VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Izvoz struje iz BiH drastično pada

    Izvoz struje iz BiH drastično pada

    Izvoz električne energije, proizvoda koji smo prošle godine najviše plasirali u inostranstvo, drastično pada, dok je investiranje u nove elektrane skoro nikakvo.

    Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog savjeta za velike električne sisteme (SEERC), kazao je za “Nezavisne novine” da izvoz više nije tako atraktivan kao što je bio prošle godine.

    “Berzanske cijene su sada oko 60 evra po megavatu električne energije. Trenutno je izvoz moguć i poželjan, ali ne daje takve efekte kao što su bili prošle godine. U 2023. godini bila je solidna zarada od električne energije, bile su visoke cijene i to je bio prelazni period”, naveo je Bičakčić.

    Na pitanje da li gubimo korak zbog manjeg izvoza, Bičakčić odgovara da gubimo i da se očekuje da će BiH zbog manje proizvodnje biti primorana da više uvozi električnu energiju.

    “Korak gubimo jer nemamo investicija unutar elektroprivreda u Trebinju, Sarajevu i Mostaru, koje ne prave nove proizvodne objekte. U Mostaru su, doduše, krenuli i vjerujem da ćemo uskoro imati veliki solarni park i vjetropark u pogonu. Mora se što prije ići ka dekarbonizaciji. Neke su procjene da mi moramo praviti 120 megavata godišnje da bismo do 2035. godine samo pratili ono smanjenje emisije CO2 što smo potpisali sa Energetskom zajednicom, a mi smo još daleko od tog cilja. Ipak, privatni sektor pokazuje zavidnu živost i mislim da će oni u tome uspjeti. Ono što je još problem jeste da ne znamo kako će se pojedine lokalne zajednice grijati u narednom periodu, kao što su Tuzla i Lukavac. Oni se griju na otpadnu toplotu od Termoelektrane Tuzla. Kada pogasimo te blokove, kao što smo rekli da hoćemo, čime će se grijati ti centralni sistemi koji su masovni i dobro razvijeni? Neka alternativa se mora napraviti”, naglasio je Bičakčić.

    Da je došlo do drastičnog pada izvoza električne energije pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH za prvi mjesec ove godine.

    Tako se u ovim podacima vidi da je u januaru ove godine izvezeno električne energije za 74.244.782 KM, dok je u istom periodu prošle godine izvezeno struje za 158.631.267 KM.

    Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, istakao je da se nije desio planirani investicijski ciklus u barem dvije od tri elektroprivrede u BiH.

    “‘Elektroprivreda BiH’ i ‘Elektroprivreda RS’ su veoma malo, pa gotovo neznatno ulagale u nove objekte. Radi se nešto, ali velikih, kapitalnih projekata nije bilo. ‘Elektroprivreda HZ HB’ izgradila je vjetropark Mesihovinu i hidroelektrane Mostarsko blato i Peć Mlini, tako da su to već neki značajniji projekti koji su se desili u ovoj elektroprivredi. U posljednjih 20 godina se nije desio investicijski ciklus koji se trebao desiti, i to prije svega u ‘EP BiH’ izgradnjom Bloka 7 u Tuzli i Bloka 8 u Kaknju, hidroelektrana Vranduk, Janjići, Mustikolina. Kada je u pitanju ‘Elektroprivreda Republike Srpske’, nijedan projekat na rijeci Drini nije realiziran. Mislim da su ovo osnovni problemi koji su zadesili BiH. Oprema, odnosno stari blokovi su bili pri kraju životnog vijeka. Nije se desila modernizacija, odnosno rekonstrukcija i sada trpimo posljedice te situacije da, osim Stanara, nemamo nijednog velikog kapitalnog projekta u BiH”, objasnio je Jerlagić.

    On ističe da je proizvodnja električne energije iz uglja u BiH veća od 70 odsto, da se preko noći ne možemo odreći ove sirovine, te da će proces dekarbonizacije ići nekim svojim tokom.

    “Kako se budu gasili termokapaciteti, tako će obnovljivi izvori energije nadomjestiti tu karbonsku proizvodnju električne energije iz termoelektrana, ali je evidentno da ćemo uvoziti dosta električne energije već ove godine, te se ne možemo tako olako odreći ni termokapaciteta. Iako je potrebno da se dekarbonizacija smanji do 2035. godine, uvjeren sam da će termokapaciteta u Bosni i Hercegovini biti i poslije 2040. godine”, zaključio je Jerlagić.

