Kategorija: Društvo

Postupkom vantjelesne oplodnje u Republici Srpskoj do sada je rođeno više od 2.200 beba, a samo tokom osam mjeseci ove godine odobreno je ukupno 326 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju.

Pokazuju to podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji je za finansiranje vantjelesne oplodnje u ovoj godini izdvojio oko 1,5 milion maraka, dok je trošak za refundacije iznosio oko 258.000 KM.

Inače, FZO RS finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za parove koji na drugi način ne mogu da ostvare potomstvo, a upravo je ona 2007. godine uvrštena u prava iz zdravstvenog osiguranja u Srpskoj. Tada je finansiran samo jedan pokušaj, a kasnije je broj pokušaja povećan.

“Fond u cijelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do navršenih 40 godina starosti, a  ženama od navršenih 40 do navršene 42 godine Fond finansira 50 odsto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, FZO u potpunosti refundira troškove, u skladu sa našim cjenovnikom”, navode oni za “Nezavisne novine” dodajući da se postupak vantjelesne oplodnje radi u ugovorenoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj “Medico S”.

Ukoliko se ta procedura ne može sprovesti u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor sa FZO RS, iz ove ustanove objašnjavaju da parovi mogu da urade postupak vantjelesne oplodnje u nekoj od zdravstvenih ustanova u inostranstvu, a Fond im potom refundira troškove u skladu sa cjenovnikom.

“Osim toga, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućeno je da Fond može da refundira troškove parovima koji su nakon dva neuspjela pokušaja vantjelesne oplodnje u Srpskoj, treći postupak, po svojoj želji, uradili u inostranstvu”, navode oni.

Potomstvo uz pomoć vantjelesne oplodnje veliki broj građana u Srpskoj pokušao je ostvariti i prošle godine, kada je odobreno 495 zahtjeva, a trošak Fonda tada bio je 2,6 miliona KM.

“U 2023. godini odobreno je 507 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju, a trošak Fonda iznosio je oko tri miliona maraka, dok su troškovi za refundacije postupaka rađenih izvan Srpske iznosili oko 400.000 KM. U 2022. godini odobren je 591 zahtjev za vantjelesnu oplodnju, dok je 2021. godine odobreno 656 zahtjeva”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Osim finansiranja tri pokušaja vantjelesne oplodnje, prije osam godina Srpska je među prvima u regionu uvela i čuvanje embriona na dvije godine.

“Finansiranje ove usluge mnogo znači parovima, jer zahvaljujući čuvanju embriona, posebno žene, ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak kraće traje”, objašnjavaju iz FZO RS.

Takođe, Fond je u 2023. godini počeo da finansira i novu uslugu zamrzavanje reproduktivnog materijala.

“Ova usluga podrazumijeva zamrzavanje spermatozoida, zamrzavanje i čuvanje tkiva testisa, odmrzavanje spermatozoida ili tkiva testisa, zamrzavanje i čuvanje do deset jajnih ćelija na period od pet godina. Onkofertilitet je nova oblast u medicini u Srpskoj i značajan je iskorak u pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, jer ima za cilj da sačuva i produži fertilitet kod žena i muškaraca oboljelih od malignih bolesti”, navode oni dodajući da zamrzavanje reproduktivnih ćelija oboljelih od malignih bolesti prije izlaganja onkološkim terapijama i zračenju, pruža mogućnost da se kasnije dobije potomstvo.

Uprkos brojnim pritiscima i pokušajima njenih urušavanja institucija, Republika Srpska svakodnevno potvrđuje svoju stabilnost. Očuvanje institucija i jačanje ekonomije, dva su osnovna zadatka nove Vlade. Veliku pažnju javnosti izazvala je i najava formiranja Fonda za dječiju štednju.

Sigurna Srpska, ali i sigurno odrastanje i budućnost, glavni su prioriteti Vlade i predsjednika Republike Milorada Dodika. Za svako novorođeno dijete, iz republičkog budžeta, na ime djeteta, biće isplaćeno i na 18 godina oročeno po 1.000 maraka, najava je predsjednika Srpske. Cilj je jačanje Republike i njenog najvažnijeg resursa – stanovništva.

– Trebamo se okrenuti politici da za svako novorođeno dijete uplatimo 1.000 maraka na račun koji se nalazi u okviru Fonda za dječiju štednju koji treba formirati i da taj dječiji Fond putem Uprave koja će se takođe formirati trguje sa tim novcem da bi dijete kada napuni 18 imalo značajan dio novca, neki su izračunali oko 140.000 maraka, sve zavisi kolika je kamata, prinosi – istakao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske i dodao da garancija treba da bude to što taj novac treba da kupuje obveznice Republike Srpske i bude siguran. Nema šanse u otvorenom tržištu da odete u neku banku, ona propadne nakon 15 godina i nema tog novca. Vlada kupuje obveznice i to je najsigurnije.

