Kategorija: Društvo

  • Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Zaduženje građana kod mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj povećano je u prva tri mjeseca uprkos tome što su prosječne efektivne kamatne stope oko 20 odsto.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti građanima su na kraju prvog kvartala veći za oko 2,85 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine i iznose ukupno oko 35,7 miliona maraka.

    Uslovi za kredit kod MKO u odnosu na banke su mnogo jednostavniji i uglavnom nije potrebna potvrda o radnom statusu.

    U ukupnim kreditima MKO i dalje su najviše zastupljeni krediti plasirani za ostale namjene (krediti za penzionere, finansiranje opšte potrošnje fizičkih lica, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i slično) sa učešćem u ukupnim kreditima od 52 odsto s rastom po stopi od četiri odsto.

    Krediti za finansiranje poljoprivrede učestvuju sa 26 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto, dok krediti za finansiranje uslužnih djelatnosti učestvuju sa 13 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto. Takođe, evidentno je smanjenje finansiranja stambenih potreba građana za jedan odsto (četiri odsto ukupnih kredita) i trgovine (tri odsto ukupnih kredita), dok je finansiranje proizvodnje (dva odsto ukupnih kredita) na približno istom nivou kao i krajem 2020. godine.

    Prema ročnoj strukturi kredita, dominantno je učešće dugoročnih kredita, koji čine 89,9 odsto ukupnih kredita i iznose 321,3 miliona КM, te su veći za tri odsto ili za 8,7 miliona КM u odnosu na stanje krajem 2020. godine.

    Osnovna djelatnost MКO je plasiranje mikrokredita, uglavnom građanima i samostalnim preduzetnicima, kao ciljanoj grupi korisnika mikrokredita (98 odsto kreditnog portfolija MКO).

  • Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Priliv novca iz inostranstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je za oko pet odsto veći u odnosu na isti period lani, ali je i dalje znatno manji u odnosu na stanje prije pandemije virusa korona.

    Jasno je da su se navike bh. dijaspore u vrijeme pandemije znatno promijenile u odnosu na raniji period, kada je slala veće sume novca u svoju domovinu.

    U Centralnoj banci BiH “Nezavisnim” je rečeno da se platni bilans BiH kompilira i objavljuje na kvartalnom nivou, pri čemu su podaci za referentni kvartal dostupni krajem narednog kvartala.

    “Podaci za drugi kvartal 2021. godine biće raspoloživi do kraja septembra 2021. godine”, naveli su u Centralnoj banci (CB) BiH.

    Prema dostupnim podacima CB BiH, doznake za prvi kvartal 2021. godine iznose 666,9 miliona KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 636,7 miliona KM.

    Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,952 milijarde KM.

    “Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,517 milijardi KM”, naveli su u Centralnoj banci u BiH.

    Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine.

    Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inostranstva iznosile 3,56 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 3,58 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 3,88 milijardi maraka, a 2018. godine 3,98 milijardi maraka.

    Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona uticala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.

    Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne”, oni ne raspolažu zvaničnim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.

    “To su zemlje zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike”, kazali su u CB BiH.

    Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inostranstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.

    “To je direktna posljedica kovida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”. Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformisati.

    “Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzuje ulogu iste”, naveo je Čavalić.

    Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.

    “Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku”, kazao je Čavalić. Naveo je da evidentirani prilivi iz inostranstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku.

    “Vjerovatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Doznake po godinama

    1. 3,56 milijardi
    2. 3,58 milijardi
    3. 3,88 milijardi
    4. 3,98 milijardi
    5. 2,95 milijardi
    6. 2,51 milijarda
  • Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Novi regulacioni plan je u fazi usvajanja i on obuhvata značajno proširenje ljetnog sadržaja na Velikom polju na Igmanu. Novi regulacioni plan uključuje izgradnju novih sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra, javnih toaleta…

    Odgovorili su to iz preduzeća ZOI'84 u na pitanje Vildane Bešlije (NS), zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, koja je inicirala poboljšanje sadržaja na olimpijskoj planini nadomak Sarajeva.

    Takmičenje šumara proglašeno javnim interesom

    Objasnili su da preduzeće ZOI'84 za području Velikog i Malog polja na Igmanu posjeduje dozvole za upravljanje i raspolaganje postojećom imovinom, ali da je zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa sa “Sarajevo šumama” i Općinom Hadžići usporen razvoj novih, kao i obnova postojećih sadržaja.

    Ipak, naveli su određene pozitvne pomake. Osim novog regulacionog plana, kažu da je drugi važan korak organizacija EFNS-a, Evropskog takmičenja šumara, za koje imaju osigurana sredstva u iznosu od 1,6 miliona KM.


