Kategorija: Društvo

  • Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Da je ulaganje u turizam u našoj zemlji neophodno i važno pokazalo se više puta do sada, pogotovo od početka pandemije, a s ciljem poboljšanja usluge u ruralnim područjima, u Republici Srpskoj bit će održane obuke usmjerene na pružaoce smještaja i usluga.

    Obuke organizuju Privredna komora i Turistička organizacija RS-a u partnerstvu s projektom USAID Developing Sustainable Tourism in BiH.

    Obuke će, kako su kazali iz Privredne komore RS-a, predstaviti najbolje prakse u upravljanju, promovisanju i prodaji autentičnih ruralnih iskustava u vrijeme Covida, s naglaskom na poboljšanje upravljanja poslovanjem, pozicioniranja na tržištu, prodaju i dizajn proizvoda, uzimajući u obzir potrebe i motivaciju postcovid putnika.

    “Pandemija je izazvala promjene u načinima i vrstama putovanja na koje će se ljudi odlučivati nakon što se stanje normalizuje. Medicinski rizik izazvan ljudskim kontaktima nesumnjivo će značiti da će prepune turističke destinacije i atrakcije biti manje privlačne. Umjesto gradskih atrakcija, potrošači razmišljaju o mirnijim, ruralnim lokacijama i ograničenom vremenu za posjete turističkih mjesta. Osim toga, istraživanja ponašanja međunarodnih putnika ukazuju na to da se potrošači sve više okreću online kanalima i platformama pa rješenja za svoja putovanja traže u slobodno vrijeme, čineći digitalne i društvene medije sve važnijim alatom kojim pružatelji usluga moraju ovladiti s ciljem poboljšanja broja rezervacija i prihoda”, kažu iz Privredne komore RS-a.

    Pozitivno je, kažu, što se sve više domaćinstava odlučuje napraviti iskorak i početi ulaganja u turizam, ali im je u tome potrebna i podrška. S druge strane, kako kažu, razvoj seoskog turizma pozitivno utječe i na ostale grane privrede. Podrazumijeva i indirektno uključivanje većeg broja malih proizvođača, od proizvođača suvenira, do proizvođača hrane.

    “Svima u ovom procesu su potrebna nova znanja kako bi podigli kvalitet svojih usluga, ali i uveli neke nove elemente koji bi ih učinili konkurentnijim i zanimljivijim za privlačenje novih turista. Baš zbog toga su predviđene edukacije od velike važnosti, kako bismo unaprijedili one sadržaje koji već postoje, ali i dodatno ohrabrili i upoznali o svemu što ih čeka, one koji se još nisu odlučili da krenu u razvoj seoskog turizma, a pokazuju interesovanje”, istakli su iz Privredne komore.

    U Turističkoj organizaciji Republike Srpske izrazili su nadu da će, iako se u RS-u u posljednje vrijeme broj domaćinstava koja se žele baviti uslugama smještaja i uopšte seoskim turizmom stidljivo povećava, taj broj u budućnosti rasti, budući da se razvojem seoskog turizma javljaju višestruki pozitivni efekti.

    “Podstiče se razvoj poljoprivrede, kao primarne djelatnosti na selu, kreiraju se nova radna mjesta, plasiraju se proizvodi domaće radinosti. Također, utječe se i na očuvanje prirodne sredine i lokalne kulture, tradicije i običaja”, naveli su iz Turističke organizacije RS-a.

    Radionice, koje će biti održane u narednom periodu, ističu, bit će korak naprijed ka poboljšanju rada svih koji pružaju usluge i smješaj u ruralnim područjima, ali i dobra obuka za one koji tek planiraju da se bave tim poslom u budućnosti.

    “Bosna i Hercegovina je bogata destinacija i postoji mnogo lokaliteta u Republici Srpskoj koji nude širok spektar ponuda jedinstvenog i atraktivnog ruralnog turizma”, kazao je Ibrahim Osta, direktor projekta USAID-a Turizam.

    Radionice će se održati u dva dijela u Banjoj Luci, Šipovu, Istočnom Sarajevu i Trebinju od 10. do 20. augusta 2021. godine.

  • BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći, u prošloj godini iznosio je 33 posto prosjeka EU, pokazuju rezultati Evropskog programa upoređivanja cijena.

    Isti rezultati pokazuju da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći lani iznosila 43 posto prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 37 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je više od dva i po puta iznad prosjeka EU, a to se djelimično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo.

