VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Nestašica posla za detašmanske firme

    Nestašica posla za detašmanske firme

    Preduzeća iz Srpske koja imaju detašmane (dozvole) za izvođenje poslova u Njemačkoj su u jako lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji, pa samim tim, kako kažu naši sagovornici iz oblasti građevinarstva, smanjen je obim poslovanja.

    Naime, kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, u toku ove godine iskorišteno je 87 odsto detašmana, što, kako kaže Ćorić, pokazuje da naša preduzeća jako loše posluju u Njemačkoj.

    “Firme ne mogu dobiti ugovore, odnosno nema novih ugovora, za razliku od ranijih godina kada si bili pretrpani zahtjevima. Nestašica posla ogleda se u Njemačkoj konkretno u sektoru građevinarstva, a znamo da je upravo ovaj sektor jedan od generatora i ostalih dijelova u industriji”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, Njemačka svake godine radi oko 20.000 stanova, ali, kako ističe, ove godine posao je drastično smanjen.

    “Izdvajanja po tom osnovu su manja, neizvjesnost je u poslovanju i oprez u novim investiranjima, nema ni velikih projekata, nema stanogradnje, ljudi se uzdržavaju od novih investicija”, kazao je Ćorić i dodao da investitori očekuju šta će se dešavati u narednom periodu.

    “Stanje u Evropi, ali i svijetu je nešto što investicije stavlja u drugi plan”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Da je sektor grube gradnje u Njemačkoj doživio drastičan pad, smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Tu imamo pad privatnih investicija između 27 i 30 procenta u Njemačkoj u odnosu na raniji period. Samim tim došlo je do smanjenja obima posla i odmah su na udaru one firme koje su strane, da li naše ili iz neke druge države”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, u sektoru montaže, elektroinstalacija i završnih zanatskih radova još uvijek nije došlo do pada, jer je, kako kaže, ekspanzija gradnje bila velika i sada je, po riječima Petrovića, praktično završavaju objekti koji su u prethodnim godina izgrađeni.

    “Ukoliko se ne popravi sadašnje stanje, sasvim sam siguran da će i ostali sektori biti na udaru. Oni će imati period kada neće raditi i susrešće će sa problemima dok se ne izgrade novi objekti”, kazao je Petrović i istakao da su to ključne stvari koje opterećuju ovaj sektor, te da su ove firme u velikom problemu.

    “Naše firme koje rade u Njemačkoj ne mogu biti angažovane na poslovima koje daje država, jer je država angažovala čitav niz poslova da bi spasila svoju građevinsku industriju, tipa izgradnja bolnica, zgrada opština, dok naša privredna društva ne mogu direktno dolaziti do tih poslova”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, što se tiče oporavka ove grane industrije u Njemačkoj, ne može se očekivati u ovoj godini, tek nekakve naznake boljeg poslovanja treba očekivati od polovine naredne godine.

    Spasoja Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže za “Nezavisne novine” da je građevinska industrija u Njemačkoj u jako velikoj krizi, što se održava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

    “Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Albijanić i istakao da oni imaju veliki problem sa kvalitetnom radnom snagom.

    Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

    Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.

  • Stižu banke na točkovima – evo kako će izgledati

    Stižu banke na točkovima – evo kako će izgledati

    Banke u Republici Srpskoj uskoro će imati mogućnost da poslove obavljaju i iz vozila, što će obradovati stanovnike malih opština u kojima ne postoji šalter banke.

    To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima, koga je u formi prijedloga na usvajnje uputio predsjednik NSRS Nenad Stevandić. Nacrt je usvojen u maju, a Prijedlog je na dnevnom redu parlamenta početko jula i u njemu nema izmjena.

    –Uplatno-isplatno mjesto u smislu ovog zakona je mjesto na kojem je omogućeno strankama da obavljaju poslove sa novcem iz vozila (mobilna ekspozitura) – predviđeno je.

    Razlog za podnošenje ovog prijedloga jeste omogućavanje svim građanima Republike Srpske korištenje bankarskih usluga, s obzirom da u pojedinim jedinicama lokalne samouprave nijedna banka ne obavlja bankarsku djelatnost (npr. Drinić, Berkovići, Istočni Drvar, Kalinovik) ili na područjima gdje veći dio teritorije nije pokriven ovom uslugom (npr. Hercegovina).