    “Vlada je ovo takmičenje proglasila javnim interesom te bi investicija od 1,6 miliona znatno doprinijela razvoju zimskog sadržaja na Velikom polju”, naveo je u odgovoru Jasmin Mehić, v. d. direktora ZOI-ja.

    Kako dodaje, za uspješnu implementaciju projekata ključno je prebacivanje prava vlasništva zemljišta s preduzeća “Sarajevo šume” na ZOI, što je u nadležnosti Skupštine.

    “Ovo je problem koji nije riješen od 1984. godine i koji znatno usporava razvoj lokaliteta Veliko i Malo polje, navodi Mehić.

    Upitani za angažovanje redara za održavanje reda, naplatu parkinga i naplatu korištenja staza za nordiisko skijanje, iz ZOI-ja su potcrtali neriješene imovinskopravne odnose te da ne ostvaruju prihode na ovom lokalitetu iz kojih bi mogao finansirati angažman potrebne radne snage.


    Kada je riječ o inicijativi za izgradnju javnog WC-a s prostorijom za presvlačenje, Bešliji su odgovorili da to u potpunosti podržavaju i smatraju da je neophodna.

    “Za izgradnju su neophodna sredstva u iznosu od minimalno 100.000 KM za izgradnju objekta i rješavanje odvodnje otpadnih voda, kao i pitanje tekućeg održavanja”, objasnio je Mehić.

    Ne planiramo širiti ugostiteljsku ponudu

    Upitani za izgradnju dodatnih kapaciteta, koji bi građanima omogućili ugodniji i duži boravak, kao što su čajna kuhinja, restoran…, iz ZOI-ja navode da su dugoročno opredijeljeni za razvoju sportsko-rekreativnih sadržaja te nemaju u planovima širenje ugostiteljske ponude. Smatraju da je bolje da ovu ulogu preuzmu privatni investitori.

    Nisu ni za uređivanje prostora za prodaju polioprivrednih proizvoda i proizvoda iz domaće radinosti.

    “Smatramo da je ovo pitanje više za lokalnu zajednicu”, navod se u Mehićevom odgovoru.

  • Poslodavci se ne otimaju za njih: Gdje su i šta rade bivši (grado)načelnici

    Poslodavci se ne otimaju za njih: Gdje su i šta rade bivši (grado)načelnici

    Prije sedam mjeseci Igor Radojičić je bio gradonačelnik Banjaluke, a danas je na birou. Ista sudbina je, nakon izbornog poraza, zadesila i dugogodišnje načelnike Bratunca i Kalinovika, a u škripcu se našao Zlatko Hujić iz Bosanskog Petrovca, političar koji je srušio mnoge stereotipe.

    Kako su se nekad moćni lokalni lideri snašli u situaciji sa kojom već godinama kuburi većina njihovih birača u ulozi nezaposlenog čovjeka? Da li se poslodavci otimaju za njih? Šta planiraju, čemu se nadaju i čime se zanimaju sada, kad slobodnog vremena imaju na pretek?

    Ako je suditi po objavama na njegovom Fejsbuk profilu, Igor Radojičić (55) uživa u dokolici. Obilazi festivale, putuje regionom, druži se s porodicom, a onako rekreativno bavi se i poljoprivredom.


    Uzgoj povrća i uređenje voćnjaka na porodičnom imanju u Šušnjarima kod Banjaluke bivšem gradonačelniku najvećeg grada u Srpskoj je, izgleda, omiljena zabava.

    Kako nam je nezvanično potvrđeno iz više izvora, Radojičić je na birou, i to još od decembra, kada je predao dužnost Drašku Stanivukoviću.

    Od tada traje i njegovo uporno ćutanje. Radojičić se nije oglašavao u medijima ni u izbornoj noći 15. novembra, a ni nakon primopredaje dužnosti, niti nakon napada nove gradske vlasti na njegov lik i djelo.

    Posljednju izjavu novinarima dao je na dan izbora, kroz prozor svog stana u centru Banjaluke. Cijela njegova porodica je glasala u izolaciji, jer je Radojičiću, tri dana uoči izbora, potvrđeno da je pozitivan na korona virus.

    Da li će bivši gradonačelnik nastaviti političku, ili će se vratiti akademskoj karijeri? Ili će, nakon iskustva u vođenju grada od 200.000 stanovnika, otići u menadžere? Sve opcije su, za sada, otvorene.

    Podsjećamo, Radojičić je magistar elektrotehnike. Zbog politike je 2003. godine napustio posao na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci i tek započete doktorske studije.

    Sređivanjem porodičnog imanja ovih dana je zabavljen još jedan inženjer i bivši načelnik – Nedeljko Mlađenović (62) iz Bratunca.

