Kategorija: Društvo

  • U Srpskoj počela isplata dječijeg dodatka

    U Srpskoj počela isplata dječijeg dodatka

    U Republici Srpskoj danas je počela julska isplata dodatka na djecu kojom je obuhvaćeno 14.802 djece, odnosno 10.021 roditelj, koji je korisnik ovog prava, saopštio je Javni fond za dječiju zaštitu Srpske.

    Za isplatu je obezbijeđeno 1.190.051 KM.

    Počela je i isplata materinskog dodatka za 5.273 porodilje, za šta je izdvojeno 2.135.565 KM.

    Pravo na pronatalitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete ostvarila je 121 porodilja, za 100 trećerođene i 26 četvrtorođene djece.

    Za isplatu ovog prava izdvojeno je 71.700 KM.

    Za isplatu prava na pomoć za opremu novorođenčeta biće isplaćeno 177.500 KM za 695 porodilja, odnosno 710 novorođenčadi.

    Naknade za roditelja-njegovatelja ili njegovatelja primiće 509 korisnika, a za isplatu ovog prava izdvojeno je 66.012 KM.

    Na osnovu prava za refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva za juli isplaćeno je 4.755.691 KM.

  • Ušteda od 100 maraka: Ko je kupio knjige dobiće pare nazad

    Ušteda od 100 maraka: Ko je kupio knjige dobiće pare nazad

    Roditeljima koji su već kupili udžbenike za treći i četvrti razred osnovne škole, “Zavodove” knjižare vratiće novac.

    Vlada RS će ove godine podijeliti besplatne udžbenike za osnovce prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda, ali desilo se da su određeni roditelji, prije ove objave, već kupili komplet knjiga.

    Kako su naveli iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, njima će biti priznat povrat novca.

    – Svaki kupac uz priložen fiskalni račun, kao dokaz kupovine u knjižari u kojoj je kupio udžbenike, može zamijeniti udžbenike za školski pribor i opremu ili zatražiti povrat novca – pojasnili su iz Zavoda na svojoj zvaničnoj stranici.

    Ukoliko kupci nemaju sačuvan fiskalni račun, neophodno je da se jave u knjižaru gdje su kupili udžbenike i u saradnji s prodavcima usaglase detalje uvidom u arhivu prodaje i nakon toga iskoriste mogućnost povrata.

    Iz Zavoda napominju da se povrat novca može iskoristiti samo u knjižarama u kojima su udžbenici kupljeni.

    Komplet knjiga za treći razred košta 100, a za četvrti 106 KM.

    Besplatne udžbenike dobiće oko 50.000 osnovaca, što je više od 50 odsto ukupne učeničke populacije osnovnih škola u Srpskoj.

  • Petković: Inckov zakon nejasan i pun rupa

    Petković: Inckov zakon nejasan i pun rupa

    Nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH počele su da „pljušte“ i prve krivične prijave, a pravnici upozoravaju da bi, ako se nastavi tim tempom, pravosuđe moglo da se nađe u kolapsu, jer nema kapacitet da procesuira toliki broj predmeta.

    Sad već bivši visoki predstavnik Valentin Incko je 23. jula nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina, a oni koji prekrše zakon mogli bi biti kažnjeni zatvorom u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

    Isti dan kada je zakon stupio na snagu iz Tužilaštva BiH su potvrdili da su već počeli primati prijave od građana zbog kršenja navedenog zakona, te da su neki predmeti već formirani.

    Pljušte prijave
    Ubrzo nakon toga zvanično je počeo „lov na vještice“, pa su krenule da „pljušte“ i prijave protiv pojedinaca koji su na društvenim mrežama negirali genocid, a među njima se našao i novinar Branimir Đuričić. Osim njega, na meti su se našli i pojedini političari, a „lov“ je nastavljen i mimo društvenih mreža.

    Srpski političari i građani iz Srebrenice ovih dana su za Srpskainfo ispričali da je navedeni zakon dodatno podigao tenzije na tom prostoru jer se od Srba traži da se izjasne o genocidu.

