VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Zbog neizmirenih poreskih obaveza, javne ustanove i preduzetnici u Republici Srpskoj duguju milione KM.

    Među najvećim poreskim dužnicima u Srpskoj su javne zdravstvene ustanove i firme kod kojih su pokrenuti postupci stečaja ili likvidacija.

    Deset najvećih dužnika, od kojih su sedam zdravstvene ustanove, zaključno sa 30. aprilom ove godine, duguju 322,93 miliona KM. Listu 10 najvećih dužnika, pored zdravstvenih ustanova, zatvaraju “Birač” iz Zvornika, koji je u stečaju, “Swisslion IAT” A.D. Trebinje i “UNIS fabrika cijevi” A.D. Derventa.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, zbirni dug svih poreskih obveznika na kraju prošle godine premašio je 1,2 milijarde KM.

    “Ukupne dospjele, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose na dan 31. decembra 2021. godine iznosile su 1,257 milijardi KM”, kazali su iz Poreske uprave za “Nezavisne novine”. Iz ove uprave, ipak, poručuju da je u posljednje tri godine djelimično zaustavljeno gomilanje poreskih dugovanja.

    “Ukupan dug na kraju prošle godine smanjen je za oko 50 miliona KM”, navode iz ove uprave.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da podaci Poreske uprave pokazuju da su zdravstvene ustanove u odnosu na prethodni period smanjile svoja dugovanja, ali da je to i dalje ogroman teret koji rukovodstvo tih ustanova ne može riješiti bez pomoći nadležnih.

    “To je nešto što budžet ako se vodi na transparentan i efikasan način može podnijeti. Imamo ovdje dva pitanja… Taj dug će se u jednom trenutku morati skinuti s leđa zdravstvenih ustanova zato što one objektivno nisu u stanju da ga vrate. A drugo pitanje koje treba postaviti je odgovornost menadžmenta tih ustanova i zašto su uopšte dozvolili da se generiše tako veliki dug”, naglašava Đogo.

    I kod javnih preduzeća, navodi on, je slična situacija po pitanju neisplaćenih poreskih obaveza.

    “Javna preduzeća u principu treba da postoje da pružaju neke usluge na tržištima gdje postoji tzv. prirodni monopol, dakle tamo gdje ne mogu nastupiti dvije ili više kompanija gdje bi jedna kompanija u privatnim rukama iskoristila monopolističku poziciju i nametnula neke cijene koje bi bile neopravdano visoke. Ovdje se postavlja pitanje da ako vam je neko dao monopolističku poziciju, kako je moguće da vi generišete dug. Prosto se to ne može očekivati”, smatra Đogo.

    Iz Poreske uprave RS ističu da je prinudna naplata jedan od mehanizama koji ima uprava kada pokušava da dođe do svojih potraživanja. Tom postupku, pojašnjavaju, prethodi slanje opomene poreskim obveznicima. Ukoliko i to ne pomogne, kreće se sa blokadom žiro računa, obustavom primanja obveznika, pljenidbom gotovine, kao i pokretnih ili nepokretnih stvari.

  • U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    Tokom prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je od alkoholnih pića najviše uvezeno piva, dok je iz BiH u druge zemlje najviše plasirano rakije i žestokih pića.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je 62.707.948 kilograma alkohola vrijednosti 73.867.706 KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, dominira uvoz piva i žestokih pića, poput rakije, likera i drugih.

    “U toku prvih pet mjeseci ove godine uvezena su 56.429.323 kilograma piva dobijenog od slada vrijednosti 45.249.852 KM. U istom periodu ove godine uvezeno je 2.712.710 kilograma vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa ukupne vrijednosti 12.164.124 KM. Ove godine je uvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola manjim od 80 odsto, kao što su rakije, likeri i ostala alkoholna pića, i to 1.886.904 kilograma ukupne vrijednosti 13.847.889 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    Kako se ističe u ovim podacima, tokom ove godine najviše alkohola u Bosnu i Hercegovinu je došlo iz Srbije, i to za ukupno 28.681.455 KM.

