VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Žuto upozorenje u većini krajeva

    Žuto upozorenje u većini krajeva

    Žuti meteoalarm danas je upaljen za većinu krajeva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH zbog visoke temperature vazduha, koja će dostizati i 36 stepeni Celzijusovih, ali i lokalnih pljuskova, grmljavine i grada.

    Na području Banjaluke biće veoma toplo sa maksimalnom temperaturom od 30 do 34 stepena Celzijusa, a u periodu od podneva do ponoći mogući su lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

    Јači pljuskovi sa grmljavinom očekuju se na području od Prijedora, uz rijeke Sanu i Savu, preko Posavine do Semberije, a moguće su i lokalne nepogode uz jače pljuskove i pojavu grada. Maksimalna temperatura vazduha od 30 do 33 stepena Celzijusova.

    Žuto upozorenje zbog visoke temperature vazduha, od 32 do 36 stepeni, izdato je za višegradsku, fočansku i trebinjsku regiju.

    Na području Foče i Višegrada se se od 13.00 do 19.00 časova očekuju se lokalni pljuskovi sa grmljavinom, dok će u Trebinju ostati suvo.

    Za područje Mostara prognozirana je temperatura vazduha između 33 i 36 stepeni Celzijusa, a u periodu od 11.00 do 18.00 časova očekuje se i grmljavina, objavljeno je na sajtu Meteoalarma.

    U regiji Sarajeva i Tuzle žuti najavljena je temperatura od 33 stepena, a grmljavine se očekuje od 11.00 do 18.00 časova.

    Žuti meteoalarm označava potencijalno opasno vrijeme.

  • Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić ocijenio je kao neprimjerenu zabranu Vlade FBiH određenim pravnim licima iz Srpske da rade u tom entitetu i da je dobro što se Vlada Srpske uključila u rješavanje tog pitanja – bilo sa federalnom Vladom ili preduzimanjem recipročnih mjera.
    Trivić je rekao Srni da je neprimjereno da se nekome, u zavisnosti od toga gdje živi u BiH, dozvoljava ili ne dozvoljava rad, pojasnivši da je ovdje riječ o određenim licencama za izvođenje građevinskih radova i slično.
    “Vlada FBiH je svojim mjerama određenim pravnim i fizičkim licima zabranila poslovanje u tom entitetu zato što je postavila neprihvatljive uslove. To je neprimjereno, ukoliko smo jedno tržište”, rekao je Trivić.
    On smatra da je dobro što je Vlada Srpske razmatrala pitanje zabrane određenim pravnim licima iz Srpske da rade u FBiH.
    Vlada Republike Srpske juče je prihvatila informaciju o mogućnostima radnog angažovanja pravnih i fizičkih lica iz Republike Srpske na tržištu Federacije BiH, u situaciji u kojoj je pravnim licima iz Republike Srpske podzakonskim aktima Federacije BiH, praktično, onemogućen rad u tom entitetu.
    Vlada je donijela zaključak kojim se zadužuju sva ministarstva da izvrše analizu i uporedbu odgovarajućih propisa iz svoje nadležnosti sa propisima u drugom entitetu te da predlože mjere za ujednačavanje prakse ili reciprociteta.

  • Šeranić o primanjima medicinara

    Šeranić o primanjima medicinara

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić izjavio je da Vlada Republike Srpske traži najbolje moguće rješenje za radnike i da se kontinuirano radi na povećanju plata kako bi se ublažile posljedice inflacije i rasta cijena usljed krize u svijetu.

    Mi moramo obezbijediti da sredstva koja imamo na raspolaganju uputimo prema građanima i da tražimo najbolje rješenje za povećanje plata – odgovorio je Šeranić novinarima na pitanje o pregovorma sa sindkatima za povećanje plata od 100 KM budžetskim korisnicima, među kojima su i medicinari.

    Ministar je izrazio nadu da će se naći pravo rješenje za povećanje plata.