Najavljene mjere predstavljaju najefektniji vid pronatalitetke politike, ali i ekonomsku sigurnost, mišljenje je roditelja. Fond bi, smatraju, mogao da donese višestruke pogodnosti.

– „Ova mjera bi sigurno bila vjetar u leđa svakoj porodici. Ono što je najvažnije, doprinijela bi možda bržem odlučivanju mnogih bračnih parova na rađanje prvog djeteta, na formiranje porodice, ali i roditeljima koji imaju jedno ili dvoje djece da se odluče na proširenje porodice – istakla je Marina Protić predsjednik Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos” Doboj, navodi RTRS.

Ono što je sigurno, dodaje Protić, jedan od pozitivnih efekata jeste da bi ova mjera dugoročno smanjila odliv stanoviništva sa područja Republike Srpske.

Јer da bi koristili sredstva, preduslov za mlade ljude je da nakon navršenih osamnaest godina, ostanu i privređuju u Srpskoj. Cilj najavljenih mjera u bližoj budućnsti je poboljšanje demografske slike. Najsvježija statistika je zadovoljavajuća, a zadatak za budući period jeste jačanje nataliteta i podmlađivanje stanovništva.

– Možemo biti zadovoljni sa tendencijama što se tiče nataliteta. U prethodnih desetak godina , mi otpirlike imamo u Republici Srpskoj oko 9.200 rođene djece – kaže Aleksandar Majić demograf.

Fond za dječiju štednju i nove investicije naišao je i na podršku ekonomista. Kako se fondovi budu punili tako će se, smatraju, investirati u sigurne finansijske instrumente, a to su državne obveznice. Finansiranje bi se, ističu, moglo vršiti iz nekoliko izvora.

Da krenemo za početak kroz transformaciju tih sredstava na primjer kroz neke koncesije, iz nekih procesa privatizacije, recimo kroz isplate dividendi javnih preduzeća, jer iako je veoma često mišljenje da ne postoje takvi slučajevi, mi itekako imamo javna preduzeća koja uredno isplaćuju dividente i veoma uspješno posluju – dodao je Bojan Lučić ekonomista.

Јedan od ciljeva je i ekonomsko osnaživanje stanovništva i jačanje privrede.

Stranci koji dolaze na rad u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu sve su primjetniji u svakodnevici i zauzimaju radna mjesta koja domaći radnici napuštaju odlaskom u inostranstvo. Naši ljudi, u potrazi za boljim uslovima, sele ka bogatijim zemljama, dok praznine popunjavaju radnici sa drugih kontinenata.

U javnosti se sve češće izražava zabrinutost. Razlog nije samo u rastućem broju stranih radnika, već i u strahu da bi mogli postati brojniji od domaćih.

Odbornik u banjalučkoj Skupštini, Neven Stanić, jasno se usprotivio ideji povećanja kvota za dolazak stranih radnika u Srpsku i BiH, bilo da je riječ o onima sa niskim ili visokim kvalifikacijama.

„Oštro sam protiv zahtjeva poslodavaca koji žele više stranih radnika, a sve zarad brze zarade. To vodi gubitku našeg identiteta. Ako se ovako nastavi, stranci će na kraju živjeti u vašim kućama,“ poručio je Stanić.

On smatra da je „Evropa prestala biti Evropa“ i da današnju sliku evropskih gradova oblikuju radnici iz Azije, Afrike i Bliskog istoka.

„Dalje širenje kvota za strane radnike vodi ka tome da Republika Srpska izgubi vlastiti identitet. Kada pogledate sve veći broj stranaca na ulicama Banjaluke, jasno je da Srpska ide u pravcu pretvaranja u dio Afrike, Azije ili Bliskog istoka“, upozorio je Stanić, najavljujući da će uskoro izaći u javnost sa konkretnim brojkama i prijedlozima mjera.

Primjeri iz regiona pokazuju da je taj trend sve izraženiji. Hrvatsku, na primjer, karakteriše masovno zapošljavanje stranaca u ugostiteljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Na to ukazuje i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović.

„Naša djeca i unuci nisu iznad poslova koje danas obavljaju strani radnici. To je potpuno drugačiji odnos od vremena kada su Hrvati, Srbi ili Slovenci odlazili u Njemačku prije 70 godina. Tamo su naučili jezik i uklopili se, a ovdje se to neće dogoditi“, rekao je Milanović, naglašavajući da se u nekim hotelima recepcioneri sa gostima obraćaju na engleskom jer ne znaju hrvatski.

Dodao je i da narodi sa prostora bivše Jugoslavije, i pored svih istorijskih sukoba, ipak imaju sličniju kulturu i bliži način života nego ljudi iz udaljenih dijelova svijeta.

U konačnici, strani radnici predstavljaju samo privremeno rješenje problema nedostatka radne snage. Dugoročno, masovni odlazak domaćih ljudi osiromašuje privredu, slabi društvo i dodatno pogoršava demografsku sliku.