    Mlađenović je jedan od najdugovječnijih načelnika opština u RS i BiH. Bratuncem je vladao od 2001. godine, skoro pune dvije decenije: prvo kao kadar SDS, a od 2018. kao pulen SNSD. Transfer mu, očigledno, nije pomogao da se domogne još jednog, šestog po redu načelničkog mandata.


    Prije nego što se dohvatio gradonačelničke fotelje, Mlađenović je radio u Srednjoškolskom centru u Bratuncu; kao inženjer mašinstva đacima je predavao stručne predmete. Ali, to je bilo davno.

    – Naravno da sada ne mogu da se vratim na to radno mjesto, došle su mlađe kolege – kaže Mlađenović za Srpskainfo.

    Priznaje da nema nekih naročitih ponuda, ni za politički angažman ni za posao u struci, ali nije previše zabrinut zbog toga.

    – Radiće se nešto – kaže lakonski Mlađenović.

    Neki njegovi sugrađani u šali komentarišu da je Neđo, kako ga zovu, toliko dugo bio načelnik da vjerovatno, sve i da hoće, sada ne bi znao raditi ništa drugo.

    I Mileva Komlenović (54), bivša načelnica Kalinovika je bila na birou, ali samo 15 dana.

    – Nakon što me SNSD nije kandidovao za novi mandat, ja sam faktički ostala bez posla, ali to mi je bila prilika da malo predahnem. Za 12 godina mandata samo sam 12 dana bila na godišnjem odmoru – priča Mileva Komlenović za Srpskainfo.


    Mileva Komlenović
    Objeručke je, kaže, prihvatila posao referentkinje, u odjeljenju Investiciono-razvojne banke RS u Istočnom Sarajevu.

    – Malo je nezgodno voziti se svaki dan 120 kilometara do posla i natrag kući, pogotovo što ja nemam iskustva u vožnji, iako sam odavno položila vozački. Ali, do zime ću smisliti neko rješenje. Važno je samo da se radi, da nisam bez posla – skromna je Komlenovićeva.

    Zlatko Hujić, bivši načelnik opštine Bosanski Petrovac, sam se pobrinuo da ne ostane bez posla. Iskusni menadžer se, nakon poraza na lokalnim izborima, posvetio ugostiteljstvu.

    Zajedno sa suprugom Nerminom, koja je glavna šefica, vodi porodični kafe restoran. Za kratko vrijeme njihov lokal je, zbog za Krajinu netipičnog enterijera i muzike, te zbog, za Krajinu tipične, dobre hrane, postao hit u Petrovcu i okolini.


    – Nemojte me pitati ništa o politici, ja sam obični mali ugostitelj – kaže u šali Hujić.

    U istom stilu dodaje da mu je danas mnogo lakše nego dok je bio prvi čovjek opštine: sad mora da sluša samo u suprugu i da ugađa svojim gostima, a dok je bio načelnik morao je da sluša sve građane Petrovca.

    Ovaj lokalni političar gotovo filmske biografije diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gdje je dobio i prvi posao. Potom se vratio u zavičaj i započeo direktorsku karijeru, prvo u Banjaluci, pa u Petrovcu.

    Bio je jedan od najperspektivnijih mladih direktora u BiH, kada je iz čistog ćeifa batalio karijeru i otišao u vozače kamiona. Krstareći evropskim drumovima sreo se sa svojim školskim drugom Filipom Cepterom, koji mu je ponudio direktorsko mjesto u svojoj kompaniji. Zlatko je prihvatio i dogurao do predsjednika uprave.

    A onda je ostavio Milano i Cirih i vratio se u Petrovac. Prvo je bio direktor „Bosnaplasta“, a potom se dao u politiku. Kao nezavisni kandidat, prihvatljiv i za Srbe i za Bošnjake, 2016. je pobijedio na lokalnim izborima.

    Ali je prošle godine izgubio. I to ubjedljivo. Svakog čuda za tri dana, rekli bi Krajišnici.

    U restoranu porodice Hujić sve podsjeća na filmske klasike i na evropske prestolnice, iz kojih, uostalom, potiču i brojni suveniri koji krase ovaj prostor.


    Što se hrane tiče, tu nema eksperimentisanja. Glavnu riječ vodi dobri stari roštilj, a glavna roštilj majstorica je gazdarica Nermina.

    – I ja umijem da ispečem ćevape, ponekad to i radim, ali moja supruga je mnogo bolja u tome – kaže bivši načelnik Bosanskog Petrovca.

