Nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH počele su da „pljušte“ i prve krivične prijave, a pravnici upozoravaju da bi, ako se nastavi tim tempom, pravosuđe moglo da se nađe u kolapsu, jer nema kapacitet da procesuira toliki broj predmeta.
Sad već bivši visoki predstavnik Valentin Incko je 23. jula nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina, a oni koji prekrše zakon mogli bi biti kažnjeni zatvorom u trajanju od tri mjeseca do pet godina.
Isti dan kada je zakon stupio na snagu iz Tužilaštva BiH su potvrdili da su već počeli primati prijave od građana zbog kršenja navedenog zakona, te da su neki predmeti već formirani.
Pljušte prijave
Ubrzo nakon toga zvanično je počeo „lov na vještice“, pa su krenule da „pljušte“ i prijave protiv pojedinaca koji su na društvenim mrežama negirali genocid, a među njima se našao i novinar Branimir Đuričić. Osim njega, na meti su se našli i pojedini političari, a „lov“ je nastavljen i mimo društvenih mreža.
Srpski političari i građani iz Srebrenice ovih dana su za Srpskainfo ispričali da je navedeni zakon dodatno podigao tenzije na tom prostoru jer se od Srba traži da se izjasne o genocidu.
– Imam dojavu s terena da se namjerno provociraju Srbi. Imate slučajeve da naiđete na nekoga s kim ste imali neki normalan odnos i da vam kaže: „Eto, sad više ne smijete reći da nije bilo genocida“ ili da vam kaže: „'Ajde sad reci da nije bilo genocida“. U zakonu koji je nametnuo Incko nigdje ne stoji šta ako te neko namjerno provocira i pet puta te pita šta misliš o genocidu. Ima onih koji uporno ponavljaju to pitanje i kažu: “Do sada si negirao genocid, a sad ćeš u zatvor”. To ide u nedogled – tvrdi za Srpskainfo predsjednik Opštinskog odbora SDS Srebrenica, Momčilo Cvjetinović.
Sudeći po ovome za očekivati je da će se broj krivičnih prijava u narednom periodu još povećati, pa se postavlja opravdano pitanje kako će sprovođenje „Inckovog zakona“ izgledati u praksi.
Praksa
Sudija Suda BiH, Branko Perić, smatra da će „Inckov zakon“ u praksi naići na prepreke, koje nisu samo političke prirode.
– Šta ako hiljadu ljudi u političkoj kampanji odjednom negira genocid? Bojim se da naš pravosudni sistem nije sposoban da prihvati toliki broj prijava! Zakon će biti beskoristan i ismijan – kaže Perić za Srpskainfo.
On je istakao da je Incko nametanjem ovog zakona prebacio “vruć krompir” pravosuđu, umjesto političarima. Perić kaže da je negiranje genocida politička odgovornost i da se širenje mržnje i negiranje ratnih zločina kažnjava političkim odlukama.
– Loptica je prebačena pravosuđu, a političari i dalje šire mržnju – objašnjava Perić.
Ističe da je Incko prepisao Zakon o negiranju genocida iz neke EU Konvencije, te da je on uopšten. Perić upozorava da je prepisivačka škola uništila pravosuđe u BiH. On smatra da će se praviti izbor prilikom prijava za negiranje genocida, te da će se na meti naći političari.
– Kriterijum je politika, protiv nekoga će se dizati prijave, protiv nekoga ne – stava je Perić.
Upozorava da se vraćamo u prošlost što će dovesti do još većeg iseljavanja građana iz Bosne i Hercegovine.
– Svi će nam otići odavde, a istorija kaže da tako nestaju društva, narodi i države – kaže Perić.
Iščašena stvarnost
On ističe da su širenje mržnje i netrpeljivosti uveli u praksu i učinili nekažnjivim političari kako bi osvajali i zadržali vlast.
Perić navodi da su 25 godina isti političari opstajali na vlasti na toj matrici zahvaljujući međunarodnoj zajednici, koja je njihov primitivizam i nekažnjivost uporno tolerisala.
– U iščašenoj stvarnosti pojavio se Inckov zakon. Da li je realno očekivati da se pravosudni sistem izbori sa fašistoidnim politikama i raširenom praksom mržnje, razdora i netrpeljivosti? Teško je u to povjerovati. Odavno se zakonima u ovoj zemlji ništa ne rješava. Zna to i Incko i zbog toga čudi odluka o nečemu što, izgleda, nema šansu da uspije – poručio je Perić.
Da su visoki predstavnici imali više pameti i smjelosti, kako dodaje on, i da su krenuli logikom političke odgovornosti za pomirenje i moralno ozdravljenje postratnog društva, morali su spriječiti nacionalizam i oživljavanje ideologije fašizma oštrim sankcionisanjem zapaljive retorike političara.
– To je bio jedini put uspostavljanja odgovornosti u političkoj sferi. Takav pristup bi bio efikasniji i za društvo korisniji od nametanja zakona i uplitanja u osetljivu pravnu materiju. Nametanje krivičnih zakona u Evropi 21. vijeka, i to zakona koji objektivno mogu da dovedu do ograničavanja sloboda i prava čovjeka i građanina dok se ne uspostavi prihvatljiva sudska praksa, nije civilizacijski čin. To je posebno osjetljivo u zemljama koje su izašle iz duge faze partijskog jednoumlja sa iskustvima zatvorskih kazni za delikt mišljenja – poručuje Perić.
Petković: Rupe u zakonu
Ako izuzmemo sve ono zbog čega je navedeni zakon sporan s političke tačke gledišta, on je sporan i sa pravne strane, stav je banjalučkog advokata i potpredsjednika parlamenta Srpske, Milana Petkovića.
On ističe da u navedenom zakonu postoji pravna praznina koja ostavlja mogućnost za različita tumačenja.
Petković pita da li će se ovaj zakon primjenjivati na svakoga onog ko bude negirao postojanje genocida, ratnih zločina ili bude veličao osuđene osobe za ratne zločine.
Postavlja se pitanje, kako dodaje on, da li će svako onaj ko na svojoj majici nosi lik presuđenog ratnog zločinca odgovarati za to ili će se zakon samo primjenjivati ukoliko neko proizvede mržnju, sukobe, nasilje i slično.
– Taj momenat definisanja namjere nije dovoljno dobro obrazložen, odnosno nije dobro definisan u zakonu i samom zakonskom rešenju. Dakle, u biću tog krivičnog djela nije pravilno definisan i ostavlja veliku mogućnost i prostor tužiocu da donosi svoj stav da li postoje elementi izvršenja krivičnog djela ili ne. Mislim da se to djelo moglo, ako se željelo, kvalitetnije i bolje precizirati – smatra Petković.
On je uvjeren da će biti ogroman broj zloupotreba kada je u pitanju sprovođenje navedenog zakona. Petković ističe da će svako ko bude na bilo koji način spomenuo ratne zločince ili negirao neke ratne zločine biti prijavljen što će dovesti do velikog broja prijava.
– Mislim da će Tužilaštvo BiH biti zatrpano tim predmetima i da oni apsolutno nemaju kapacitet da postupaju u svemu tome s obzirom na to da se žale na nedostatak tužilaca, istražilaca i stručnih saradnika – zaključuje Petković.
