Kategorija: Društvo

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) u prva četiri mjeseca ove godine izdali su više od 118.000 prekršajnih naloga u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Prema podacima koje su “Nezavisne novine” dobile iz resornog ministarstva, vidljivo je da je učesnicima u saobraćaju u odnosu na isti period 2021. godine izdato 22.000 prekršajnih naloga više.

“U oblasti bezbjednosti saobraćaja podneseno je 1.089 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 118.449 prekršajnih naloga. U istom periodu prošle godine izdato je 1.429 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 95.834 prekršajna naloga”, kazali su iz MUP-a Republike Srpske.

Podaci resornog ministarstva ne treba da iznenađuju, kaže Milenko Jaćimović, stručnjak iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Pojašnjava da je tome doprinijela upotreba novih informacionih tehnologija, kao i postavljanje većeg broja stacionarnih radara i kamera na većini putnih pravaca.

“Oni evidentiraju neregistrovana vozila. Tehnika je neumoljiva. A na tako nešto nisu navikli vozači u Srpskoj”, navodi Jaćimović za “Nezavisne novine”.

On je uvjeren da će se vremenom, upravo zbog upotrebe i pooštravanja kontrola, smanjiti broj nesavjesnih vozača.

Kada je u pitanju naplata novčanih kazni za saobraćajne prekršaje ili za prekršajne naloge koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS do kraja aprila ove godine, iz Poreske uprave RS u odgovoru za “Nezavisne novine” poručuju da ne vode posebnu evidenciju ovih naloga, već da na adresu Uprave stižu sve neplaćene kazne koje im dostave nadležni sudovi.

Takođe ističu da Poreska uprava vrši samo prinudnu naplatu neplaćenih prekršajnih naloga, uključujući i kazne za saobraćajne prekršaje.

“U prva četiri mjeseca ove godine naplaćeno je 10,9 miliona maraka po osnovu novčanih kazni za prekršaje i troškove prekršajnog postupka za prekršaje propisane zakonom, a po osnovu prekršajnih naloga koje su Poreskoj upravi Republike Srpske dostavili nadležni sudovi. Po istom osnovu, u istom periodu prošle godine naplaćeno je 8,7 miliona KM”, navode iz Poreske uprave RS.

Pojašnjavaju da u postupku prinudne naplate preduzimaju mjere poput blokade žiro računa, obustave na lična primanja obveznika, pljenidbu pokretnih ili nepokrenih stvari, kao i upis hipoteke na nepokretnu imovinu.

Ipak, nije rijedak slučaj da oni koji krše zakone u saobraćaju ostaju nekažnjeni.

Jaćimović kaže da vozači i te kako znaju koristiti sve moguće pravne i tehničke nedostatke koji postoje u našem zakonodavstvu.

“Uvijek ima određenih rupa u zakonu, gdje je, da tako kažem, ostavljeno prostora da višestruki povratnici u činjenju krivičnih djela prođu nekažnjeno. Međutim, imamo mi i druge zakone koji omogućavaju i zapljenu vozila kojim upravlja taj višestruki povratnik ili lice koje ima veliku sumu nenaplaćenih kazni”, ističe Jaćimović.

Pune ruke posla MUP Republike Srpske imao je i kada je u pitanju narušavanje javnog reda i mira. U periodu januar – april podnesen je 191 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a izdat je 1.261 prekršajni nalog.

To je, kako kažu iz resornog ministarstva, ipak nešto manje u odnosu na prošlu godinu.

“Najbrojniji prekršaji u oblasti javnog reda i mira bili su tuča i fizički napad (24,3 odsto od ukupnog broja prekršaja), vrijeđanje (17,6 odsto), i svađa, vika, vriska i nepristojno ponašanje (12,5 odsto)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz MUP-a RS.