  • Stevandić: Pokazati empatiju za nastradale žrtve Srbobrana

    Stevandić: Pokazati empatiju za nastradale žrtve Srbobrana

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić smatra da, u znak sjećanja na poginule srpske civile, koji su 13. septembra 1995. godine napuštali Srbobran, taj datum treba uvrstiti u zvanični program obilježavanja istorijskih događaja u Republici Srpskoj.

    „Ubijanje velikog broja maloljetne djece koja nikom nisu učinili bilo kakvo zlo zaslužuje da se češće nađe na našoj savjesti i na našim skupovima i da taj datum treba da se uvrsti kao jedan od važnih datuma. Ovim pokazujemo empatiju i šaljemo poruku agresorima da svoje žrtve ne zaboravljamo i poručujemo da neće ostati neupamćene“ rekao je Stevandić.

    Padom zapadnokrajiških opština pao je i grad Srbobran (Donji Vakuf). 13. septembra organizovana je kolona srpskog civilnog stanovništva s tog područja koji su napuštali Srbobran i krenuli ka Banjaluci. Kolonu koja se kretala od Srbobrana ka Jajcu napali su 13. septembra 1995, kod sela Bravnice, pripadnici regularne hrvatske vojske, koja je presjekla put kolone i gađala civilni autobus u kom se nalazilo 80 ljudi, od kojih su većina bili žene, djeca i starci, bez pripadnika vojske.

    Tom prilikom nastradalo je 16 ljudi, a u samoj koloni nastradala je 81 osoba. Među žrtvama bilo je osmoro djece mlađe od petnaest godina, a najmlađa žrtva imala je samo dvije godine.

    Za ovaj i druge zločine nad srpskim civilima i borcima iz Srbobrana niko nije odgovarao. Iako je poznato da su ovaj zločin izvršile regularne hrvatske vojne snage, konkretno 4. Gardijska brigada iz Splita, ovaj slučaj se i dalje nalazi u fazi istrage, a nikakav postupak pred sudovima nije pokrenut.

  • Vlada Srpske donosi još jednu uredbu, ima li pojeftinjenja na vidiku?

    Vlada Srpske donosi još jednu uredbu, ima li pojeftinjenja na vidiku?

    Mi pripremamo i uredbu koja se tiče ograničavanja marže na osnovne životne namirnice. Ta uredba postoji, ali je bilo određenih problema u funkcionisanju same te uredbe i na naftu i na naftne derivate i tu uredbu želimo da uredimo i da na taj način, prvenstveno tim uredbama, pomognemo građanima Republike Srpske s jedne strane, a sa druge strane pomognemo svakom poslodavcu i ne ugrozimo poslovanje nijednog poslovnog subjekta.

    Istakao je ovo Denis Šulić, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, navodeći da su uredbe Vlade obavezujuće za sve u Srpskoj.

    “Mi ćemo ići sa odlukom da osnovne životne namirnice, ulje brašno šećer i mlijeko na neki način ograničimo maržama i da na taj način pokušamo da pomognemo stanovnicima Republike Srpske. Definitivno, cijene proizvoda u marketima su rasle, ali isto ono što je definitivno s druge strane, imamo činjenicu da postoje pokazatelji da su te cijene i dalje puno jeftinije u Republici Srpskoj i u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju”, rekao je Šulić.

  • Ništa od niže cijene hljeba u Srpskoj

    Ništa od niže cijene hljeba u Srpskoj

    Predstavnici mlinarsko-pekarskog sektora i ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić ni danas nisu dogovorili niže cijene hljeba.

    Da od dogovora još nema ništa potvrdio je i sam ministar.

    “Očekivao sam da će u narednih sedam dana koje smo imali između dva sastanka pekarska industrija izaći pred Vladu, odnosno pred Ministarstvo trgovine i turizma sa nekim rješenjem iza kojeg oni mogu stati a vezano za cijenu osnovnog hljeba”, rekao je Šulić.

    Istakao je da cijena tog hljeba varira širom Srpske, a prijedlog ministarstva je 1,90 KM.

    Prema njegovim riječima u narednim danima će ministarstvo predložiti način rješavanja ovog problema. Podsjećamo, zbog iste teme za stolom su se i prije sedam dana našli ministar Šulić i predstavnici mlinsko-pekarskog sektora, međutim ni tada nisu došli do konkretnog rješenja.

    Takođe, ministar trgovine i turizma tada se sastao i sa predstavnicima Udruženja građana za zaštitu potrošača.

