Kategorija: Društvo

Savez sindikata Republike Srpske uputio je Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srpske četiri amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se predlaže da neizmirene obaveze po osnovu doprinosa ne mogu biti razlog za uskraćivanje zdravstvene zaštite radnicima i njihovim porodicama.

Iz Saveza sindikata predlažu i da se maksimalni iznos participacije utvrđuje u visini do 50 odsto iznosa najniže plate u Republici Srpskoj.

Predloženo je i da oba zaposlena roditelja imaju pravo na odsustvo sa rada radi njege djeteta u ukupnom trajanju od 30 dana za svako dijete pojedinačno, kao i da naknada plate za vrijeme njege i liječenja djeteta, uključujući pratnju tokom liječenja, iznosi 100 odsto, umjesto dosadašnjih 70 odsto.

U saopštenju Saveza sindikata se navodi da su nakon detaljne analize predloženog teksta zakona uočili više spornih rješenja koja mogu dovesti do smanjenja dostignutog nivoa prava osiguranih lica, pravne nesigurnosti i prebacivanja tereta na radnike i njihove porodice.

– Posebno je sporno predloženo rješenje kojim bi pravo na zdravstvenu zaštitu bilo uslovljeno uplatom doprinosa od poslodavca. Radnici ne smiju snositi posljedice neuplaćenih doprinosa, jer je pravo na zdravstvenu zaštitu ustavom zagarantovano pravo koje proizlazi iz statusa osiguranika, a ne iz postupanja poslodavca – poručili su iz Saveza sindikata.

U saopštenju se zaključuje da predloženi amandmani doprinose većoj pravnoj sigurnosti, zaštiti prava radnika i osiguranih lica, te očuvanju principa socijalne pravde i dostupnosti zdravstvene zaštite svim građanima.

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi 19. maja da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da hantavirus ne predstavlja opasnost za građane Srpske i da nema razloga za zabrinutost.

Šeranić je za RTRS rekao da je izuzetno mali rizik od širenja ovog virusa kod nas, ali da je Institut za javno zdravstvo spreman da reaguje, dodajući da je odgovor na ovaj virus stalno na snazi, samo se prilagođava datim okolnostima.

“Virus ne predstavlja opasnost za Republiku Srpsku i njene građane, nizak je intenzitet i mogućnost prenosa. Nije nepoznat virus kao korona, poznat je, duži niz godina obitava u Јužnoj Americi, tako da je poznat i način liječenja i dijagnostike”, rekao je Šeranić.

Podsjećamo, danas se o hantavirus oglasila i epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka, koja je istakla da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.

Kako se prenosi mišija groznica?
“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti. Epidemiolog dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.

– Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija – objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.

– Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području – rekla je ona.

Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.

Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja. Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.

– Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja – naglasila je Simićeva.

Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.

– Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno – zaključila je Simićeva.

Hidrometeorološki zavod Republike Srpske izdao je za danas, 12.maja, upozorenje na lokalne nepogode uz jače pljuskove i olujne udare vjetra na sjeveru Srpske.

U široj regiji oko Save, Potkozarju, Semberiji, te banjalučkoj i dobojskoj regiji prije podne i sredinom dana očekuju se obilnije padavine u kratkom periodu, a moguća je i pojava grada.

Iz Hidrometeorlološkog zavoda navode da su lokalne nepogode moguće u periodu od 10.00 do 16.00 časova.

U većini predjela duvaće umjeren do jak vjetar uz udare od 40 do 60 kilometara na čas.

Na sjeveru Srpske će sredinom dana duvati olujni vjetar brzine veće od 80 kilometara na čas.

Narandžasti meteoalarm na pojačan vjetar izdat je danas za zapadna i jugozapadna područja BiH, te za više predjele u centralnom području zemlje, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, prenosi Srna.

Prije podne vjetar će biti južni i jugozapadni, a poslije podne sjeverni i sjeverozapadni.

Hitne izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju naći će se 19. maja pred poslanicama Narodne skupštine Republike Srpske, a između ostalih, predloženo je brisanje gornje granice participacije, što bi direktno ugrozilo pacijente koji bi, na primjer, za operaciju koja košta 10.000 KM, trebalo da izdvoje i do 5.000 KM participacije.