    – Imam dojavu s terena da se namjerno provociraju Srbi. Imate slučajeve da naiđete na nekoga s kim ste imali neki normalan odnos i da vam kaže: „Eto, sad više ne smijete reći da nije bilo genocida“ ili da vam kaže: „'Ajde sad reci da nije bilo genocida“. U zakonu koji je nametnuo Incko nigdje ne stoji šta ako te neko namjerno provocira i pet puta te pita šta misliš o genocidu. Ima onih koji uporno ponavljaju to pitanje i kažu: “Do sada si negirao genocid, a sad ćeš u zatvor”. To ide u nedogled – tvrdi za Srpskainfo predsjednik Opštinskog odbora SDS Srebrenica, Momčilo Cvjetinović.

    Sudeći po ovome za očekivati je da će se broj krivičnih prijava u narednom periodu još povećati, pa se postavlja opravdano pitanje kako će sprovođenje „Inckovog zakona“ izgledati u praksi.

    Praksa
    Sudija Suda BiH, Branko Perić, smatra da će „Inckov zakon“ u praksi naići na prepreke, koje nisu samo političke prirode.

    – Šta ako hiljadu ljudi u političkoj kampanji odjednom negira genocid? Bojim se da naš pravosudni sistem nije sposoban da prihvati toliki broj prijava! Zakon će biti beskoristan i ismijan – kaže Perić za Srpskainfo.

    On je istakao da je Incko nametanjem ovog zakona prebacio “vruć krompir” pravosuđu, umjesto političarima. Perić kaže da je negiranje genocida politička odgovornost i da se širenje mržnje i negiranje ratnih zločina kažnjava političkim odlukama.

    – Loptica je prebačena pravosuđu, a političari i dalje šire mržnju – objašnjava Perić.

    Ističe da je Incko prepisao Zakon o negiranju genocida iz neke EU Konvencije, te da je on uopšten. Perić upozorava da je prepisivačka škola uništila pravosuđe u BiH. On smatra da će se praviti izbor prilikom prijava za negiranje genocida, te da će se na meti naći političari.

    – Kriterijum je politika, protiv nekoga će se dizati prijave, protiv nekoga ne – stava je Perić.

    Upozorava da se vraćamo u prošlost što će dovesti do još većeg iseljavanja građana iz Bosne i Hercegovine.

    – Svi će nam otići odavde, a istorija kaže da tako nestaju društva, narodi i države – kaže Perić.

    Iščašena stvarnost
    On ističe da su širenje mržnje i netrpeljivosti uveli u praksu i učinili nekažnjivim političari kako bi osvajali i zadržali vlast.

    Perić navodi da su 25 godina isti političari opstajali na vlasti na toj matrici zahvaljujući međunarodnoj zajednici, koja je njihov primitivizam i nekažnjivost uporno tolerisala.

    – U iščašenoj stvarnosti pojavio se Inckov zakon. Da li je realno očekivati da se pravosudni sistem izbori sa fašistoidnim politikama i raširenom praksom mržnje, razdora i netrpeljivosti? Teško je u to povjerovati. Odavno se zakonima u ovoj zemlji ništa ne rješava. Zna to i Incko i zbog toga čudi odluka o nečemu što, izgleda, nema šansu da uspije – poručio je Perić.

    Da su visoki predstavnici imali više pameti i smjelosti, kako dodaje on, i da su krenuli logikom političke odgovornosti za pomirenje i moralno ozdravljenje postratnog društva, morali su spriječiti nacionalizam i oživljavanje ideologije fašizma oštrim sankcionisanjem zapaljive retorike političara.

    – To je bio jedini put uspostavljanja odgovornosti u političkoj sferi. Takav pristup bi bio efikasniji i za društvo korisniji od nametanja zakona i uplitanja u osetljivu pravnu materiju. Nametanje krivičnih zakona u Evropi 21. vijeka, i to zakona koji objektivno mogu da dovedu do ograničavanja sloboda i prava čovjeka i građanina dok se ne uspostavi prihvatljiva sudska praksa, nije civilizacijski čin. To je posebno osjetljivo u zemljama koje su izašle iz duge faze partijskog jednoumlja sa iskustvima zatvorskih kazni za delikt mišljenja – poručuje Perić.

