Kategorija: Društvo

Jelena Petković-Dabić iz Banjaluke je doc. dr čiji je rad prepoznat i nagrađen prestižnim priznanjem poznatim kao “medicinski Oskar”. Njena posvećenost pacijentima, stručnost i upornost izdvojili su je kao jedno od najznačajnijih imena u savremenoj medicini regiona.

Kažite nam kako ste reagovali kada ste saznali da ste dobitnica “medicinskog Oskara”?

Moram priznati da sam bila vrlo iznenađena. Ne mogu reći da se nisam nadala, ali baš da sam očekivala – i nisam, s obzirom na konkurenciju kakva je bila tog četvrtka u Ljubljani, kada se sve i dešavalo, odnosno na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada. Kada su prozvali moje ime i kada je jedan od članova žirija, odnosno stručnog komiteta koji je dodjeljivao nagrade, izgovorio moje ime – bila sam jako uzbuđena, priznajem, ali i veoma srećna, naravno.

Za koji konkretan rad ili doprinos ste dobili ovu nagradu?

Rad je objavljen u međunarodnom časopisu visokog značaja. Radi se o stručnom radu koji se odnosio na pacijente oboljele od psorijaze i dijabetesa. Objavljen je u januaru 2025. godine u časopisu sa impakt faktorom 4,8. Nosilac istraživanja bio je UKC Republike Srpske zajedno sa Medicinskim fakultetom u Banjoj Luci. Na ta dva mjesta smo prikupljali podatke i vršili istraživanje.

Rad je do sada citiran više od 30 puta od strane naučnika iz cijelog svijeta, što govori o njegovom kvalitetu i značaju. Istraživanje je obuhvatilo 31 pacijenta oboljelog od teškog oblika psorijaze, koji su ujedno imali dijabetes tip 2 i bili gojazni.

Pacijente smo podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je primala lijek Ozempic, koji se koristi za liječenje dijabetesa, dok je druga grupa bila kontrolna i primala standardnu terapiju. Praćenje pacijenata trajalo je tri mjeseca, nakon čega smo došli do rezultata.

Iako je praćenje trajalo tri mjeseca, cijelo istraživanje je trajalo gotovo tri godine, zbog prikupljanja dozvola, saglasnosti etičkih odbora, kao i prikupljanja i praćenja pacijenata. Nakon toga slijedila je statistička obrada podataka i pisanje rada, koje je trajalo gotovo godinu dana. Bio je to dug proces, ali vrijedan, jer smo došli do značajnih rezultata.

Šta za Vas lično znači ovo priznanje?

Za mene lično znači izuzetno mnogo. To je potvrda da se trud i rad isplate. Sve vrijeme koje sam uložila, gotovo tri godine, mogla sam posvetiti porodici ili slobodnom vremenu, ali sada vidim da je vrijedilo, jer je moj rad prepoznat i nagrađen.

Kada ste odlučili da medicina bude Vaš životni poziv?

Još u srednjoj školi. Veliki uticaj imao je moj pokojni otac, koji je često govorio: „Doktor je uvijek doktor.“ Medicina je oduvijek bila poziv vrijedan poštovanja i humanosti.

Ko Vas je najviše inspirisao tokom profesionalnog puta?

Veliku ulogu imala je moja mentorka tokom specijalizacije. Ona mi je približila dermatovenerologiju i pokazala koliko ovaj posao može biti zahtjevan, ali i ispunjavajući.

Kako izgleda Vaš radni dan?

Ustajem u 5:30. Radim na Klinici za kožne i polne bolesti u UKC-u Republike Srpske u Banjoj Luci. Radni dan uključuje rad sa ambulantnim i hospitalizovanim pacijentima. Nakon toga radim kao docent na Medicinskom fakultetu, gdje držim predavanja i vježbe, uključujući i nastavu na engleskom jeziku za strane studente. Takođe sam predsjednik Udruženja doktora za kožne i polne bolesti u BiH, gdje organizujemo edukacije i projekte, poput besplatnih pregleda za akne. Nakon toga radim i u privatnoj ambulanti. Uz sve to, najvažnija uloga mi je uloga majke i supruge.

Koji su najveći izazovi sa kojima se ljekari danas suočavaju?

Jedan od najvećih izazova je usklađivanje kliničkog rada i naučno-istraživačkog rada. Takođe, nedostatak finansijske podrške za istraživanja predstavlja veliki problem u našoj zemlji.

Koliko je važna kontinuirana edukacija u medicini?