    Novinari su Šeranića pitali i da li postoji plan za otvaranje novih klinika za vantjelesnu oplodnju u Republici Srpskoj, na šta je ministar rekao da to svakako jeste u planu i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti Srpske daje mogućnost da se otvaraju takve ustanove.

    On je dodao i da UKC u Banjaluci već dugo ima to u planu, ali su u protekle dvije godine mnogi planovi razvoja u zdravstvu morali stati jer se sistem preorganizovao za borbu protiv pandemije.

    – UKC nastavlja da radi na tom putu, a i druga privatna lica koja osnivaju takve institucije nemaju prepreka resornog ministarstva – zaključio je Šeranić.

  • Patrijarh Porfirije: Sačuvajmo ono što jesmo da ne bismo postali ništa

    Patrijarh Porfirije: Sačuvajmo ono što jesmo da ne bismo postali ništa

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je večeras da srpski narod ne smije da se povodi za onima koji tvrde da treba da se promijeni i usvoji moderne vrijednosti, odričući se Crkve i Jevanđelja Hristovog kao sistema vrijednosti koji ga je oblikovao.

    “Treba da se menjamo, da budemo dobri, rastući iz kvaliteta u kvalitet i u darovima koje smo dobili od Boga, ali ne smemo da menjamo svoj identitet i ono što jesmo da bismo postali ništa”, istakao je patrijarh Porfirije u besjedi pred Hramom Svetog Save, gdje je prethodno služio moleban za mir, a potom je održana spasovdanska litija povodom krsne slave Beograda.

    Ukazujući je da je večerašnje okupljanje u slavu Vaznesenja Gospodnjeg motivisano molitvom za mir u čitavom svijetu, a naročito u Ukrajini, NJegova svetost je podsjetio na riječi Svetog Serafima: “Stekni mir u sebi i onda će hiljade naći mir u tebi i u drugom”.

    Patrijarh Porfirije je istakao da nema mira bez Boga i da samo onaj ko je u miru sa Hristom može da pronađe mir u sebi.

    “Treba živeti mirom i nositi ga u sebi i onda neće biti potrebe da govorimo o njemu, već da ga živimo”, rekao je patrijarh.

    Srpski patrijarh je istakao da o miru danas najviše govore oni koji proizvode oružje nemira i da nas oni najviše ubjeđuju kako treba da budemo mirni, zanemarujući unutrašnji mir, koji je dar Božiji.

    S druge strane, kako je rekao patrijarh, imamo najsavršenije oružje mira, a to je ljubav, koja je vječna.

    “Kad ona postane krajnji domet našeg života, onda će Gospod biti sa nama. Mi se za mir molimo u gradu mira i ljubavi, Beogradu, i ovoj lepoj zemlji Srbije, koju nam je Gospod dao, zemlji mira i ljubavi, jer je to zemlja Jevanđelja, svetinja i molitvi, a i stradanja, pa i Vaskrsenja i Vaznesenja – Spasovdana!”, istakao je patrijarh.

    Patrijarh Porfirije poželio je da Gospod da mir i srpskom narodu i svima koji ga okružuju, počev od najbližih komšija, te pomogne da granice među državama budu mostovi ljubavi i mira.

    “Neka Gospod onima koji proizvode oružje nemira i odlučuju da li će neki nedužan čovek da izgubi život ili nekoga svoga prosvetli umove i njihova srca da i oni znaju da ćemo svi pred lice Božije!”, rekao je patrijarh Porfirije.

    NJegova svetost podsjetio je da se Vaznesenje Gospodnje ne slavi samo u Beogradu nego i među pravoslavcima širom vaseljene i da se praznik, koji je vezan za Hrista zove Spasovdan, što govori rječitije od svake riječi i mogućnosti da se opiše šta znači slaviti Hrista, njegovo Jevanđelje i njegovo Vaznesenje.

    “Mi time kao pojedinci i porodice, a i kao verna porodica grada Beograda, pre svega projavljujemo i potvrđujemo pred čitavim svetom šta je naš sistem vrednosti, kako verujemo i šta je to što opredeljuje naše korake, razmišljanja, reči i dela”, rekao je srpski patrijarh.

