ratu, a nisu bili u zoni borbenih dejstava, ne mogu ostvariti mjesečni borački dodatak, piše Glas Srpske.

    Za ove namjene, još ranije je iz Vlade Srpske poručeno, biće obezbijeđeno dodatnih 150 miliona maraka.

    Memorandum

    Predstavnici Vlade Srpske i Boračke organizacije RS u drugoj polovini septembra potpisali su i memorandum kojim je definisana isplata jedinstvenog boračkog dodatka.

    – Potpisivanjem memoranduma stavljena je tačka na jedno poglavlje koje je započeto pregovorima između BORS, resornog ministarstva, premijera i predsjednika Srpske krajem avgusta prošle godine – rekao je ranije predsjednik Boračke organizacije RS Radan Ostojić i dodao da će ta organizacija u idućem periodu više pažnje posvetiti zapošljavanju djece poginulih boraca i potpunom stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija.

  • BiH ima najmanji procenat stambenih kredita u regiji

    BiH ima najmanji procenat stambenih kredita u regiji

    Banke u Bosni i Hercegovini u narednom periodu ne bi trebalo da podižu kamatne stope, pokazuju trenutne procjene.

    Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) je nakon 10 uzastopnih povećanja kamatnih stopa odlučila da ključnu kamatnu stopu u evrozoni ostavi nepromijenjenom na 4,5%.

    “Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB-a na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju”, saopštila je ECB.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, istakao je za “Nezavisne novine” da je realno da je promjena kamatnih stopa u BiH stvar politike banaka, odnosno ponude i potražnje za kreditima.

    “Ukoliko se poveća potražnja za kreditima, onda postoji mogućnost povećanja kamatnih stopa, ali u BiH nema velike potražnje za kreditima, pogotovo u privredi. Ono što raste jesu krediti za stanovništvo, i to nažalost potrošački krediti jer je to pokazatelj standarda ljudi. To znači da ljudi u Bosni i Hercegovini imaju mala primanja, pa ne mogu dizati investicijske, odnosno stambene kredite”, kazao je Kutle.

    Kako je rekao, zbog tih malih primanja tim kreditima poboljšavaju budžet, ali je to ipak nerealno, jer se uzme kredit na 10 godina koji se potroši, a onda treba to 10 godina vraćati. U privredi je malo povećanje kredita, ali je velika konkurencija banaka i to je jedan od razloga zašto nema povećanja kamatnih stopa jer ovo povećanje kamatnih stopa što je povećala ECB jeste samo zato što su banke imale pravnu mogućnost da ih povećaju, ne zato što su imale veći trošak. Da su banke kao što rade u ECB povećale kamatnu stopu i na depozite, onda bi morale povećati kamatnu stopu i na kredite, ali pošto nisu, već samo pojedine, onda nema realnog razloga za povećanje kamatnih stopa i na kredite”, objašnjava Kutle.

    Dodaje da smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite ništa ne bi značilo jer smanjenje kamatnih stopa opet ne bi povećalo potražnju.

    “Kamatna stopa u BiH je danas najmanje 30 odsto manja od EU, što nije dobro. Sa ovim malim kamatnim stopama mi indirektno utičemo na povećanje inflacije u BiH, a ne na smanjenje inflacije. Ipak, to je tržišna politika banaka, i ako one mogu zaraditi i u ovim uslovima, onda će tako i raditi. Ne može se povećati potražnja za stambenim kreditima smanjenjem kamatnih stopa. Građani danas bez 30 godina kredita, i to ako oba bračna partnera rade, ne mogu kupiti nikakav stambeni prostor prema primanjima kakva su u BiH. Dugoročno, mi ćemo imati i već imamo najmanji postotak stambenih kredita u regiji od ukupnih kredita stanovništva”, naglasio je Kutle.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da kamatne stope u BiH nisu pratila ni prethodna povećanja referentne stope ECB-a jednako kao banke u evrozoni i EU.