    -Time će se omogućiti građanima koji žive na ovim područjima da ostvaruju svoja prava kao što je npr. pravo na osnovni račun, radi primanja plate ili penzije. Agencija za bankarstvo Republike Srpske je podzakonskim aktima regulisala ovakav vid obavljanja bankarske djelatnosti sa istim ciljem, omogućavanja korištenja bankarskih usluga građanima koji žive u područjima u kojima ne posluje nijedna banka – navodi Stevandić u obrazloženju.

  • Danas počinje prijavljivanje za upis brucoša

    Danas počinje prijavljivanje za upis brucoša

    – Na Univerzitetu u Banjaluci danas počinje prijavljivanje kandidata za upis na prvu godinu studija u akademskoj 2024/2025. godini u kojoj je predviđen upis 2.640 brucoša.

    Prijavljivanje traje do petka, 28. juna, a prijava na sve fakultete Univerziteta može se izvršiti i elektronskim putem na portalu upis.unibl.org.

    Kandidati koji konkurišu elektronskim putem u obavezi su original dokumenta predati prilikom upisa.

    Prijemni ispiti su zakazani za 1. juli u 9.00 časova, dok na Medicinskom fakultetu počinje u 14.00 časova.

    Iz Univerziteta je saopšteno da na prvi ciklus studija može biti upisano 1.882 studenta na budžet, a 381 na samofinansiranje, dok mjesta ima i za 75 vanrednih, te 302 strana studenta, saopšteno je iz Univerziteta.

    Akademija umjetnosti upisuje 114 studenata, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet 188, Ekonomski fakultet 224, Elektrotehnički fakultet 226, Mašinski fakultet 140, Medicinski fakultet 575, Poljoprivredni fakultet 40, Pravni fakultet 160, Prirodno-matematički fakultet 176, Rudarski fakultet 35, Tehnološki fakultet 67, Fakultet bezbjednosnih nauka 130, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta 69, Fakultet političkih nauka 110, Filozofski fakultet 189, Filološki fakultet 160 i Šumarski fakultet 37.

    Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci polaganje prijemnog ispita traje od 1. do 5. jula, dok će se na Fakultetu bezbjednosnih nauka polaganje prijemnog ispita obaviti u dvije grupe 1. i 2. jula.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u prvom roku traje od 10. do 28. juna, na adresi international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu na engleskom jeziku, u onlajn formatu, održaće se 3. jula.

    Drugi upisni rok organizovaće članice Univerziteta u Banjaluci koje u prvom roku ne upišu planirani broj studenata.

    Kada je riječ o drugom roku, prijave za upis će trajati od 26. do 31. avgusta, a prijemni ispiti se polažu 2. septembra u 9.00 časova, s tim da je na Akademiji umjetnosti prijemni u drugom roku od 2. do 6. septembra.

    Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od danas do 4. oktobra, a kandidati takođe imaju mogućnost elektronskih prijava.

    Na drugom ciklusu studija planiran je upis 936 kandidata, i to 518 na budžetu, a 255 na samofinansiranju.

    Takođe, ima mjesta i za 76 stranih i 87 vanrednih studenta na drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjaluci.

    Na trećem ciklusu planiran je upis ukupno 155 studenata, od čega 127 na samofinansiranju, kao i 21 strani, te jedan vanredni student.

     

  • Padaju cijene goriva, ali ne i cijene namirnica

    Padaju cijene goriva, ali ne i cijene namirnica

    BiH se u posljednje vrijeme može pohvaliti najnižim cijenama goriva u regionu. Cijena dizela spuštala se i do 2,41 KM na pojedinim pumpama. Ipak, jeftinije gorivo na bh. pumpama, nije uticalo na promjenu cijena osnovnih životnih namirinica. Istražili smo zašto?

    U proteklim danima zabilježen je trend opadanja cijena goriva u BiH, ali dok se to dešava potrošači se pitaju zašto onda cijene prehrambenih proizvoda i namirnica potrebnih za život ostaju nepromjenjene?

    Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić objašnjava da su ovo kratkoročne promjene koje se dešavaju na tržištu nafte.
    “Oni koji se bave prometom nafte i naftnih derivata po zakonu dužni su da prate te promjene cijena dok ostali proizvođači to ne mogu da rade, jer bi faktički svaki dan trebalo samo da prave nove kalkulacije.”

    Gorivo je samo jedan od elemenata koji utiču na cijene, tu su i nedostatak radne snage, nedostatak domaćih proizvoda, električna energija, a diktira ih i tražnja.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da bi domaća proizvodnja morala značajno da se poveća.