  • Egić: Prijedlog – od mjesečnog boračkog dodatka izdvojiti po 1 KM za procesuirane borce

    Egić: Prijedlog – od mjesečnog boračkog dodatka izdvojiti po 1 KM za procesuirane borce

    Kao borac Vojske Republike Srpske, neko ko je bio ranjen braneći granice naše otadžbine, a danas kao ministar u Vladi Republike Srpske, istrajaću da dođemo do konačnog rješenja u finansijskoj pomoći za srpske borce koji su procesuirani pred Sudom BiH i Tužilaštvom BiH, rekao je Danijel Egić ministar rada i boračko invalidske zaštite,

    Poražavajuća je činjenica da se u ovim institucijama sudi samo srpskom narodu, što je razlog više da ustanemo svi i pomognemo ljudima koji su branili Srpsku! Prijedlog je da se od mjesečnog boračkog dodatka dobrovoljno odričemo po 1 KM, kao znak solidarnosti procesuiranim srpskim borcima, kojima bi sredstva bila doznačena putem lokalnih boračkih organizacija – rekao je Egić.

    Dragi saborci, dodaje Egić, danas su ovi ljudi stavljeni na optuženičku klupu, a pitanje je da li će na tom mjestu već sutra biti neko od nas, jer pravde u političkom Sarajevu za Srbe nema!

    • Samo u prošloj godini kabinet predsjednika izdvojio je 500.000 KM, a tokom 2021. i 2022. isti iznos uplatila je Vlada za podršku procesuranim borcima. Troškovi odbrane, odlazaka na ročišta, porodice koje ostaju nezaštićene, razlozi su da ustanemo svi. Hrabrost i srpska solidarnost u najtežim trenucima dali su nam Slobodu, vrijeme je da isto to pokažemo i danas, zajedničkim snagama stanemo u odbranu srpskih boraca i poručimo – niste sami!
  • Kako se u institucijama BiH zarađuju pare mimo plate

    Kako se u institucijama BiH zarađuju pare mimo plate

    Ko u institucijama BiH mnogo putuje, stanuje mimo mjesta prebivališta ili je toliko “vrijedan” da dobije stimulaciju, mimo redovne plate može da “namakne” još bar polovinu njenog iznosa mjesečno?

    Mediji u BiH, među kojima i Srpskainfo, objavljivali su koje su to institucije koje su svojim zaposlenim isplatile stotine hiljada maraka na naknade koje nemaju karakter plate.

    Ovaj put svjetlo bacamo na pojedinačne iznose, koji su nas godišnje koštali čak i do 14.000 KM po zaposlenom.

    U Centralnoj harmonizacijskoj jedinici pri Ministarstvu finansija BiH, direktor Vladimir Stanković je mimo plate naplatio još 14.529 KM, od čega više od 8.000 po osnovu smještaja, 2.000 za dnevnice za putovanja, te nepunih 5.000 KM u koloni gdje piše “Dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe i komisije”.

    Stručni savjetnik za razvoj sistema interne revizije Snežana Beatović dobila je 11.102 KM, sve u vidu dodatka na platu.

    Borjana Krišto “namakla” još 11.810 KM
    U Generalnom sekretarijatu Savjeta ministra su posebna priča po potrošnji. Recimo, vozač Josip Bešlić je zaradio mimo plate još 14.623 KM u prošloj godini.

    Kako se navodi u odgovoru na poslaničko pitanje Šemsudina Mehmedovića, Bešliću je samo po osnovu prekovremenih radnih sati isplaćeno više od 7.000 KM. Logično, po osnovu dnevnica je dobio više od 4.500 KM.

    Mimo njega, po ukupnom iznosu se izdvaja takođe još jedan vozač – kurir, Elvedin Islamović, kome je isplaćeno 11.474 KM! Generalni sekretar Savjeta ministara Robert Vodović je mimo plate zaradio 10.170 KM, a predsjedavajuća Borjana Krišto 11.810 KM, od čega više od 8.000 za smještaj u Sarajevu i još 3.600 kao dnevnice za službena putovanja.

    Generalni sekretarijat je ukupno za naknade svojih zaposlenih u 2023. potrošio 154.617 KM.

    Košarac i savjetnici
    Dalje, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je tokom 2023. mimo plate uzeo još 5.789 KM za dnevnice za službena putovanja.

    Savjetnik ministra (imena se ne navode) je državu koštao 3.580, od čega za smještaj 3.307 KM.

    Pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj je dobio ukupno 7.558 KM mimo plate. Od toga je više od 6.300 KM po osnovnu smještaja i života odvojenog od porodice, a 1.000 KM za putovanja.

    Stručni savjetnik za bilateralne trgovinske odnose je dobio 5.197 maraka. Zamjenica ministra takođe drži korak, dobila je 5.823 marke, od čega svaku marku na osnovu dnevnica za službena putovanja. Pomoćniku ministra za pravne poslove je isplaćeno 5.266 KM za smještaj ili odvojen život. Jedan od savjetnika ministra je uspio da navuče čak na 8.000 KM – 6.900 za smještaj i 1.000 KM stimulacije.

    Hurtić i vozač na čelu kolone
    U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH mimo plata potrošili su više od 111.000 KM. Najveći pojedinačni iznosi isplaćeni su ministru Sevlidu Hurtiću (8.358 KM) i njegovom vozaču Selveru Salihoviću (8.886 KM).

    Ne zaostaje mnogo ni pomoćnik ministra Željka Marković Sekulić sa 8.040 maraka, te savjetnica ministra Anita Hodžić sa nepunih 5.800 KM. I ostali savjetnici prešli su 4.000 maraka.

    Šef ministrovog kabineta Jasmin Handžić mimo plate zaradio je još 5.177 KM, većinu za dnevnice na putovanjima.

  • Odobrena eksploatacija uglja kod Prijedora

    Odobrena eksploatacija uglja kod Prijedora

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske odobrilo je upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” kod Prijedora privrednom društvu “Drvo eksport” iz Teslića.
    Upotrebna dozvola je izdata nakon što je koncesionar pribavio svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom, dobio vodnu i ekološku dozvolu i nakon što mu je odobrena projektna dokumentacija, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Koncesionar tek sada može da eksploatiše ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuje koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

    Ovaj iznos predstavlja prihod budžeta Republike Srpske i budžeta lokalne zajednice, kojoj se uplaćuje 70 odsto prikupljenih sredstava.

    U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske podsjećaju da je koncesioni ugovor za eksploataciju uglja na ovoj lokaciji zaključen krajem septembra prošle godine.

    Koncesionar je od tada pripremao svu potrebnu dokumentaciju te je, u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast, u međuvremenu vršio probni rad, dodaje se u saopštenju.

  • Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Memorandum o transplantaciji organa, koji je potpisan u Bjelorusiji, značiće život velikom broju pacijenata iz Republike Srpske, izjavio je ministar zdravlja Alen Šeranić.

    Šeranić je istakao da je posjeta delegacije Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom Bjelorusiji donijela brojne pogodnosti, te napomenuo da su, pored transplantacije bubrega, razmatrane i opcije transplantacije drugih organa.

    On je podsjetio da pacijenti iz Republike Srpske već obavljaju transplantacije bubrega u Bjelorusiji i da je u posljednje tri godine u Centru za transplataciju u Minsku urađeno više od 20 transplantacija bubrega za odrasle i djecu.

    • Nastavljamo sa saradnjom. Naši građani su već imali mogućnost da se u Belorusiji izvrši transplantacije, 21 odrasli pacijent i troje dece je operisano, još 28 pacijenata je na čekanju – rekao je Šeranić za Raša tudej.

    On je naveo da je najvažnije bilo dogovoriti edukaciju ljekara u vezi sa transplantacijama, kao i za praćenje pacijenata u predtransplantacionom i posttransplantacionom periodu u Republici Srpskoj.

    Šeranić je naveo da su on i predsjednik Srpske željeli da obiđu Centar za transplataciju i da su se na licu mjesta uvjerili u stručnost i visokotehnološke karakteristike, kao i znanje i vještine bjeloruskih hirurga.

    On je dodao da je sa premijerom Bjelorusije Romanom Golovčenkom i sa tamošnjim ministrom zdravlja razgovarano i o uvozu bjeloruskih lijekova, te da slijedi razmatranje načina njihovog uvoza.

    On je najvio da će do kraja ove sedmice biti upućen poziv bjeloruskim kolegama da dođu u Srpsku kako bi sa ovdašnjim kolegama razmjenili iskustva i znanje.

    • Republika Srpska pokazala je odlične rezultate u oblasti intenzivne medicine, a bjeloruski centar se bavi i time – ukazao je Šeranić i pojasnio da je u pitanju rad na uređajima koji mijenjaju srce i pluća, što su ljekari u Srpskoj perfektno činili, posebno u vrijeme pandemije virusom korona.
  • Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BRIKS interesantan za Srbe i da se nada da će Srpska u budućnosti imati mogućnost da dobije status posmatrača u ovoj organizaciji.