    “Rast kamata kod nas je bio daleko blaži, a ova najnovija odluka pogotovo ne daje nikakav osnov za povećanje stopa ni u evrozoni, a kamoli bilo gdje drugo, uključujući i BiH. Ne nadam se još uvijek ni smanjenju kamata jer sasvim je realno moguće da ECB ipak ponovo poveća svoju stopu u budućnosti. Ono što bi se, međutim, trebalo događati u BiH jeste rast kamata na štednju, jer one su uglavnom simbolične, dok banke ostvaruju enorman profit i očito i te kako imaju prostora za rast kamata na štednju bez rasta kamata na kredite”, naglasio je Gavran.

  • Očekuje se novo povećanje penzija u Srpskoj

    Očekuje se novo povećanje penzija u Srpskoj

    Rebalansom republičkog budžeta predviđeno je dodatnih 70 miliona KM za isplatu penzija u Republici Srpskoj te se od 1. januara očekuje novo povećanje penzija, rekao je predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković tokom aktuelnog časa na sjednici Narodne skupštine.

    “Isplata penzija je najveći prioritet“, rekao je Višković.

    Višković se osvrnuo i na spekulacije oko kašnjenja u isplati penzija.

    “Ispalta penzija ne kasni, te spekulacije nisu tačne“, rekao je Višković.

    Predsjednik Vlade podsjetio je i da su penzije u ovoj godini rasle za 13,5 odsto, kao i sva druga socijalna davanja.

    “U posljednjih deset godina penzije u Srpskoj povećane su za više od 75 odsto“, podsjetio je Višković.

    Višković je dodao da se u Republici Srpskoj godišnje izdavaj 70 miliona KM za porodice sa četvoro i više djece.

    “Uveli smo i nove kategorije među kojima je naknada roditelju – staratelju. Treba da vidimo kakve su nam mogućnosti i šta možemo poštovati kada je riječ o višečlanim porodicama“, rekao je Višković.

  • Građani za skenere na izborima, političari i dalje ćute

    Građani za skenere na izborima, političari i dalje ćute

    Vijest koju su “Nezavisne novine” nedavno objavile da su EU i SAD spremne da pomognu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da se uvedu skeneri u izborni proces izazvala je veliku reakciju u javnosti.

    Međutim, većina analitičara smatra da političke stranke i dalje nisu spremne da se odreknu “pogodnosti” koje im donosi izborni sistem na kojem su moguće izborne manipulacije, pa postoji bojazan da će bez jačeg pritiska međunarodne zajednice i naredni izbori biti održani po postojećem izbornom zakonu.

    Svega nekoliko partija, među kojima su SDP i PDP, otvoreno se zalaže za uvođenje modernih tehnologija u izborni sistem, dok su ostali skeptični ili otvoreno protiv. U SNSD-u su nam ranije u nekoliko navrata govorili da načelno nisu protiv, ali da ih brinu mogućnosti hakovanja ili nedovoljne sigurnosti izbornog procesa. U HDZ BiH ne kriju da im je prioritet izmjena Izbornog zakona koja se odnosi na legitimno predstavljanje, a SDA, mada je u prošlosti u nekoliko navrata podržavala proceduralne korake u parlamentu ka uvođenju novih tehnologija, nikad nije taj posao izgurala do kraja.

    Hasan Kamenjaković, portparol Koalicije “Pod lupom”, koja se već duže vrijeme aktivno zalaže za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, smatra da u javnosti postoji zainteresovanost da se to uradi, ali da politika ne prati taj entuzijazam. Podsjetio je na njihovu kampanju prije dvije godine, kada je gotovo 100.000 građana potpisalo peticiju kojom bi se nove tehnologije uvele u izborni sistem.

    “Svjedoci smo da u javnom diskursu postoji načelna podrška za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali do sada nema poduzimanja konkretnih koraka da se to i ostvari. Koalicija ‘Pod lupom’ je nekoliko puta već pozivala Parlamentarnu skupštinu BiH da se oformi interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva, međutim to se nije dogodilo”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Za njega je posebno problematično to što javnost ima malo informacija o tome šta se dešava s izbornom reformom.

