Kategorija: Društvo

Pravilo prema kojem vozači kamiona iz BiH mogu provesti samo 90 u 180 dana u EU izaziva sve veći revolt u ovoj branši, a upućeni kažu da će se ono negativno reflektovati na sva bh. domaćinstva, u vidu viših cijena robe koju kupujemo.

To pravilo je, inače, na snazi još od 15. decembra 2010. godine, ali transportne firme ovih sedmica i mjeseci, više nego ikad, zbog hroničnog nedostatka radne snage, traže od organa EU da vozači budu izuzeti, s tim što nema naznaka da će se to dogoditi.

Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da je ovo za njih jedno od ključnih pitanja, pored onog koje se odnosi na zadržavanje na graničnim prelazima.

“To je pitanje prvoklasnog prioriteta za Vanjskotrgovinsku komoru, koja je pokušavala još od 2018. aktivirati ovaj problem, pa kasnije 2022. godine”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, transportni sistem biće u ogromnim problemima, a neminovno će doći do povećanja troškova prevoza, koji učestvuje sa minimalno 30 odsto u cijeni svakog proizvoda.

“To će na kraju osjetiti i uvoznici i izvoznici, a onda će se prenijeti na svakog građanina, na mene, na vas, kad uđemo u bilo koju trgovinu. A refleksiju će ovo događanje imati i na proizvodnju, odnosno snabdijevanje repromaterijalima, što znači da će i naša proizvodnja trpjeti posljedice”, pojasnio je Sinanović.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da vozači već imaju probleme i bilo je i slučajeva da su bili zadržavani.

“Činjenica je da mi ionako imamo mali broj vozača, da prevoznici tereta uglavnom kubure sa njima i vrlo ih teško obezbjeđuju. Kada se uzme u obzir to da će oni određeni period moći voziti, a drugi neće, to će dodatno opteretiti naša preduzeća i oni će dio tereta morati prepustiti stranim prevoznicima”, naglasio je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Prevoznik će, dodaje, morati da ima druge vozače i to u vremenu kada ih je teško obezbijediti.

“To će biti vrlo teško obezbijediti, a transporti drugih prevozničkih kuća su sigurno skuplji. Pored toga, gubiće se vrijeme, a naši prevoznici će jedno vrijeme svoje kamione, uslovno rečeno, morati i parkirati”, kaže Ćorić.

Podsjećanja radi, prevoznici iz BiH i regiona najavili su moguću blokadu lanaca snabdijevanja sa EU. Naime, kivni su jer profesionalnim vozačima iz država regiona, gdje spadaju Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Turska, nije omogućeno izuzeće o boravku više od 90 dana u 180 dana u EU.

Prevoznici poručuju da vozač nije turista, nego je profesionalac transportne kompanije, odnosno aktivni učesnik lanca snabdijevanja, kako u uzvodnoj tako i nizvodnoj komponenti lanca vrijednosti, bilo da je riječ o uvozu robe iz EU, izvozu iz država regiona ili pružanju usluga prevoza za treće zemlje.

Lideri vodećih transportnih asocijacija sastali su se nedavno u Beogradu i usvojili niz zaključaka, iza kojeg stoje Poslovno udruženje prevoznika robe u međunarodnom drumskom saobraćaju “Međunarodni transport” Srbija, Udruženje poslodavaca transportnih preduzeća “Makam-trans” Sjeverna Makedonija, Konzorcijum “Logistika BiH”, uz podršku asocijacija prevoznika Turske, Moldavije te Crne Gore.