    “Da manje zavisimo o uvozu proizvoda hrane, samim tim bi domaće ekonomske politike mogle značajnije da kreiraju i utiču na niži nivo cijena hrane.”, navodi Stanić.

    Do nižih cijena na tržištu hrane, moglo bi se doći ograničavanjem marži na osnovne namirnice, za šta se zalažu udruženja potrošača, ali još nije definisana gornja granica do koje cijene mogu da rastu.

    Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja podvlači da bi neke osnovne namirnice kao što su ulje, brašno, šećer i mlijeko trebale da budu pod strogom kontrolom.

    Međutim, problem je u nekontrolisanom rastu cijena dodaje Vasilić. “Kod nas nema političke volje jer svaki rast cijena puni budžet i to se enormno budžet puni u odnosu na sve ostalo iako se proizvodnja ne povećava, ali budžet se puni samo zbog rasta cijena.”

    Ekonomista Igor Gavran, konstatuje da u BiH ne postoji nikakva regulativa niti aktivne mjere vlasti kojima bi se djelovalo na cijene. “U smislu da se na neki način prinude oni čiji su troškovi pali da te manje troškove prenesu i na cijene odnosno da se samim tim smanjuju troškovi života.”, kaže Gavran.

    Istovremeno, podsjeća na propale pokušaje ukidanja akciza na gorivo u BiH.

    S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, ako se pad cijena goriva nastavi, potrošači najavljuju da će tražiti usklađivanje sa koštanjem ostalih životnih namirnica.

     

  • Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas se očekuje vrhunac toplotnog talasa i maksimalna temperatura vazduha do 40 stepeni.

    U mnogim predjelima biće registrovana i tropska noć – minimalna temperatura će ostati iznad 20 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Nebo će biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

    Od sredine dana uslijediće jače naoblačenje sa zapada, koje će usloviti kišu i pljusak, uglavnom na sjeveru i sjeverozapadu.

    U Krajini su mogući i jači pljuskovi sa grmljavinom uz lokalne nepogode i jače udare vjetra.

    Tokom kasnijih popodnevnih časova i večeri oblačnost će se premještati dalje ka istoku. U Hercegovini ostaje suvo i pretežno sunčano.

    Vjetar će biti slab do umjeren istočnih smjerova, poslije podne u skretanju na zapadni i povremeno na sjeveru jak.

    Jutros je sunčano uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Sokolac 17 stepeni, Bjelašnica 19, Bugojno i Drvar 20, Livno i Široki Brijeg 21, Sanski Most, Sarajevo i Srebrenica 22, Banjaluka, Bihać, Tuzla, Zenica i Zvornik 23, Prijedor 24, Bijeljina, Neum i Trebinje 26, Gradačac 27 i Mostar 28 stepeni Celzijusovih.

  • Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite uputilo je apel poslodavcima u Republici Srpskoj da zbog visokih temperatura svoje poslovanje prilagode temperaturama kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenih.

    “Ministarstvo poziva i apeluje na sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika. Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povrjeđivanja radnika”, poručuju iz Ministarstva i dodaju:

    “Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga, apelujemo na poslodavce da i oni primjene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika”.

    Iz Ministarstva su izdali i niz preporuka za zaštitu zdravlja radnika, a te mjere obuhvataju:

    organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena,
    rotacija poslova,
    izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana od 11-16 časova,
    uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova,
    osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor,
    nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.

     

  • Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ako planirate podići stambeni kredit u Srpskoj te vam je cilj da imate što manju kamatu prilikom otplate, vjerovatno ćete prvo provjeriti da li spadate u grupu onih koji ostvaruju pravo za stambeni kredit iz sredstava IRB RS. No, ako niste upoznati s tim koje kategorije stanovništva mogu aplicirati za ova sredstva te na koji način, više o ovome saznajte u nastavku teksta.

    Ko može biti korisnik?
    Prema informacijama sa stranice IRB RS, korisnici mogu biti sljedeće kategorije stanovništva:

    Mladi bračni parovi, i to:

    – korisnici sredstava mlađi od 30 godina (oboje).

    Beneficirana grupa:

    – članovi porodica poginulih i nestalih boraca,

    – ratni vojni invalidi od I do IV kategorije,

    – civilne žrtve rata od I do IV grupe,

    – osobe sa invaliditetom iz člana 21, stav 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida,

    – porodice i samohrani roditelji sa četvoro i više djece,

    – korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine,

    – roditelji ili staratelji djece i punoljetnih lica sa smetnjama u razvoju iz člana 18. stav a) alineja 2) i stav b) alineja 2) Zakona o socijalnoj zaštiti.