    Patrijarh je naglasio da, slaveći Spasovdan, jasno pokazujemo da je Jevanđelje sistem vrijednosti koji imamo i koji je oblikovao naše narodno biće, uobličio našu kulturu i obogatio našu nauku, naše stvaralaštvo i privredu.

    “Sve ovo što jesmo i što imamo, sve je prožeto Jevanđeljem Hristovim. I zato sve ostalo što dolazi kao novi sistem vrednosti mora biti provereno Jevanđeljem kao svevremenskim sistemom vrednosti”, istakao je patrijarh Porfirije

  • Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Direkcija za ekonomsko planiranje BiH poslala je u Parlamentarnu skupštinu prognoze do 2025. godine u kojima predviđa poboljšanje gotovo svih ključnih ekonomsko-socijalnih parametara u zemlji.

    Iako je dokument nastao u martu, dakle kada je svijet zbog ruskog napada na Ukrajinu već počeo da se mijenja pred našim očima, kada su sve prognoze postale negativne, u Direkciji su puni optimizma.

    Prema njihovim riječima, do kraja 2022. može se očekivati realni ekonomski rast u BiH od oko 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Ekonomski rast
    U periodu od 2023. do 2025, pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i „unutrašnjih dinamika u BiH“, očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta od oko 3,2 odsto na godišnjem nivou.

    – Tokom ovog perioda očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni nosilac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navodi se u dokumentu.

    Projekcija industrijske proizvodnje u narednim godinama pokazuje da BiH „očekuje osjetniji ekonomski napredak“ u okviru kog bi industrijska proizvodnja imala centralnu ulogu.

    – Očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju ekonomskog ambijenta koje proizvode nadležne institucije u BiH trebale dati mjerljive rezultate… Imajući u vidu sve navedene okolnosti, tokom ovog perioda očekuje se stopa rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje prema projekciji DEP oko šest odsto na godišnjem nivou – kažu iz Direkcije čiji je direktor Zoran Zeljko.


    Kada je riječ o tržištu rada, i tu su nam dobri izgledi. Predviđa se povećanje zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih i povećanje prosječne plate od 6,3 odsto u 2022. Iduće godine, broj zaposlenih biće veći za 1,5 odsto, a prosječna neto plata za oko 3,1 procenat.

    Niže cijene
    Inflacija do kraja godine, prema procjenama DEP, biće oko šest procenata u odnosu na 2021. Za iduću godinu ovi stručnjaci predviđaju „stabilan rast cijena u BiH“ i smatraju da će na to uticati „oštar pad cijene sirove nafte koje bi od 2023. mogle imati silaznu pitanju sve do kraja projekcijskog perioda“.

    Takođe, pozivaju se na procjenu Evropske centralne banke (ECB) da bi cijena sirove nafte iduće godine mogla pasti za 11,7 odsto u odnosu na ovu godinu.


    – Pored toga, očekuje se smanjenje cijena hrane u posmatranoj godini, a inflacija u evrozoni bi mogla iznositi 2,1 procenat. Ako se pored navedenih eksternih parametara uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati inflacija od 1,8 odsto u odnosu na 2022. – piše u prognozama.

    Rast cijena u 2024. i 2025. u BiH trebalo bi da bude samo do 1,7 odsto. Istina, DEP priznaje da najvažniji vanjski faktor koji može da utiče na ovakva predviđanja jesu odnosi između Rusije i Ukrajine.

    DEP kaže da bi kreditni rast u BiH iduće godine trebao da bude 5,5 odsto, a godinu kasnije do 6,5 odsto. Povećanje ukupnog izvoza od 2023. do 2025. biće navodno po stopama većim od šest odsto, dok bi stopa uvoza bila povećana do najviše 4,6 procenata. Direktna strana ulaganja u 2025. trebalo bio da dostignu stopu od 2,2 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da su nerealne prognoze problem ne samo naših agencija i direkcija, nego i međunarodnih finansijskih institucija, poput Svjetske banke i MMF.