    Petković: Rupe u zakonu
    Ako izuzmemo sve ono zbog čega je navedeni zakon sporan s političke tačke gledišta, on je sporan i sa pravne strane, stav je banjalučkog advokata i potpredsjednika parlamenta Srpske, Milana Petkovića.

    On ističe da u navedenom zakonu postoji pravna praznina koja ostavlja mogućnost za različita tumačenja.

    Petković pita da li će se ovaj zakon primjenjivati na svakoga onog ko bude negirao postojanje genocida, ratnih zločina ili bude veličao osuđene osobe za ratne zločine.

    Postavlja se pitanje, kako dodaje on, da li će svako onaj ko na svojoj majici nosi lik presuđenog ratnog zločinca odgovarati za to ili će se zakon samo primjenjivati ukoliko neko proizvede mržnju, sukobe, nasilje i slično.

    – Taj momenat definisanja namjere nije dovoljno dobro obrazložen, odnosno nije dobro definisan u zakonu i samom zakonskom rešenju. Dakle, u biću tog krivičnog djela nije pravilno definisan i ostavlja veliku mogućnost i prostor tužiocu da donosi svoj stav da li postoje elementi izvršenja krivičnog djela ili ne. Mislim da se to djelo moglo, ako se željelo, kvalitetnije i bolje precizirati – smatra Petković.

    On je uvjeren da će biti ogroman broj zloupotreba kada je u pitanju sprovođenje navedenog zakona. Petković ističe da će svako ko bude na bilo koji način spomenuo ratne zločince ili negirao neke ratne zločine biti prijavljen što će dovesti do velikog broja prijava.

    – Mislim da će Tužilaštvo BiH biti zatrpano tim predmetima i da oni apsolutno nemaju kapacitet da postupaju u svemu tome s obzirom na to da se žale na nedostatak tužilaca, istražilaca i stručnih saradnika – zaključuje Petković.

  • Višković: Odgovorni za zločine nad Srbima nisu kažnjeni

    Višković: Odgovorni za zločine nad Srbima nisu kažnjeni

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da se, kada je riječ o današnjem obilježavanju 26 godina od hrvatske zločinačke akcije “Oluja” i progona Srba iz Republike Srpske Krajine, koje i ove godine zajednički organizuju Srbija i Republika Srpska, na ovakvim skupovima mora izreći činjenica da odgovorni za zločine nad Srbima nisu kažnjeni.

    “Ovdje nije bio samo progon tih ljudi sa njihovih vjekovnih ognjišta, nego su se drznuli da te ljude koji u kolonama napuštaju svoja ognjišta, uz pomoć ili logističku podršku NATO snaga, ubijaju i u tim kolonama”, podsjetio je Višković.

    Kako je naveo, ti ljudi nisu bili zaštićeni sve do Srbije koja ih je prihvatila i danas su ravnopravni građani i žive u matici.

    “Evo, u Busijama su našli svoj novi dom, tu su se smjestili. Ono što mi je posebno drago, a danas sam čuo podatak, jeste da je to mjesto proporcionalno broju stanovnika sa najviše djece, što znači da ipak zločinci nisu uspjeli u svojoj namjeri, te da Krajišnici i u Srbiji zasnivaju svoju budućnosti”, rekao je Višković novinarima u Beogradu.

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.

  • Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Blizu 28 posto ljudi koji žive u Evropskoj uniji ne mogu da priušte sedmicu dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje koje je objavila Evropska konfederacija sindikata.

    Za one čiji su prihodi blizu ili ispod praga siromaštva – uključujući milione slabo plaćenih radnika, penzionere i nezaposlene – taj je udio čak 59,5 posto, pokazalo je istraživanje.

    “Iako je u posljednjoj deceniji mogućnost odlaska na odmor porasla, većina porodica s niskim primanjima i dalje to ne može priuštiti”, saopštili su iz Evropske konfederacije sindikata u analizi koja se temelji na podacima službene statističke agencije Eurostat.

