Kategorija: Društvo

Broj zaposlenih u šumarskim preduzećima u državnoj svojini povećan je za 294 u proteklih pet godina.

Tako je, po podacima koje publikuje Zavod za statistiku RS, na kraju prošle godine u ovim preduzećima bilo zaposleno 4.849, a na početku 2016. godine ih je bilo 4.555.

Po ovim informacijama, najviše je zaposleno šumarskih tehničara i inženjera, dok je broj radnika u administraciji smanjen za stotinak i ima ih 1.323. Po brojnosti su na drugom mjestu, odmah iza šumarskih tehničara.Stručnih KV i VKV radnika ima 1.190, šumarskih inženjera 668 i šumarskih tehničara 1.668.

Talibani su danas poslijepodne na konferenciji za novinare u Kabulu obratili javnosti prvi put nakon osvajanja Avganistana.

Njihov portparol Zabihula Mudžahid osvrnuo se na prava žena i kazao “kako će one imati sva prava u okviru šerijata”.

“Garantujemo sva prava žena u sklopu šerijatskog zakona. Žene mogu raditi u obrazovanju i zdravstvu. Ako je međunarodna zajednica zabrinuta, neka znaju da će naše žene imati sva prava u okviru šerijata. Naše žene su muslimanke i moraju poštovati šerijatski zakon”, rekao je portparol.

Stoga se postavlja pitanje šta je uopšte šerijatski zakon, šta on govori o pravima žena, ali i o pravima muslimana uopšteno.

Na primjer, tokom prijašnje talibanske vlasti u Avganistanu, između 1996. i 2001., žene su morale biti u svojim kućama i nisu ih smjele napuštati osim u pratnji muškarca.

Šta je šerijatski zakon?
Šerijatsko pravo je islamski pravni sistem koji djeluje i kao osnovni vjerski moralni kodeks islama i kao pravila koja se primjenjuju na sva područja života; uključujući vjerske obaveze, svakodnevne rutine i lična uvjerenja.

Uglavnom se oslanja na učenje iz Kurana i Sune (učenje i praksa Muhameda), ali se takođe zasniva i na idžmi (konsenzusu muslimanskih učenjaka oko neke stavke u šerijatskom zakonu) i kijasu (rješenju koja su na osnovu analogije izveli islamski pravnici).

Sve radnje kategorizovane su kao obavezne, preporučene, dopuštene ili nedozvoljene.

Način na koji se primjenjuje šerijatski zakon unutar društva razlikuje se među muslimanskim državama.

Zabrane i kazne
Zločini se dijele u tri kategorije: najmanje teški (tazir), za koje kazna zavisi od odluke suda, oni za koje se počinioci kažnjavaju istim onim što je pretrpila njihova žrtva i najteži prekršaji (hudud) koji se smatraju zločinima protiv Boga.

Preljuba, lažna optužba za nezakonit polni odnos, pijenje vina ili alkohola, krađa i pljačka uopšteno potpadaju pod najteže prekršaje, što znači da se počinioci mogu bičevati, kamenovati, protjerati ili pogubiti. Za takve zločine predviđena kazna uključuje i amputaciju dijela tijela.

Talibani slijede ekstremnu verziju šerijata u kojoj se praktikuju javna pogubljenja i amputacije dijelova tijela, zabranu muzike, televizije te premlaćivanje muškaraca koji se nisu molili pet puta dnevno ili su brijali bradu.

Za djela protiv druge osobe, od ubistva do napada, kažnjava se odmazdom, pri čemu se prema počiniocu postupa isto kao i prema žrtvi, stoji u enciklopediji Brittanici.

Ova vrsta kaznenog djela smatra se građanskim prekršajem, a ne kriminalom u tehničkom smislu, budući da država nema pravo pokrenuti kazneni postupak, već samo žrtva ili porodica žrtve.

