Kategorija: Društvo

Da je kriza natjerala građane Republike Srpske da stegnu kaiš i smanje potrošnju jasno je iz najnovijih statističkih podataka, prema kojima je promet u trgovinama na malo, mjeren u tekućim cijenama, u januaru pao za 14,6 odsto u odnosu na decembar prošle godine

Iako je januar mjesec koji obiluje brojnim slavljima, počevši od Božića, Pravoslavne nove godine do nekoliko velikih slava, čija priprema zahtijeva velike nabavke, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je promet u trgovinama na malo, kada su u pitanju hrana, pića i duvanski proizvodi, posmatran u tekućim cijenama u prvom mjesecu ove godine bio manji za 11,2 odsto u odnosu na decembar 2023. godine.

Veliki pad prometa imale su i pumpadžije, jer su statističari izračunali da je u posmatranom periodu prodaja goriva i maziva smanjena za 9,5 odsto.

Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kaže za “Glas” da su brojni faktori uticali na negativnu statistiku, odnosno na smanjenje prometa u maloprodaji.

– Trgovine na malo već neko vrijeme su suočene sa izazovima koji uključuju pad prometa uzrokovan prije svega smanjenjem kupovne moći građana, uticajem inflacije i povećanjem cijena ulaznih troškova, a što se odrazilo i na poskupljenje proizvoda. Sve se to u krajnjoj liniji oslikava na godišnje podatke koji nisu ohrabrujući – rekao je Rauš. On je istakao da se građani sve više okreću kupovini samo onoga što im je trenutno dostupno i finansijski pristupačno.

– Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti i u narednom periodu, zbog visokih ulaznih troškova i povećanih troškova proizvodnje. Predviđanja su da će cijene ostati na sadašnjem nivou ili čak dodatno rasti. Ako i dođe do pojeftinjenja, to će biti minimalno – naglasio je Rauš.

Linker
Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da je enormno povećanje cijena glavni krivac za pad prometa u trgovinama u Srpskoj.

– Poskupljenje je natjeralo potrošače da smanje broj artikala u korpi. Nekada se kupovalo pet komada jednog proizvoda, a sada jedan. Vjerujem da bi statistički podaci bili još gori da se u obzir uzimaju prodate količine, a ne finansijski aspekat, koji je zbog poskupljenja “prenaduvan” u odnosu na realno stanje. Građani su primorani da stegnu kaiš, odriču se mnogih stvari, plus što kupuju najjeftiniju robu, ne mareći uopšte za kvalitet – rekla je Šešlija. Prema njenim riječima, već sada je jasno da će se negativan trend nastaviti i u narednim mjesecima.

– Dolazimo u još goru situaciju zbog povećane minimalne plate, budući da se na dnevnom nivou cijene robe povećavaju od jedan do pet feninga. To prolazi neprimjetno, ali će već od idućeg mjeseca, sigurna sam, prouzrokovati drastičan pad potrošnje i prometa – smatra Šešlija.

Prasići natjerali na štednju

Snežana Šešlija kaže da su visoke cijene prasića u januaru mnoge građane natjerale na štednju prilikom kupovine drugih namirnica.

– Ljudi su za slavu morali kupiti pečenicu, za koju su morali izdvojiti znatno više novca nego godinu ranije, a prasići uglavnom ne ulaze u maloprodaju statistiku. Budući da su se samo za tu stavku prekomjerno istrošili, morali su praviti rezove kod druge robe – pojasnila je Šešlija.

Odluka Ustavnog suda Republike Srpske neće dovesti do povećanja cijena električne energije za potrošače u Srpskoj, rečeno je na današnjem sastanku predstavnika Regulatorne komisije za energetiku, predsjednika Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića, direktora Elektroprivrede Luke Petrovića i resornog ministra Petra Đokića.