    Stanovnici Grčke čiji su prihodi ispod praga siromaštva najlošije stoje od svih EU zemalja gdje njih 88,9 posto ne mogu priuštiti godišnji odmor. Nakon njih slijede Rumunija sa 86,8 posto, Hrvatska s 84,7 posto i Kipar sa 79,2 posto.

    Analiza je takođe pokazala da sedam miliona Talijana nije u mogućnosti priuštiti godišnji odmor, 4,7 miliona Španaca, 4,3 miliona Nijemaca i 3,6 miliona francuskih radnika.

    Zamjenica generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, Esther Lynch, rekla je da odmori ne bi trebali biti luksuz za rijetke.

    “Direktivu EU-a o odgovarajućim minimalnim platama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da plate nikada ne budu tako niske”, rekla je Lynch.

    Konfederacija je istakla da je nejednakost između onih sa slabijim prihodima i onih iznad tog praga porasla u 16 država članica u posljednjih deset godina.

  • Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa primjetan je porast broja političkih partija i kandidata koji ne osvajaju nijedan glas u jednoj ili više izbornih jedinica, što je i više nego očigledan znak da se registruju isključivo radi trgovine u biračkim odborima.

    Prema zvaničnoj statistici Centralne izborne komisije BiH, 2016. godine bilo je devet političkih partija koje na jednoj ili više izbornih jedinica nisu osvojile nijedan glas, a na posljednjim izborima 2020. godine bila ih je čak 51. Slično je i sa nezavisnim kandidatima, onih koji na izborima 2016. godine nisu osvojili nijedan glas bilo je 16, dok ih je na izborima 2020. godine bilo 34.

    “I to je dokaz da ljudi žele da se bave politikom isključivo iz materijalnih razloga. Nezavisni kandidati se prijavljuju za učešće na izborima tamo gdje nemaju nikakvo uporište, a onda smo svjedoci razmjene biračkih mjesta, ali i prodaje mjesta u biračkim odborima, i to je postao biznis. Radi se o korupciji koja je neprihvatljiva i neophodno je u tom dijelu mijenjati zakon i to spriječiti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, u Bosni i Hercegovini javna je tajna da se mjestima u biračkim odborima trguje, a kako tvrde dobri poznavaoci izbornog procesa, trend prijavljivanja nezavisnih kandidata i političkih partija koje ne dobiju nijedan glas počeo je još 2004. godine. I danas, kao i ranije, nisu rijetki slučajevi da velike političke partije svoje članove prijavljuju kao nezavisne kandidate, jer po zakonu svi su ravnopravni kada je riječ o raspodjeli mjesta u biračkim odborima. Primjera radi, na prethodnim lokalnim izborima u Doboju moglo se glasati za Čapljinsku neovisnu stranku – Čapljina u srcu, a čak šest političkih subjekata, što stranaka, što nezavisnih kandidata, nije osvojilo nijedan glas. U ovoj lokalnoj zajednici jedan glas osvojilo je čak 15 političkih subjekata, uglavnom nezavisnih kandidata, dok ih je deset imalo svega dva glasa.

    “Tome treba stati na kraj i ukoliko ima volje, to se može riješiti, a koalicija ‘Pod lupom’ je tražila da se to uradi. Može se, recimo, zabraniti čovjeku da se kandiduje ako u prethodnih godinu dana nema prebivalište u toj lokalnoj zajednici ili političkoj partiji ukoliko nema aktivnu organizacionu jedinicu tamo gdje se kandiduje”, naglašava Šehić.

    I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da to što nezavisni kandidati i političke partije ne dobijaju nijedan glas demistifikuje sve naše “slabosti” na izborne malverzacije i korupciju.

    “Imati članove u biračkim odborima postao je unosan posao na kojem se prodajom može zaraditi pristojan novac. Takve političke partije i pojedinci postali su poželjne udavače za velike političke igrače koji ne pitaju za cijenu. Naš izborni zakon je izbušen na sve strane i nema rupe na koju ne bi trebalo obratiti pažnju. Strah me je da ni izmjene Izbornog zakona neće promijeniti politički mentalitet koji će iznova uvijek bušiti rupe i tražiti nove prečice”, istakla je Topićeva.