    I bivši prvi čovjek Gacka, Milan Radmilović (65), apsolutni rekorder RS po dužini načelničkog staža, ponekad svrati u kafanu, ali samo kao gost.

    Ovaj kadar SDS, a po struci ekonomista, vladao je u Gacku okruglo 20 godina, sve do prošlog novembra, kada je, prvi put od 2000. godine, izgubio na izborima.


    Pošto ima više od 40 godina radnog staža, Radmilović je od nedavno u penziji. Interesantno je da je cijeli radni vijek proveo u Opštini Gacko, prvo kao činovnik, a potom kao funkcioner.

    – Živim, onako, penzionerski. Pomalo se bavim poljoprivredom, ponekad odem na piće s prijateljima. Još sam aktivan u SDS-u, ali se više ne namjeravam kandidovati za načelnika – kaže Radmilović za Srpskainfo.

    Neki njegovi sugrađani kažu da je Radmilović odavno “vježbao” penzionerski život, jer je posljednjih godina načelničkog mandata rijetko dolazio na posao.

    Vozni park sa oldtajmerima
    Bivši načelnik Bosanskog Petrovca, Zlatko Hujić, ima impresivan vozni park, na kojem bi mu, vjerovatno, pozavidjeli i gradonačelnici mnogih evropskih metropola. On svoje automobile, mahom oldtajmere, ne čuva u garaži, nego u restoranu – na polici iznad šanka.


    Ne radi se o pravim automobilima, nego o originalnim maketama, koje nisu baš jeftine, ali nisu ni izbliza skupe kao pravi „veliki“ automobili.

    – Volim automobile, vožnja je moja strast. Nekoliko godina sam radio kao vozač kamiona krstareći Evropom, od Moskve do Lisabona, i to je bio, profesionalno gledano, možda najljepši period u mom životu – kaže Hujić.

    Transplantacija srca
    Bivši gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, koji je na čelu grada na Neretvi bio punih 17 godina, nakon izbora je nestao sa scene.


    Ljubo Bešlić
    Početkom godine Bešliću je presađeno srce i od tada se oporavlja od teške operacije.

    U javnosti se pojavio samo jednom, u martu, kada je u Zagrebu posjetio grob svog velikog prijatelja, preminulog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

  • Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Drugu godišnjicu gašenja mostarskog Aluminija bivši radnici su danas obilježili polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće ispred nekadašnjeg giganta, jer im je ulaz zabranjen u krug fabrike u kojoj su nekada radili.

    Bivši predsjednik Skupštine Aluminija Pero Bebek sa desetak radnika koji su među njih 900 prije dvije godine ostali bez posla došao je obilježiti dvije godine agonije u kojoj žive od kad je ugašen hercegovački div, a novi šok su doživjeli i danas jer iako su svoj dolazak najavili zabranjeno im je da uđu u krug te fabrike.

    “Ja sam ovdje radio 29 godina i 10 mjeseci. Mi smo jučer nazvali i direktora firme, starog Aluminija Danijela Buhovaca, Miro Zelenika, koji je rekao da će obavijestiti nekog Aljošu, ali su nam sad zabranili”, kaže Bebek pun gorčine zbog onoga što je doživio sa svojim bivšim kolegama.

    Podsjetio je kako su do sada bezbroj puta iznevjereni i prepušteni sami sebi i da im je bilo rečeno da će se pokretanjem novog Auminija na posao vratiti 330 ljudi, a za godinu dana da će doći svi.

    “Ljudi iz nadzornog odbora su to ponavljali na desetine puta, a sada je još uvijek 70 posto ljudi bez posla, a više od 50 bivših radnika ne može ostvariti penziju zbog neizmirenih obaveza”, ističe Bebek.

    Frano Šarac je uslove za penziju stekao u 12 mjesecu prošle godine i još to pravo ne može ostvariti, a danas je doživio novi poraz.

    “Ja sam tu od 1981. godine kad je prva ćelija startala, palio je i danas kad sam namirio dovoljno staža za penziju ne mogu je ostvariti, jer mi nije uplaćeno sve, iako imam kući saglasnost koju su dali Federalni premijer i ministrica Jelka Milićević. Ali ništa od toga, oni se ne pitaju kako ljudi žive i ne znam ni kome se više mogu žaliti”, kaže vidno razočaran Šarac.

    Njegov kolega Milan Badalić koji je u Aluminiju radio od 1982. godine, stekao je pravo na penziju u aprilu prošle godine, ali kad je predao zahtjev za ostvarivanje svojih prava dobio je odbijenicu uz obrazloženje da mu fale 22 mjeseca.