Izuzetno je važna. Upravo zbog toga organizujemo kongrese, radionice i stručne skupove kako bismo omogućili stalno usavršavanje ljekara.

Šta biste poručili mladima koji žele da se bave medicinom?

Medicina nije samo posao – ona je način života. Zahtijeva puno odricanja, ali donosi ogromno zadovoljstvo kada pomognete pacijentu.

Šta Vas pokreće kada naiđete na prepreke?

Podrška porodice. Kada imate stabilnu podršku, nijedna prepreka nije nepremostiva.

Koji su Vaši planovi nakon ovog priznanja?

Moram priznati da nastavljamo sa našim naučno-istraživačkim radom. Završili smo još jedno istraživanje i upravo pripremamo rezultate za objavu u istom časopisu, ali kao novi rad. Pacijente smo pratili duže od godinu dana. To se jednostavno nadovezuje jedno na drugo – kada završite jedan rad, prirodno je da započnete sljedeći. Tu su i posjete raznim kongresima, kao i predavanja. Učestvovaćemo kao predavači na Kongresu dermatovenerologa Slovenije, kao i na Kongresu dermatovenerologa u Makedoniji ove godine. Takođe organizujemo naš stručni, međunarodni skup dermatologa na Jahorini. Stalno je nešto novo u planu, stalno se ide dalje. Nadam se samo da ćemo imati snage da taj kontinuitet održimo i u narednim godinama.

Novinar: Marijana Bogdanović

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo vrijeme.

Tokom dana slabe padavine su moguće ponegdje na istoku i u planinskim predjelima na jugozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Hercegovini će biti vjetrovito uz olujnu buru, dok će u ostalim predjelima duvati umjeren do jak vjetar.

Najviša dnevna temperatura biće od šest do 12, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus šest, Han Pijesak minus dva, Čemerno minus jedan, Kalinovik, Kneževo i Šipovo nula, Bijeljina, Srebrenica, Drinić, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Ribnik, Banjaluka i Sokolac jedan, Doboj, Prijedor i Zenica dva, Višegrad, Gacko, Srbac, Sarajevo i Tuzla tri, Rudo, Foča i Bihać četiri, Bileća osam, Trebinje devet i Mostar 11 stepeni Celzijusovih.

Visina sniježnog pokrivača: Kalinovik 15, Han Pijesak 14 i Kneževo sedam centimetara.

Na graničnim prelazima Velika Kladuša i Hadžin Potok pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 02.12.2025. godine granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila.

Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje promjenljivo oblačno, hladno i vjetrovito vrijeme, uz sunčane periode i temperaturu vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.

Tokom dana biće uglavnom suvo, uz moguću slabu kišu ponegdje na istoku i u planinskim predjelima, gdje je moguć i snijeg, dok će na jugu biti sunčanije i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini povremeno i olujni.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, u višim predjelima od minus četiri, a najviša dnevna od šest na jugoistoku do 14 stepeni na sjeveru i jugu, dok će u višim krajevima biti oko jedan stepen Celzijusov.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je preovladavalo pretežno oblačno vrijeme sa padavinama uglavnom u prvom dijelu dana, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica minus šest, Kalinovik jedan, Han Pijesak i Čemerno dva, Kneževo tri, Sokolac četiri, Gacko i Mrakovica pet, Ribnik i Livno šest, Foča, Bugojno i Sarajevo sedam, Mrkonjić Grad, Bihać i Drvar osam, Rudo i Srebrenica devet, Zenica 10, Novi Grad, Srbac i Sanski Most 11, Banjaluka, Bileća, Doboj, Prijedor i Tuzla 12, Bijeljina, Zvornik i Trebinje 13, te Mostar 14 stepeni Celzijusovih.

Predstavnici Privredne komore i udruženja trgovaca iz Republike Srpske zaključili su na sastanku u Banjaluci da je odluka Vlade Srpske o ograničenju marži u maloprodaji i veleprodaji “nepotpuna”, da ima “dosta nejasnoća” i da će se tražiti njeno odgađanje na petnaestak dana, izjavio je predsjednik Privredne komore Goran Račić.

– To je vrijeme potrebno da se definišu sve pojedinosti koje su u ovom momentu nedorečene. Takođe, smatramo da nije bilo potrebe za donošenjem ove uredbe, jer su inspekcijske kontrole pokazale da su marže na osnovne životne namirnice i na proizvode koji su predmet ograničenja marže bile daleko niže nego što je definisano tom odlukom – rekao je Račić nakon sastanka, prenijela je Srna.