    “Nakon Srbije, slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to za 18.810.051 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    S druge strane, u toku prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine je izvezeno ukupno 5.696.216 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 13.496.236 KM.

    “Od ovog broja najviše je izvezeno rakije, likera i ostalih alkoholnih pića, i to 778.050 kilograma vrijednosti 7.648.461 KM. Zatim slijedi izvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina u iznosu od 3.256.538 KM, te izvoz piva za iznos od 2.587.549 KM”, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Najviše alkohola smo u toku ove godine izvezli u Srbiju, i to 4.534.969 KM.

    “Nakon Srbije, najviše alkohola je izvezeno u Hrvatsku za 3.627.429 KM, te Slovačku za 2.882.020 KM”, ističe se u ovim podacima.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da ovi podaci pokazuju da je uvoz alkohola iz Srbije i Hrvatske, ali i plasiranje ovih proizvoda u ove zemlje dokaz tradicije.

    “Pored tradicije da uvozimo, ali i izvozimo alkohol u Hrvatsku i Srbiju, dokaz je i to da jednostavno na ovom podneblju imamo isti ukus za ove vrste pića. Kada govorimo o pivu, normalno je da se pivo iz Hrvatske i Srbije pije kod nas, a tako isto da se naše domaće pivo pije u tim zemljama”, pojasnio je Raković.

    Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ima potencijal za veći izvoz alkohola, s obzirom na to da je mnogo veći uvoz od izvoza, Raković odgovara da je moguće, ali veoma teško.

    “Možda bi se moglo nešto učiniti na tome da se više izvozi pivo i da se obogati ponuda u regionu. Što se tiče vina i žestokih pića, i tu ima potencijala, ali ne vjerujem da možemo nešto više učiniti kako bi se taj izvoz drastično povećao”, zaključio je Raković.

  • Naučnici zatečeni otkrićem da ćelije krvi nastaju iz dva različita izvora

    Naučnici zatečeni otkrićem da ćelije krvi nastaju iz dva različita izvora

    Naša tijela su toliko komplikovana da čak i najvitalniji i dobro proučeni sistemi i dalje iznenađuju naučnike. Studija sprovedena na miševima, otkrila da ćelije krvi sisara, možda potiču iz dva različita izvora.
    Istorijski gledano, ljudi su vjerovali da većina naše krvi potiče od veoma malog broja ćelija koje na kraju postanu krvne matične ćelije, takozvane matične ćelije hematopoeze, objašnjava provesor Fernardo Kamarago, molekularni biolog sa Univerziteta Harvard koji je učestvovao u istraživanju.

    “Bili smo iznenađeni kada smo pronašli još jednu grupu progenitornih ćelija koje ne potiču od matičnih ćelija. One čine većinu krvi u fetalnom periodu, sve do mladog odraslog doba, a zatim postepeno počinju da se smanjuju”, dodaje Kamarago. Ove ćelije su poznate kao embrionalni multipotentni progenitori (eMPP).

    Matične ćelije hematopoeze se formiraju u ranom razvoju iz ćelija koje oblažu arterije. Ranije se smatralo da se eMPP odvajaju od ovih ćelija u nekom trenutku u ranom razvoju.

    Koristeći nedavno razvijene tehnike genetskog barkodiranja, biomedicinski naučnik sa Harvardskog univerziteta, Sašin Patel i njegove kolege, uspejli su da prate ćelije koje se dijele kako bi vidjeli da matične ćelije hematopoeteze i eMPP nastaju iz iste obloge.

    Da bi to uradili, istraživači su ubacili dijelove DNK sekvenci koje je lako detektovati na mjesto u genomu ćelije miša koje bi se prenijelo na sve njihove ćelijske potomke, prenosi “B92”.

    Ovo im je omogućilo da prate poreklo svih svojih ciljnih ćelija, otkrivajući eMPP podeljene na ćelije odgovorne za većinu limfoidnih ćelija (određeni tip belih ćelija) kod miševa u razvoju. Čini se da su ove eMPP ćelije majke mnogih imunoloških krvnih zrnaca, uključujući bela krvna zrnca (B i T ćelije).