    “Naročito je zabrinjavajuće to da se tako bitne izmjene odvijaju bez uvida javnosti i relevantnih aktera i između tri političke stranke, odnosno čak tri osobe iz tih političkih stranaka. Smatramo da je krajnje vrijeme da se vlasti BiH okrenu konkretnim potezima i aktivnostima na obezbjeđivanju integriteta izbornog procesa u susret lokalnim izborima idućeg oktobra”, naglasio je on.

    Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, za “Nezavisne novine” kaže da su minimalne izmjene koje treba usvojiti one koje se odnose na uvođenje skenera na biračkim mjestima, izbacivanje političara iz biračkih odbora i usvajanje preporuka ODIHR-a Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u vezi s finansiranjem političkih partija.

    I on smatra da je politička volja za uvođenje novih tehnologija samo deklarativna.

    “Bez ovih izmjena imaćemo istu situaciju i bićemo daleko od slobodnih i poštenih izbora”, rekao je Šehić.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne novine” kažu da reforma izbornog zakonodavstva ostaje ključno pitanje za jačanje demokratije u BiH, ali i povjerenja građana u izbore. To, kako kažu, između ostalog obuhvata tehnička unapređenja za jačanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa.

    “EU trenutno pruža podršku CIK BiH u sprovođenju pilot-studije elektronske identifikacije birača i dostavljanja rezultata prebrojavanja. CIK je dobio hardver potreban za sprovođenje pilot-projekta, dok su ostale komponente u procesu finalizacije. Ovaj projekat bi trebalo da bude stavljen u funkciju najkasnije do općinskih izbora naredne godine, na 165 biračkih mjesta na različitim lokacijama. Postoji niz opcija koje koriste moderne tehnologije za unapređenje integriteta izbornog procesa. Na primjer, moguća je lakša identifikacija birača uz pomoć skenera otiska prsta ili skenera ličnih karata. Glasački listići koji su ubačeni na glasačkim mjestima bi se mogli skenirati da bi se ograničila manipulacija pojedinačnim glasačkim listićima ili procesom prebrojavanja. Postoje i elektronski uređaji za lakše prebrojavanje, kao i brzo dostavljanje izbornih rezultata. Štaviše, neke države su uvele video-snimanje u centrima za brojanje”, kažu oni.

    Naglašavaju da uz političku volju ima dovoljno vremena da se sprovedu neophodne izmjene i reforme i osigura da se naredni izbori održe s većim stepenom integriteta.

    “Očekujemo od nadležnih u BiH da iskoriste priliku kandidatskog statusa i krenu sa sprovođenjem dugo iščekivanih reformi koje će BiH osigurati usklađenost s evropskim standardima i omogućiti napredak na evropskom putu, uključujući i ključni prioritet br. 1 koji se odnosi na unapređenje izbornog okvira”, naglasili su oni.

    Podsjećanja radi, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nedavno je za “Nezavisne novine” rekao da je CIK uz pomoć EU već nabavio dio opreme, a da se USAID javio da pomogne u vezi s nabavkom skenera za glasačke listiće.

    Kako nam je rekao, u planu je nekoliko varijanti, od toga da se sprovede pilot-projekat prije izbora, ili da se na dan izbora odredi manji broj biračkih mjesta za testiranje, ili da se u najoptimističnijoj varijanti kompletni lokalni izbori sprovedu s novim tehnologijama.

  • Šulić: Kampanja pokazala da je Republika Srpska društveno odgovorna

    Šulić: Kampanja pokazala da je Republika Srpska društveno odgovorna

    Ministar trgovine i turizma Denis Šulić rekao je da je Republika Srpska društveno odgovorna, te da imamo i društveno odgovorna preduzeća i privredne subjekte koji su takođe društveno odgovorni.

    • U junu smo pokrenuli kampanju “Društveno odgovorni”, a sada imamo ukupno 27 različitih marketa u svakom gradu, sa 45 proizvoda koji imaju 0 odsto marže – istakao je Šulić.