Tom prilikom je usaglašeno da će Regulatorna komisija za energetiku donijeti rješenje kojim će se prilagoditi odluci Ustavnog suda o tarifama za obračun električne energije, objavljeno je profilu Vlade na društvenoj mreži Iks.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je na Iksu da će Regulatorna komisija za energetiku donijeti rješenje kojim će se prilagoditi odluci Ustavnog suda o tarifama za obračun električne energije i u okviru tarifnih grupa neće postojati podgrupe.

Premijer Višković je istakao da su predstavnici Republike Srpske brzo djelovali nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske i donijelu odluku kako električna energija ne bi poskupila za građane.

Poručio je da Vlada Republike Srpske neće dozvoliti da cijena struje bude povećana i da će iskoristiti sve mehanizme da ostane najjeftinija u regionu, kao i do sada.

Prosječna neto plata zaposlenih u ministarstvima republičke Vlade kreće su u rasponu od 1.800 do čak 2.180 maraka, a resor energetike i rudarstva koji vodi Petar Đokić može se pohvaliti najvećom prosječnom platom, dok je najmanja kod njegovog kolege Save Minića koji upravlja poljoprivredom, šumarstvom i vodoprivredom.

Podaci iz ministarstava u Vladi Srpske o prosječnoj zaradi za svako zasebno pokazuju da pojedini resori sa prosječnom platom i do skoro 900 maraka premašuju republički prosjek, koji prema posljednjim podacima iznosi 1.312 maraka.

Više od 2.000 KM
Prosječna isplaćena neto plata za zaposlene u Ministarstvu energetike i rudarstva za januar 2024. godine iznosila je 2.182,86 KM.

“U ovom ministarstvu zaposleno je 55 radnika, od čega su 52 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom”, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Slijedi ih resor saobraćaja i veza RS, kojim upravlja Nedeljko Čubrilović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 2.148,31 KM, dok nešto manji prosjek ima resor za evropske integracije i međunarodnu saradnju na čijem čelu je Zlatan Klokić. Prema njihovim podacima, prosječna plata isplaćena za januar iznosila je 2.048 KM.

Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Miloš Bukejlović, jedino javno i to svakog mjeseca, objavljuje ove podatke još od 2016. godine, a statistika pokazuje da su zaposleni u ovom resoru u januaru u prosjeku zaradili 2.046 maraka.

Prosječnom platom koja je veća od 2.000 maraka može se pohvaliti i resor porodice, omladine i sporta kojim rukovodi Selma Čabrić, a prema posljednjim podacima prosjek plate kod njih iznosi 2.027,45 maraka.

Posljednje, šesto mjesto, ali ništa manje slavno, liste onih koji imaju prosječna primanja iznad 2.000 maraka pripalo je Ministarstvu privrede i preduzetništva kojim rukovodi Vojin Mitrović. Prosječna neto plata prema posljednjim podacima iznosi 2.023 KM.

Od 1.800 do 2.000 KM
S druge strane, prosječna zarada u šest resora Vlade Srpske kreće se od 1.900 do 2.000 maraka, a prvo ispod 2.000 maraka je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čijem je čelu Željko Budimir, gdje je prosjek plate 1.974,78 maraka.

Slijedi ih resor kojim rukovodi Alen Šeranić, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, gdje je prosječno isplaćena neto plata u januaru iznosila 1.963,20 KM.

Prosjek plate u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu Bojan Vipotnik, je 1.935,34 marke, a u resoru uprave i lokalne samouprave, kojim rukovodi Senka Jujić, 1.927,70 maraka.

Nešto manje zarađuju u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Zora Vidović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 1.916 KM, dok je u resoru trgovine i turizma, koji vodi Denis Šulić, prosječna neto plata u januaru 2024. godine iznosila 1.902,10 maraka.

