VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Već sa prvim danima nove godine došlo je do novih poskupljenja osnovnih životnih namirinica. Poskupljuju meso, brašno, kafa, čokolada, a najavljeno je i poskupljenje goriva i pekarskih proizvoda.

    Cijene osnovnih životnih namirica su sve više, a novčanici sve tanji. Određeni proizvodi i usluge su već poskupjeli, a za druge se to tek očekuje.

    Vedran Јurišić za potrebe Saveza sindikata godinama prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica. Rast cijena, kako kaže, samo će se nastaviti.

    – Cijena ulja u novembru 2023. godine bila je 2.96 a sada je 3.10 KM, što predstavlja poskupljenje od 15 odsto. Dječije pelene su bile 25 KM, a sada su već 27 KM što je poskupljenje od šest odsto. Toalet papir je bio 4.90, a sada je 5.80 što je više za oko 4 odsto. Teletina je bila 25, a sada je 28 KM – istakao je Јurišić.

    Tako ćemo za na primjer vreću brašna, koju smo do sada plaćali 25 maraka, sada morati da izdvojimo 28. Iz Udruženja potrošača kažu da su pojedini proizvođači već počeli loviti u mutnom i neopravdano dizati cijene određenih proizvoda na štetu potrošača.

     

    – Bili smo svjedoci početkom ove godine je da je došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tako da je ulje prije Nove godine bilo 3.05, a sada iznosi oko 3.12 KM. Imamo i poskupljenje mesa, konkretno svinjskog buta bez kosti koji je bio 9 KM, a sada iznosi 12, pa čak i do do 15 KM – naveo je Dragan Јošić iz Udruženja za zaštitu potrošača Republike Srpske.

    – Ne može sve krajnji potrošač da servisira. Smatramo da bi unutar svakog, bilo da je riječ o pekarskom proizvođaču, unutar njihove firme trebalo napraviti svoje proračune i da ne idu odmah sa poskupljenjem koje su najavili – rekao je Udruženje potrošača “Don” Prijedor Zoran Petoš.

    Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini rasti za čak 10 odsto. Poskupljenje pravdaju prošlogodišnjim povećanjem minimalca i skokom cijene pšenice na berzama.

    – Cijene pšenice imaju blagi trend rasta. Međutim, imamo informaciju da će sada značajna količina pšenice stići iz Rusije u Srbiju. A kako znamo, Rusija je najveći proizviđač pšenice u Evropi, tako da će to usporiti rast cijena, ali do blagog rasta ipak mora doći zbog povećanja plata i struje – istakao je Mićo Sajlović iz “Žitoposavine”.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar prošle godine iznosila je 2.650 maraka. Sa prosječnom platom u Srpskoj građani su uspjeli da pokriju tek 54 odsto potrošačke korpe.

  • U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Srpskoj je registrovano 313 slučajeva morbila.

    Najviše slučajeva morbila registrovano je u Bijeljini, odnosno 230.

    U Banjaluci su zabilježena 32 slučaja morbila, a u Istočnom Sarajevu 15.

    U Istočnoj Ilidži je zabilježeno 13 slučajeva, dok je u Palama registrovano pet zaraženih, a u Doboju i Ugljeviku po troje, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Kotor Varoš, Modriča i Prnjavor prijavili su po dva slučaja morbila.

    Po jedan slučaj morbila prijavljen je u Pelagićevu, Mrkonjić Gradu, Laktašima, Zvorniku, Gradišci i Trebinju.

    Kada je riječ o uzrastu oboljelih, zaraza je registrovana kod 18 pacijenata mlađih od godinu dana, dok je u uzrastu od jedne do četiri godine zabilježeno 144 slučaja morbila.

    U uzrastu od 10 do 14 godina registrovano je 14 slučajeva, a od 15 do 19 godina njih osam.

    U uzrastu od 20 do 29 godina registrovano je 17 slučajeva, dok su u kategoriji 30 plus registrovana 32 slučaja.

  • Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Republika Srpska i BiH imaju relativno sačuvanu i netaknutu prirodu, što je prilika za zeleni razvoj i mogućnost otvaranja radnih mjesta u različitim sektorima privređivanja, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da je zaštita životne sredine privredni resurs koji stvara velike šanse za održivi razvoj, povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života.

    – Kao ministar nadležan za zaštitu životne sredine i kontakt osoba za klimatske promjene za BiH, želim da ukažem da se zaštita životne sredine ne smije posmatrati kao namet, nego kao nasušna potreba, ali i izuzetan privredni resurs – rekao je Vipotnik.

    Ukazao je da cilj mora biti razvoj na principima cirkularne ekonomije čiji principi podrazumijevaju stvaranje ekonomskog proizvoda uz minimalne troškove i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.

    – Kod nas je malo poznato da cirkularna ekonomija ima veze i sa elektronskom upravom, takozvanim e-razvojem. Prije svega, treba da krenemo od informaciono-komunikacionih tehnologija koje su danas ključni razvojni resurs u savremenom svijetu i koje su bile osnova na kojoj su bazirani informaciono društvo i digitalna ekonomija – pojasnio je Vipotnik.

    On je istakao da danas savremeni svijet u informaciono-komunikacionim tehnologijama sagledava posebno njihov zeleni potencijal, mogućnost da se putem tih tehnologija štede resursi, recikliraju i maksimalno iskoriste s ciljem kreiranja novih, dodatnih vrijednosti i otvaranja radnih mjesta.

    Vipotnik je naglasio da se više mora raditi u praksi, te da svijest o važnosti ove teme treba podići u političkim strukturama koje donose strateške odluke u vezi sa prioritetnim sektorima razvoja.

    – Vlada Republike Srpske predano radi na razvoju informacionog društva i digitalizaciji – naglasio je Vipotnik.

    Resorni ministar je naglasio da zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine hrane i vode za čovječanstvo predstavljaju dva velika izazova 21. vijeka.

    Ukazao je i da je svjetska populacija suočena sa problemima koji su u najvećoj mjeri posljedica čovjekovih aktivnosti i želje za profitom, višim standardom i boljim kvalitetom života.

    – Više od 50 odsto svjetske populacije živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će se taj postotak povećati na gotovo 70 odsto do 2050. godine, što znači dodatnih 2,5 milijardi stanovnika. To će, posljedično, ako ne budemo radili na inovativnim tehnologijama, dovesti do nesagledivih posljedica izazvanih zagađenjem – ocijenio je Vipotnik.

    Prema njegovim riječima, posljedice klimatskih promjena već sada nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.

    – Efikasno korištenje prirodnih resursa, uz niske emisije ugljenika, socijalna uključenost, regionalna saradnja na svim nivoima – od preduzetnika, akademskih zajednica i javnog sektora, podrška inovacijama za održiv razvoj i prepoznavanje novih tržišnih prilika – uslovi su za naš opstanak na planeti – rekao je Vipotnik.

    Vipotnik je dodao da, prema izvještajima Evropske komisije, plava ekonomija bilježi stalni rast i sa 750 milijardi evra godišnjeg prihoda i više od pet miliona radnih mjesta smatra se jednim od najvećih pokretača evropskog ekonomskog rasta i, prema projekcijama, do 2030. godine trebalo bi da raste dvostruko brže od ostatka privrede.

  • Bavarac sa srpskom dušom: Andreas Lutzenberger napustio Njemačku da bi živio u Republici Srpskoj

    Bavarac sa srpskom dušom: Andreas Lutzenberger napustio Njemačku da bi živio u Republici Srpskoj

    Andreas Lutzenberger, rođeni Bavarac, odlučio je okrenuti novi list u svom životu. Ovaj samostalni poduzetnik, poznat kao humanitarac i prijatelj srpskog naroda još od burnih devedesetih godina prošlog vijeka, napustio je Njemačku, prodao svu svoju imovinu i krenuo put Republike Srpske – zemlje u kojoj, kako kaže, vidi svoju budućnost i mjesto gdje će provesti ostatak života.