Pravosnažno rješenje Okružnog suda u Banjaluci, do kojeg je došla Srpskainfo, otvorilo je novu dimenziju u vezi sa nedavnim policijskim racijama koje su izazvale snažnu buru u gradu.

Sud je, naime, u dokumentu jasno konstatovao da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Policijska uprava Banjaluka, ovakve akcije opravdava ovlaštenjem nazvanim „privremeno ograničavanje slobode kretanja“. Međutim, prema stavu suda, ne postoji nijedan zakon niti podzakonski akt koji precizira šta zapravo predstavlja operativno-taktička mjera poznata pod nazivom racija, niti je sam termin uopšte definisan u pravnom sistemu.

To znači da su policijske racije sprovođene bez jasnog pravnog uporišta, što dodatno otvara pitanje zakonitosti nasilnih upada u ugostiteljske objekte u Banjaluci, koje su građani opisivali kao scene do sada neviđene brutalnosti.

Građani su u razgovoru za Srpskainfo svjedočili o drastičnim postupcima policajaca. „U restoranu su sjedili ljudi sa djecom kada su odjednom upali maskirani i počeli galamiti. Čupali su kamere, video nadzor. Bio sam u ratu i prošao sam strahote, a ovo me sve podsjetilo na to“, rekao je jedan od sagovornika.

Iz Policijske uprave Banjaluka su ranije odgovorili na upite novinara, navodeći:
„Povodom dopisa koji ste dostavili na internet adresu Policijske uprave Banjaluka, obavještavamo Vas da su policijski službenici tokom proteklog vikenda na području koje operativno pokriva Policijska uprava Banjaluka sa ciljem održavanja javnog reda i mira, sprečavanja vršenja krivičnih djela i zloupotrebe opojnih droga izvršili službene radnje ‘Privremeno ograničenje slobode kretanja’ u više ugostiteljskih objekata. Obavještavamo Vas da u vezi sa navedenim Policijska uprava Banjaluka nije zaprimila nijednu pritužbu na postupanje policijskih službenika.“

Ipak, posljedice ovakvih akcija već su dovele do prvih krivičnih prijava. Jedan Banjalučanin, koji je zadobio teške tjelesne povrede, najavio je da će uskoro podnijeti prijavu Okružnom javnom tužilaštvu, a njegov medicinski nalaz već je postao dokaz ozbiljnosti povreda.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac podsjetila je da građani koji su pretrpjeli nasilje imaju pravo da podnesu i krivične i parnične tužbe, naglašavajući da se u građanskoj parnici tuži država, jer ona snosi odgovornost za rad svojih organa.

Sada, kada je Okružni sud pravosnažno konstatovao da racija u pravnom smislu uopšte nije definisana, postavlja se pitanje ko će odgovarati za brutalnost, nezakonite postupke i upade koje su brojni Banjalučani doživjeli kao vid torture.

Nakon što se uradi analiza uzoraka biopsije građana koji su oboljeli ili preminuli od kancera, biće pokrenuti postupci pred sudovima u BiH i Republici Srpskoj i NATO će biti tužen za nadoknadu štete za svakog građanina oboljelog od kancera usljed korištenja osiromašenog uranijuma tokom bombardovanja Srpske 1995. godine, rekao je advokat iz Niša Srđan Aleksić, u Јutarnjem programu RTRS.

Aleksić, čija kancelarija zastupa građane Srbije oboljele od malignih bolesti kao posljedice bombardovanja, kaže da je u Srbiji u toku 75 postupaka, a analiza je rađena u Italiji.

– Da bi pokrenuli postupak potrebno je da se prvo uradi biopsija građana, učesnika rata i onih koji su živjeli na bombarovanoj teritoriji u ratu. Suprotna strana ne može da ospori nijeda dokaz. Prve presude očekujemo do kraja godine. – rekao je Aleksić.

On kaže da u Srbiji svake godine oko 30.000 ljudi oboli od kancera, pola njih premine, značajan broj je upravo posljedica osiromašenog uranijuma.

– Zagadili su nam zemlju, vodu i vazduh, bez obzira što je prošlo toliko godina posljedice su vidljive. Možemo da dokažemo uzročko – posljedičnu vezu. Osiromašeni uranijum koji je bačen u Srpskoj je zločin protiv čovječnosti – ističe Aleksić.

On ističe da se uzorci biopsije čuvaju 50 godina poslije smrti pacijenta i da se uzorci od živih mogu poslati Institutu za nanotehnologiju u Italiju, gdje su rađene analize za italijanske vojnike, kako bi se utvrdilo da li je kancer bio posljedica osiromašenog uranijuma.

Aleksić je pozvao advokate iz Srspke na saradnju kakao bi se ovaj postupak proveo i kako bi pravda bila zadovoljena.