“Upozoravamo, ukoliko se od strane predstavnika EU i država regiona ne postigne prihvatljivo rješenje u toku prvog kvartala 2025. godine, o izuzeću profesionalnih vozača motornih vozila iz pravila 90/180 dana pod istim uslovima kao i ostalo kabinsko osoblje drugih vidova transporta definisanim Sporazumom sa EU, prevoznici će u pravo vrijeme, na pravom i optimalnom mjestu, koordinisanom akcijom sa više od 470.000 drumskih transportnih jedinica regiona, u istom danu i istoj satnici i jedinstvenim nastupom biti primorani da blokiraju lance snabdijevanja u uzvodnom i nizvodnom toku ka i iz EU. Blokada će dovesti do poremećaja svih lanaca snabdijevanja u EU”, naveli su u zaključcima.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zatražilo je informacije od osnovnih i srednjih škola u Srpskoj da li je otežano odvijanje nastave zbog snijega od jutros pada i koji je prouzrokovao brojne probleme, saznaju “Nezavisne novine”.

U skladu sa onim što Ministarstvo dobije kao povratnu informaciju, kako “Nezavisne novine” saznaju, u toku dan donijeće odluku o eventulanom prekidu nastave.

Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, kazao je da u dvije osnovne škole na području Doboja i pet na području Teslića obustaviće nastavu u drugoj smjeni zbog nemogućnosti grijanja objekata usljed nestanka struje izazvanih snježnim padavinama

Blagojević kaže da je riječ o seoskim školama, i to sa područja Doboja “Petar Petrović Njegoš” iz Boljanića i “Petar Kočić” iz Sjenine Rijeke, a sa područja Teslića “Dositej Obradović” iz Blatnice, “Prota Stevan Dušanić” iz Pribinića, “Vuk Karadžić” iz Vitkovaca, “Jevrem Stanković” iz Čečave i “Ivo Andrić” iz Đulića.

Blagojević je naveo da su navedene škole registrovale i kašnjenje sa početkom nastave zbog snježnog pokrivača na putnim pravcima.

On je rekao da su ga direktori ovih škola obavijestili da će djeca koja su došla u prvu smjenu imati nastavu po skraćenim časovima.

Nedostatak zdravstvenih radnika gorući je problem u Republici Srpskoj već godinama, a muku ne muče samo veliki centri i velike zdravstvene ustanove, već i one manje lokalne zajednice koje ni nemaju domove zdravlja, pa su primorane “posuđivati” ljekare iz susjednih mjesta.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prošle godine u šest lokalnih zajednica nije bilo zdravstvenih radnika sa visokom stručnom spremom. Kako ističu u svom biltenu, bez ljekara su bili Vukosavlje, Donji Žabar, Istočni Mostar, Kupres (RS), Osmaci i Pelagićevo.

Da bismo provjerili kakvo je stanje sada i da li mještani ovih opština u svojim mjestima imaju doktore, pozvali smo čelne ljudi nekih od pomenutih lokalnih zajednica.

Mještani Istočnog Mostara, kada im zatreba ljekar, idu u najbliži Dom zdravlja u Nevesinju koji je udaljen oko 25 kilometara, jer u ovoj opštini, kako kaže za “Nezavisne novine” načelnik Istočnog Mostara Božo Sjeran, nemaju ni ambulantu.

“Nemamo mi ni ambulantu. Imali smo prije ambulantu, pa doktor dođe povremeno, međutim to je ambulantno liječenje bez vađenja nalaza pa se nije nešto pokazalo. Tako da uglavnom ljudi idu u Dom zdravlja u Nevesinju”, kaže on i dodaje da nekada kao lokalna zajednica finansiraju i prevoz ljudima do bolnice.

Za razliku od Istočnog Mostara, malo bolja situacija je u opštini Osmaci. Radan Sarić, načelnik ove lokalne zajednice, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da u ovom mjestu postoje dvije ambulante, ali da imaju samo jednog ljekara.

“Svaki dan je ljekar prisutan, ali radi u dvije ambulante i to je problem s kojim se susreću pacijenti”, kaže Sarić.

Ljekar porodične medicine u Osmake dolazi iz Doma zdravlja Zvornik, dok za sve druge potrebe mještani ove opštine moraju ići u Zvornik, koji je udaljen nekoliko kilometara.