Međutim, ima i resor koji je ispod crte od 1.900 maraka, a to je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

“Na osnovu analize na bazi januara 2024. godine, prosječna neto plata isplaćena za zaposlene iznosi 1.811,15 KM”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

“Glas Srpske” je pitanja poslao i na adresu ministarstava prosvjete i kulture, unutrašnjih poslova te rada i boračko-invalidske zaštite kojim upravljaju Željka Stojičić, Siniša Karan i Danijel Egić, ali od njih odgovore nisu dobili.

Podaci o prosječnim zaradama zaposlenih u ministarstvima pokazuju da je onaj ko je uspio da dobije posao u javnom sektoru na dobitku, a da za rezultate svoga rada ne mora da se sekira, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Naglasio je da su zbog takve situacije najpoželjniji poslovi u javnom sektoru, jer niko ne odgovara za rezultate svog rada kao što je to u privatnom sektoru.

“S druge strane, vidimo da se narušava dogovor ili sugestija Svjetske banke po kojoj ne treba zapošljavati nove radnike u javnom sektoru i povećavati plate. Kao što vidimo, to se ne poštuje, a veliko je pitanje iz čega će se sve to moći i isfinansirati s obzirom na to da su prihodi od indirektnih poreza u porastu, ali i obaveze po osnovu vraćanja kredita rastu, dok su direktni porezi u padu”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”.

To u prevodu, naglašava, znači da će javni sektor ili morati da uzima kredite da bi isplaćivao plate ili da te plate smanjuje.

“Drugu opciju je veoma teško izvesti jer je uglavnom riječ o zaposlenima koji su iz određenih krugova i partija koje su na vlasti”, zaključio je Pavlović.

Sindikat
Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić rekao je da visokom prosjeku plata u ministarstvima najviše doprinose rukovodeći kadrovi.

“Nisu računate plate namještenika koji nemaju status službenika, a rade u tim ministarstvima. S druge strane, ako posmatramo to na način da je jedan načelnik odjeljenja, koji je zadužen za izradu nekog zakona, imao 1.800 pa i 1.900 maraka primanja, a iz toga izuzmemo topli obrok i regres, dođemo do toga da on ima platu oko 1.500, 1.600 KM, što i nije tako velika plata u odnosu na druga zanimanja, gdje zaposleni nisu uložili znanje da bi radili najsloženije poslove za državu”, kazao je Marić.

Auto-putevi u BiH se i dalje grade iz kredita, a na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz mjeseca u mjesec raste iznos koji je po osnovu putarine prikupljen u ovu svrhu, a koji nije raspoređen.

“U ovom trenutku na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH stoje 252 miliona KM koje su prikupljene po osnovu putarine za izgradnju auto-puteva, a nisu raspoređene”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

Paradoks na bh. način izgleda upravo ovako – Vlada FBiH odobrila je prije nekoliko dana zaduženje do 50 miliona KM za obilaznicu kod Doboja na koridoru 5c.

Naime, Vlada Federacije BiH utvrdila je Odluku o davanju saglasnosti za prihvatanje granta Evropske banke za obnovu i razvoj za projekt “Koridor 5c, obilaznica Doboj, poddionica Putnikovo Brdo – Medakovo”, a grant iznosi 12.000.000 evra.

Međutim, Vlada je utvrdila i Prijedlog odluke za davanje saglasnosti o prihvatanju dodatnog zaduženja po sporazumu o zajmu između BiH i OPEC Fonda za međunarodni razvoj, a za realizaciju projekta na koridoru 5c, dionica Nemila – Donja Gračanica (Zenica Sjever), poddionica Vranduk – Ponirak, te je uputila Parlamentu FBiH na usvajanje, a riječ je o iznosu do 25.000.000 evra.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je potpuno nenormalno i nerazumno to što se nadležni zadužuju dok istovremeno postoji novac koji je neraspoređen.