Različita tumačenja

Ako bi bila primijenjena ova odluka, kaže Račić, većina cijena bi morala da poraste, a zbog nedorečenosti može doći do različitog tumačenja inspektora.

Podsjetio je da je prosječna marža u Srpskoj u maloprodaji oko 16 odsto, dok je u Srbiji od 25 do 28 odsto, a u zemljama EU od 35 do 38 odsto.

On je naglasio da zbog te odluke mora doći do nivelacije kod skoro 2.000 proizvoda što je obiman posao i otežaće rad u administrativnom smislu svih trgovačkih kompanija.

Gorivo

Kada je riječ o cijenama goriva, Račić kaže da su neke firme morale da rade po 60 kalkulacija u toku dana, kao i da je bilo slučajeva da je firma koja je imala razliku od 53 litra goriva platila kaznu od 15.000 KM za kompaniju i 5.000 KM za odgovorno lice.

On je istakao da su inspekcijske kontrole na benzinskim pumpama pokazale da nijedan distributer naftom nije koristio maksimalnu maržu, a sve izrečene kazne bile su zbog različitog ili pogrešnog tumačenja inspektora na stanje ponderisane marže na ranije zalihe.

Uvjeren je da će sve te kazne pasti na sudu, jer za njih nije bilo argumenata.

Konkurentnost

Predstavnik trgovaca Radovan Maksimović smatra da se prilikom donošenja odluke o ograničenju marži nije vodilo računa o tome da će pasti konkurentnost firmi iz Srpske u odnosu na firme iz FBiH.

Vlada Republike Srpske donijela je 12. marta odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, kojom se određuje maksimalni iznos marže koju trgovci na veliko i malo mogu obračunavati u prometu proizvoda obuhvaćenih tom odlukom.

Proleće počinje u petak 20. marta u 15 časova i 46 minuta, saopštilo je danas Astronomsko društvo “Ruđer Bošković”.

Kako se navodi, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti u isto vrijeme počinje jesen.

Sunce u Beogradu na dan početka proleća izlazi u 05.41 minut, a zalazi u 17.50 minuta, što zači da će obdanica trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 časova i 51 minut.

Na dan proljećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

Sve češće u oglasima za posao stoji napomena: „prednost imaju kandidati sa dodatnim kvalifikacijama“ ili „traži se radnik sa sertifikatom za konkretno zanimanje“.

Istovremeno, broj nezadovoljnih radnika u slabo plaćenim i nesigurnim sektorima raste. Upravo na tom presjeku nastaje prekvalifikacija.

Prekvalifikacija podrazumijeva sticanje novog formalnog zanimanja nakon što je osoba već završila jednu školu ili se godinama bavila određenim poslom. Za razliku od kratkih kurseva ili usavršavanja, riječ je o promjeni profesionalnog pravca koja omogućava dobijanje diplome za potpuno novo zanimanje.

Tržište rada diktira tempo

Jedan od ključnih razloga zašto se sve više građana odlučuje na ovaj korak jeste promjena strukture tržišta rada. Pojedina zanimanja su prezasićena, dok su druga, naročito u tehničkim oblastima, administraciji, zdravstvu i uslužnim djelatnostima deficitarna.

U takvim okolnostima prekvalifikacija postaje način da se odgovori na realne potrebe tržišta, ali i da se poveća lična konkurentnost.

Kako pojašnjava Meliha Abdulahović direktor Novih zanimanja, odluka o prekvalifikaciji najčešće dolazi iz želje za sigurnošću:

Prekvalifikacija nije povratak u školu, to je korak naprijed u životu.“

Prema njenim riječima, mnogi polaznici dolaze iz nesigurnih ili slabo plaćenih poslova, a cilj im je stabilnije radno mjesto i bolji životni standard. „Jedna odluka može značiti veću platu, sigurnije radno mjesto i više samopouzdanja“, ističe Abdulahović.

Promjena u 40-im i 50-im godinama

Zanimljivo je da se za prekvalifikaciju ne odlučuju samo mlađe generacije. Sve je više osoba starijih od 40 ili 50 godina koje žele promijeniti profesionalni smjer.

Razlozi su različiti, od fizički zahtjevnih poslova koje više ne mogu obavljati, do potrebe za stabilnijim radnim vremenom ili boljim primanjima. Iskustvo koje nose sa sobom često im, zapravo, olakšava proces učenja. „Nikada nije kasno za promjenu. Iskustvo koje nosite sa sobom je prednost, a ne prepreka. Najstariji polaznici su često i najuspješniji jer tačno znaju zašto su tu“, kaže Abdulahović.