    Irska zauzima drugo mjesto među zemljama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Danska, Holandija, Austrija, Švedska i Njemačka, svaka s BDP-om po stanovniku većim od 20 posto iznad prosjeka.

    Zemlje čanice EFTA – Švicarska, Norveška i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 60, 42 i 25 posto iznad prosjeka EU, Belgija, Finska i Francuska ostale su zemlje članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU, a slijedi ih Velika Britanija.

    Malta, Italija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, Slovenija, Litvanija, Kipar, Estonija i Španija imaju BDP po stanovniku između 10 i 20 posto ispod prosjeka Unije.

    BDP po stanovniku Portugala, Poljske, Mađarske, Latvije, Rumunije i Slovačke manji je od 30 posto ispod prosjeka, dok Hrvatska, Grčka i zemlja kandidat Turska imaju BDP po stanovniku manji od 40 posto ispod prosjeka.

    Bugarska se nalazi na 45 posto ispod prosjeka EU, a slijede je zemlje kandidati Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, kao potencijalni kandidat i Albanija.

    Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA, zatim Velika Britanija, zemlje kandidati za članstvo u EU – Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, te BiH kao zemlja potencijalni kandidat.

  • BiH će uskoro godišnje gubiti do 30.000 ljudi na osnovu prirodnog priraštaja

    BiH će uskoro godišnje gubiti do 30.000 ljudi na osnovu prirodnog priraštaja

    Analitičar demografskih kretanja Adnan Fehratbegović je ukazao na to da je u Bosni i Hercegovini prošle godine razlika između broja rođenih i umrlih bila 16.809. Upozorio je da će se demografski procesi dodatno pogoršavati.Fehratbegović je naglasio da se koristio podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Podsjetio je da je ta razlika 2019. bila blizu 10.000, a godinu ranije, kako je ocijenio, podnošljivih 6.000.

    “Dakle, svake godine je situacija sve gora”, dodaje.

    Izdvojio je i zabrinjavajuće podatke za ovu godinu.

    “Prema preliminarnim podacima iz prve polovine 2021. godine, razlika između broja umrlih i novorođenih će još više rasti u odnosu na rekordno crnu 2020. i sasvim sigurno će preći 22.000. Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska kumulativno bilježe 6.200 za prvih šest mjeseci u odnosu na 2020. i za očekivati je da će do kraja godine ta razlika još čekati. Ukratko, Bosna i Hercegovina će u 2021. možda imati 25.000 više umrlih nego rođenih”, ukazao je.

    Prema Fehratbegovićevim riječima, u narednim godinama ova razlika bi mogla još više rasti te bi u Bosni i Hercegovini tokom tri-četiri decenije moglo biti 30.000 više umrlih nego rođenih.

    “Godišnje ćemo, samo na osnovu prirodnog priraštaja gubiti 30.000 ljudi. Dodajte na to ogromne migracije i onda Bosni i Hercegovini prijeti neviđena kataklizma”, upozorio je.

    Pitao je nadležne i javnost da li su svjesni veličine ovog problema te se osvrnuo i na njegove posljedice, a to su starenje stanovništva i povećanje broja penzionera, smanjenje radne snage i smanjenje broja učenika i studenata.

    Podsjećamo, Analiza stanja stanovništva i Projekcija stanovništva u Bosni i Hercegovini su pokazali da bi se broj stanovnika u državi mogao smanjiti na 1,5 miliona. Na njima su radili Ambasada Švedske, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), entitetske i državna institucija za statistiku.

  • “Frustrirani nepravdom” Studentkinja psihologije istražuje kakav je život mladih u Srpskoj

    “Frustrirani nepravdom” Studentkinja psihologije istražuje kakav je život mladih u Srpskoj

    Učešćem u različitim projektima, programima i istraživanjima Helena Bakić, studentkinja psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, došla je do vrijednih saznanja o društvenom statusu mladih u Republici Srpskoj.

    Helena je odlučna da ukazivanjem na probleme svoje generacije, naročito nedostatak motivacije i povjerenja, zapošljavanje, političko djelovanje, doprinese poboljšanju njihovog društvenog statusa.