“Jasno mi je da nije federalna Vlada nadležna da odblokira ta sredstva, već je riječ o dogovoru na nivou BiH, ali svejedno je neracionalno da taj novac gubi vrijednost, a da nekome plaćamo kamate na kredit. Jedino u ovoj informaciji što je pozitivno jeste grant, odnosno nepovratna sredstva koja dobijamo, jer to je naravno najbolji izvor finansiranja. I naravno jeste pozitivno da gradimo auto-put umjesto da ga nikako ne gradimo, a ova je obilaznica jako važna, ali je ovo veoma neracionalan i nelogičan način”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, svaka marka kamata plaćenih na ovo zaduženje je direktan gubitak i šteta za budžet baš kao i svaka marka inflacijom izgubljene realne vrijednosti novca na računu koji imamo, a ne koristimo.

Uprkos brojnim pokušajima, izjavu Denisa Lasića, v.d. direktora “Autocesta FBiH”, nismo uspjeli dobiti, dok njegov kolega u Srpskoj, Nedeljko Ćorić, vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske”, kaže da se i oni zadužuju za sve projekte koji se odnose na investicije.

“Generalno, ta sredstva koja su zadržana na zajedničkom računu UIO BiH mogla bi da se u značajnoj mjeri koriste za projekte koje imamo u eksploataciji, kao i za određene nove projekte, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu projektno-tehničke dokumentacije i svega onog što je neophodno da bi se u funkciju stavljali neki novi projekti koji će biti u eksploataciji u narednom periodu”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema njegovim riječima, ne odustaje se od ranije najave koja se odnosi na podrizanje krivičnih prijava protiv članova Upravnog odbora UIO BiH.

“Naš pravni tim uveliko prikuplja dokumentaciju i želimo zajedno sa ‘Putevima Srpske’ da pokrenemo odgovornost lica koja su odgovorna za raspodjelu sredstava koja su zadržana već dugi niz godina na računima UIO BiH, jer na indirektan način prave ogromnu štetu preduzećima za čije funkcionisanje su namijenjena ta sredstva”, poručio je Ćorić.

Podsjetimo, čeka se da UO UIO BiH donese odluku ili o metodologiji konačne raspodjele putarine ili da privremeno raspodijeli ta sredstva. Prema očekivanoj raspodjeli, Federaciji BiH trebalo bi da pripadne oko 59 odsto sredstava, Republici Srpskoj oko 39, a Brčko distriktu oko dva odsto.

Podsjećanja radi, UIO BiH prikuplja prihode za dvije vrste putarina. Prva se odnosi na putarinu za održavanje puteva i ona se naplaćuje u iznosu od 0,15 KM po litru naftnog derivata, a druga na putarinu za izgradnju auto-puteva i ona iznosi 0,25 KM po litru derivata.

Cijene osnovnih životnih namirnica u Srpskoj su povećane ali u velikoj mjeri povoljnije su od onih u Federaciji i u većem broju zemalja u regionu.

To su pokazale i analize. Iz resornog ministarstva najavljuju uredbu kojom bi ograničila cijene bar cijena osnovnog hljeba, a u narednom periodu doraditi uredbe za ostale osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate.

Uporednom analizom cijena osnovnih životnih namirnica, Republika Srpska ima bolje rezultate od Federacije. Tako je kod nas jefitinije mlijeko i hljeb.

Hljeb od brašna tip 500 košta 3,15 KM, dok je u Federaciji 3,82 KM.

Kada govorimo o mliječnim proizvodima, od jogurta pa do mlijeka, u Srpskoj je jeftinije sve osim sira kačkavalja koji je skuplji nego u Federaciji BiH.

Osim razlike u cijenama, postoji i razlika u primanjima, tako je minimalna plata u Republici Srpskoj 900, dok je u Federaciji 619 maraka.

Da su ovo dobri pokazatelji,smatraju i ekonomisti. Ograničavanjem marži, ali i povećanjem minimalne plate, načinjen je dobar korak u borbi protiv inflacije.