    Grupu I čine:

    – bračni parovi, VII stepen stručne spreme (oboje),

    – porodice i samohrani roditelji sa troje djece.

    Opšta grupa:

    – porodice i samohrani roditelji sa jedno ili dvoje djece.

    Evo za koju namjenu se mogu koristiti ova sredstva:

    – kupovina stambenih jedinica,

    – izgradnja stambenih jedinica,

    – rekonstrukcija stambenih jedinica,

    – proširenje stambenih jedinica (Ukupna površina postojeće stambene jedinice ne smije da prelazi 50 m2 za podnosioca zahtjeva, uvećano za 20 m2 po svakom dodatnom članu domaćinstva),

    – refinansiranje kredita SEV-a. (Refinansiranje ranije odobrenih stambenih kredita po projektu Socijalni program stambenog zbrinjavanja u BiH, finansiranom iz sredstava Razvojne banke Savjeta Evrope (SEV)).

    Do koliko KM možete podići i na koliko godina?
    Iznos koji možete podići u banci putem sredstava IRB-a iznosi:

    – od 10.000 do 170.000 KM.

    Period otplate je do 25 godina.

    Inače, kamatne stopa se utvrđuju u fiksnom iznosu, za cijeli period otplate.

    – za grupu mladi bračni parovi – tri odsto

    – za beneficiranu grupu – 3,6 odsto

    – za grupu I – četiri odsto

    – za opštu grupu – 4,2 odsto

    Način plasmana ide preko finansijskih posrednika, a listu banaka i mikrokreditnih društava, kod kojih se može podnijeti zahtjev za sredstva iz ove kreditne linije može se pronaći na ovom LINKU.

    BITNO

    – Pripadnost grupi mladi bračni parovi se dokazuje na osnovu vjenčanog lista.

    – Bračni parovi sa fakultetom pripadnost ovoj grupi dokazuju prilaganjem izvoda iz matične knjige vjenčanih, ovjerenih kopija diploma kao dokaza o stepenu stručne spreme (VII stepen i viši stepen od VII) za oba supružnika.

    – I osobe starije od 35. godina mogu aplicirati za kredit iz sredstava IRB RS.

    – Porodice sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Samohrani roditelji sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige rođenih za podnosioca zahtjeva ili presudu o razvodu braka, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine to dokazuju kupovinom stana na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine.

  • Sve manje studenata u Srpskoj

    Sve manje studenata u Srpskoj

    Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

    Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

    U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

    Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

    “Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme”, rekao je Šijaković.

    Privatni fakulteti

    Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

    “Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh”, objasnio je Šijaković.

    Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

    Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

    “Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni”, rekao je Šijaković.

    Program

    Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

    “Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete”, rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

    Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

    “Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši”, rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

    Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

    Nepohodna “svježa krv”

    Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

    “Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo”, rekao je Đogo.

    Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika, prenosi Srpskainfo.

    “Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili”, rekao je Đogo.

    Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

    “To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe”, rekao je Đogo.

    S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

    “U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije”, zaključio je Đogo.

    Srednjovjekovno obrazovanje

    Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

    “Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu”, rekao je Živanović.

    Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

    “Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima”, zaključio je Živanović.

    Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

    Reforma obrazovanja

    Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

    “Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju”, rekla je Cenićeva.

    Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

    “Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi”, zaključila je ona.

  • Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Pred učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj od naredne školske 2024/25. godine naći će se novi udžbenici, pa će tako školarci znanje usvajati iz najmanje 17 novih knjiga.

    Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva istakli su za “Nezavisne novine” da će se od naredne školske godine u osnovnim školama naći deset novih udžbenika.

    “Novi udžbenici za osnovnu školu su prva knjiga (udžbenički komplet za prvi razred osnovne škole), matematika za peti razred i radna sveska za matematiku, istorija za šesti razred, istorija za sedmi razred, čitanka za osmi razred, fizika za osmi razred, zbirka zadataka za fiziku za osmi razred, osnovi informatike za osmi razred, matematika za deveti razred i zbirka zadataka iz matematike za deveti razred”, istakli su oni i dodali da je u proceduri odobravanja i rukopis udžbenika digitalni svijet za četvrti razred osnovne škole, te da očekuju povratnu informaciju za ovaj udžbenik.

    Novi udžbenici će se naći i pred srednjoškolcima u Srpskoj, pa će tako za njih biti spremno najmanje sedam novih knjiga.