    – Problemi mladih su potisnuti. To su procesi sa kojim ne umiju da se izbore. Uzroci su u nametnutim normama okoline tokom odrastanja, ali i kasnijem dobu. One rezultiraju niskim stepenom samopouzdanja, narušenoj slici o sebi, neadekvatnom ličnom vrednovanju – kazala je Helena u Gradiški za Srpskainfo.

    Kreativni, ali neiskorišteni
    Poznajem mnogo ambicioznih mladih, sa širokim spektrom interesovanja, naglašava Helena Bakić, utvrdivši da je njena generacija veoma kreativna, da posjeduje velike potencijale, ali oni nisu dovoljno iskorišteni, niti prepoznati u zajednici.

    – Uspostavljen je dubok međugeneracijski jaz, nisu uvažene vještine i znanja mladih, koji zbog toga ne mogu doći do punog izražaja. Bolje rješavanje generacijskih problema može se podstaći značajnijim učešćem mladih u odlučivanju na svim nivoima vlasti. Oni žele da budu faktor odlučivanja, ali za to nemaju priliku – smatra Helena.

    Navbodi i da mlade u Republici Srpskoj najviše opterećuju socijalni i ekonomski problemi, nizak životni standard, loša perspektiva i nezaposlenost.

    – Mladi su svjesni izrazitog socijalnog raslojavanja. Time je uskraćena mogućnost jednakih šansi. Na sceni su politički uticaji, favorizovanje nedokazanih vrijednosti… što djeluje veoma frustrirajuće i podstiče odlazak i odustajanje od borbe za značajniji status u vlastitoj sredini – kaže Helena za Srpskainfo.

    Nemoć

    Ona je tokom istraživanja i učešćem u različitim projektima, udruženjima, forumima došla do još nekih spoznaja karakterističnih za status mladih, afirmaciju njihovih ubjeđenja i jačanje društvene uloge.

    Mladi, kaže ona, najviše vjeruju u individualne napore u rješavanju svojih problema. Društvenu pomoć od starijih očekuju i u području obrazovanja, jer znaju da je kvalitetno osposobljavanje za rad uslov za zapošljavanje, a time i za obezbjeđenje egzistencije i socijalne promocije. Zadovoljavajući uticaj mladi imaju prvenstveno u privatnim krugovima, među prijateljima i roditeljima, ali vrlo slab u lokalnoj zajednici i nacionalnoj politici.

    Nezainteresovanost mladih za političko djelovanje, na osnovu Heleninog istraživanja, uslovljeno je njihovim osjećajem nemoći da utiču na važne procese i donošenje odluka.

    – Razlike između mladih i starijih nisu brojne i velike, ali su indikativne. Uz očekivane i velike statusne razlike u korist starijih, pokazalo se da oni dosljedno iskazuju značajno nepovjerenje prema mladima. Time ih uskraćuju za ozbiljnu, odgovornu šansu u zajednici, što je veoma frustrirajuće, a posljedice teške i dugoročne – uvjerena je Helena Bakić, odlučna da naučnim djelovanjem doprinese uspostavljanju boljeg statusa svoje generacije.

    Začarani krug stresa
    Ako je takav odnos, prvenstveno nespremnost starijih da se u političkoj sferi odreknu položaja i društvenog uticaja, kaže ona, sasvim je logično da se ni položaj mladih neće promijeniti u njihovu korist i da će ostati zanemariv u njihovoj društvenoj zajednici.

    U projektu “Zablistaj” Helena zajedno s koleginicom Milom Bojanom Blažević istražuje zdravu komunikaciju, izgradnju samovrednovanja, tehniku disanja i joge, balansiranu ishranu i optimalnu produktivnost.

    – Kreirale smo i mentalni vodič za žene o produktivnosti tokom mjeseca. Pokušale smo dati odgovor na vječnu dilemu – kako izaći iz začaranog kruga stresa i zanemarivanja sebe kreiranjem svog magičnog svijeta i harmonije – objašnjava Helena, koja se primarno bavi psihologijom i psihoterapijom.

    Njeno interesovanje je veoma široko, ali ključno mjesto imaju različite tehnike koje pomažu u borbi sa stresom i frustracijom, te sticanju i izgradnji korisnih i funkcionalnih navika. Helena za rad ima veliku podršku porodice, naročito mame Slobodanke, koja ima višegodišnje iskustvo u oblasti psihologije.