Za nekolicinu konkretnih zločina kazna zna biti fiksna: smrt za napuštanje islama, amputacija ruke za krađu te šake i noge za razbojništvo, smrt kamenovanjem za vanbračne seksualne odnose kada je počinilac oženjen, 100 udaraca bičem kad je počinilac neoženjen i 80 udaraca bičem za nedokazanu optužbu o nečednosti i za ispijanje alkohola.

U kojim se zemljama provodi šerijatski zakon?
Koliko se strogo tumači i poštuje šerijatsko pravo, djelimično ili u cijelosti, razlikuje se od zemlje do zemlje i zavisi od nadležne vlade. Neke su zemlje odlučile usvojiti nekoliko aspekata šerijatskog prava u kombinaciji sa sistemima evropskog stila, dok ga druge, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Iran, mnogo pomnije slijede, piše INews.

Iako mnoge zemlje u Africi slijede aspekte šerijatskog prava, uključujući Nigeriju, Keniju i Etiopiju, Sudan ga je prestao koristiti u septembru 2020. godine kada je službeno postao sekularna država i okončao 30 godina islamskog prava.

Zemlje u kojima se primjenjuje neka verzija šerijatskog prava su: Avganistan, Bahrein, Bruneji, Egipat, Indonezija, Iran, Irak, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Nigerija, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.

Šerijatski zakon i prava žena
Talibani su ranije ove godine rekli da žele “pravi islamski sistem” u Avganistanu koji bi odredio prava žena i manjina, u skladu s kulturnim tradicijama i vjerskim pravilima.

Žene su tokom prošle talibanske vlasti morale nositi burke i nisu smjele koristiti usluge zdravstvene zaštite koju je vodio muškarac, dok djevojčice nisu smjele pohađati školu.

Patrijarhalni pogled osnov je tradicionalnog islamskog zakona o porodičnim odnosima.

Očevi imaju pravo sklopiti brak svojim kćerima, bile one maloljetne ili punoljetne, ali se pravnici slažu da odrasla žena koja više nije djevica mora dati svoj izričit pristanak na brak.

Pitanje ima li kćerka djevica pravo na prigovor na brak ugovoren od strane oca, predmet je rasprave među islamskim pravnicima. Neki smatraju da se njen prigovor treba uzeti u obzir, ali da on nije obavezujući, dok drugi smatraju da takav prigovor isključuje brak.

Porodični zakon
U tradicionalnom islamskom porodičnom pravu, muževi imaju pravo na poligamiju i mogu biti u zakonitom braku s najviše četiri žene. Muž je tokom braka dužan brinuti o ženi i uzdržavati je, pod uslovom da mu je ona poslušna. Žena koja odbija dominaciju muža i koja napusti porodični dom bez opravdanog razloga gubi svoje pravo na uzdržavanje.

Razvod braka može se postići zajedničkim dogovorom supružnika. Međutim, samo muž ima moć jednostrano raskinuti brak iz razloga odricanja. Ovdje se radi o izvanparničnom postupku; odnosno muž se može samovoljno odreći svoje žene i za to ne odgovara nadzoru suda ili bilo kojem drugom službenom tijelu.

Kako se donose sudske odluke?
Kao i svaki pravni sistem, šerijat je složen i njegova se praksa u potpunosti oslanja na kvalitet i obuku stručnjaka, navodi BBC.

Islamski pravnici izdaju smjernice i presude. Smjernice koje se smatraju formalnopravnim rješenjima zovu se fetve.

Postoji pet različitih škola šerijatskog prava, a doktrine se razlikuju po tome koliko se doslovno tumače tekstovi iz kojih proizlazi šerijatsko pravo.

Tri četvrtine stanovnika najbogatijih država svijeta, koji su učestvovali u velikoj anketi, vjeruje kako upravo ljudi “guraju” planetu Zemlju prema opasnoj zoni, podaci su istraživanja Global Commons Alliance (GCA).

Anketa koju je proveo Ipsos za GCA pokazala je da 58 posto građana najbogatijih zemalja svijeta izražava veliku zabrinutost za stanje u kojem se nalazi Zemlja.