    – Oni u svojim planovima i prognozama po pravilu postavljaju više ciljeve. To je uslovljeno i time da je optimizam jedan od važnih faktora napretka u privredi. Ako se očekuju optimistični rezultati u smislu privrednog rasta, onda će investitori dobijati psihološki podsticaj da se više zadužuju, da više ulažu. I tu je razumljiv njihov interes. Kada se suoče s realnim situacijama, naknadno prave korekcije svojih planova nekoliko puta godišnje – objašnjava Stanić za Srpskainfo.

    Nerealne procjene
    Što se tiče naših institucija, kao što je Direkcija za planiranje, kaže Stanić, oni prognoze prave uglavnom na godišnjem nivou.


    – Mislim da su njihove prognoze o kojima govorite potpuno nerealne. Jedan aspekt jeste da oni ne uvažavaju ni postojeću situaciju, koja je ekonomski izrazito loša: ogromna stopa inflacije koja je prešla 11 odsto, privredni zastoji, problemi energetike, snabdijevanja proizvodima i hranom… Da su uvažili samo postojeće stanje, te njihove procjene i prognoze bile bi potpuno na nižem nivou – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kako će se odvijati sukob u Ukrajini, a naročito kako će svijet izgledati nakon sukoba.

    – Sigurno će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju sankcije, blokade, odluke EU o promjeni energetskih politika i da se uspostave normalni lanci snabdijevanja. Od toga zavisi privredni rast i razvoj, s obzirom da sada imamo takve restrikcije. Nemoguće je očekivati da će baš u tom planskom periodu o kome govori Direkcija doći do poboljšanja situacije. Možemo očekivati samo dalji pad privredne aktivnosti i životnog standarda na ovim prostorima – zaključuje Stanić.

  • Željeznice Srpske postaju holding

    Željeznice Srpske postaju holding

    “Željeznice Republike Srpske” ubuduće će da posluju kao holding sa tri nezavisna preduzeća, potvrdio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    On je ovo rekao povodom tek usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama.

    – Glavni razlog za donošenje zakona je u tome da je u postupku restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske” donesena odluka da ovo privredno društvo ubuduće posluje kao holding sa tri zavisna preduzeća – rekao je Ćorić.

    Dodaje da se zakonom produžava rok za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina.

    – Treća stvar je usklađivanje sa regulativom Evropske Unije o pitanju prevoza putnika. Javni prevoz putnika je definisan i u skladu sa obavezama koje imamo prema transportnoj zajednici, gdje će se lokalne zajednice ubuduće morati uključivati u javni prevoz putnika u željezničkom saobraćaju – rekao je Ćorić.

    Tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS oko ovog zakona, koji je usvojen u srijedu, poslanik Ujedinjene Srpske Marinko Dragišić rekao je da je veoma malo urađeno na uređenju putnih prelaza, te da namjerava da uputi apel nadležnima da se trenutno stanje popravi.

    Poslanik SDS Tomica Stojanović smatra da je produženje rokova za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina veoma loše rješenje.

    Ministar Ćorić je poručio da ne postoji nijedan putni prelaz preko pruge koji nije adekvatno obilježen i u skladu sa prometom saobraćaja na toj dionici, kao i da se nastavlja rad na uređenju putnih prelaza.

    Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama Srpske usvojen je po hitnom postupku.

  • Upozorenje iz SZO

    Upozorenje iz SZO

    Epidemije endemskih bolesti poput majmunskih boginja i lasa groznice postaju sve upornije i češće, upozorio je danas Majk Rajan, direktor za hitne situacije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
    On je ukazao da klimatske promjene doprinose brzim promjenama vremenskih uslova, pa životinje i čovjek mijenjaju svoje ponašanje u potrazi za hranom, a rezultat je da sve više ljudi oboljeva od bolesti koje su tipične za životinje, prenosi Rojters.

    “Nažalost, ta sposobnost da se određena bolest intenzivira i nastavi da se širi i u našoj, ljudskoj populaciji, sve je veći faktor rizika i zato su takva oboljenja sve češća među ljudima”, predočio je Rajan.