    Naveo je da je tržište roba i usluga u Srpskoj redovno snabdjeveno, uprkos trenutnim previranjima u svijetu, a to znači, kaže Šulić, da Vlada vodi računa da Srpska ostane stabilna.

    • Naša namjera je bila da napravimo paletu proizvoda široke potrošnje, kako bi pomogli građanima Srpske. Pripremili smo i 500 tona brašna ugroženom stanovništvu – istakao je Šulić.

    Šulić je poručio da je kampanja “Društveno odgovorni” uspjela u aktivnosti ako su građani Republike Srpske zadovoljni.

    Koncept društveno odgovornog poslovanja polazi od snažnog uvjerenja da današnja moderna preduzeća imaju sve veću odgovornost prema svojoj ulozi u društvu.

    Kako bi u potpunosti bili odgovorni, preduzeća integrišu društvene, ekološke i naročito etičke uticaje poslovanja, ljudska prava i brigu za potrošače u svoje poslovne procese i osnovne strategije u bliskoj saradnji sa vlasnicima u cilju povećanja zajedničke koristi za društvo u cjelini, prepoznajući, prevenirajući i ublažavajući potencijalne nepovoljne uticaje.

    Upravo zato je i Republika Srpska pokrenula i kampanja pod nazivom “Društveno odgovorni” kojom se pokušava suzbiti inflatorni udar na potrošače.

  • Mogu li migranti popuniti rupu na tržištu rada u BiH?

    Mogu li migranti popuniti rupu na tržištu rada u BiH?

    Iako su bh. kompanije i te kako zainteresovane za stranu radnu snagu, lideri poslodavaca poručuju da ne računaju na migrante koji su trenutno ovdje, ali se nadaju onima koji bi migrirali ka BiH s namjerom da se zaposle u nekoj od naših firmi.

    Inače, u nedavno prezentovanoj studiji, koju je naručila Međunarodna organizacija za migracije (IOM), čak dvije trećine naših kompanija se izja-snilo da su zainteresovane da zaposle migrante.

    U toj studiji, u kojoj su učestvovale desetine domaćih firmi (45 iz Federacije BiH i 15 iz Republike Srpske), njih 67 odsto je pokazalo interesovanje da angažuje migrante.

    Međutim, lideri poslodavaca u BiH kažu da ne računaju na migrante koji su trenutno u BiH, jer je njihov cilj da se domognu Zapada, ali je, poručuju, poslovnoj zajednici i te kako potrebna strana radna snaga.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da, ako se u ovom istraživanju misli na zapošljavanje migranata koji su već došli u BiH, od toga nema ništa.

    “Njima je BiH tranzit i oni odoše dalje. Možda je jedan odsto njih spremno da rade. Ali ako pričamo o zapošljavanju stranaca, ljudi koji će doći sa radnim dozvolama, to i te kako ima smisla. U nedostatku naše radne snage, mi nemamo izbora”, rekao je Smailbegović za “Nezavisne novine”.

    I Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da ne zna za one, izuzev nekoliko slučajeva, koji su zaposlili migrante koji su u “prolazu” kroz BiH, te dodaje da je taj proces pravno komplikovan.

    “Međutim, mislim da iz dana u dan raste svijest poslodavaca da je jedino rješenje za nedostatak radne snage u stvari zapošljavanje stranih radnika, a to se pokazalo i na primjeru Srbije i Hrvatske. To je normalan proces”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, strana radna snaga može popunjavati radna mjesta kao što su građevinarstvo i neke vrste proizvodnje.

    “Ali imam informaciju da je počela dolaziti i kvalifikovana radna snaga u jednu firmu”, naveo je Trivić.

    Laura Lungaroti, šefica Misije IOM-a za BiH i regionalna koordinatorka za zapadni Balkan, istakla je nedavno da je potrebno da se sagledaju različiti aspekti radnih migracija.