    “Od tada ganjamo to, bili smo i kod predsjednika Dragana Čovića i on nam je obećao da će biti do 1.juna sto posto uplaćeno sve, ali evo još nema ništa. Nemamo čak ni povratne informacije šta više da radimo”, kazao je te podsjetio da se Vlada Federacije BiH obavezala da će im taj staž uvezati, ali da sve stoji na obećanjima i niko ne misli kako ti ljudi žive.

    “Oba sina su mi u Njemačkoj i živim tako što mi oni šalju pomoć” , kazao je jedan u nizu obespravljenih radnika Aluminija.

    Milionska dugovanja

    Aluminij je ugašen prije dvije godine zbog milionskih dugovanja od kojih su se najveća odnosila na električnu energiju, a 2017. godine je bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura). Oko 900 radnika je bilo zaposleno u Aluminiju.

    Procjenjuje se da više desetina hiljada ljudi direktno ili indirektno zavisi od Aluminija, uključujući i firme koje su sarađivale sa tom nekada uspješnom kompanijom.

    Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok 12 posto udjela u vlasništvu ima Hrvatska.

  • Najmoćniji pasoši u 2021. godini, rangirane isprave 199 zemalja

    Najmoćniji pasoši u 2021. godini, rangirane isprave 199 zemalja

    Prema CNN-u, citirajući izvještaj firme “Henley and Partners”, koja od 2006. godine rangira putne isprave 199 zemalja, Japan je ponovno na vrhu popisa, budući da “indeks pasoša” ne uzima u obzir privremena ograničenja.

    Japanski pasoš nudi mogućnost putovanja bez vize ili automatsko dobijanje vize na 193 odredišta širom svijeta, piše 24sata.hr.

    Istraživači navode da je u prvom tromjesečju 2021. godine međunarodna mobilnost i dalje bila 12 posto nivoa prije pandemije, što znači da je “jaz između teoretskog i stvarnog pristupa putovanju koji nude čak i dobri pasoši i dalje značajan”.

    U stvarnom svijetu vlasnici japanskih pasoša trenutno imaju besplatan pristup na manje od 80 odredišta koliko i onih koji “posjeduju” saudijsko-arapski pasoš. Saudijsko-arabijski pasoš se nalazi na 71. mjestu liste.

    Trenutno Saudijci mogu slobodno putovati u samo 58 zemalja.

    Popis ovih top 10 pasoša ostaje gotovo nepromijenjen u odnosu na lani. Singapur je na drugom mjestu s mogućnošću ulaska u 192 zemlje, zatim slijedi Južna Koreja koja dijeli treće mjesto s Njemačkom za ulazak u 191 zemlju.

    Na četvrtom mjestu su Finska, Italija, Luksemburg, Španijaa, na petom su Austrija i Danska, dok su Francuska, Irska, Nizozemska, Portugal i Švedska na šestom mjestu.

    SAD i Velika Britanija su na sedmom mjestu, zajedno sa Švajcarskom, Belgijom i Novim Zelandom. Pasoši SAD i Velike Britanije su padali od 2014. godine. Vlasnici tih pasoša u teoriji mogu otići na 187 destinacija, a u stvarnosti na 61 destinaciju.

    Hrvatska je na 17. mjestu sa slobodnim ulaskom u 173 zemlje svijeta, Srbija se nalazi na 38. mjestu, Sjeverna Makedonija na 46. mjestu. Imaju ulazak u 126 zemalja, Crna Gora je na 47. mjestu i ima ulazak u 124 zemlje te konačno Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 53. mjestu i ima ulaz u 117 zemalja.

  • Funkcionerima onemogućiti duple funkcije: Transparensi ponovo pozvao na unapređenje Zakona o sukobu interesa

    Funkcionerima onemogućiti duple funkcije: Transparensi ponovo pozvao na unapređenje Zakona o sukobu interesa

    Transparensi international u BiH ponovo je pozvao Ministarstvo pravde da suštinski unaprijedi Zakon o sukobu interesa navodeći da je i Venecijanska komisija potvrdila sve nedostatke na koje je ova nevladina ukazivala još u februaru ove godine.

    Ministarstvo je tada odbilo sve ključne prijedloge koji bi doveli do unapređenja zakona u ovoj oblasti i nije odustalo od namjere da unazadi postojeći zakon i uspostavi još niže standarde od onih koje sada postoje – ističu u TI BiH.

    Dodaju da je u objavljenom mišljenju komisija predložila da se proširi definicija „bliskih rođaka“ i „povezanih osoba“, kao i da se u imovinske kartone funkcionera uključe i informacije o imovini članova porodice.

    Manjkavosti
    Takođe, kako ističu u TI BiH, Venecijanska komisija je potvrdila da je zakon manjkav u dijelu koji se tiče rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, gdje predlaže da se obezbijedi nezavisnost komisije od političkog uticaja vladajuće većine i napusti etnički princip odlučivanja.