  • Liste čekanja u gerontološkim centrima u Srpskoj sve duže: Brigu o roditeljima povjerili domovima

    Liste čekanja u gerontološkim centrima u Srpskoj sve duže: Brigu o roditeljima povjerili domovima

    Uprkos niskim primanjima penzionera sve je veći broj onih čija imena pune liste čekanja javnih domova za starija lica u Srpskoj, za koje je mjesečno potrebno izdvojiti od 650 do 890 maraka po osobi.

    Prosječna penzija u Srpskoj iznosi oko 405 KM, stoga začuđuje činjenica da su gotovo svi kapaciteti javnih domova za starija lica u Banjaluci, Prijedoru i Istočnom Sarajevu popunjeni. Prema riječima naših sagovornika, liste čekanja na mjesto u domovima za stare su sve duže.

    Direktor Gerontološkog centra u Banjaluci Vinko Lolić kazao da je svih 300 mjesta zauzeto, te da se povećava broj onih koji čekaju priliku da se smjeste u tu ustanovu.

    • Živimo u burnim vremenima kada ljudi nemaju vremena da se posvete svojim starijima i da im pruže cjelodnevnu njegu, te svoje roditelje smjeste u naš centar kako bi im obezbijedili ljepši i ugodniji život – rekao je Lolić, dodajući da raste broj zahtjeva za prijem u ovaj centar.

    Lolić je pojasnio da ima korisnika koji su potpuno zdravi i pokretni, ali i onih kojima je neophodan stalni nadzor osoblja, jer ne mogu samostalno da obavljaju svakodnevne radnje.

    U ovom domu je za jednog korisnika mjesečno potrebno izdvojiti od 815 do 890 KM, dok je u domu u Istočnom Sarajevu, gdje je takođe svih 120 mjesta popunjeno, cijena od 650 do 725 maraka.

    U tom Domu za penzionere i stara lica kazali su da je u ljetnim mjesecima veća potražnja za smještajem u toj ustanovi, jer su tada godišnji odmori, kada dolaze ljudi koji rade u inostranstvu.

    • Djeca žele da budu sigurna da se neko brine o njihovim roditeljima, jer oni ne mogu. Ako penzija korisnika nije dovoljna, onda djeca ili srodnici doplate puni iznos mjesečnog smještaja – rekli su u ovom Domu za penzionere i stara lica.

    Nekoliko slobodnih mjesta ima u Prijedoru, a direktor tamošnjeg Doma za starija lica Bojan Becner rekao je da je skoro 80 odsto mjesta zauzeto.

    • Sada je najviše slučajeva da su djeca i unuci u inostranstvu i da nisu u mogućnosti da brinu o starijima, ali ima i onih koji dođu kako ne bi bili sami – kazao je Becner, dodajući da u cijenu od 800 do 830 maraka za lične zahtjeve nisu uračunate samo pelene i lijekovi koji nisu na pozitivnoj listi.

    Banjalučanka Maja M. kazala je da je ove godine oca smjestila u dom jer zbog posla ne može dolaziti često iz Danske, gdje živi, a njenom ocu je zbog zdravstvenog stanja neophodan stalni nadzor.

    • Naročito je bila teška prošla godina kada su zatvorili granice. Ne znam ni sama kako sam našla nekog da brine o njemu dok nije dobio mjesto u Domu za stara lica u Banjaluci – rekla je Maja M, dodajući da joj je sada lakše jer zna da neko brine o njenom ocu, s kojim se telefon čuje svaki dan.

    Centar za socijalni rad

    Direktorica Centra za socijalni rad u Banjaluci Irena Joldžić kazala je da ta ustanova, ukoliko pronađe osobu o kojoj nema ko da brine ili koju su djeca napustila, a ne može da živi sama, smjesti u Dom za starija lica.

    • Kada je o troškovima riječ, dio pokriva njihova penzija, a dio plaća Centar za socijalni rad. Posebna komisija procjenjuje da li je to opravdano i na koji način će se plaćati njihov smještaj – pojasnila je Joldžićeva, dodajući da starim i onim koji nisu radno sposobni Centar pokriva sve troškove.
  • “Nema obavezne vakcinacije đaka” Ministarstvo prosvjete o početku nastave u Srpskoj

    Očekujemo da nova školska godina počne 1. septembra, sa redovnim trajanjem časova od 45 minuta, poručila je roditeljima ministarka prosvjete i kulture RS, Natalija Trivić.