    “Moramo da istražimo ovu dimenziju, odnosno sagledamo socioekonomsku ulogu migranata kada se radi o društvu i privredi BiH”, kazala je Lungarotijeva.

    Ona, istovremeno, ističe kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH, posebno u turizmu i IT sektoru, te građevinarstvu i oblasti zdravstva, potcrtavajući kako je u tom pogledu potrebno iznaći odgovarajuća sistemska rješenja.

  • Zalihe krvi u Srpskoj na zavidnom nivou

    Zalihe krvi u Srpskoj na zavidnom nivou

    Broj dobrovoljnih davalaca krvi (DDK) u Srpskoj, među kojima je i sve više mladih ljudi, u stalnom je porastu, tako da su zalihe ove dragocjene tečnosti na zavidnom nivou.

    Naime, kako iz Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske kažu, zalihe krvi i komponenti krvi su zadovoljavajuće, i to upravo zahvaljujući akcijama dobrovoljnog davanja krvi s učenicima srednjih škola, koje su uspješno realizovane.

    “Pohvalno je to što se mladi sve više odazivaju ovakvim akcijama, a u narednom periodu se nadamo da će ih biti i više jer su mladi ljudi budućnost davalaštva”, kazali su iz Zavoda.

    Dodaju da su imali i veliku akciju u Laktašima, a i u novembru imaju najavljene akcije darivanja krvi, gdje se očekuje veliki broj dobrovoljnih davalaca.

    “Pored navedenih organizovanih akcija, tu su i dobrovoljni davaoci krvi koji pojedinačno dolaze u Zavod da daruju krv, kao i namjenski, odnosno porodični davaoci koji dolaze da daruju krv za nekog od članova porodice ili prijatelja”, pojasnili su iz Zavoda.

    Ističu da je u našoj populaciji najzastupljenija krvna grupa A pozitivna oko 35 odsto, a najmanju zastupljenost ima AB negativna krvna grupa oko 1,5 odsto, pa su tako i zalihe krvi popunjene srazmjerno prisutnosti određenih krvnih grupa u populaciji.

    “Dobrovoljni davalac krvi može biti svaka zdrava osoba muškog i ženskog pola, starosti između 18 i 65 godina, koja je dobrog opšteg zdravlja i ne koristi nikakvu terapiju”, pojasnili su iz Zavoda.

    Dodaju da muškarci mogu dati krv svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri.

    “Prema našoj statistici, najčešće daruju krv osobe između 30 i 40 godina”, potvrđuju iz Zavoda.

    Dodaju da u toku novembra i decembra planiraju brojne akcije dobrovoljnog davanja krvi u svim službama da bi se obezbijedile dovoljne rezerve krvi za predstojeće praznike.

    “Međutim, iako su zalihe zadovoljavajuće, treba napomenuti da je ograničen rok trajanja krvi i komponenti krvi, posebno koncentrata trombocita koji imaju rok trajanja samo pet dana i pripremaju se iz svježe krvi”, kažu iz Zavoda.

    Snežana Gegić, načelnica Službe za transfuzijsku medicinu u Bijeljini, kazala je za “Nezavisne novine” da tokom cijele godine imaju dovoljan broj davalaca krvi pa samim tim, kako kaže, nemaju problema sa manjkom zaliha.

    “Mi uzmemo količine koje su potrebne za našu bolnicu, a čak neke prebacimo i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske”, kazala je Gegićeva.

    Božidar Slavujević, načelnik Službe za transfuzijsku medicinu Doboj, kazao je da nemaju problema sa nedostatkom krvi.

    “Ne očekujemo smanjenje zaliha krvi, jer tokom skoro cijele godine imamo akcije dobrovoljnog davanja ove dragocjene tečnosti”, kazao je Slavujević.

    Podsjećamo, Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske organizovan je kroz rad transfuzioloških službi u 10 gradova RS.

    Najdragocjenija tečnost se može dati u transfuziološkim službama koje se nalaze u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Prijedoru, Gradišci, Foči, Nevesinju, Trebinju i Kasindolu.