    – Podsjećamo, Ministarstvo je predložilo da komisiju čini 10 članova, za koje nisu osigurani uslovi koji bi propisali da ne dolaze iz političkih stranaka, te je predviđeno da se odluke od značaja u prvom krugu odlučivanja donose jednoglasno. U mišljenju se posebno ukazuje i da se imenovanim funkcionerima mora onemogućiti obavljanje duplih funkcija, kao i to da budu vlasnici ili direktori privatnih preduzeća koja posluju s institucijama na nižim nivoima vlasti – upozoravaju u TI BiH.

    odsjećaju da u mišljenu Venecijanske komisije jasno stoji da zabrana paralelnog zapošljavanja ili poslovne aktivnosti za imenovane zvaničnike treba biti gotovo apsolutna i uključivati zabranu službenicima na državnom nivou da vode kompanije koje su u poslovnim odnosima s administracijom entiteta ili kantona, kao i zabranu da vode kompanije koje imaju korist od javnog novca.

    – Sve to TI BiH je predlagao još u februaru ove godine, a cijela situacija se mogla izbjeći da je usvojeno rješenje koje je već godinama u parlamentarnoj proceduri i za koje je većina međunarodnih organizacija dala pozitivno mišljenje, a koje je prošle godine podržano u Predstavničkom domu PS BiH – ističu u TI BiH.

    Zarobljena država

    Navode i da postoji veliki rizik da zakonodavci mišljenje Venecijanske komisije u dijelu u kom traži odvojeno tretiranje izabranih i imenovanih funkcionera iskoriste za slabljenje mehanizama za sprečavanja sukoba interesa, koji se prije svega odnose na zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, te potpuno relaksiranje odredbi u pogledu nespojivosti i sankcija.

    U TI BiH ističu da je Bosna i Hercegovina odavno označena kao zarobljena država, u kojoj se odluke na najvišem nivou donose na osnovu pojedinačnih interesa, a izabrani zvaničnici direktno utiču na donošenje najvažnijih odluka u zemlji i postavljaju ključne ljude u institucijama BiH.

    – Slabljenje odredbi o sukobu interesa, nespojivostima i sankcijama imalo bi poražavajuće efekte na već svakako gotovo nepostojeće mehanizme sprečavanja sukoba interesa – upozoravaju u ovoj nevladinoj organizaciji.

  • Komemoracija u Srebrenici u atmosferi pritiska na Srbiju i Republiku Srpsku

    Komemoracija u Srebrenici u atmosferi pritiska na Srbiju i Republiku Srpsku

    U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari sutra će biti održana 26. po redu centralna komemoracija žrtvama zločina nad Bošnjacima stradalim u građanskom ratu u BiH, u dijelu regiona i međunarodne zajednice okarakterisan kao genocid, koji zvanični Beograd i Banjaluka ne priznaju.

    Centralnoj komemoraciji prethodilo je niz manifestacija među kojima i prenošenje posmrtnih ostataka 19 novih žrtava, koje će sutra biti pokopane u spomen-kompleksu u Potočarima, gdje će biti klanjana kolektivna dženaza.

    Ova tradicionalna manifestacija, koja po pravilu svake godine, osim prošle kada je izostala zbog korona virusa, okuplja zvaničnike i predstavnike međunarodne zajednice ove godine se odvija u atmosferi pojačanog pritiska na Republiku Srpsku i Srbiju da priznaju da se u Srebrenici dogodio “genocid” i prečutkivanja da se u srednjem Podrinju, tokom posljednjeg rata stradalo je više od 3.500 Srba, a kojima je 7. jula održan pomen u Bratuncu, kome su prisustvovali samo zvaničnici Republike Srpske, Srbije i delegacije i predstavnici borackih organizacija.

    Zbog usvajanja Rezolucije o stradanju Srba u 20. vijeku, bošnjački predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, danas su bojkotovali komemorativnu sjednicu Skupštine opštine Srebrenica, posvećenu odavanju počasti svim žrtvama minulog rat, koja se od 2007. godine održavala 10. jula.

    Ovogodišnje obilježavanje zločina nad Bošnjacima u Potočarima, dolazi nedugo što su, najprije Crna Gora, a potom i Priština usvajili rezoluciju o priznavanju i kažnjavanju negiranja genocida, a vlasti u Beogradu ne isključuju mogućnost usvajanja istih rezolucija i u parlamentima Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

    Od odlazećeg predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka, Bošnjaci očekuju da na kraju svog mandata iskoristi svoja tzv. bonska ovlašćenja i nametne zakon o zabrani negiranja “genocida”.

