Kategorija: Društvo

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježena su 157.453 prekršaja zbog nevezivanja pojasa i korištenja telefona tokom vožnje, a iz mjeseca u mjesec broj prekršaja se samo povećava, potvrdili su za “Nezavisne” iz MUP-a RS.

Od ovog broja, 16.852 vozača koristila su telefon, a 140.601 nije vezao pojas.

Ovaj pametni sistem za detekciju i obavještenje o korištenju sigurnosnog pojasa i mobilnog telefona, koji se nalazi u Bulevaru srpske vojske, evidentirao je najveći broj prekršaja u junu.

Naime, prošlog mjeseca su čak 3.474 vozača koristila telefon u vožnji, a 27.139 njih je vozilo bez svezanog pojasa.

Prema podacima MUP-a RS, može se vidjeti da je u januaru 1.920 vozača koristilo telefon, dok njih 21.746 nije bilo vezano, a već u februaru je broj onih koji koriste telefon porastao na 2.137, dok je broj onih koji se nisu vezali pao na 20.878.

“U martu je evidentirano 2.876 prekršaja zbog korištenje telefona te 23.218 prekršaja zbog nevezivanja pojasa, dok je u aprilu zabilježeno da su 2.972 vozača koristila telefon, a njih 21.664 nije vezalo pojas”, podaci su MUP-a RS.

Dalje se vidi tendencija rasta broja prekršaja te su tako u maju evidentirana 3.473 vozača koji su koristili telefon, dok je njih 25.956 vozilo bez zavezanog pojasa.

“Navedena statistika pokazuje da broj prekršaja ne opada, odnosno da čak ima i tendenciju rasta, s obzirom na to da su građani upoznati s tim da je cilj projekta prije svega prevencija, tj. da upozori vozače, ali ne i da ih sankcioniše”, kazali su iz MUP-a RS.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, za “Nezavisne” kaže da većina vozača zna da se prekršaji koje ovaj uređaj detektuje ne sankcionišu te da zbog toga ne vode računa.

“To znači da imamo značajan broj onih koji ne koriste pojas, ali koriste telefon u vožnji i to su zabrinjavajuće brojke. Svakako da su prekršaji korištenja mobilnog telefona u vožnji nedovoljno sankcionisani, jer se to može jedino metodom opažanja. Ako bi se dobio veći broj ovakvih uređaja, ali koji bi sankcionisali vozače, to bi pozitivno uticalo na smanjenje upotrebe mobilnog telefona”, kazao je Radović.

Kako kaže, potrebna je dobra kontrola učesnika u saobraćaju i preventivne akcije tokom čitave godine kako bi se mogli očekivati dobri rezultati.

“Upotreba mobilnog telefona značajno smanjuje pažnju i u tom slučaju lako je previdjeti pješaka ili vozilo ispred sebe te lako može doći do saobraćajne nezgode”, naglasio je Radović.

Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ranije je u prosjeku godišnje pristizalo oko 180 prijava zbog nuspojava na medikamente, međutim, taj broj lani je bio pet puta veći, a razlog tolikog skoka su neželjene reakcije na vakcinu protiv korone, za koje ljekari tvrde da su uglavnom očekivane.

Iako pacijenti u BiH imaju obavezu da neželjena dejstva prijave svom ljekaru ili farmaceutu, a oni dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova, ranijih godina rijetko su se odlučivali na taj korak. Međutim, stručnjaci tvrde da je strah od virusa korona u velikoj mjeri uticao na svijest pacijenata pa su tako ljekarima prijavljivali i potpuno očekivani bol na mjestu uboda vakcine.

U Agenciji za lijekove ističu da su u prvih šest mjeseci ove godine zaprimili ukupno 195 prijava na sumnju neželjenog djelovanja lijekova.

“U 2021. godini taj broj iznosio je 948, a razlog odstupanja od višegodišnjeg prosjeka su prijave nuspojava na kovid 19 vakcine. Osim prijava na vakcinu koje su bile najbrojnije, lani su česte bile i one na citostatike, zatim lijekove protiv bolova i bakterijskih infekcija”, rekla je načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu u Agenciji za lijekove BiH Azira Čajić.

Ona je dodala da je među pristiglim prijavama bilo i onih koje su se odnosile na medikamente namijenjene za liječenje djece, i to najviše na lijekove koji sadrže ibuprofen, te na vakcine iz redovne imunizacije.

“Podaci iz BiH ne odstupaju od globalno prijavljenih i analiziranih prijava u WHO-UMC bazi podataka, čak su znatno ispod prosjeka, a razlog je niska svijest naših pacijenata o važnosti prijavljivanja nuspojava”, istakla je Čajićeva i dodala da lani nije bilo povlačenja lijekova sa tržišta iniciranih prijavama nuspojava.

Iz agencije su ranije istakli da je najveći broj prijavljenih nuspojava na vakcine protiv kovida označen kao nisu ozbiljne, a da su reakcije bile očekivane, potvrdili su i ljekari za Glas Srpske.