    Lutzenberger nije običan doseljenik. Njegova veza sa srpskim narodom traje već više od tri decenije. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata aktivno je učestvovao u humanitarnim akcijama, pružajući pomoć Srbima iz Krajine i drugih ratom pogođenih područja. Uprkos otporu s kojim se suočavao u svojoj domovini, njegov rad bio je nesebičan i predan. “Još devedesetih godina učestvovao sam u mnogim humanitarnim akcijama da pomognem Srbima. Bilo je teško jer sam uvijek imao otpor u Njemačkoj, ali nisam odustajao. Taj narod sam zavolio i osjetio kao svoj,” prisjeća se Andreas.

    Njegova odluka da se trajno preseli u Republiku Srpsku nije bila ishitrena. Andreas je obišao svaki dio Srpske, upoznao njene ljude, kulturu i način života. “Prepoznao sam dobrovoljno da je moje mjesto među srpskim narodom. Želim da živim i umrem među njima,” kazao je emotivno.

    Lutzenberger je kritičan prema zvaničnoj politici Njemačke, posebno kada je riječ o njenom odnosu prema Srbima i Republici Srpskoj. Smatra da je politika Berlina jednostrana, pristrasna i često vođena na štetu srpskog naroda. “Njemačka vodi politiku koja je napadački usmjerena protiv Srba i u korist Bošnjaka u BiH. Takvu politiku ne mogu prihvatiti,” ističe. Upravo zbog ovih stavova odlučio je napustiti zemlju svog rođenja, navodeći da mu njena trenutna politika ne predstavlja ni interese Njemačke, a kamoli pravedan odnos prema Srbima.

    Posebno ga boli, kako kaže, slika o Srbima koja se stvara na Zapadu. “U Njemačkoj postoje predrasude prema Srbima koje nisu tačne. Mediji ih prikazuju kao genocidan narod, a ja tvrdim da je to laž. Srbi su gostoljubiv i prijateljski narod, ljudi sa dušom. Uvjerio sam se da tom narodu pripadam,” odlučno kaže Lutzenberger.

    Njegova povezanost sa Srbima nadilazi samo riječi. Andreas je napustio katoličanstvo i prešao na pravoslavlje, osjećajući da ga ta vjera dodatno približava narodu kojem želi da pripada. “Želim da budem posmatran ne kao stranac, već kao Srbin,” poručuje, dodajući da mu je želja da bude sahranjen u Republici Srpskoj, zemlji koju doživljava kao svoju novu domovinu.

    Narod Republike Srpske već ga je prihvatio kao svog. “Primili su me kao čovjeka i brata. Svi su me razumjeli i zavoljeli, otvorili svoja vrata i ponudili ono što su mogli. Nikada im to neću zaboraviti,” kaže Lutzenberger, vidno ganut ljubaznošću i toplinom koje je doživio.

    Andreas je uvjeren da svojim znanjem, iskustvom i radom može pomoći Republici Srpskoj. Želi da doprinese njenom razvoju, i to ne samo na ekonomskom planu, već i kroz moralnu i političku podršku. “Sve što je u mojoj mogućnosti ću podržati – moralno, ljudski i politički. Želim da budem koristan ovoj zajednici koja me je prihvatila,” ističe.

    Za njega, Republika Srpska nije samo nova adresa, već mjesto gdje je pronašao mir, razumijevanje i osjećaj pripadnosti. “Narod Republike Srpske je moj narod. Tu sam našao svoj dom i svoju budućnost,” zaključuje Andreas Lutzenberger – čovjek koji je, vođen srcem i uvjerenjem, izabrao da svoj život gradi među Srbima, ljudima koje doživljava kao porodicu.

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Od sutra četiri nova skrininga u domovima zdravlja

    Od sutra četiri nova skrininga u domovima zdravlja

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra finansira četiri nove usluge skrininga u domovima zdravlja, s ciljem jačanja prevencije i zaštite zdravlja na primarnom nivou.