  • Bebe zaražene bakterijom klebsijelom dobrog opšteg stanja

    Bebe zaražene bakterijom klebsijelom dobrog opšteg stanja

    Novorođenčad zaražena bakterijom klebsijela, koja su u Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske primljena iz Opšte bolnice Gradiška, danas su dobrog opšteg stanja i dobijaju na tjelesnoj težini, rekla je Srni pedijatar neonatolog Klinike za dječije bolesti u Banjaluci Ljilja Solomun.

    Ona je dodala da je žensko novorođenče primljeno 16. maja u 12. danu života zbog hiperbilirubinemie, a muško novorođenče 18. maja u četvrtom danu života, te da dobro reaguju na antibiotsku terapiju.

    Iz UKC-a objašnjavaju da se bakterija klebsijela može naći u crijevima ljudi koji su primali mnogo antibiotika i dugo boravili u bolnicama, te često prošli invazivno liječenje, kao i da se može lako proširiti u bolničkoj sredini i izazvati različite infekcije, posebno kod imunološko oslabljenih ljudi.

    “Put prenošenja su uglavnom prljave ruke i dodir sa kontaminiranim površinama. Važno je napomenuti da su novorođenčad, pogotovo prematurna, imunokompromitovana tako da je vrlo lako prenijeti infekciju na njih, te su ova dva slučaja nešto što nije strano i što se događa u svim bolničkim okruženjima pogotovo na intenzivnim i poluintenzivnim njegama”, rekla je Solomunova.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik izjavio je ranije da su dezinfikovali i sterilisali odjeljenje gdje se vrši porod i da nakon toga ništa nije pokazivalo za prisustvo te bakterije.

  • Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Eksperimentalni virus koji ubija ćelije raka u okviru kliničkog ispitivanja prvi put je primenjen na čovjeku, sa nadom da će se konačno otkriti nov način uspješne borbe protiv malignih tumora.

    Potencijalni lijek, nazvan CF33-hNIS (ili Vaksinija), je u stvari ono što se zove onkolitički virus, genetski modifikovani virus dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, a poštedi zdrave.

    U slučaju CF33-hNIS, modifikovani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i umnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulišući imuni sistem da napadne obližnje ćelije raka.

    Prethodna istraživanja na životinjama pokazala su da lijek može da iskoristi imuni sistem na ovaj način da lovi i uništi ćelije raka, ali do sada nije rađeno testiranje na ljudima.

    Centar za borbu protiv raka i istraživački centar „Grad nade“ (“Citi of Hope”) u Los Anđelesu i biotehnološka kompanija „Imugena“ sa sedištem u Australiji – sada najavljuju da je prvo kliničko ispitivanje na ljudima u toku.

    – Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulisati imuni sistem da reaguje i ubija ćelije raka, kao i da stimuliše imuni sistem da bolje reaguje na druge imunoterapije – kaže onkolog i glavni istraživač, Daneng Li.

    – Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal da poboljša ishod bolesti kod naših pacijenata – dodaje Li.

    Otključavanje tog potencijala će prvo zavisiti od toga da li je CF33-hNIS bezbjedan za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja fokusirati na bezbjednost i podnošljivost lijeka.

    Očekuje se da će kliničko istraživanje obuhvatiti ukupno 100 učesnika, od kojih će svaki biti odrasli pacijent sa metastatskim ili uznapredovalim tumorima koji su prethodno prošli najmanje dvije terapije standardnog liječenja.

    Kada budu uključeni u ispitivanje, ove osobe će dobiti niske doze eksperimentalnog tretmana putem direktne injekcije ili intravenozno.

    Ukoliko prvi rezultati budu pozitivni i ustanovi se da je CF33-hNIS bezbjedan za ljude i dobro se podnosi, dodatni testovi će istražiti kako se lek uparuje sa pembrolizumabom, postojećim tretmanom koji se već koristi u imunoterapiji raka.