Epidemiolog u Domu zdravlja Prijedor Milica Otković kaže da je ova zdravstvena ustanova lani prijavila dva neželjena dejstva na vakcinu protiv korone.

“Radilo se o otoku, crvenilu, bolu u ruci i nakon 72 sata od primanja vakcine, što se donekle smatra neočekivanim. Sve je zaustavljeno kroz četiri, pet dana, nije bilo ništa ozbiljno, ali mi smo ipak prijavili”, rekla je Otkovićeva i dodala da godišnje zaprime jednu do dvije prijave na vakcine iz redovne vakcinacije, uglavnom na BCG vakcinu.

Specijalista porodične medicine iz Banjaluke Milijana Stanković kaže da su se nakon vakcinacije protiv kovida, koja je bila masovna, kod određenog broja pacijenata pojavile nuspojave, ali da se radilo isključivo o standardnim, očekivanim reakcijama.

“Najčešće su to bili bol i otok na mjestu uboda, groznica, te bolovi u mišićima i kostima u periodu ne dužem od 48 sati nakon primanja vakcine. Teških neželjenih efekata poput plućne embolije ili, ne daj bože, smrti nije bilo, bar ne u mom timu”, kazala je Stankovićeva.

Ona je navela da je strah građana razlog većeg broja pristiglih prijava.

“Kovid 19 pratila je velika medijska propaganda, ljudi su živjeli u strahu zbog raznih negativnih priča o vakcini, tako da su prijavljivali sve što im se činilo neuobičajeno, iako su takve reakcije svojstvene i kod vakcine protiv gripa, ali ljudi nisu sumnjičavi jer ta vakcina postoji godinama”, pojasnila je Stankovićeva.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH od aprila 2019. godine punopravna je članica WHO-UMC mreže nacionalnih centara za praćenje neželjenih efekata u svijetu, te jedina ima pristup bazama za globalno prijavljivanje i praćenje neželjenih efekata lijekova iz BiH.

“Do sada je iz BiH u globalnu bazu prijavljeno ukupno 1.408 validnih prijava neželjenih reakcija na lijekove”, naveli su u agenciji.

Ekstremni vremenski uslovi, od toplotnih talasa do neuobičajeno jakih pljuskova, prouzrokovali su veliki zemljotrese širom svijeta ove godine, sa hiljadama ljudi koji su poginuli i milionima koji su raseljeni.

U posljednja tri mjeseca, monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski talasi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi je ostavila milione ljudi na ivici gladi.

Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.

U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš sijvet – i takođe jasno pokazuju koje informacije nedostaju.

Klimatske promjene utiču na toplotne talase i ekstremne kiše
U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i posmatranja vremena.

Za toplotne talase i ekstremne kiše, “smatramo da mnogo bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju “World Weather Attribution” (WWA).

Klimatske promjene doprinijele toplotnom talasu u Indiji
Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.

“Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.

Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.

Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu – od Evrope do Sjedinjenih Država – naglašavaju “tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplotnih talasa značajno je porasla”, rekao je Oto.

Smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu
Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno, epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.

Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snežni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u studiji.

I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.

Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu
Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.

Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.

Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.

“Ako govorimo o katastrofalnom scenariju koji bi podrazumijevao da dođe do globalne nestašice hrane, on nije realan”, rekla je za “N1“u emisiji Global fokus profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov.
Radmilo Pešić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji, dodaje da kada sa tržišta izađe jedan tako veliki ponuđač kao što je Ukrajina, onda mora doći do cjenovnih problema. Član tima Svjetskog programa za hranu, koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorava da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

Bogdanov navodi da su u sukobu dvije zemlje koje su najveći izvoznici hljebnih žita, ulja i mineralnih đubriva. Podsjeća da smo već imali prehrambene krize – 2008. kada je počinjala ekonomska kriza, kao i za vrijeme pandemije.

„U ovom momentu broj zemalja koji ima različite tipove restrikcija uvoza i izvoza nije toliko veliki, ali ono što se prvi put desilo u aprilu, 17 odsto ukupnog izvoza kalorija je pod embargom. To je strašno mnogo. U posljednjih nekoliko nedjelja taj procenat je manji, zemlje relaksiraju politike, ali je i dalje veći nego 2008. i znatno veći kada je bila kovid kriza. Mi smo u trećoj godini prehrambene nestabilnosti, počelo je sa kovidom. Očekivali smo, kako je kriza počela da popušta, da će 2022. biti prilika da zemlje obnove zalihe, da se uspostave nova tržišta“, kaže ona.

Profesor Pešić naglašava da nije dobro širiti paniku, jer ona utiče na inflatorna očekivanja.

„Trudimo se da budemo oprezni, ali je činjenica da je jedan veliki učesnik otišao s tržišta, što će uticati na cijene. Postoji opravdani strah da će doći do stagflacije. Kada izađe sa tržišta veliki ponuđač, kao šo je Ukrajina, koja je 42 odsto zejtina nudila 2019, koja je 16 odsto kukuruza izvozila, 9,5 odsto pšenice, kada tako veliki igrač izađe mora doći do cjenovnih problema. Imaćemo šok na strani ponude“, objasnio je.