“Odskora smo uspjeli da obezbijedimo i stomatološku stolicu i dva-tri dana sedmično imamo i stomatologa”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Slična situacija je i u Pelagićevu, čije stanovništvo pokriva Dom zdravlja Bijeljina. Slavko Tešić, načelnik Pelagićeva, ističe za “Nezavisne novine” da samo nekoliko dana u toku godine nije bilo ljekara, ali da imaju i rješenje za takve situacije.

“U tom slučaju pacijente iz Pelagićeva pokriva ambulanta iz susjedne opštine Donji Žabar. Stanovnici su već navikli da, ukoliko ne radi doktor u Pelagićevu, idu u Donji Žabar, ili obrnuto”, kaže on i dodaje da trenutno doktorica iz bijeljinskog Doma zdravlja dolazi svaki dan iz Bijeljine na posao u Pelagićevo.

S druge strane, za sve ostale stvari mještani idu u Bijeljinu.

“To je problem koji se dešava u opštini Pelagićevo, jer smo jednostavno udaljeni 60 kilometara od centralnog Doma zdravlja”, navodi Tešić za “Nezavisne novine”.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS, ranije je za “Nezavisne novine” kazao da je veliki problem manjak ljekara, ne samo u Srpskoj, već i u regionu, jer, kako kaže, isti problem imaju Hrvatska i Slovenija, koje su u EU.

“Udruženje je kroz analizu ukazalo nosiocima zdravstvene politike da treba ozbiljnije sagledavati i planirati ljudske resurse. Tu vidimo slabost menadžera i lokalnih politika. Domovi zdravlja su odgovornost skupština, načelnika i gradonačelnika, a u planiranju ljudskih resursa domovi zdravlja i rukovodstvo moraju bliže sarađivati, s obzirom na to da je nedostatak ljekara, ali i laboranata, radioloških tehničara i sl. Moraće se promijeniti stav u smislu da, ako neke lokalne zajednice žele da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je više ulagati, prije svega u studentsku populaciju. Jedan od naših prijedloga je bio da se studenti medicine, pete i šeste godine, kroz ugovorni odnos obavežu na stipendiranje te se vrate u domove zdravlja, upoznaju sistem i rade dvije godine, pa, ako žele, karijeru nastave u bolničkom sektoru”, istakao je Kuprešak.

Poslanik Narodnog fronta Željko Dubravac uputio je pitanje Vladi Srpske i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS vezano za nestašicu lijekova u bolnicama za liječenje najtežih pacijenata, te zatražio odgovor šta poduzimaju po tom pitanju.

On je na jednoj od proteklih sjednica parlamenta Srpske upitao šta Vlada i nadležno mistarstvo čine kako bi se u kontinuitetu obezbijedila nabavka lijekova za liječenje najtežih pacijenata na, recimo klinikama onkologije i hematologije gdje su pacijenti vrlo često prinuđeni da sopstvenim sredstvima, i pored činjenice da imaju zdravstveno osiguranje, nabavljaju lijekove koji su izuzetno skupi?

– To su kategorije onih ljudi koji ne mogu da nabave jer nemaju materijalnih sredstava, ne mogu da se zaduže, što dovodi do još očajnijeg stanja i razvoja te bolesti i do jednog potpunog apsurda jer se to ponavlja sve češće i češće. Ono što je najgore je najskuplje za sve, i pacijente koji imaju osiguranje i koji daju svoj novac i za Vladu i za Fond koji refundiraju ta sredstva sa velikim zakašnjenjem koje je između 30 i 60 dana, ali se ti lijekovi nabavljaju po maloprodajnim cijenama, a ne u javnim nabavkama po znatno povoljnijim cijenama – navodi se u poslaničkom pitanju.

Odgovor mu je stigao od ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, Alena Šeranića, koji navodi kako se lijekovi redovno naručuju, kao i da se “nestašice dešavaju sporadično”.

– Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sprovodi centralizovane javne nabavke citostatika za sve bolnice već dugi niz godina, a na osnovu potreba koje iskažu same bolnice. Naglašavamo da Fond svake godine pravovremeno pokreće proceduru javnih nabavki citostatika i sve svoje obaveze prema dobavljačima izmiruje na vrijeme i u skladu sa dinamikom koja je ugovorom i definisana. Isto tako, Fond sa dobavljačima nakon što se završi procedura javne nabavke potpisuje ugovor na dvije godine upravo kako bi se obezbijedio kontinuitet snabdjevanja bolnica lijekovima – ističe se u odgovori ministra Šeranića.

Dodaje se da zbog svih mjera koje su preduzete i pravovremenog planiranja javnih nabavki, “bolnice su u kontinuitetu snabdjevene lijekovima, a sporadično se znaju desiti nestašice zbog raznih specifičnosti na koje Fond, nažalost, nema nikakav uticaj”.

Dešava se da se niko ne javi na tender
– Dakle, ukoliko se sporadično desi da nekog lijeka nema u bolnicama, to nije zbog toga što Fond nije završio proces javne nabavke ili nije izmirio svoje obaveze, već zato što kasni isporuka lijeka zbog globalnih nestašica ili zbog činjenice da se niko nije javio na tender za nabavku pomenutog lijeka – ističe Šeranić.

O izazovima sa kojima se Fond suočava kada je riječ o nabavci lijekova, navodi Šeranić, neprekidno se ukazuje kako javno tako i na svim sastancima sa nadležnim tijelima koji su zaduženi za oblast lijekova u BiH.

Posebno se, dodaje on, ističe činjenica da mnogi svjetski proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH zbog nemogućnosti ostvarivanja adekvatnog profita, zbog čega se dešava da se niko ne javi na tender.

– Tada se ponovo raspisuje javni poziv i čeka da se nova procedura završi. Osim toga, postoje i neki drugi razlozi na koje Fond ne može da utiče, poput globalnih nestašica na svjetskom tržištu, problema prilikom transporta – što je posebno izraženo zadnjih godina zbog aktuelnih dešavanja u svijetu, procedura uvoza i kontrola, interventnog uvoza, jer se nabavljaju neregistrovani lijekovi i dr. – ističe se u odgovoru.

Fond omogućio refundaciju
Takođe, kako se dodaje, prema Zakonu o javnim nabavkama BiH nabavka lijekova se tretira na isti način kao i nabavka bilo koje druge robe, što nikako ne može biti isto, jer se ne mogu porediti lijekovi koji unapređuju kvalitet života oboljelih od, primjera radi, nabavke eksera ili neke druge robe.

Međutim, ističe Šeranić, upravo zbog istog tretmana svih roba koje se nabavljaju putem javnih nabavki, proces javne nabavke zna da traje poprilično dugo, jer se dešava i to da se pojedini dobavljači žale na svaku fazu tenderskog postupka svjesno usporavajući proces nabavke.

– Kada se to uradi, proces javne nabavke mora da stane, dok Fond ne dobije zvanični odgovor na žalbu na koju se veoma često čeka duže od zakonom predviđenog roka – kaže Šeranić.

Dakle, dodaje on, iz priloženog se vidi sa kojim se sve situacijama Fond suočava kako bi bolnicama i pacijentima obezbijedio kontinuitet snabdjevanja lijekovima. Budući da Fond sprovodi proceduru javne nabavke lijekova i izdvaja sredstva za njihovo finansiranje, vrlo dobro zna koliko lijekovi koštaju.

– Međutim, ukoliko u datom trenutku zbog pomenutih situacija u bolnicama nema lijeka, još teža okolnost za pacijenta bi bila da nema pravo na refundaciju ukoliko sam kupi lijek. Zato je Fond omogućio refundaciju troškova kako bi pacijentima nadoknadili troškove ukoliko trenutno u bolnici nema lijeka – navodi Šeranić.