Građani Republike Srpske kršili su zakon i kada je u pitanju posjedovanje oružja i municije. Po ovom osnovu, zaključno sa 30. aprilom, izdato je 28 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a uručena su 44 prekršajna naloga.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti sunčano, veoma toplo, lokalno i vruće, sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha i do 35 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, sunčano i toplo, tokom dana lokalno i vruće, dok će uveče doći do porasta oblačnosti sa sjeverozapada zemlje, koje će tokom noći na utorak zahvatiti sjeverne i sjeveroistočne predjele, uz pojavu kratkotrajne kiše ili pljuskova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 12 stepeni, a maksimalna od 28 do 33, lokalno na sjeveru do 35, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, duvaće slab do umjeren vjetar, jugozapadnog smjera.

Temperatura vazduha izmjerena u 14 časova: Bjelašnica 12, Kalinovik 22, Han Pijesak 23, Sokolac 24, Gacko i Mrakovica 26, Sarajevo, Tuzla, Mrkonjić Grad i Srebrenica 27, Bileća, Rudo i Foča 28, Prijedor, Višegrad i Ribnik 29, Bijeljina, Trebinje, Neum, Novi Grad i Srbac 30, Banjaluka 31 i Mostar 32 stepena Celzijusova.

Prognani Srbi sa područja Hrvatske i FBiH ni nakon 27 godina od završetka rata ne mogu da ostvare imovinska, statusna i druga prava koja su imali prije sukoba, a u Zagrebu i Sarajevu nema političke volje za obezbjeđivanje njihovog održivog povratka, ocijenio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Svjetskog dana izbjeglica.

On smatra da je ključno da Vlada Srbije pokrene suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i Sarajevom i da, ako je potrebno, budu formirane i međudržavne komisije kako bi se došlo do sveobuhvatnih, pravičnih i trajnih rješenja.

Temelj tog dijaloga, prema njegovim riječima, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno, Aneks “G” tog sporazuma, u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a da se svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim.

Linta je podsjetio da je iz Hrvatske protjerano više od pola miliona Srba, koliko i iz FBiH, ali da se mali broj njih vratio na svoja ognjišta.

-Procjena je da će popis stanovništva u Hrvatskoj pokazati da u toj zemlji ne živi više od 150.000 Srba, dok ih je prije rata bilo više od 700.000, dok u FBiH živi oko 50.000 Srba – rekao je Linta.

Smatra da to jasno pokazuje da u Zagrebu i Sarajevu nije bilo političke volje da se obezbijedi održiv povratak prognanih Srba i da Zagreb i Sarajevo vode politiku “cementiranja etničkog čišćenja”.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba Đorđe Radanović izjavio je da Srbi izbjegli iz FBiH i 27 godina nakon završetka rata u BiH teško ostvaruju svoja prava u tom entitetu, a sada su suočeni i sa otimanjem imovine putem takozvane harmonizacije zemljišnih knjiga.

-Srbi izbjegli iz FBiH su ljudi koji su ostali ni na čemu – ne mogu da vrate zemlju, kuće su im srušene i popaljene, na groblja ne mogu da odu jer ih napadaju lokalni Bošnjaci – rekao je Radanović Srni.

On je podsjetio da Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da svakom licu koje je imalo imovinu u BiH ona mora biti obnovljena ili da mu bude nadoknađena šteta, te istakao da je Bošnjacima u Srpskoj to uspjelo, ali da Srbi teško ostvaruju svoja prava u FBiH.

Radanović je istakao da su Srbi izbjegli sa područja FBiH, pored krajiških, prognanih iz Hrvatske, najveći stradalnici ratova na teritoriji bivše Jugoslavije.

On je ukazao da su Srbi u FBiH suočeni sa otimanjem zemlje putem takozvane harmonizacije zemljišnjih knjiga koja se u FBiH vrši tako da samo objavljuju poziv u Službenom glasniku, bez da lično pozovu lice ili pošalju poziv poštom.

On je naveo da u FBiH postoje 163 naselja koja su 1991. godine bila čisto srpska, a koja su potpuno srušena do te mjere da kamen na kamenu nije ostao.