Liječenje bi moglo biti mnogo skuplje

Trenutno, ovaj zakon podrazumijeva limit za participaciju od 370 KM po jednoj usluzi, no, ukoliko se usvoje predložene izmjene, liječenje bi moglo biti mnogo skuplje.

Advokat Vladimir Dragičević za “Nezavisne novine” pojašnjava da predložena izmjena člana 49. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS direktno pogađa pacijente koji imaju potrebu za najskupljim vidovima liječenja.

“Dosadašnje zakonsko rješenje predviđalo je ‘zaštitni plafon’ – bez obzira na ukupnu cijenu medicinske usluge, a maksimalni iznos participacije koji je pacijent morao platiti po jednoj usluzi iznosio je 370 KM”, navodi Dragičević.

Nominalno ograničenje, izraženo u fiksnom KM iznosu, nestaje

Kako kaže, brisanjem stavova 2. i 3. ovog člana, to nominalno ograničenje, izraženo u fiksnom KM iznosu, nestaje.

“To znači da bi za operaciju ili dijagnostiku koja košta, na primjer, 10.000 KM, pacijent umjesto dosadašnjih maksimalno 370 KM, mogao biti obavezan da plati procenat (od pet do 50 odsto), koji bi iznosio i do 5.000 KM na tom primjeru, a ima i skupljih zahvata”, ističe Dragičević.

Uvođenje imovinskog cenzusa za pristup zdravstvu

Prema njegovim riječima, ovakvo brisanje gornje granice participacije predstavlja ozbiljan regres u nivou dostignutih socijalnih prava i može se posmatrati kao uvođenje imovinskog cenzusa za pristup zdravstvu.

On napominje da Ustav Republike Srpske, u članu 37. garantuje pravo na zdravstvenu zaštitu svakome, a država je dužna da obezbijedi dostupnost te zaštite pod jednakim uslovima.

“Ukoliko iznos participacije za teške operacije postane toliki da ga prosječan građanin ne može platiti, zdravstvena zaštita prestaje biti opšte dostupna i postaje privilegija najbogatijih. Smatram da je ovakva odredba u potencijalnom sukobu sa principom socijalne pravde i ustavnom obavezom države da štiti najranjivije kategorije, jer pretvara pravo na liječenje u ekonomski teret koji obesmišljava samu suštinu obaveznog zdravstvenog osiguranja”, navodi Dragičević.

Naglašava da nije prihvatljivo obrazloženje predlagača da se zaštitni limit od 370 KM briše zbog “operativnosti” i čestih izmjena cjenovnika.

“Naprotiv, upravo je taj fiksni zakonski ‘plafon’ ustanovljen kao brana daljem poskupljenju medicinskih usluga i kao mehanizam zaštite pacijenata, nezavisno od promjena predviđenih cjenovnikom”, dodaje.

Ističe da se dodatni problem ovih izmjena ogleda u svojevrsnom izmještanju predmetne regulacije iz zakonskog okvira u domen podzakonskih akata, čime se nedopustivo sužava uloga Narodne skupštine.

“Umjesto dosadašnjeg zakonski utvrđenog ‘plafona’ iznosa participacije, prepuštanje takve odluke izvršnoj vlasti potpuno je neprimjereno i krajnje upitno sa ustavnopravnog stanovišta”, zaključuje Dragičević.

Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog Vasilija Ostroškog, čije se Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog Vasilija Ostroškog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.

Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj.

Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice, a kasnije je izabran za episkopa zahumskog i skenderijskog.

Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne mošti i njegov grob čuvaju se do današnjeg dana.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje jače naoblačenje koje će usloviti kišu, pljuskove, grmljavinu i pad temperature vazduha, a moguća je i pojava grada.

Ujutro će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno uz sunčane periode i povremenu kišu i pljuskove.

Prije podne jača promjena vremena zahvatiće prvo sjeverne predjele. Očekuju se pljuskovi s grmljavinom, lokalne nepogode uz olujne udare sjevernog vjetra, obilnije padavine u kratkom periodu, a moguća je i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Doći će i do naglog pada temperature. Na jugu i istoku biće toplije, a tokom poslije podneva padavine će zahvatiti i ove predjele. Na jugu i jugoistoku se ne očekuju nepogode.