Na pitanje koliko klimatske promjene utiču, Pešić kaže – mnogo i dodaje da su to dugoročni problemi. Kako kaže, u Ukrajini se rat nadovezao na problem koji već postoji.

„Ukrajina ima problema sa nedostatkom vode. Vodostaji glavnih tokova su mali, a količina otpadnih voda čak i raste, što znači da je koncentracija zagađenih materija i prije rata rasla. Ima problem sa zemljištem, nažalost, Ukrajina je imala problema sa kontaminacinjom, erozijama. Na to se nadovezao rat. Sada ćemo imati zagađenje zbog ratnih dejstava, imate pogotke u petrohemijske kapacitete, industrijske kapacitete, curenje toksičnih materija, zagađenje vazduha. Ovo je problem koji će se dugo osjećati. Sada da rat stane, mislim da će problem ostati, jer su resursi ozbiljno ugroženi. Oko 35 odsto obradivih površina je kontaminirano“, rekao je profesor.

Natalija Bogdanov je dodala da iako rastu cijene hrane, cijene sirovina padaju.

„Padaju cijene sirove pšenice, ali, što se tiče cijene hrane, nema povratka na staro zbog energenata i logistike. Države imaju strah, neke su istrošile zalihe za vrijeme kovida. nema države, koliko god bila bogata, sa dobrim ili gorim uslovima za proizvodnju, da svoj stepen samodovoljnosti u hrani poveća“, rekla je.

Napominje da je u toku žetva u Ukrajini i da se ne zna sa kojih će površina rod biti skinut.

„Posljednja procjena, očekuje se da će ukrajinski izvoz biti manji za dvije trećine. Ne znamo kakvo je stane u crnomorskim lukama, logistika ima novi izazov, nema vagona za ovoliku količinu da bi transport išao kopnenim putem. Do Konstance postoji nekakav put, ali samo se otvaraju nova pitanja. U Ukrajini je četvrtina najkvalitetnijeg svjetskog poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina je „korpa za hljeb Evrope“. Evropa će ući s velikim fondovima u Ukrajinu, ali ključno za zemlju je pitanje hoće li se zemljišne reforme dogoditi ili ne, hoće li prodati to strancima ili ne, šta će biti sa zemljištem“, rekla je Bogdanov.

Član tima Svjetskog programa za hranu koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorio je da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

„Prije pandemije na svijetu je bilo 135 miliona ljudi na rubu gladi. Nakon pandemije ta brojka se duplirala, naše procjene su 270 miliona ljudi. Otkada je rat počeo, ako se nešto ne uradi, do kraja godine će biti 345 miliona ljudi na ivici umiranja od gladi. To je efekat koji će zahvatiti najsiromašnije države. Cijene hrane, goriva, đubriva skaču. Tu cijenu će neki moći da plate, ali najsiromašniji neće. U Južnom Sudanu 7,8 miliona ljudi ne zna da li će imati hranu svakog dana. Svjetski program hrane je alarmirao svijet da se nešto mora uraditi, da se raspodjeli hrana i da najsiromašniji ne budu ostavljeni da umru od gladi“, kaže Grković.

Dodaje da je Svjetski fond ima akciju u kojoj su tražili da se dozvoli izvoz žita, koje je u silosima.

„Logistika je jako skupa ako bi moralo da ide vozovima do Antverpa pa brodovima do Afrike. Radimo sa donatorima i ekspertima za kupovinu hrane, probaćemo da nadomjestimo nedostatak i zamolićemo donatore da nam daju žito umjesto novca“, rekao je Grković.

Onlajn registracija mladih za jednokratnu novčanu pomoć od 100 maraka počinje sutra, potvrđeno je iz Ministarstva finansija Srpske.

Naveli su da je cilj dodjele jednokratne novčane pomoći poboljšanje materijalnog položaja mladih u Republici Srpskoj i ublažavanja posljedica djelovanja inflacije.

– Jednokratnu novčanu pomoć prijavom na aplikaciju inp.vladars.net mogu da ostvare mladi sa prebivalištem u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu sa državljanstvom BiH/Republike Srpske, rođeni od 1. jula 1993. do 1. jula 2006. godine – podvukli su u Ministarstvu finansija RS.

Prilikom podnošenja prijave u aplikaciju je potrebno unijeti lične podatke: ime i prezime, matični broj, broj tekućeg računa, naziv banke u kojoj je račun, te označiti mjesto prebivališta.

Ko može da dobije ovu pomoć definisano je Odlukom Vlade Republike Srpske o isplati jednokratne novčane pomoći mladima u Republici Srpskoj koja je donesena na sjednici održanoj 23. juna, a objavljena u Službenom glasniku u četvrtak, 30. juna.

Podaci će biti tretirani u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, te kao takvi neće biti korišteni u druge svrhe.

Novac za isplatu jednokatne novčane pomoći obezbijeđen je rebalansom budžeta za 2022. godinu, a isplata će početi sukcesivno po zaprimanju prijava.