Još jedan razlog rasta interesa za prekvalifikaciju jeste percepcija da je riječ o investiciji. Ulaganje u novo zanimanje često se, prema iskustvima ustanova koje provode ove programe, vraća kroz nekoliko mjeseci zaposlenja u bolje plaćenim sektorima. „To je ulaganje koje se vrlo brzo vraća kroz veću zaradu i sigurnost zaposlenja.

Razlog zbog kojeg se sve više građana odlučuje za prekvalifikaciju nije samo ekonomski. Riječ je i o potrebi za ličnim zadovoljstvom, osjećajem sigurnosti i profesionalnim dostojanstvom.

Svi koji razmišljaju o promjeni karijere prvi korak ne bi trebali praviti naslijepo. Stručnjaci savjetuju da se prije donošenja odluke potraži karijerno savjetovanje, bilo u obrazovnim ustanovama, specijaliziranim centrima ili kod stručnjaka koji imaju iskustvo u radu s odraslim polaznicima i poznaju realne potrebe tržišta rada. Kvalitetna procjena postojećih vještina, interesa i mogućnosti često je ključ da promjena bude dugoročno uspješna.

Kako poručuje stručnjakinja iz oblasti prekvalifikacije, Meliha Abdulahović:

Ako razmišljate o promjeni, to znači da ste spremni za nju. Najteži dio je donijeti odluku, sve ostalo je proces.“

Upravo zato informisan i planiran pristup, uz podršku onih koji imaju iskustvo u obrazovanju i profesionalnoj orijentaciji, može biti razlika između pokušaja i stvarne, održive promjene.

Jer ponekad jedna dobro usmjerena odluka predstavlja početak stabilnije i sigurnije profesionalne budućnosti, prenosi Radio Sarajevo.

Goran Petrušić iz Maslovara kod Kotor Varoša prije dvije godine doživio je tešku saobraćajnu nesreću, nakon koje je ostao vezan za invalidska kolica.

Ipak, nada da će ponovo stati na noge pojavila se nakon pregleda u Nišu, gdje su mu ljekari preporučili tromjesečnu rehabilitaciju.

“Osjećam noge. Imam grčeve koji nisu dali da atrofiraju mišići. Sada ima nade. Bio sam u Nišu na pregledu, gdje su mi rekli da dođem na rehabilitaciju u trajanju od tri mjeseca”, kaže Goran, koji je samohrani otac.

Troškovi liječenja iznose oko 40.000 maraka, što njegova porodica ne može sama da obezbijedi. Zbog toga su prijatelji i mještani iz Maslovara i Pribinića pokrenuli humanitarnu akciju kako bi mu pomogli.

“Svi smo spremni da damo svoj lični doprinos. Poznajemo i mnoga preduzeća koja mogu pomoći i učinićemo sve što je u našoj moći”, rekao je Milorad Bojić iz Maslovara.

Sličnog je stava i Mirko Nikolić iz Pribinića, koji ističe da je vrijeme ključni faktor.

“To treba hitno učiniti jer svaki dan odgađanja je dan manje nade za njega. Zato smo odmah poduzeli mjere čim je obavljen prvi pregled”, rekao je Mirko Nikolić Pribnić iz Teslića za ATV.

Podršci se nada i Goranova porodica, kojoj je ova situacija posebno teška.

“Sad kad je u kolicima puno je gore i za njega i za mene. Bio sam sve Boga molio, krstio se, i išao sam u crkvu, molio Boga da prohoda”, rekao je Viktor Petrušić (12), Goranov sin.

Svi koji su u mogućnosti mogu pomoći uplatom na račun:

UniCredit banka

Zoran Petrušić

Broj računa: 5511031116345624

Humanitarne kutije biće postavljene i u Maslovarama, a organizatori se nadaju da će potrebna sredstva biti prikupljena što prije, kako bi Goran dobio šansu za novi početak.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najveći broj razvoda evidentiran je 2015. godine, kada su razvedena 1.143 braka.

S druge strane, najmanji broj razvoda zabilježen je 2008. godine, sa ukupno 317.

“Tokom 2024. godine zabilježeno je 868 razvedenih brakova, što ukazuje na nastavak trenda značajnog broja razvoda, ali ipak manjeg u odnosu na rekordnu 2015. godinu”, kazali su iz Republičkog zavoda za statistiku.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Републички завод за статистику, Република Српска (@rsstatistika)

Prema dostupnim podacima, u posljednjih 20 godina zabilježene su značajne oscilacije u broju razvedenih brakova.