    Verzija virusa koja se sada klinički testira proizvodi humani natrijum-jodidni simporter (hNIS), protein koji omogućava istraživačima da snime i prate replikaciju virusa, kao i da omogućava dodatni uticaj na ćelije raka dodavanjem radioaktivnog joda.

    Međutim, prije nego što se utvrdi efikasnost, istraživači će prvo tražiti da vide koliko dobro pacijenti podnose lijek, bilježeći učestalost i ozbiljnost bilo kakvih neželjenih posledica, a takođe provjeravaju i koliko dobro učesnici podnose povećavanje doza.

    Sekundarne posledice – uključujući procjenu o tome koliko efikasno CF33-hNIS smanjuje tumor – biće analizirane kasnije, ali s obzirom da se očekuje da će ispitivanje trajati dvije godine na više kliničkih lokacija, vjerovatno će proći neko vreme prije nego što saznamo kompletne rezultate.

    Ipak, neophodno je obuzdati očekivanja, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne garantuju nužno slične uspješne rezultate u narednim istraživanjima na ljudima.

    Ako se pokaže da je lijek bezbjedan i da se dobro podnosi, medicina bi možda bila na pragu otkrivanja novog moćnog sredstva za borbu protiv tumora, napominje Suzan Varner, onkolog koja je rukovodila timom koji je proučavao efekte CF33 na tumore kod miševa.

    – Naš onkolitički virus trenira imuni sistem tako što cilja određenu ćeliju raka. Što znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša da ponovo izraste, imuni sistem će biti spreman i čekati da je isključi – ističe Varnerova.

    Još niko sa sigurnošću ne zna da li će CF33-hNIS učiniti ista čuda kod ljudi, ali ako uspe, biće to tek druga onkolitička virusna terapija odobrena u Sjedinjenim Državama, osim modifikovane verzije virusa herpes simpleks, koji se koristi u imunoterapiji melanoma.

  • Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Problem snabdijevanja hranom prisutan je na globalnom nivou, a u narednom periodu bi se mogao dodatno usložniti, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 održane u online formatu u nedjelju, javlja agencija Anadolija (AA).
    Na konferenciji za medije prije sesije na temu ”Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane? govorio je profesor emeritus dr. Hamid Čustović s Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo.

    Čustović je kazao kako je riječ o veoma važnom pitanju čak i na svjetskom nivou jer je problem snabdijevanja hranom već započeo mnogo ranije, naročito za vrijeme pandemije COVID-19, a onda se zbog transporta i ostalih okolnosti veoma komplikovao da bi se, na sve to, nadovezala kriza, odnosno rat u Ukrajini.

    ”Taj problem se jako usložnjava. On se još nije u tolikoj mjeri usložnio koliko će se usložniti. Treba naglasiti da se tek problemi sa stanovišta snabdijevanja na globalnom nivou očekuju u sljedećih devet do deset sedmica. To je period kad bi trebalo, da kažemo, požnjeti i pripremiti za sljedeću sjetvu. Taj problem nije završen i on će se nastaviti ubuduće“, rekao je Čustović.

    Osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini te kazao kako je poremećaj nastao sa stanovišta obezbjeđenja žitarica, u mnogome hljebnog žita ili pšenice, a s druge strane nedostatka suncokreta što se odražava na stanje i proizvodnju ulja.

    Dodao je kako postoje i problemi uvoza mineralnih đubriva kojih na evropskom i globalnom tržištu nedostaj.

    Istakao je kako su to problemi koji su se odrazili i na tržište BiH što je vidljivo i iz cijena, a problem se komplikuje iz dana u dan.

    ”Inače, to pitanje problema snabdijevanja hrane na globalnom nivou je identificirano od strane Ujedinjenih nacija na svim nivoima kroz sve aktivnosti i konvencije kojima se bave UN. Taj problem snabdjevenosti dovoljnom količinom hrane i obezbjeđenja sigurnosti hrane se postavlja kao pitanje svih pitanja, što ne zaobilazi ni našu zemlju“, rekao je Čustović.

    Smatra kako bismo i mi trebali voditi računa da li stanovništvo snabdijevamo dovoljnim količinama hrane, kojim kvalitetom i po kojim cijenama.