    Republika Srpska, Srbi u BiH i Srbija prihvataju da se na području Srebrenice tokom protekog građanskog rata dogodio veliki zločin, ali i ne i genocid s namjerom da se srpski narod označi kao genocidni.

    Za Republiku Srpsku i Srbiju neprihvatljivo je i minimiziranje srpskih žrtava na tom i drugim područjima na prostoru nekadašnje Jugoslavije tokom posljednjeg rata za čija stradanja gotovo da niko odgovarao u haškom tribunalu.

    Da se u Srebrenici nije dogodio genocid stava su mnogi u svijetu ugledni istoričari poput Gideona Grajfa, ali i predsjedavajuće sudijskog vijeća Priske Matinbe Nijamba koja je izdvojila svoje mišljenje u presudi generalu Ratku Mladiću, osuđenom za zločin navodnog genocida na području jedne opštine.

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995., na čijem čelu je izraelski istoričar Gideon Grajf, sačinila je Izještaj na više od 1.200 stranica u kojem se navode dokazi da se u srebreničkoj regiji nije dogodio genocid.

    U Izvještaju je utvrđeno i da je u Srebrenici stradalo ne više od 3.714 žrtava, a ne više od 8.000 kako to tvrdi bošnjačka strana i dio međunarodne zajednice i, prema Grajfu, taj broj treba da bude upisan u istoriju.

    Polemike o tome da li se u Srebrenici dogodio zločin ili “genocid” traju 26 godina, kao i pritisak na Republiku Srpsku i Srbiju da to prizna i zabrani njegovo negiranje kao i tvrdnje da je Repubike Srpska nastala na genocidu.

    Srbija je tokom tih 26 godina više puta pružala ruku pomirenja Bošnjacima koja nije prihvaćena, a iskreni pokušaj da do pomirenje dođe bio je i odlazak aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića u Potočare da se pokloni žrtvama, ali je tamo dočekan kamenicama.

    Ovaj napad na tada premijera Vučića nikada nije dobio sudski epilog, počinioci i nalogodavci nisu identifikovani, a o samom događaju ćutala je i međunarodna zajednica.

    Da bi dokazao da je ruka Srbije i dalje ispružena prema Bošnjacima, Vučić je napravio i korak više i poslije napada u Srebrenici u goste pozvao trojicu tadašnjih članova Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, u Beograd, gdje im je ukazana dobodošlica.

  • Josip Brkić: BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU

    Josip Brkić: BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU

    Zamjenik ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Josip Brkić rekao je da BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU i da će Unija u bliskoj budućnosti promijeniti svoj pogled na pristupni proces zemalja regiona.

    Brkić je na panelu “Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: kako okončati karantin?” u okviru Dubrovnik foruma rekao da je BiH čvrsto predana jasno definisanim obavezama i da su reforme i njihovo provođenje “glavni pokretač pozitivnih procesa u BiH, u kontekstu evropskog puta”.

    On je naglasio da taj zahtjevan zadatak, za zemlju poput BiH, traži spremnost na vođenje konstruktivnih razgovora, postizanje kompromisa, donošenje odluka zasnovanih na punom koncenzusu, a prije svega spremnosti za preuzimanje pune odgovornosti relevantnih institucija i legitimnih političkih predstavnika u BiH.

    Brkić je dodao da EU mora na proces proširenja gledati kao na nešto vrlo važno za svoj kao i opšti interes, posebno sa geostrateškog stanovišta, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    “Brzi i učinkoviti oporavak nakon pandemije kovida 19 mogao bi da ima pozitivan učinak na proces proširenja. Zapadni Balkan u tom pogledu očekuje pomoć Brisela jer dijelimo iste temeljne vrijednosti sa EU”, istakao je Brkić.

    On je ocijenio da članice EU, usred rasprave o budućnosti Unije, nisu mogle da posvete posebnu pažnju procesu proširenja, te da taj proces nije popularna tema u nekim zemljama EU.

    Brkić je ocijenio da zastoj u otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom predstavlja, na neki način, “neuspjeh” EU.

    Na marginama Dubrovnik foruma Brkić je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, bilateralnim odnosima i saradnji, regionalnim inicijativama razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmerom, šefom diplomatije Grčke Nikolasom Dendijasom, te državnim sekretarom Kipra Korneliosom Kornelijom.

    Glavna tema 14. Dubrovnik foruma bila je uticaj pandemije kovida 19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju.