    Na koji način će se odvijati nastava u Srpskoj od septembra i da li se đaci vraćaju u školske klupe pitanja su o kojima najviše misle roditelji ovih dana, a dodatnu pometnju izazvale su još izjave stručnjaka u Srbiji o vakcinaciji učenika protiv virusa korona.

    Epidemiolog Predrag Kon izjavio je, naime, da je jedino logično rešenje za početak školske godine odvajanje vakcinisanih od nevakcinisanih učenika starijih od 12 godina. To znači da bi oni koji su primili vakcinu išli na nastavu, a oni koji nisu ostali na onlajn nastavi. Ovaj prijedlog podržala je i prof. dr Tanja Jovanović, virusolog i članica kriznog štaba za borbu protiv kovida 19 u Srbiji, koja je naglasila da će, ukoliko se ne vakcinišu, đaci stariji od 12 godina morati bar jednom nedjeljno da rade testiranje na kovid 19.

    Prosvjetni radnici
    Ministarka prosvjete RS Natalija Trivić precizira za Srpskainfo da prate iskustva i primjere iz regiona u vezi vakcinacije učenika, ali da se u Srpskoj, u ovom momentu, ne razmišlja o vakcinaciji đaka.

    – Svakako da je vakcinacija poželjna, ali je i izbor svakog pojedinca u Srpskoj. Važno je da u ovom momentu radimo na vakcinaciji naših prosvjetnih radnika, koji su to ozbiljno shvatili, imajući u vidu da svi žele da se vrate u školske klupe. Nadamo se da ćemo to do kraja avgusta postići i da ćemo sa što manje rizika ući u novu školsku godinu – istakla je Trivićeva.

    Naglasila je da kontinuirano razgovaraju s Institutom za javno zdravstvo RS, koji prati epidemiološku situaciju u Srpskoj, koja će i usloviti način odvijanja nastave.

    – Očekujemo da će vakcinacija koja se provodi u oblasti prosvjete i kulture poboljšati i sistem imunizacije u Srpskoj i da ćemo na taj način zaštititi zdravlje naših nastavnika i naših učenika, za koje očekujemo da će biti u učionici. Sa ovog aspekta, planiramo da nastava krene redovnim putem 1. septembra, u trajanju od 45 minuta, ali ćemo svakako, kako bude diktirala situacija, raditi po instrukcijama epidemiološke službe i Republičkog štaba – rekla je Natalija Trivić.

    Školski sat

    I prosvjetni radnici nadaju se da će časovi ove školske godine trajati 45 minuta, jer to daje najbolje rezultate u vaspitnom i obrazovnom smislu, poručuju iz Sindikata obrazovanja RS.

    Poštovaćemo sve mjere i odluke kako bismo zaštitili zdravlje učenika i profesora. Nadamo se da će biti povoljna epidemiološka situacija, jer je veliki broj građana i kolega do sada vakcinisan, a za dvadesetak dana taj postotak će sigurno biti još veći – ističe predsjednik sindikata Dragan Gnjatić.

    On očekuje da će uoči početka školske godine, oko 25. avgusta, sindikalci imati sastanke s Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom za visoko obrazovanje kako bi se informisali o aktuelnim dešavanjima.

    Od početka epidemije u Srpskoj do sada na virus korona bilo je pozitivno 1.375 osnovaca, te 1.689 tinejdžera, što zajedno čini pet odsto ukupnog broja zaraženih građana.

    Iz Instituta za javno zdravstvo RS poručuju da prate dešavanja u okruženju, te informacije Svjetske zadravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu bolesti u vezi vakcinacije djece.

    – Svaki roditelj može i u ovom trenutku izabrati da vakciniše dijete; nikome nije zabranjeno i svako ima pravo na to. S druge strane, uvođenje obavezne vakcinacije za školski uzrast može predstavljati problem. U konsultaciji s Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom zdravlja izaći ćemo sa određenim prijedlogom u vezi vakcinacije djece – precizirao je direktor Branislav Zeljković.

    Virus korona u Republici Srpskoj potvrđen je juče kod 38 osoba od 347 testiranih laboratorijskih uzoraka, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

  • Trivićeva i Zeljković o početku školske godine: Od vakcinacije prosvjetara zavisi način organizacije nastave

    Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić razgovarala je danas sa direktorom Instituta za javno zdravstvo RS Branislavom Zeljkovićem i doktoricom Jelom Aćimović, specijalistom epidemiologije u Institutu, o početku nove školske godine u Srpskoj.