    “U školskoj 2024/25. godini novi udžbenici za srednju školu su sociologija za treći i četvrti razred gimnazije, higijena sa zdravstvenim vaspitanjem za drugi razred srednje škole, struka zdravstvo, zanimanje medicinski tehničar, akušersko-ginekološki tehničar, fizioterapeutski tehničar i pedijatrijski tehničar, za treći razred za zanimanje farmaceutski tehničar i za prvi razred za zanimanje zubno-stomatološki tehničar, računari i programiranje za drugi razred srednje škole, struka mašinstvo i obrada metala, zanimanje mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i tehničar CNC tehnologija, bezbjednost i regulisanje saobraćaja za drugi razred srednje škole, zanimanje vozač motornih vozila, struka saobraćaj, estetsko oblikovanje za drugi razred srednjih stručnih škola, struka tekstilstvo i kožarstvo, zanimanje modni krojač, bankarsko poslovanje za treći razred srednjih stručnih škola, struka ekonomija, pravo i trgovina, zanimanje bankarski tehničar, kao i zbirka zadataka iz privredne matematike za treći i četvrti razred srednje stručne škole za sva zanimanja struke ekonomija, pravo i trgovina”, naveli su iz Zavoda za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, u proceduri odobravanja je još nekoliko rukopisa udžbenika za srednje škole, a po dobijanju odobrenja za ove udžbenike pristupiće i njihovoj pripremi i objavljivanju.

    Kako su istakli, razlozi za objavljivanje novih udžbenika su brojni.

    “Za osnovnu školu iskazana je potreba za novim udžbenicima zbog donošenja novih programa, došlo je do izmjene i modernizacije nastavnih programa ili do uvođenja novog predmeta. Do sada nismo imali udžbenik digitalni svijet za četvrti razred. Učenici u Republici Srpskoj prošle godine dobili su udžbenik digitalni svijet za treći razred, nakon što je ovaj predmet uveden u sve škole Republike Srpske. Ove godine iskazana je potreba za digitalnim svijetom za četvrti razred, što smo i obezbijedili i čekamo odobrenje”, istakli su iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.

    Prema njihovim riječima, odobreni udžbenici su usklađeni sa novim programom i urađeni u skladu sa standardima za izradu udžbenika.

    “Kod izmjene nastavnih programa važno je napomenuti da je zakonom definisano da se adaptacija udžbenika vrši ukoliko je došlo do izmjene jedne četvrtine sadržaja, a ukoliko je riječ o izmjenama većim od toga, sprovodi se procedura izbora novog udžbenika”, objasnili su oni za “Nezavisne novine”.

    Objavljivanje novih udžbenika, posebno za predmete strukovnih zanimanja, pohvalnim smatra Suzana Švraka, direktorica Centra srednjih škola “Ivo Andrić” Prnjavor.

    “Postoji opravdana potreba da se objave novi udžbenici sa novim sadržajem i da se prilagode trenutku, te da se, naravno, izbace i nepotrebni sadržaji, pogotovo kada su u pitanju srednje stručne škole, gdje je poseban akcenat dat baš na struku i segmente koji se odnose na kvalitetnije obrazovanje u tom smislu”, rekla je Švraka za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda ističu da se svake godine povećava broj udžbenika u određenim strukama i zanimanjima, te da na taj način žele omogućiti kvalitetnije školovanje tim učenicima.

    “U srednjim školama, pored potrebe za usklađivanjem udžbenika opšteobrazovnih predmeta sa modernizovanim programima, postojala je potreba za obezbjeđivanjem udžbenika u strukama i zanimanjima gdje do sada nismo imali udžbenike i to jeste naš najveći uspjeh”, ističu oni.

  • Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za cijelu Republiku Srpsku zbog visoke temperature vazduha, koja će do kraja sedmice dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Od sutra do subote, 22. juna, očekuje se sunčano i vruće vrijeme uz maksimalnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

    Maksimalna temperatura sutra će iznositi od 30 do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 25.

    U srijedu i četvrtak, 19. i 20. juna, temperatura će biti od 32 do 38 stepeni, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

    Petak bi, prema prognozama, trebao biti najtopliji sa temperaturom od 34 do 40 stepeni, u višim predjelima od 27, dok se u subotu očekuje temperatura od 30 do 38, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

    Blagi pad temperature očekuje se u nedjelju, 23. juna, a znatnije osvježenje u ponedjeljak, 24. juna.