  • I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje na sve lokalne zajednice da povećaju plate vaspitačima u vrtićima i zaposlenima u ustanovama kulture u Srpskoj čiji rad se finansira iz budžeta opština i gradova.

    Apelujemo i ovaj put na sve lokalne zajednice da pronađu način da povećaju plate, zbog galopirajuće inflacije. Mi smo kao sindikat preuzeli sve kako bi do toga i došlo, što je i preporuka Saveza opština i gradova. Međutim, ono što je bitno u ovom trenutku jeste da Ministarstvo prosvjete i kulture RS, odnosno Vlada RS i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, moraju i trebaju da potpišu posebne kolektivne ugovore, kako bismo na kvalitetan način definisali početne koeficijente i početne cijene rada i kako bi učinili prvi korak u ujednačavanju ovih ljudi u cijeloj Republici Srpskoj. Takvi kolektivni ugovori već postoje i ne tražimo ništa više – poručio je Dragan Gnjatić, predsjednik ovog Sindikata.

    Članovi Regionalnog odbora i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS traže od Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture u Vladi RS, da što prije potpiše Posebne kolektivne ugovore za zaposlene u predškolskim ustanovama Republike Srpske i ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

    Poručuju da im je jasno da Vlada, odnosno resorno ministarstvo ne može nametnuti lokalnoj zajednici koeficijente i primanja, ali “takvi kolektivni ugovori postoje i zato je važno načiniti prvi korak, jer je situacija zaista teška.”

    Gnjatić podsjeća da se o ovoj temi konstantno priča već šest mjeseci.

    Draginja Bradašević, predsjednica Sindikalne organizacije JPU „Naša radost“ Modriča, poručuje da su radnici nezadovoljni.

    – Želim da istaknem nezadovoljstvo radnika u predškolskim ustanovama, jer nama plate nisu povećane. Svi ostali su dobili kakvo-takvo povećanje, a mi smo pali na dno. Zato očekujemo da se u kratkom roku riješi i naše pitanje i da dobijemo povećanje plata – poručuje ona.

  • Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Prije nekoliko dana mnoga mjesta u Sloveniji ostala su bez goriva. Nadležni u zemljama regije smatraju da se nestašice mogu pojaviti jer građani na rast cijena reagiraju gomilanjem. Kakva je situacija u našoj državi pitali smo institucije.

    U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.

    Rezerve nafte u Federaciji BiH

    “Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima”, kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.

    U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave “obaranjem tendera”, čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.

    “I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade”, ističe Zornić.

    Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.

    “Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara”, ističe Zornić.

    Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.

    “Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju”, kazao je predsjednik uprave NTF-a.

    Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.

    “Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao”, zaključio je Zornić.

    Robne rezerve Republike Srpske

    Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

    “Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.

    Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:

    osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
    industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
    određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
    energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
    “Takođe, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

    Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
    Roba za potrebe privrede,
    Nafta i naftni derivati.
    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.

    “Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona”, objasnili su iz ministarstva.

    U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.

    Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).

  • SZO o majmunskim boginjama: Da li su globalna opasnost?

    SZO o majmunskim boginjama: Da li su globalna opasnost?

    Majmunske boginje još nisu globalna zdravstvena opasnost, presudila je, poslije dvodnevne rasprave Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), iako je generalni direktor Tedros Adhanom Gebrejesus rekao da je duboko zabrinut zbog izbijanja zaraze.

    “Duboko sam zabrinut jer je ovo je očigledno evoluirajuća zdravstvena prijetnja koju moje kolege i ja u Sekretarijatu SZO izuzetno pažljivo pratimo”, poručio je Tedros u subotu, prenosi Rojters.

    Oznaka “globalno vanredno stanje” trenutno se odnosi samo na pandemiju virusa korona i tekuće napore da se iskorijeni poliomijelitis, a zdravstvena agencija UN je, nakon rasprave međunarodnih stručnjaka, odustala od primjene ovih mjera na epidemiju majmunskih boginja.

    Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: zbog kovida-19 (2020.), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019.), širenja virusa Zika (2016.), poliomijelitisa ili dječija paraliza (2014.), zbog epidemije ebole u Zapadnoj Africi (2014.) i širenja H1N1 virusa ili svinjskog gripa koji je izazvao pandemiju (2009.).

    U slučaju proglašenja globalne zdravstvene opasnosti bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje s ciljem da se ograniči dalje širenje bolesti, što bi istovremeno bio signal pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi.

    SZO definiše vanrednu situaciju u sferi javnog zdravlja od međunarodnog značaja, kao “vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usled globalnog širenja bolesti koje potencijalno zahteva koordinisan međunarodni odgovor”.

    Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus je ukazao ranije da je “jasno da postoji neobična situacija” jer se virus ponaša drugačije, a majmunske boginje se pojavljuju u sve većem broju država što zahteva koordinisan međunarodni odgovor.

  • Vlada će postupati u skladu sa zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima

    Vlada će postupati u skladu sa zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima

    Vlada Republike Srpske postupaće u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima Srpske koji stupa na snagu 28. juna i poštovati propisane obaveze, s obzirom da je taj zakon usvojila Narodna skupština i prošao je sve predviđene procedure, rečeno je danas Srni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite.

    “Zakonom je predviđeno uspostavljanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, a propisano je da Vlada Srpske u određenom roku imenuje direktora i druga tijela agencije, što će biti poštovano”, navode u resornom ministarstvu.

    Podsjećaju da je proces osnivanja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH trajao godinu dana od trenutka stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, iako se osnivanje te agencije oslanjalo na do tada postojeću Agenciju za lijekove Republike Srpske i na njen rad.

    “Kako je i ranije rečeno iz Vlade Republike Srpske, donošenje Zakona o uspostavljanju Agencije za lijekove Republike Srpske motivisano je prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaciji i vremenu pandemije virusa korona”, navode u resornom ministarstvu.

  • Patrijarh Porfirije: Vjera – temelj života na ovim prostorima

    Patrijarh Porfirije: Vjera – temelj života na ovim prostorima

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije istakao je danas u Tuzli da je vjera ono na čemu se zida život ljudi na ovim prostorima.

    Patrijarh srpski je u obraćanju vjernicima u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli istakao da je uz pomoć vjere uvijek postojala sposobnost ljudi da bez obzira na teškoće istinski vole drugoga čovjeka.

    On je istakao da je zajedničko za sve ljude koji ovdje žive – i hrišćane i katolike i muslimane, da imaju svoje mjesto i hram u koje dolaze i mole se Bogu kako bi prevazišli teškoće sa kojim se suočavaju.

    Njegova svetost je naglasio da ljudi postoje da bi jedni sa drugima živjeli i imali mogućnost da upoznavajući jedni druge – upoznaju i Boga, kao i obrnuto.

    • Budući da ovdje žive ljudi koji vjeruju u Boga potpuno je jasan i definisan sistem vrijednosti koji proističe iz te vjere, a u odnosu na koji se izgrađuje naš život. Kad kažemo “izgrađuje naš život” tu mislimo na odnos prema svemu što je oko nas i u nama – rekao je patrijarh srpski.

    Njegova svetost je istakao da je sistem vrijednosti hrišćana Јevanđelje, a da muslimani, koji vjeruju u Boga, imaju zapisan svoj sistem vrijednosti u knjigama vjere koji je izraz volje Božije.

    • Iako može da se desi da u nekim segmentima postoje razlike, na kraju krajeva, taj sistem vrijednosti koji se temelji na vjeri u Boga podrazumijeva vjeru u to da je Bog stvorio čovjeka, da ga je dao onakvim kakav jeste – kao ikonu Božiju i da čovjek ni u kom slučaju ne može da mijenja svoju prirodu, ali blagodaću Božijom može da je preobražava” -rekao je patrijarh srpski.