-Imamo crkve koje ni dan-danas nisu obnovljene, poput one u selu Vrelo, pored Cazina. Imamo sječu šume koja je u vlasništvu Srba, a da policija ne reaguje – rekao je Radanović.

On je napomenuo da su tu i stalna zastrašivanja Srba.

-Suočeni smo sa rušenjem groblja, spomenika. Evidentirani su i napadi na objekte SPC, naročito na području Sarajevskog kantona. Imali smo i napade na Srbe tokom obilježavanja pravoslavnih praznika, od kojih i onaj tokom proslave Ilindana u Požarnici kod Tuzle, kada je lokalni musliman pucao u vazduh i pobjegao – naveo je Radanović.

Radanović je napomenuo da srpska djeca u FBiH ne mogu da uče ćirilicu.

Radanović je podsjetio da su na teritoriji FBiH živjele 542.000 Srba prije rata, po popisu iz 2013. godine 56.550, a u ovoj godini ih, kaže, nema više od 40.000.

I predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković smatra da odnos vlasti Hrvatske prema Srbima povratnicima nije promijenjen, jer Hrvatska i dalje striktno vodi računa da broj Srba u toj zemlji ne pređe 3,5 odsto stanovništva.

-Oni drže svoj standard i striktno vode računa da u Hrvatskoj nema više od 3,5 odsto Srba. Prema popisu iz 1991. godine Srba je u Hrvatskoj bilo 12,7 odsto, a sada je to 3,5 odsto i to je politika Franje Tuđmana iz 1990. koja se i danas sprovodi – rekao je Žarković Srni povodom Svjetskog dana izbjeglica.

Govoreći o vraćanju imovine Srbima u Hrvatskoj, Žarković je rekao da su vraćene kuće, od kojih su neke i obnovljene, naglasivši da je pitanje stanarskih prava i dalje neriješeno i da će očigledno tako ostati do daljeg.

Žarković je rekao da je zbog optužnica protiv Srba koji se nalaze van Hrvatske, a koji su bili stanovnici Republike Srpske Krajine, i dalje nesiguran povratak u Hrvatsku, jer se do sada pokazalo da ko god se od lica na optužnicama vratio, bio je uhapšen i najmanje tridesetak dana proveo u hrvatskim pritvorima.

Prema njegovim riječima, odnos vlasti Republike Srpske prema izbjeglim Srbima iz Hrvatske je takav da su mnoga prava tih lica riješena.

-Stalo se sa deložacijama iz kuća koje su zamijenjene za kuće u Hrvatskoj – dodao je Žarković.

U Srbiji je juče registrovan prvi importovan slučaj majmunskih boginja, a Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” ranije je uputio zdravstvenim ustanovama stručno-metodološko uputstvo o virusu majmunskih boginja.

Slučaj je dijagnostički prepoznat i terapijski zbrinut, a laboratorijska dijagnostika sprovedena na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

Inače, u uputstvu “Batuta” opisani su sumnjiv, vjerovatan, potvrđen i odbačen slučaj majmunskih boginja, kao i postupanje sa osobom kod koje je bolest potvrđena, ali i sa osobama koje su bile u kontaktu sa oboljelim.

Ističe se da kontakti zaraženih osoba treba da prate svoju temperaturu dva puta dnevno, kao i da asimptomatski kontakti mogu da nastave rutinske svakodnevne aktivnosti kao što su odlazak na posao i u školu, ali ne smiju da napuštaju mjesto boravka tokom perioda nadzora.

Za djecu predškolskog uzrasta preporučuje se privremeno izdvajanje iz kolektiva – vrtić ili drugo.

Kao sumnjivi slučaj definiše se svaka osoba koja se javi sa neobjašnjivom akutnom ospom i koja ima jedan ili više od navedenih simptoma ili znakova koji su se javili najranije 15. marta ove godine.

Simptomi su glavobolja, nagli porast tjelesne temperature veće od 38 stepeni, limfadenopatija (uvećani limfni čvorovi), mijalgija (bolovi u mišićima i tijelu), bol u leđima, astenija (hronična iscrpljenost organizma i pospanost koje se ne popravljaju ni nakon odmaranja).