    Dodik je pojasnio da BRIKS predlaže novi format saradnje među državama i narodima, otkriva novo tržište, ideje, pristup naprednim tehnologijama iz drugih dijelova svijeta zbog čega je interesantan Srbima.

    On je za Rusku gazetu rekao da na Zapadu postoji stereotip prema BRIKS-u, koji podržavaju Bošnjaci, zapadni saveznici u Sarajevu, koji stavljaju veto na inicijative koje su važne za Srpsku.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska opredijeljena za razvijanje odnosa sa Ruskom Federacijom u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja i nauke, te za razmjenu tehnologije, a da se Bošnjaci plaše da razočaraju svoje mentore i pokrovitelje – Amerikance i Britance.

    On je naveo da se u Kazanju sreo sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, predsjednikom Tatarstana Rustamom Minihanovim i drugim ruskim političarima.

    • Težimo da sačuvamo i jačamo dobre bilateralne odnose – dodao je Dodik.

    Na pitanje na šta su sve spremni Anglosaksonci da ga kao predsjednika Srpske sklone sa političke scene BiH, Dodik je rekao da su spremni na sve, što i pokazuju i da Zapad, posredstvom kolonijalnog inkvizitorskog suda koji nema ustavnog osnova u BiH, pokušava da presudi legalno izabranom predstavniku srpskog naroda.

    • Na taj način hoće da me disciplinuju i natjeraju da ispunjavam njihove zahtjeve. Naravno, to neće uspjeti. To se ne dešava prvi put – istakao je Dodik.

    On je ukazao da se već mnogo godina bori protiv pokušaja Zapada da ukine Republiku Srpsku i centralizuju BiH, koja ne odgovara srpskim nacionalnim interesima.

    • To ne bi bilo dobro ni za druge narode. To je samo interes kolonizatora koji žele da samostalno upravljaju BiH, da iskoriste legalno izabrane predstavnike naroda u vidu marioneta i dekoracije – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske se u intervjuu osvrnuo i na migrante, navodeći da će se vidjeti kako će se EU snaći sa tim izazovom.

    On je rekao da Srpska želi da sačuva bezbjednost na svom prostoru, da ga sačuva od radikalnih pokreta i njihovih terorističkih aktivnosti, navodeći da među migrantima ima i radikalnih elemenata i da Srpska nastoji da ih identifikuje i spriječi njihove eventualne aktivnosti.

    Kada je riječ o Igrama budućnosti, koje su počele u Kazanju, predsjednik Srpske je reao je da je to ogroman uspjeh Rusije koja je na potpuno nova takmičenja uspjela da privuče više od 2.000 sportista iz više od 100 zemalja.

    On je naglasio da u sportu ne bi trebalo da bude političke diskvalifikacije, kao i da je i bez političke podrške teško organizovati krupne događaje.

    • Fidžital-sport je novi format koji definitivno predstavlja igre budućnosti. To je mogućnost za Rusiju da pokaže da je spremna i sposobna da predstavi inovacioni pristup i u sportu – dodao je Dodik.

    Na pitanje kako će srpski narod prihvatiti simboličan gest Moskve da postavi spomenik Aleksandru Prvom Karađorđeviću, Dodik je ocijenio da će Srbi podržati tu ideju, napomenuvši da je srpska nacionalna istorija dugo godina bila opterećena prećutkivanjem uloge nacionalnih vođa, uključujući vrijeme okupacije komunističke vlasti.

  • Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Rado Savić, načelnik opštine Lopare, predao je danas na protokol Narodne skupštine Republike Srpske peticiju sa potpisom 3.711 građana, kojom izražavaju protivljenje namjeri da se na Majevici otvori rudnik litijuma, kao i Deklaraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma, bora, natrijuma, stoncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na području opštine Lopare.

    Savić je rekao da je cilj da se ova inicijativa izdejstvuje do kraja, i suprotstave se namjeri otvaranja rudnika.

    “Tražimo i molimo poslanike da usvoje Deklaraciju jer je najveći dio našeg stanovništva protiv otvaranja rudnika, jer se dovodi u opasnost stanovništvo, okolina, rijeke. Problem je što nemamo poznatu analogiju o otvaranju rudnika litijuma, a imamo investitore u voćarstvu i poljoprivredi kojima se ovim dovodi u pitanje njihov rad”, kazao je Savić.