  • Online istraživanje Agencije “Sigma Solutions”: Mladi češće posežu za čašom alkohola

    Online istraživanje Agencije “Sigma Solutions”: Mladi češće posežu za čašom alkohola

    U konzumaciji alkoholnih pića u Srpskoj prednjače mlađe osobe, dok se za upotrebu cigareta radije odlučuju građani srednjih godina, a zabrinjavajući je podatak da čak pet odsto građana sedmično popije i do 14 alkoholnih pića.

    Podaci su ovo online istraživanja Agencije za istraživanje javnog mnjenja “Sigma Solutions” iz Banjaluke, koje je rađeno krajem maja na 1.246 građana Srpske, a najviše ispitanih građana bile su žene, dok se starosna struktura ispitanika kretala od 16 do 86 godina.

    Kako su naveli u ovoj agenciji, cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi koliko građani RS popiju pića u toku sedmice te koliko ispuše cigareta dnevno.

    “Kada govorimo o konzumaciji alkohola, oko 44 odsto građana ne konzumira alkohol, od četiri do sedam pića pije oko 15 odsto građana, a 12,4 odsto građana pije više od sedam pića sedmično”, rekao je za “Nezavisne novine” Strahinja Dimitrijević, direktor Agencije “Sigma Solutions”.

    On je dodao da je posebno zabrinjavajući podatak da je oko pet odsto ispitanika navelo da je u toku prethodne sedmice popilo više od 14 alkoholnih pića.

    Istraživanje “Sigma Solutionsa” pokazalo je i to da žene manje konzumiraju alkohol od muškaraca.

    “Oko 50 odsto žena i jedna trećina muškaraca naveli su da nisu konzumirali alkohol u prethodnoj sedmici”, kazao je Dimitrijević.

    Prema podacima istraživanja, oko 15 odsto žena i 40 odsto muškaraca navelo je da je popilo više od sedam pića u toku sedmice.

    Dimitrijević je naveo da podaci istraživanja ukazuju na to da mladi konzumiraju alkohol u većim količinama nego stariji građani.

    “Oko trećine mladih do 24 godine navelo je da nije popilo niti jedno piće prošle sedmice, dok, sa druge strane, to navode preko dvije trećine građana starijih od 65 godina”, rekao je Dimitrijević.

    Dodao je da je 37 odsto mladih navelo da je popilo više od četiri pića u toku prošle sedmice, dok je to učinilo 14 odsto penzionera.

    Kada je u pitanju konzumacija duvanskih proizvoda, istraživanje Agencije “Sigma Solutions” pokazuje da oko 70 odsto građana Republike Srpske ne konzumira duvan. Nadalje se u rezultatima istraživanja navodi da je neznatno više žena, 71,7 odsto, nego muškaraca, 65,5 odsto, koje ne uživaju u duvanskom dimu.

    Za razliku od konzumacije alkohola, gdje prednjače osobe u ranim dvadesetim, najveći procenat konzumenta duvanskih proizvoda je među populacijom od 35 do 65 godina.

    “Oko 40 odsto građana ove starosne kategorije izjasnilo se da koristi duvanske proizvode, dok je manji procenat, 30 odsto, konzumenata među populacijom starijom od 65 godina”, naveo je Dimitrijević.

    Dodao je da je, uzevši u obzir ove rezultate, potrebno intenzivnije raditi na prevenciji konzumacije ovih proizvoda.

    “Ako se uzme u obzir koje se sve bolesti razvijaju zbog pretjerane konzumacije alkohola i cigareta, jasno je da je potrebno intenzivnije raditi na prevenciji, posebno u dječijem i adolescentskom periodu”, rekao je za “Nezavisne” Dimitrijević.

    Istakao je da je neophodno razmišljati i u pravcima pristupa određenim ciljnim grupama, kao i o definisanju novih kanala komuniciranja.

    “Sigma Solutions”, agencija za istraživanje javnog mnjenja

    “Sigma Solutions” iz Banjaluka je agencija za istraživanje tržišta, javnog mnjenja i strateško komuniciranje, koja posluje na teritoriji BiH.

    U Agenciji je angažovan veći broj profesionalaca, prije svega psihologa i stručnjaka za medije, koje odlikuju stručnost i lični kredibilitet, a koji se u svom radu pridržavaju svih standarda poslovanja i važećih etičkih normi.

    Vakcinacija protiv kovida-19

    Prema rezultatima prethodnog istraživanja Agencije “Sigma Solutions”, 48,2 odsto ispitanika izjasnilo se pozitivno u vezi s pitanjem vakcinisanja protiv kovida-19.

    Velika je i brojka od 38,8 odsto onih koji su protiv i koji su rekli da ne planiraju da se vakcinišu. Do kraja maja ove godine svega 13 odsto ispitanika navodi da su već vakcinisani.