    Patrijarh Porfirije je napomenuo da postoje vrijednosti koje su rezultat vjere u Boga i, sa druge strane, brojni sistemi koji u svom korijenu nemaju tu vjeru.

    • Јasno je da tu postoji duboka razlika, ali upravo zbog nje mi imamo odgovornost i za one koji ne vjeruju u Boga – da im posvjedočimo sobom, svojim životom, da smo mi vjernici koji vjeruju u Hrista i da je on taj koji određuje naš život – rekao je patrijarh.

    Patrijarh Porfirije započeo je danas dvodnevnu posjetu Tuzli, gdje mu je svečani doček priređen pred Sabornim hramom Uspenja Presvete Bogorodice.

    Dolazak patrijarha srpskog Porfirija u Tuzlu uriličen je povodom obilježavanja 140 godina od osveštenja Sabrnog hrama Uspenja Presvete Bogorodice.

    U čast dolaska srpskog patrijarha u Sabornom hramu je služena doksologija, a potom će biti održana svečana akademija u tuzlanskom Narodnom pozorištu.

    Saborni hram u Tuzli sagrađen i osveštan 1882. godine, u vrijeme kada je Tuzla bila stjecište bogatih srpskih trgovaca.

    Hram je građen osam godina, a nakon osveštanja postao je duhovni centar i mjesto sabiranja pravoslavnog naroda. Bio je dio naselja Srpska varoš, koje je bilo naseljeno srpskim življem na današnjem lokalitetu Panonskih jezera u Tuzli.

    Patrijarh Porfirije će sutra u 9.00 časova služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu.

  • Vozači ogorčeni

    Vozači ogorčeni

    Na pojedinim benzinskim pumpama u Srpskoj gorivo nije odgovarajućeg kvaliteta, o čemu svjedoči i podatak da su tim poslovnim subjektima inspektori u 2021. godini napisali 32 prekršajna naloga u vrijednosti od 388.000 KM.

    UInspektoratu RS kazali su da su u toku 2021. godine u oblasti nafte i gasa obavili 1.324 kontrole, te da su uzeli 2.189 uzoraka goriva.

    – Laboratorijskim analizama u 17 slučajeva utvrđena su odstupanja u odnosu na parametre definisane Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva – kazali su u Inspektoratu.

    Naglasili su da je najčešća neusaglašenost tečnog naftnog goriva prisutna kod “dizela” u pogledu parametra “tačka paljenja”, čiji standard je propisan Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva.

    U Inspektoratu RS podsjećaju da kontrole usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva obavljaju u dva perioda, odnosno ljeti i zimi.

    Pojedini vozači u Srpskoj navode da pojedine pumpe treba izbjegavati u širokom luku.

    – Pored toga što je gorivo skupo, ono je na pojedinim benzinskim pumpama i nekvalitetno. Nažalost, točimo i gorivo nikakvog kvaliteta koje papreno plaćamo, što nanosi i veliku štetu vozilima. Automehaničari nas i savjetuju da ne idemo na pojedine pumpe i da tamo ne točimo gorivo jer su se uvjerili da loš kvalitet goriva kod velikog broja vozila dovodi do kvara – navode vozači.

    Dodaju da bi, ako ništa, inspektori trebalo da objave nazive onih kod kojih su utvrdili određene propuste kad je u pitanju kvalitet.

    – Ali u ovoj zemlji od toga nema ništa. Nisu objavili ni kada su kršili marže i dizali neopravdano cijene goriva, pa neće ni sad. Rade šta hoće, jer im se može – ističu ogorčeni vozači.

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj idu uzlaznom putanjom od početka ove godine, pa je na pojedinim pumpama litar dostigao i cijenu od 3,75 KM.

    Međutim, sve su prilike da se tu korekcije neće zaustaviti jer naftaši najavljuju dalji rast cijena, piše Glas Srpske.

    Prema njihovim prognozama, litar će ubrzo koštati i četiri marke, pa i više. Kako navode, sve zavisi od ulaznih cijena, što, kako kažu, sve zavisi od rafinerija u okruženju.