    Riječ je o skrininzima za rano otkrivanje dijabetesa tipa dva, kardiovaskularnog rizika, raka debelog crijeva i depresije.

    Iz FZO navode da su nove usluge omogućene izmjenom i dopunom cjenovnika zdravstvenih usluga za 2025. godinu, koji počinje da se primjenjuje od sutra, što jasno pokazuje da je Fond prepoznao važnost institucionalne podrške i finansijskog podsticaja prevencije na primarnom nivou, jer je to ključno za održavanje zdravlja svakog pojedinaca.

    – Finansiranjem usluga kojima se akcentuje prevencija i to kada, nažalost, raste broj oboljelih od malignih bolesti, hroničnih nezaraznih oboljenja i mentalnih poremećaja, dodatno se ističe važnost ovih preventivnih mjera Fonda za očuvanje zdravlja stanovništva – navode iz FZO.

    Podrška preventivnim programima, navode iz FZO, nije samo pokazatelj institucionalne odgovornosti, već i način da se zdravstveni sistem dugoročno rastereti, jer sprečavanje razvoja bolesti znatno smanjuje troškove liječenja.

    Finansiranjem ovih usluga Fond potvrđuje svoju ulogu ključnog partnera u jačanju zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite.

    – Promjene u cjenovniku jasan su dokaz da Fond aktivno prati potrebe zajednice i unapređuje svoje usluge u skladu sa savremenim zdravstvenim izazovima – navode iz FZO.

    Cjenovnik zdravstvenih usluga za 2025. godinu dopunjen je i novim uslugama koje su usmjerene na zaštitu zdravlja djece, a Fond će i dalje kontinuirano analizirati potrebe zdravstvenog sistema i u skladu sa mogućnostima uvoditi novine koje imaju za cilj sveobuhvatniji pristup u očuvanju zdravlja stanovništva.

  • Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Odluka Vlade Federacije BiH (FBiH) o minimalnoj plati, kao i uvođenje novih opterećenja nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

    “Pozivamo Vladu da preispita svoju odluku i da je što prije ukine radi očuvanja stabilnosti privrede i radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.

    Ova odluka, kako se dodaje, umjesto podsticanja rasta i razvoja privrede može da izazove kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, konkurentnosti domaće privrede, kao i dodatne pritiske na poslovnu zajednicu.

    Iz Udruženja navode da ova odluka nije bila na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH, već je iznenada stavljena pod tačkom razno na sjednicu Vlade, bez pismenog prijedloga i analize.

    Ukazuju da je Vlada FBiH usvojila ovu odluku bez konsultacija sa socijalnim partnerima, što izaziva zabrinutost za socijalni dijalog i formalnu zakonitost odluke.

    U saopštenju se podsjeća da je Udruženje predložilo da minimalna plata iznosi 1.000 KM, od čega bi oporezivo bilo 650 KM, ali da to nije prihvaćeno, što ukazuje da nije postojala volja za konstruktivnim dijalogom niti za pronalaženjem održivog rješenja.

    Iz Udruženja poslodavaca ističu da nastavljaju da se bore za stabilnost privrede svim legalnim i pravnim sredstvima kako bi ova mjera bila ukinuta.

    Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata ove godine iznosi 1.000 KM, što je povećanje za 381 KM.

  • Gradovi Srpske kroz prizmu statistike

    Gradovi Srpske kroz prizmu statistike

    U Srpskoj, procjenjuje se, živi tek nešto više od 1,1 milion ljudi. Znate li u kojima gradovima u Sprskoj je najveća gustina naseljenosti, gdje ima više penzionera, a u kojem gradu je najveća plata?

    Statistika donosi interesante podatke. Naime, u Banjaluci, Bijeljni i Prijedoru živi trećina stanovnika Srpske, odnosno 32,7%. Najviše u Banjaluci, a najmanje u Derventi.

    Podaci govore i da najveću gustinu naseljenosti imaju Banjaluka i Bijeljina, a najmanju Trebinje i Istočno Sarajevo.