    Iz nekoliko nezvaničnih razgovora saznajemo da pojedinci i političke partije za mjesta u biračkom odboru dobijaju od 500 pa do 3.000 KM, zavisno od izborne jedinice u kojoj su se prijavili za izbore. Pored toga, po principu “ja tebi – ti meni” na terenu se dešava da pojedinac ili stranka svoja mjesta u biračkom odboru na nekom mjestu ustupi drugoj stranci koja joj zauzvrat daje mjesta tamo gdje stranka ili pojedinac imaju bazu i najveću šansu za osvajanje mandata.

  • Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da pojedini zapadni centri moći nose glavnu odgovornost za jednu od najvećih političkih kriza u BiH od završetka rata, jer su podržali nedemokratsku i anticivlizacijsku odluku Valentina Incka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH i nelegalan izbor Kristijana Šmita za visokog predstavnika.
    Linta ističe da određeni zapadni centri moći uporno pokušavaju da Srbima nametnu epitet genocidnog naroda, a istorijske činjenice nedvosmisleno ukazuju da su Srbi jedini narod nad kojim je u 20. vijeku zaista izvršen genocid i to na području nekadašnje zloglasne Nezavisne države Hrvatske.

    On navodi da brojni podaci pokazuju da Srbi ne samo da nisu počinili genocid nad Muslimanima već su imali velike žrtve širom BiH tokom građanskog rata, a to je potvrdio, između ostalih, i izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za stradanje naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine.

    “Jasno je da je krajnji cilj ukidanje Republike Srpske kao navodne genocidne tvorevine i stvaranje unitarne BiH pod dominacijom Bošnjaka. U toj funkciji je bio i Valentin Incko koji je 12 godina, kao visoki predstavnik, promovisao bošnjačke interese i često satanizovao srpski narod”, naveo je Linta.

    On dodaje da je Incko besramno, između ostalog, Dan Republike Srpske 9. januar upoređivao sa danom nastanka NDH, srpske zvaničnike sa nacistima i samo je Srbe okrivljivao za ratne strahote.

  • Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

    Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić rekao je Srni da Tužilaštvo BiH, nažalost, nastavlja hašku praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima donošenjem odluke o nesprovođenju istrage u vezi sa zločinom nad 39 Srba na području Prijedora 30. maja 1992. godine.

    Kojić je naveo da je riječ o dokumentovanom slučaju u kome su ljudi ubijani, ranjavani, a izvršen je i brutalan napad na obilježeno sanitetsko vozilo.

    “Ako to što se tada desilo u Prijedoru nema karakter zločina, šta ima?”, upitao je Kojić i dodao da ako to nije ratni zločin ne vidi svrhu rada i postojanja Tužilaštva u smislu uspostave vladavine prava i jednakosti građana pred zakonom.

    On je naglasio da ovakva praksa u pravosuđu BiH postaje iritirajuća, ali je poručio da zločin nad Srbima u Prijedoru neće biti zaboravljen, jer je, između ostalog, upisan u knjizi “Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu”, kao trajnom dokumentu.

    Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je 28. septembra 2010. godine izvještaj o napadu na Prijedor protiv Asima Muhića, Kemala Alagića, Jasmina Blaževića, Ferida Delkića, Halima Mešića, Edina Čajića, Merima Čauševića, Slavka Ećimovića, Suada Karagića, Izeta Mešića i Nedžada Babića zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika i krivično djelo organizovanje grupe ljude i podstrekavanje na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    Prema saznanjima Srne, izvještaj je teretio Muhića, Alagića, Ećimovića, Mešića i Karagića da su planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali činjenje krivičnog djela ratnog zločina nad civilima, naseljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske i licima zaštićenih međunarodnim pravom.