Na kraju, kako ističe on, jako je važno što su i predstavnici najvišeg zakonodavnog tijela pokazali zainteresovanost kada je riječ o unapređenju dostupnosti lijekova, jer se iz priloženog vidi da ovo pitanje nije samo za jednu instituciju.

– Riječ je o ogromnom izazovu sa kojima se suočavaju svi fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH, ali i u zemljama u regionu. Jako korisno je što je otvoreno navedeno pitanje, jer je svima u interesu da se tržište lijekova otvori i postane dostupno za strane proizvođače lijekova – ističe se na kraju odgovora.

Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, na današnjoj pres konferenciji osudio je tragediju koja je u petak potresla Zagreb, kada je devetnaestogodišnjak u osnovnoj školi lišio života jedno dijete. Stanić je upozorio da ovaj nemili događaj mora poslužiti kao upozorenje za cijeli region, pozivajući na hitne mjere u oblasti prevencije nasilja u školama.

„Ovakve situacije smo viđali u Americi, ali one su nam se činile daleko od srca, daleko od našeg okruženja. Nažalost, sada smo svjedoci da je ova pojava stigla u Evropu, u region, i moramo se zapitati šta je sljedeće“, izjavio je Stanić.

Podsjetio je na tragične slučajeve u Srbiji — u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i u Ribniku — navodeći da su oni potvrda da ova vrsta nasilja nije više apstraktan pojam. Pitanje koje ga duboko pogađa, kako kaže, jeste mogućnost da se sličan scenario dogodi u gradovima Republike Srpske, poput Banjaluke, Prnjavora ili Trebinja.

„Danas se obraćam kao otac troje djece, od kojih jedna ide u prvi razred osnovne škole. Ono što sam čuo i vidio za samo nekoliko mjeseci ostavilo me je bez riječi. Naše društvo je duboko poremećeno. Odnosi u porodici, školi i među prijateljima sve su slabiji, a društvene mreže samo doprinose širenju negativnih trendova“, dodao je on.

Poziv na institucionalnu akciju

Stanić je pozvao Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske da hitno okupi direktore osnovnih i srednjih škola kako bi razmotrili mogućnost uvođenja protokola i programa usmjerenih na prevenciju ovakvih incidenata. Takođe, uputio je apel Ministarstvu unutrašnjih poslova da pojača bezbjednosne mjere oko obrazovnih ustanova.

„Ne krivim ni jednu instituciju pojedinačno. Ovo je problem koji zahtijeva zajedničko djelovanje — roditelja, škola, društva i nadležnih organa. Kada se dogodi vršnjačko nasilje, umjesto da intervenišu, djeca snimaju telefonima i dijele sadržaj na društvenim mrežama. To je porazno i sramotno“, istakao je Stanić.

Konkretni koraci

Kao odgovor na ovu krizu, Stanić je najavio da će Ujedinjena Srpska iskoristiti sve svoje resurse za organizovanje stručnih rasprava i okruglih stolova, uz angažovanje pravnog tima. Cilj je, kako kaže, izrada prijedloga zakonskih izmjena koje će preko poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske biti upućene u proceduru.

„Očekujem da ćemo se kao društvo, grad i republika više posvetiti ovim pitanjima. Moramo raditi na tome da svaki roditelj bude siguran kada svoje dijete šalje u školu, bez straha da će se nešto slično dogoditi“, poručio je Stanić.

U zaključku, odbornik je naglasio važnost kolektivnog djelovanja, napominjući da nijedna mjera sama po sebi ne može riješiti ovaj složeni problem. Sve institucije i pojedinci moraju zajednički raditi na stvaranju sigurnog okruženja za djecu, kako bi ovakve tragedije ostale izuzetak, a ne pravilo.