Kako se navodi, vjerovatan slučaj je osoba koja ispunjava definiciju slučaja sumnje i jedno ili više od sljedećeg: epidemiološka povezanost (izloženost licem u lice, uključujući zdravstvene radnike koji nisu koristili ličnu zaštitnu opremu), direktan fizički kontakt sa kožom ili kožnim lezijama, uključujući seksualni kontakt.

Zatim, kontakt sa kontaminiranim materijalima kao što su odjeća, posteljina ili pribor vjerovatnog ili potvrđenog slučaja majmunskih boginja unutar 21 dan prije pojave simptoma, istorija putovanja u zemlju endemsku za majmunske boginje unutar 21 dan prije pojave simptoma, zatim više seksualnih partnera ili seksualni odnos sa nepoznatom osobom unutar 21 dan prije pojave simptoma.

Takođe, pozitivan rezultat serološkog testa na Orthopoxvirus, u odsustvu vakcinacije protiv velikih boginja ili druge poznate izloženosti Orthopoxvirus-ima, hospitalizovan/a zbog bolesti.

Kako se navodi, potvrđen slučaj je onaj koji ispunjava definiciju slučaja sumnje ili vjerovatnog slučaja i laboratorijski je potvrđen virus majmunskih boginja testom lančane reakcije polimeraze (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

Odbačeni je onaj ili vjerovatan slučaj sa negativnim rezultatom na testu lančane reakcije polimeraze u realnom vremenu (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude ispitan i izolovan ukoliko se potvrdi dijagnoza sve dok lezije na koži ne pređu u fazu kruste, ispod kojih, kada otpadnu, ostaje svjež sloj kože.

Usljed specifične klinice slike tog oboljenja, osobe sa sumnjom na majmunske boginje mogu da se jave na pregled u različitim zdravstvenim ustanovama, a ne samo ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite, izabranog ljekara (dermatovenerologija, klinike i odjeljenja za infektivne bolesti, akušerstvo i ginekologiju, urologiju, odjeljenja hitne pomoći i drugo).

U uputstvu se navodi da je, ako se sumnja na majmunske boginje, potrebno obaviti klinički pregled pacijenta uz primjenu propisanih mjera zaštite, zatim prikupiti informacije od pacijenta o mogućim izvorima infekcije i prisustvu slične bolesti u zajednici, kao i bliskim kontaktima.

Takođe, potrebno je informisati teritorijalno nadležni institut/zavod za javno zdravlje i u konsultaciji sa epidemiologom organizovati transport i izolaciju lica do najbližeg infektivnog odjeljenja ili bolnice, kao i bezbjedno uzimati i slati uzorke za laboratorijski pregled na majmunske boginje prema uputstvu Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude izolovan tokom infektivnog perioda, odnosno tokom prodromalnog i osipnog stadijuma bolesti.

Zdravstveni radnici koji njeguju i liječe slučaj sumnje, vjerovatni ili potvrđeni slučaj majmunskih boginja primjenjuju standardne mjere zaštite i mjere zaštite od infekcija koje se prenose kontaktom.

Preporučuje se brza izolacija slučajeva sumnje ili potvrđenih slučajeva u prostoriji sa adekvatnom ventilacijom, namjenskim kupatilom i kad god je to moguće posebnim osobljem.

Preporučena lična zaštitna oprema uključuje rukavice, ogrtač ili mantil, medicinsku masku i zaštitu za oči, a pacijenti, takođe, treba da nose medicinsku masku kada dolaze u blizak kontakt sa zdravstvenim radnicima ili drugim pacijentima, kad god je to moguće.

Zavoj ili kompresa se mogu koristiti za pokrivanje lezija na koži kako bi se potencijalni kontakt sa lezijama sveo na minimum.

Skidanje i odlaganje LZO potrebno je obaviti prije napuštanja izolacionog prostora/sobe u koju je pacijent primljen, a mjera izolacije se primjenjuje do prestanka simptoma.