    Znate li i da je najveća prosječna starost stanovništva u Prijedoru, a u Banjaluci namjanja? Inače, 43,9 godina je prosječna starost stanovništva Srpske.

    -Najviša isplaćena prosječna plata je u Banjaluci, a najmanja u Laktašima. U poređenju sa 2019. godinom, plate su najviše porasle u Banjaluci, a najmanje u Trebinju – podaci su Republičkog zavoda za statistiku za 2023. godinu.

    Osim toga, najveći broj korisnika prava na penziju je u Banjaluci, a najmanji u Derventi. Najviše penzionera u odnosu na broj zaposlenih ima Prijedor (98%), a najmanje imaju Laktaši (46%).

  • Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Mnogi građani Republike Srpske praznike su dočekali s brigom, umjesto s radošću, jer ih nova godina suočava s nizom najavljenih poskupljenja koja dodatno otežavaju svakodnevni život.

    Cijena električne energije za domaćinstva već je povećana, a rast troškova za privredu, kako upozoravaju ekonomisti, neminovno će se odraziti na cijene roba i usluga. Privredni subjekti koji koriste struju u procesu proizvodnje biće primorani da podignu cijene svojih proizvoda, što će, na kraju, najviše pogoditi potrošače.

    Osim toga, dodatni pritisak na cijene izazvaće i povećanje minimalne plate, kao i nedostatak radne snage u Srpskoj. Poslodavci moraju izdvojiti više novca za plate, što će pokušati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga.

    Kako navode mlinari, već početkom 2025. možemo očekivati rast cijene brašna. Predviđa se da će vreća brašna, koja je sada 25 KM, uskoro koštati i do 28 KM. Sličan trend pratiće i ostale prehrambene namirnice, dok zanatlije također najavljuju povećanje cijena svojih usluga.

    Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je povećanje cijene struje za privredu glavni uzrok ovog vala poskupljenja.
    – Skuplja struja povećava troškove proizvodnje, naročito prehrambenih proizvoda, što direktno pogađa građane. Trgovci će, takođe, prilagoditi svoje marže novim cijenama – kazao je Pavlović za Srpskainfo.

    Dodatno, kako navodi, smanjenje narudžbi iz evropskih zemalja stvara dodatni pritisak na domaće proizvođače, što će se takođe odraziti na povećanje cijena.

    S obzirom na već postojeće ekonomske poteškoće, građani se suočavaju s gotovo nepodnošljivim životnim troškovima. Prema podacima, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok je minimalna plata 900 KM. Iako prosječna plata doseže 1.420 KM, čak 70 odsto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa. U međuvremenu, mjesečni troškovi prehrane za četvoročlanu porodicu već su dostigli 1.200 KM.

    – Pola budžeta građana odlazi na hranu, a druga polovina na režijske troškove. Uz poskupljenja struje, očekuje se rast cijena svih ostalih usluga, od grijanja do komunalija – upozorava Pavlović.

    Takođe, Pavlović podsjeća da je prijedlog za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice na 5 odsto, dok bi za luksuzne proizvode bila povećana na 22 odsto, usvojen prije skoro dvije godine u Domu naroda. Međutim, ta mjera još uvijek nije primijenjena.
    – To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se građanima olakšao život, ali ni to nije urađeno – ističe Pavlović.

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić napominje da su rast minimalne plate i povećanje cijene struje dodatno opteretili zanatlije.
    – Troškovi poslovanja rastu, a uz to nas pritišću i brojni nameti. Ova godina biće jedna od najtežih za privredu – rekao je Bratić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, već sada su cijene zanatskih usluga znatno porasle. Frizeri su podigli cijene, građevinari naplaćuju po kvadratu, dok keramičari rade za najmanje 25 KM po kvadratu.

    Građani su ogorčeni ovim najavama.
    – Svaki dan čujemo o nekom novom poskupljenju. Struja je već poskupjela, a sada strahujemo zbog hrane i osnovnih usluga. Kako da preživi neko ko mjesečno zarađuje 1.200 KM? Ovo su za nas najgore vijesti za početak godine – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.

  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.