Do večeri prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i hladnije vrijeme.

Vjetar umjeren do jak jugozapadni, sredinom dana na sjeveru jak do olujni sjeverni. Poslije podne vjetar skreće na jak sjeverni i u ostalim predjelima, a do večeri će slabiti.

Maksimalna temperatura vazduha u prvom dijelu dana biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Minimalna temperatura vazduha biće uveče od dva do osam, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a kiša je registrovna u zapadnim, jugozapadnim i centralnim područjima.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica šest, Čemerno 13, Gacko 15, Kalinovik 16, Han Pijesak 17, Drinić, Kneževo i Sokolac 18, Mostar i Sarajevo 19, Bileća 20, Mrkonjić Grad i Trebinje 21, Srebrenica 22, Ribnik 23, Novi Grad, Prijedor i Srbac 24, Banjaluka i Višegrad 25, Bijeljina i Doboj 26 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, uz sunčane periode, ali i povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Kiša će biti nešto češća na jugu i krajnjem zapadu, a tokom dana će se u nekoliko navrata premiještati od zapada ka sjeveru i istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva na sjeveroistoku će biti prolazno jačih pljuskova.

Vjetar će biti umjeren, južnog i jugozapadnog smjera.

Najviša temperatura vazduha biće od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Planirano je da se u 2026. godini zaposli 17.500 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Navedeno je to u Planu o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2026. godinu, koji su uradili predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

Tržište rada pred ozbiljnim izazovima
Analizom ovog dokumenta može se zaključiti da je tržište rada u BiH suočeno sa brojnim problemima, te da je jedan od ključnih nedostatak radne snage.

Kako je naglašeno, kretanje na tržištu rada u BiH u 2025. godini karakterisali su umjereno nepovoljni trendovi, uz istovremeno smanjenje broja registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba.

“Prosječan broj zaposlenih iznosio je 853.600 i smanjen je za 0,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prosječan broj nezaposlenih iznosio 319.100, što predstavlja pad od 2,9 odsto”, navedeno je u Planu.

Tržište rada u BiH u 2025. godini, kako je naglašeno, suočavalo se sa izazovima koji odražavaju nastavak višegodišnjih trendova, uključujući usporavanje ekonomske aktivnosti, strukturne neravnoteže između ponude i potražnje radne snage, kao i izražene migracije radno sposobnog stanovništva.

“Iako je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti, pad zaposlenosti ukazuje na nedovoljnu dinamiku tržišta rada i ograničene mogućnosti generisanja novih radnih mjesta”, upozoreno je u ovom dokumentu.

Migracije i nedostatak stručnog kadra
U predstojećem periodu, kako je naglašeno, očekuje se snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija postavljenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim prilikama itd.

“Takođe, potrebno je naglasiti problem migracije stručne radne snage, kako zaposlenih tako i nezaposlenih, u države članice EU, naročito u Njemačku, Austriju i Sloveniju, ali i skandinavske države. Sezonsko zapošljavanje radnika iz BiH u susjednim državama, Hrvatskoj i Crnoj Gori, posebno utiče na nedostatak radnika u djelatnostima hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te građevinarstvo”, naglašeno je u ovom planu.

S tim u vezi, kako se dodaje, važno je naglasiti da poslodavci iskazuju povećanu potražnju za stranom radnom snagom i ukazuju na potrebu za liberalizacijom zakonodavstva kojim se reguliše zapošljavanje stranaca, kako bi se nedostatak domaće kvalifikovane radne snage, između ostalog uzrokovan i odlaskom u inostranstvo, kompenzovao zapošljavanjem stranih radnika.

Stav poslodavaca: Problem je kvalitet, a ne plata
Poslodavci tvrde da je na Zavodu za zapošljavanje teško pronaći radnike koji bi radili u realnom sektoru.