    Krivična djela izvršena su nad 39 lica srpske nacionalnosti i to 20 pripadnika Vojske Republike Srpske (osam njih je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno) i 19 civila (šest ubijeno, 13 ranjeno).

    U tadašnjem izvještaju, uz brojnu dokumentaciju i izjave svjedoka o svim ubijanjima i zarobljavanju vojnika i civila tog 30. maja 1992, između ostalog, zadokumentovan je i napad na policijsku stanicu i vozilo saniteta, što dodatno dokazuje apsurdnost obrazloženja Tužilaštva BiH, koje je 11 godina analiziralo dostavljenu dokumentaciju da bi na kraju donijelu odluku o nesprovođenju istrage.

  • Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Na policama prodavnica sa outlet hranom u BiH mogu se naći proizvodi i duplo jeftiniji nego u drugim prodavnicama, a za samo tri, odnosno dvije godine, radnje sa outlet hranom iz Banjaluke i Sarajeva pridobile su povjerenja građana.

    Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta “Globus” iz Banjaluke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili skeptični prema outlet hrani.

    “Nama je bilo najvažnije da im objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije godine možemo reći da smo zadobili povjerenje sugrađana”, kazala je Stojićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, najbitnije im je bilo da outlet hrana može da promijeni naviku kod ljudi da podignu svijest o pretjeranom bacanju hrane, a, kako kaže, uspjeli su da steknu povjerenje kupaca.

    Dodaju da su na samom početku imali osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

    “Sada imamo više od 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Kada smo počeli raditi, radnju od 30 kvadrata nismo mogli da napunimo robom, ali sada je situacija skroz drugačija”, rekla je Stojićeva.

    Kako kaže, sada na policama imaju sve što je potrebno jednom domaćinstvu.

    “S obzirom na to da je outlet hrana, svaki dan se na našim policama može naći drugi asortiman proizvoda, od slatkiša, preko pića, pa do higijenskih proizvoda”, rekla je Stojićeva.

    Ističe da su cijene outlet hrane niže za 50 odsto u odnosu na druge prodavnice te da rok trajanja igra ulogu.   

    Axel Alić, vlasnik Food Outleta “Yumm BiH” iz Sarajeva, za “Nezavisne” ističe da su prije tri godine otvorili prodavnicu outlet hrane te da su veoma zadovoljni poslovanjem.

    “Prošle su tri godine, a samo je na početku sve ovo bilo nepoznanica ljudima, kada su mislili da se prodaje roba sa isteklim rokom trajanja. Tek kada su uvidjeli da je 90 odsto asortimana sa rokom trajanja kao i u trgovinama, počeli su dolaziti”, rekao je Alić.

    Prema njegovim riječima, u ovoj radnji cijene su mnogo niže nego u prodavnicama.

    “Generalno, nekih 80 odsto robe je jeftinije za 40 do 50 odsto u odnosu na redovne cijene u prodavnicama, ali ima i nekih stvari koje su jeftinije 20-30 odsto. Sve zavisi od roka trajanja. Iako je sve poskupjelo, kod nas je cijena ostala ista kao kad smo otvorili radnju”, kazao je Alić. 

    Dodaje da određeni proizvodi znaju imati i duži rok trajanja nego što je to slučaj u prodavnicama.     

    Naime, kako kaže, imaju mali problem sa dobavljačima, jer nemaju dovoljno robe kojom bi popunili police.

    “Kada smo otvorili prvu radnju, sarađivali smo samo sa dvije firme, a sada ih je već oko 50. Većina njih ide na preporuku, a neki ne žele ni da sarađuju, ali uspijemo se dogovoriti”, rekao je Alić.   

    Dodaje da su bili otvorili još jednu radnju, ali su je morali zatvorili, jer nisu imali dovoljno robe. Ističe da je i ovako ova radnja skoro non-stop poluprazna.   

    “Koliko god robe da uzmete, veoma se brzo prodaje, tako da je nikad nema dovoljno”, kazao je Alić.   

    Oni ističu da pandemija virusa korona nije znatno uticala na njihov rad te da su im dobavljači svakodnevno isporučivali robu.