    Smatra kako je ovo što se dogodilo zlokobna posljedica rata, ali i nekih drugih okolnosti koje se nadovezuju na cijeli lanac u proizvodnji hrane.

    “Nije sasvim sigurno koliko trenutno rat između Rusije i Ukrajine doprinosi ovom stanju, ali u svakom slučaju na ovaj problem se nadovezuje pitanje klimatskih promjena, prije svega suše koja zahvata pojedina područja i to u katastrofalnim razmjerama. Drugo, ekonomske posljedice pandemije su jako doprinijele ovom problemu. Transport roba i poskupljenje tih usluga takođe dovodi do povećanja cijena, skok cijena energije i tome slično”, rekao je Čustović.

    Podijelio je podatak UN-ove organizacije za hranu (FAO) da su od februara do marta cijene hrane povećane za 12 odsto, što je najveće povećanje cijena hrane poslije Drugog svjetskog rata za tako kratak vremenski period.

    Dodao je i kako su i druga područja u svijetu zahvaćena ratom, te naveo primjere Avganistana, Somaliji, Keniji…, što je takođe veliki problem te da sredstva treba rasporediti i za druga područja u svijetu.

    ”Ono što je pitanje jeste kako se trebamo ponašati na globalnom i lokalnom nivou i učiniti da se ostvare neki zacrtani ciljevi do 2030. godine“, rekao je Čustović.

    Podsjetio je da je jedan od ciljeva da neće biti gladi 2030. godine, što će, prema prognozama stručnjaka, biti teško ostvariti, s obzirom da postoje i predviđanja da će taj problem biti veoma izražen, a 2030. godine biti najmanje 10 odsto gladnih ljudi.

    “Taj problem će se prema nekim procjenama produžiti i do 2050. godine, kada se očekuje preko 9,3 milijardi ljudi, pri čemu bismo, ako bismo htjeli da postignemo određeni cilj, trebali proizvesti hrane za 50 odsto više nego što je trenutno proizvodimo na globalnom nivou, a na lokalnim nivoima to još uvijek su parametri koje treba izračunati“, rekao je Čustović.

    Osvrćući se na situaciju u BiH, iznio je podatak da se više od 50 odsto obradivih površina ne obrađuje, a podsjetio je i na probleme napuštanja ruralnih područja, usljed i posljedica rata, ali i ograničenja kad je u pitanju proizvodnja hrane, uključujući pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta.

    Dodao je kako Bosna i Hercegovina uopšte ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali što ne znači da postojeća zemljišta ne mogu biti unaprijeđena i dovesti u situaciju u kojoj će obezbjeđivati dovolje količine hrane.

    Kazao je kako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 odsto.

    Smatra da je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.

    Osvrnuo se i na uvoz te kazao kako BiH mnogo hrane uvozi.

    ”Izvoz naše hrane je veoma simboličan, može se reći i pokriva svega 28 odsto onih količina koje se uvoze. To iznosi oko 850 miliona KM, dok uvozimo preko tri milijarde hrane i to različitih proizvoda (vode, različitih bezalkoholnih i alkoholnih pića, žitarica, stočne hrane, mesa…). Mi u mesnoj industriji pokrivamo svega oko 30-ak odsto naših potreba. Ta proizvodnja postaje veoma problematična jer su cijene veoma porasle u posljednjih nekoliko godina“, rekao je Čustović.

    Ipak, kaže kako nije sve crno i postoje načini da se ovo stanje popravi.

    ”U svijetu postoje ljudi zainteresirani za unapređenje i podršku ruralnom razvoju, uopšte podrška razvoju poljoprivrede sa svih aspekata, a nedostatak hrane na globalnom nivou je veoma prisutan tako da sa stanovišta izvoza, ako bismo pratili sve kriterijume, kvalitete i ostale propise tu ne bi bio nikakav problem da se izveze. Pitanje je samo da li su vlasti na nivou naše države zainteresovane| za rješavanje ovih pitanja“, rekao je Čustović.