“To što ima na birou, to bi uglavnom radilo u državnom sektoru ili u državnoj službi, u ‘Elektrodistribuciji’, opštini ili nekom fondu. Na birou nema radne snage za realni sektor, odnosno prerađivačku industriju. Ili ako ima, ima je vrlo malo. Ono što je bitno – nema kvalitetne radne snage. Nije u pitanju plaćanje. Dosta radne snage koja se nudi na tržištu je uglavnom nekvalitetna”, tvrdi u izjavi za “Nezavisne novine” Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da su službe za zapošljavanje u BiH u dijelu pronalaska poslova izgubili svoju funkciju.

“Prava je rijetkost naći nekoga ko je došao na posao putem zavoda za zapošljavanje”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Čak 48,5 odsto supružnika koji su se razveli tokom protekle godine u Republici Srpskoj nisu uspjeli dočekati ni deceniju zajedničkog života.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani je puklo 856 brakova.

“Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 213, Bijeljini 96, Prijedoru 78, Zvorniku 37 i Tesliću 34”, navode oni, dodajući da je po tom pitanju Srpska ispod evropskog prosjeka.

Gotovo polovina brakova završava prije 10 godina

Manje od godinu dana u braku bilo je 3,3 odsto onih koji su se lani razveli, između jedne i četiri godine u braku je provelo 24,4 odsto razvedenih supružnika, a njih 20,8 odsto se razvelo nakon pet do devet godina braka.

Zašto brakovi pucaju i šta to znači za društvo

Objašnjenje za ovakvo stanje sociolog Vladimir Vasić pronalazi u spuštanju praga tolerancije na minimum i podizanju individualnih sistema vrijednosti na maksimum.

“Nema međusobnog poštovanja i uvažavanja i čini mi se da individualizam uzima maha u tom kontekstu. Na kraju krajeva, niko nikoga ne želi da trpi, a brak je žrtvena ljubav, odnosno ne samo emotivna balada, već je to jedno putovanje brodom koje doživljava i bure i nemirno more”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, po srijedi je nezrelost i formalan ulazak u tako ozbiljnu zajednicu.

“Ako su razlozi sklapanja braka očekivanja sredine ili ispunjavanje forme, onda vrlo lako i brzo dolazi do razvaljivanja braka”, ističe Vasić.

On dodaje da su tu na gubitku najviše djeca koja su stečena u braku.

“Ona su predodređena za budućnost da im proces socijalizacije prolazi komplikovano, složeno i jako teško. Više pažnje treba da imamo jedni prema drugima, ali i prema toj stečenoj djeci koja ništa nisu kriva, a koja plaćaju veliki ceh naše neozbiljnosti i neodgovornosti”, kaže Vasić za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Zavoda, nakon razvoda braka, najveći broj izdržavane djece dodijeljen je ženi, njih 307 ili 75,4 odsto od ukupnog broja izdržavane djece, mužu 52 ili 12,8 odsto, a na zajedničko staranje mužu i ženi dodijeljeno je 42 djece ili 10,3 odsto.

Sve manje brakova i sve kasnije stupanje u brak

I dok se mnogi odlučuju da na brak stave tačku, istovremeno se mnogi odlučuju da tek uplove u brak.

“U 2025. godini u Republici Srpskoj sklopljen je 4.921 brak, što je u odnosu na prethodnu godinu za 175 brakova manje”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Kako dodaju, evidentno je odgađanje sklapanja braka, kako za mladoženje, tako i za nevjeste.

“Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti, koji se odlikuje sve kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i samim tim do pojave sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja”, objašnjavaju oni.

Tako je lani, prema njihovim podacima, prosječna starost pri sklapanju braka za mladoženju iznosila je 32,6 godina i u odnosu na prethodnu godinu je nepromijenjena.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka za mladoženju iznosila je 30,6 godina, što predstavlja povećanje od 0,1 godine u odnosu na prethodnu godinu. U periodu 1998-2025. godine, granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za dvije godine. Ukupna prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u odnosu na prethodnu godinu je smanjena za 0,3 godine i iznosi 29,4 godine, dok je granica sklapanja prvog braka smanjena za 0,1 godinu i iznosi 27,7 godina. Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2025. godine, povećana je za tri godine”, dodaju oni u analizi.