  • Auto-škole u problemima

    Auto-škole u problemima

    Pojedine auto-škole u Republici Srpskoj od početka godine podigle su cijene časova vožnje za više od 100 KM, a ako gorivo nastavi da poskupljuje, upozoravaju da će doći do dodatnog povećanja po odvezenom času.

    Dodatni problem, poručuje struka, jeste i sve manji broj kandidata za polaganje vozačkog ispita, zbog čega je nekoliko auto-škola stavilo ključ u bravu.

    Goran Jelić, instruktor iz banjalučke Auto-škole “Tim”, za “Nezavisne novine” kaže da je cijena obuke za vozački ispit u ovoj školi, od januara do danas, povećana sa 550 KM na 700 KM. U ovom trenutku, ističe Jelić, neće dodatno povećavati cijenu, ali alarm za uzbunu je najava da će gorivo ići na četiri KM. Ako se to obistini, dodaje, novo poskupljenje po času vožnje je neminovno.

    “Jedan čas traje 45 minuta. Auto radi non-stop. Čas trenutno košta 18 KM, a ako dođe do poskupljenja goriva, sigurno će biti 20 KM ili možda blago preko toga”, navodi Jelić.

    On ističe da u ovoj auto-školi troškovi koje kandidat treba da plati, pod uslovom da sve položi iz prvog puta, trenutno iznose 1.000 KM.

    “Uz novo poskupljenje, sigurno će cijena biti 1.100 KM”, poručuje Jelić i kaže da dodatni problem predstavlja to što su pojedini kandidati uplatili cjelokupan iznos za obuku na početku godine, kada su cijene bile obračunate po starom osnovu, a sada, pošto još nisu položili, moraju uplatiti razliku do koje je došlo u međuvremenu.

    Cijena vožnje u Auto-školi “Ivić” nije promijenjena, poručuju za “Nezavisne novine” iz ove auto-škole.

    “Mi imamo najnižu cijenu koja je definisana od 2007. godine i iznosi 20 KM. Za 35 časova treba izdvojiti 700 KM, plus redovni troškovi od 100 maraka, tako da je cijena naše obuke ukupno 800 KM. Mi smo imali ovu cijenu obuke i kada je gorivo bilo 1,40 KM po litru”, pojašnjava Zdravko Ivić, jedan od instruktora ove škole i predsjednik Asocijacije auto-škola BiH.

    Ali, sudeći prema stanju na terenu, poskupljenje časova vožnje usljed poskupljenja goriva povuklo je još veći problem, a to je sve manji broj kandidata za polaganje vozačkog ispita.

    “Drastičan je pad broja kandidata. Evo, u zadnjih mjesec i po dana, tri auto-škole su se zatvorile. Nedostatak posla je opšti”, navodi za “Nezavisne novine” Milenko Jaćimović, stručnjak iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, koji smatra da bi eventualno novo poskupljenje obuke samo napravilo dodatni problem.

    Ivić dodaje da su iz auto-škola još 2017. godine tražili da se izmijeni postojeći zakon koji definiše cijenu po času obuke, ali da do toga nije došlo. Takođe, navodi da brojne auto-škole i dalje drže niske cijene obuke, a nerijetko se dešava da pojedinci nelegalno izdaju i potvrde o završenoj obuci.

    “Šta se radi kada se obuka prodaje za 300 KM. Ima škola koje izdaju potvrde i za 100 KM. To odgovara većem broju škola, koje nas koji imamo veću cijenu optužuju da ih napadamo jer smo skuplji. Postoji takođe i prodaja, odnosno dogovori između instruktora i ispitivača. Mi nikako ne možemo da priznamo da su instruktori svi vozači. Instruktora nemate u gradu da se plaća više od četiri KM po času, a sve do sada je bio tri KM. A problem je što sa malom cijenom ne možemo platiti instruktora, jedino je moguće ne provoditi časove, pa krasti ili nelegalno naplaćivati”, naveo je Ivić.