    Dodao je da je strah kod građana veliki, jer ovakvih rudnika nema u Evropi.

    “Tražimo da NSRS zaduži Vladu Republike Srpske da se odustane od ovoga pitanja. Sad je pritisak na našoj lokalnoj zajednici, ali ljudi su ovdje najbitniji”, rekao je on.

    Na pitanje koji su to pritisci na Lopare, Savić je rekao da oni dolaze od medija, a na pitanje zašto se odjednom predomislio oko Arcora i iskopavanja, odgovorio je:

    “Ja nisam nikad rekao da sam bezuslovno za otvaranje rudnika, niti sam gdje išta slično potpisao. Na teritoriji naše opštine ovo je treće iskopavanje, ali nismo pridavali pažnju toliko. Nadležno odjeljenje dalo je ekološku dozvolu, ali tek kada smo vidjeli šta se dešava u Srbiji, te negodovanje građana, morali smo reagovati. Ovo nije opravdano”, naveo je Savić.

    On je rekao da su ga tokom prikupljanja inicijative zvali čak i pojedini predstavnici vlasti uz poruke da ne treba da se dozvoli iskopavanje.

    Milenko Ristić, predsjednik Skupštine opštine Lopare naglasio je da je on još u novembru prošle godine odbio sve zahtjeve za iskopavanje.

    “Nemojte ponižavati narod nikada. Narod neće otići sa svog ognjišta, bili su ratovi i sve, a ako se ovo bude kopalo, povratka tamo više nema. Neka se vlast samo jedan dan postavi na mjesto građana”, poručio je Ristić.

    Potpisivanje peticije, podsjećamo, počelo je 15. februara, kada je u Loparama održan i protestni skup građana koji se protive otvaranju rudnika, a koje bi prema planu, trebalo da radi švajcarska kompanija “Arcore AG”, koja je u prethodnih nekoliko godina vršila istraživanja na tom lokalitetu, sve uz odobrenje Vlade RS.

    Tokom protestnog skupa građani su poručili da su protiv rudarenja, a naročito protiv Nacrta Zakona o geološkim istraživanjima RS, kojim se lokalnim zajednicama u Srpskoj oduzima pravo da odlučuju o tome da li će se na njihovoj teritoriji kopati ruda, kao i protiv prijedloga da se ukine procjena uticaja na životnu sredinu.

    Taj zakon je, podsjetimo, usvojen prošle godine u Narodnoj skupštini RS.

    Milan Miličević, predsjednik SDS-a, poručio je tokom prikupljanja potpisa da će izvesti desetine hiljada ljudi na ulicu, ako se Vlada Republike Srpske i Komisija za koncesije “drznu da daju dozvole za eksploataciju litijuma”.

    “Peticija je samo jedan od načina institucionalne borbe protiv iskopavanja, istraživanja i svih drugih štetnih sastojaka u bilo kom dijelu Srpske. Drugi dio borbe je NS RS gdje očekujemo i tražimo da se kroz ovu peticiju donese odluka o prestanku istraživanja, eksploatacije ili prerade litijuma”, poručio je tada Miličević.

    Oglasio se i predsjednik Srpske
    O ovom pitanju oglasio se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je kazao da još ništa nije dogovoreno oko eksploatacije litijuma na području Lopara, te da će odluku o tome donijeti institucije Srpske.

    “Nismo odlučili ništa, ali ćemo sjesti i pozvati najveće autoritete iz te oblasti i tražićemo razgovore sa ljudima na tom prostoru. Mi ćemo donijeti odluku šta god oni mislili. Ako se odlučimo i vidimo da to nije ta priča koja može da da garanciju za očuvanje ekologije, i da nije ekonomski isplativo, nećemo ni raditi. Ako bude ekologija zaštićena i bude ekonomski isplativo, mi ćemo raditi, a oni nek izlaze na ulice, šta ima veze. Ali to nije odgovorno prema društvu”, rekao je Dodik.

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, je nadležno za izdavanje dozvola za istraživanja i koncesije, a resorni ministar Petar Đokić nedavno je kazao kako švajcarska kompanije “Arcore AG” nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, i da u ovom trenutku “ne postoje ni formalni uslovi da se vodi koncesioni postupak”.

    Litijum vrijedan 10 milijardi dolara
    Podsjećamo, u oktobru 2023. godine, iz kompanije “Arcore AG” saopštili su da su na teritoriji opštine Lopare pronašli litijum vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da su to pokazali rezultati istraživanja terena.

    “Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, navedeno je tada u saopštenju iz ove kompanije.