    Ministarka Trivić iskazala je opredjeljenje Ministarstva da školska godina počne na redovan način bez podjela razreda na grupe, ako to bude dozvoljavala epidemiološka situacija uzrokovana korona virusom.

    Navela je da je u toku masovna vakcinacija prosvjetnih radnika i da očekuje da će do početka školske godine biti vakcionisani svi zainteresovani radnici, kao i da će dinamika vakcinacije prosvjetnih radnika uticati na odluku o načinu organizacije nastave.

    Veoma je važno da se što veći broj prosvjetni radnika vakciniše do početka nove školske godine kako bismo zaštitili učenike i mogućnost da se zaraze u školi sveli na minimum. Pozvali smo direktore škola da se do početka školske godine aktiviraju i stupe u kontakt sa domovima zdravlja u svojim lokalnim zajednicama kako bi prioritetno bili vakcinisani prosvjetni radnici – rekla je Natalija Trivić.

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković istakao je da je broj zaraženih u Srpskoj u porastu zbog čega je nemoguće u ovom trenutku predvidjeti na koji način će se izvoditi nastava u novoj školskoj godini.

    Istakao je da će Institut za javno zdravstvo propisati nove epidemiološke mjere za učenike i zaposlene u školama kojih će se morati pridržavati, kao i da će odluku u vezi sa modelom nastave donijeti Republički štab za vanredne situacije.

  • Poziv prosvjetnim radnicima u Srpskoj da se vakcinišu

    Poziv prosvjetnim radnicima u Srpskoj da se vakcinišu

    Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Dragan Gnjatić pozvao je prosvjetne radnike u Republici Srpskoj, ali i sve građane da se vakcinišu protiv virusa korona da bi školska godina počela u normalnijim uslovima.

    Gnjatić je rekao da je potrebno da prosvjetni radnici i svi oni koji rade u obrazovanju, nauci i kulturi, kao i ostali građani, što masovnije budu vakcinisani da bi školska godina bez podjela odjeljenja na grupe, a čas trajao 45 minuta.

    On je istakao da Sindikat insistira na dobrovoljnosti i da svako odlučuje u svoje ime, te ukazao da posljednjih dana vlada veliki interes.

    “Potrebno je da što veći broj prosvjetnih radnika i radnika u obrzovanju, nauci i kulturi bude vakcinisan kako bismo imali što veću sigurnost u narednom peridu”, naglasio je Gnjatić i napomenuo da je određen broj prosvjetnih radnika primio vakcinu.

    Ali, dodao je, kolege, članovi Sindikata, instistiraju da kolege u što većem broju budu vakcinisani, tako da i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje da se taj proces provede što prije tamo gdje nije.

    “I ja sam preležao koronu, ležao u bolnici, bio na kiseoniku, znam šta to znači, vakcinisan sam i apelujem da se kolege što prije vakcinišu”, istakao je Gnjatić.

  • Manjak radne snage diže plate

    Manjak radne snage diže plate

    Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, što je za 8.813 radnika manje u odnosu na isti mjesec lani, a to je, prema riječima upućenih, jednim dijelom posljedica povećanja primanja, odliva radne snage, ali i pandemije.

    Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić rekao je za “Glas Srpske” da je po osnovu radnog odnosa na najnižu platu od 520 maraka u maju prošle godine bilo prijavljeno ukupno 26.020 radnika.

    On je podsjetio i da je u prošloj godini značajan dio radnika u Republici Srpskoj u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje posljedica virusa korona ostvarivao pravo na isplatu najniže plate i doprinosa.

    Međutim, to što je u ovoj godini manje radnika na minimalcu, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić objašnjava upravo pojačanim kontrolama inspektora Poreske uprave RS, ali i time što se zaposleni više ne mogu prijavljivati na četiri sata.

    Na smanjen broj radnika na minimalcu, kako ističe Trivić, uticao je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    • Manjak radne snage na domaćem tržištu, koji je prisutan već neko vrijeme, natjerao je na neki način pojedine poslodavce da ponude bolje uslove poslovanja – istakao je Trivić i dodao da su svi ti faktori zajedno određenom broju radnika donijeli nešto veće plate, ali i pojedincima da pređu iz sive zone u regularne tokove.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević smatra da, kada je riječ o radnicima koji primaju najnižu platu, koja je, kako podsjeća, do 1. juna ove godine iznosila 520 maraka, a sada je za 20 maraka veća, svi podaci moraju biti detaljno analizirani.