• Generalno ako pogledamo, cijene namirnica u najgorem slučaju su jednake cijenama u Federaciji, a u velikom broju slučajeva imamo situaciju da su cijene povoljnije nego u Federaciji. Sama ta činjenica nas stavlja u prednost – rekao je ekonomista Bojan Lučić.

Ekonomski rast Republike Srpske je 2,4 procenta, govorimo o realnim podacima. Nasuprot tome imamo podatke koji dolaze iz EU gdje oni nemaju uopšte ekonomski rast.

Građani kažu da se Vlada treba fokusirati na namirnice koje se kupuju najviše i svakodnevno.

Znaju to i u resornom ministarstvu koje priprema uredbe kojim bi se ograničile cijene osnovnih životnih namirnica. Pokušava se naći model i za cijene mesa.

• Cijena mesa kao proizvoda u Republici Srpskoj po kilogramu već su jeftinije od Federacije, recimo od 80 pfeninga, do 2,3 marke u zavisnosti od vrste mesa. Takođe, dosta mesa dolazi iz uvoza. Pokušavamo da nađemo neke mehanizme – kaže Denis Šulić.

Ipak ono na šta upozoravaju građani ali i Udruženja potrišača jesu potreba većih kontrola trgovaca jer pojedinci djeluju potpuno neodgovorno ne poštujući nikakva pravila pa i uprkos kaznama. I zato se i tu hitno mora naći pravi model rješenja problema.

• Dobro je što je ministarstvo pokrenulo tu aktivnost, međutim ono što nije dobro, opet trgovci rade neke stvari koje možda ne bi trebalo, a to je pojeftinjenje od 0,05 pfeninga i to je pomalo izrugivanje akciji – dodala je Snežana Šešlija iz Udruženje građana “Toper” Doboj.

I zato se mora brže djelovati kako bi se ostvario osnovni cilj – zaštita životnog standarda građana.

Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.

Rekao je ovo ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić.

Pojasnio je da će uskoro, i to u prvoj polovini marta, donijeti uredbu kojom će ograničiti cijenu osnovnog hljeba, ali i da planiraju izmjene propisa kada je riječ o ostalim osnovnim životnim namirnicama.

– Ta uredba će biti dorađena, odnosno na listi će se naći još neki artikli na koje je marža ograničena – rekao je Šulić. Komentarišući ponašenje pekara koji nisu pristali na dogovor o cijeni hljeba, rekao je da će nastaviti da pregovaraju sa predstavnicima pekarske industrije.

–Cijena hljeba u Banjaluci i banjalučkoj regiji je 60-70 feninga viša u odnosu na druge krajeve Srpske. Nastavićemo da radimo ono što je u našoj nadležnosti, ali ne odustajemo ni od razgovora. Nadam se da ćemo u narednim sedmicama ponovo razgovarati da bismo našli neko kompromisno rješenje – istakao je Šulić.

Govoreći o uredbi koja se tiče tiče ograničavanja marže na osnovne životne namirnice, Šulić je rekao da će ona dorađena sa još nekim artiklima, a dodatno će pojasniti i koji su tačno artikli obuhvaćeni.
-Na primjer za ulje, znaće se tačno koje ulje pripada uredbi, jer do sada je bilo konfuzije na terenu kad je u pitanju primjena same uredbe. Na taj način želimo dodatno da pojasnimo sve te stvari. Pokušavamo da nađemo i način da se u tu uredbu, na zahtjev potrošača, ubacimo i meso. Velike količine mesa se, nažalost, u BiH i Srpsku i dalje uvozi sa strane, tako da postoji tu dosta proceduralnih grešaka i prostora za manipulaciju. Ali, pokušaćemo. Ono što je definitivno i što treba često da ističemo jeste to da je Srpska i sa ovim cijenama, bez dodatnih aktivnosti Vlade, najjeftinija. I u BiH, i u regionu – rekao je Šulić za Glas Srpske.