    • Postoje poslodavci koji za marku-dvije povećaju plate svojim radnicima, pa kada se iz poreskog sistema izvuče informacija o zaposlenima koji primaju 520 maraka, onda to i nije do kraja relevantan podatak koliko ih je ukupno sa najnižim primanjima – smatra Radoševićeva.

    Istakla je i da značajan broj radnika ne prima ni minimalnu zagarantovanu zaradu, dok je trećina onih koji zarađuju ispod prosječne plate RS.

    • Da li je posljednjih godina došlo i koliko do odliva radne snage u inostranstvo i kakve je to sve posljedice ostavilo, ne može se komentarisati, sve dok ne budu završene analize sa tačnim brojem radnika u RS, ali i plata koje primaju – dodala je Radoševićeva.

    Set zakona

    Vlada Republike Srpske u maju ove godine utvrdila je set zakona kojim je omogućeno povećanje plata svim radnicima, a za šta je iz budžeta izdvojeno 70 miliona maraka. Tada je donesena i odluka da najniža plata u Republici Srpskoj od juna iznosi 540 marka.

  • Ljekari UKC-a uskoro na edukciji u prestižnim američkim bolnicama

    Ljekari UKC-a uskoro na edukciji u prestižnim američkim bolnicama

    Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je danas u Banjaluci da će ljekari UKC-a u narednom periodu odlaziti na stručno usavršavanje u neke od najprestižnijih zdravstvenih ustanova u SAD.

    On je istakao da će ova edukacija biti omogućena zahvaljujući saradnji UKC-a s vlasnikom i direktorom velike američke kompanije “Međunarodne laboratorije Bel” (Bell international laboratories) Mohamadom Saremijem, koji je danas posjetio najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj i koji će snositi sve troškove odlaska naših ljekara u SAD, njihovog boravka i edukacije.

    “Ovo je poseban dan za UKC i čast nam je što imamo ovakvog gosta. Dogovorili smo ono što je najbitnije za nas, a to je edukcija kadra. Plan je da svaki mjesec najmanje dva naša ljekara budu na edukaciji u prestižnim američkim bolnicama”, rekao je Đajić novinarima.

    On je naveo da je zajednički cilj unapređenje zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj, zbog čega u UKC dolaze najeminentniji svjetski stručnjaci iz različitih oblasti.

    “Posljednjih dana smo ovdje imali vrhunske stručnjake iz oblasti torakalne hirurgije. Nastavljamo s praksom dovođenja svjetskih stručnjaka u Banjaluku, a istovremeno šaljemo naše ljekare na edukaciju širom svijeta”, rekao je Đajić.

    Mohamad Saremi je istakao da je do ove saradnje došlo nakon što je njegov punac, koji je bio zaražen virusom korona, liječen u UKC-u i spasen nakon 50 dana na mehaničkoj ventilaciji.

    “U mnogo većim bolnicama ne uspijevaju takve pacijente održati u životu. Iznenađen sam da na ovom prostoru postoji bolnica koja ima ovakav nivo intenzivne njege, kako za kovid pacijente, tako i za druge oboljele. Zato mi je želja da učinim sve što mogu da doprinesem unapređenju rada ove ustanove”, rekao je Saremi.

    Kad je i riječ o dogovorenoj edukaciji, on je naveo da će ona biti usmjerena na razvoj intenzivne njege, posebno u oblasti pedijatrije, zatim na razvoj hirurške discipline kao što je kardiohirurgija, te na unapređenje istraživačkog procesa.

    Saremi je dodao da je plan i da omogući institucionalnu saradnju UKC-a sa prepoznatljivim zdravstvenim ustanovama u SAD.

    Sastanku Saremija i rukovodstva UKC-a prisustvovao je i ambasador BiH u SAD Bojan Vujić koji je najavio da Saremijeva kompanija uskoro otvara pogone na području Banjaluke.

    “Pored toga što je uspješan biznismen, Saremi je veliki humanista i već u nekoliko navrata je njegova kompanija pomogla UKC-u i Domu zdravlja u Banjaluci. Sada ima želju da omogući ljekarima UKC-a stručno usavršavanje i vjerujemo da će ta saradnja biti dugotrajna”, rekao je Vujić.