Autor ankete i istraživanja Owen Gaffney iz GCA izjavio je kako rezultati pokazuju da građani traže globalnu akciju koja će se poduzeti u cilju prevencije klimatskih promjena.

“Ljudi su svjesni da smo na prekretnici i žele da urade mnogo više kako bismo spriječili neželjene scenarije. Isto tako, žele da isto to rade i njihove vlade. Rezultati bi trebali omogućiti liderima zemalja G20 da implementiraju znatno ambicioznije politike koje bi štitile i obnovile naše zajedničke i globalne interese”, ističe Gaffney.

Detalji ankete pokazuju kako 73 posto građana zemalja članica G20 smatra kako je ljudska aktivnost “gurnula” Zemlju na korak od katastrofe. Sveukupno, više od polovice ispitanika, njih 59 posto, smatra da je priroda već suviše oštećena kako bi u budućnosti mogla zadovljavati ljudske potrebe.

“Ljudi počinju osjećati da priroda uzvraća udarac. Čini se da ljudi na vlasti smatraju da je uredu srušiti stara stabla i uništiti prirodne ekosisteme za zgrade i puteve ili čak kopati bušotine nafte, ukoliko nakon toga posadite novo drveće. Ovaj pristup ne funkcioniše i izvještaj pokazuje da mnogi ljudi više ne podržavaju takav ekonomski ‘idiotizam'”, napisala je u izvještaju ekologinja Elizabeth Wathuti.

Istraživanje organizacije Global Commons dolazi uoči niza međunarodnih sastanaka o stanju Zemlje i utjecaju klimatskih promjena na život čovjeka.

Samiti koji bi se trebali održati u narednom periodu jesu klimatski samit Cop26 u Glasgowu, konferencija o bioraznolikosti u Kunmingu i “Stockholm+50”, sastanak koji će se održati naredne godine povodom 50. godišnjice prve konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini.

Ministarstvo rada RS mora konačno donijeti uredbu kojom će propisati visinu temperature na kojoj radnici moraju obustaviti posao.

Poručili su ovo iz Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS, upozoravajući na ekstremne temperature koje su posljednjih dana harale regionom i dostizale i 40 stepeni Celzijusovih u gradovima.

Mada se svakog ljeta apeluje na poslodavce da tokom tropskih vrućina preraspodijele radno vrijeme kako bi zaštitili svoje zaposlene, to na kraju nema efekta, naglašavaju sindikalci.

– Nemamo informaciju, niti sam lično vidjela da je iko sklonio svoje ljude sa gradilišta. U važećim propisima navodi se da poslodavci mogu da izvrše preraspodjelu radnog vremena, ali to ne znači da oni to moraju i uraditi. Poslodavci definitivno nemaju čega da se pridržavaju i za njih 40 stepeni nije nikakav razlog da ljude sklone sa vrućine – ističe predsjednica Sindikata Dragana Vrabičić.

Na ministarstvu rada je zato da konačno pripremi određeni akt kojim će nametnuti poslodavcima da zaštite ljudske živote, naglašavaju sindikalci.

– Ovaj put stvarno apelujemo na ministarstvo rada da već jednom propiše koje su to temperature na kojima su poslodavci obavezni prerasporediti radno vrijeme i ljude skloniti sa vrućine – precizira Vrabičićeva.

Nakon visokih temperatura vazduha koje su zabilježene za vikend, meteoalarm je i juče izdao narandžasto upozorenje za veći dio BiH. Na području Banjaluke, Foče, Tuzle, Prijedora, Trebinja i Višegrada, najviša temperatura je bila oko 38 stepeni Celzijusovih, za područje Mostara prognozirano je oko 37 stepeni, dok je u Sarajevu i Bihaću bilo oko 36 stepeni. Građanima, posebno hroničnim pacijentima, savjetuje se da izbjegavaju boravak na otvorenom od 10 do 17 časova i da unose dovoljne količine vode.

Požari koji ovoga ljeta bukte širom svijeta najgori su od kada su počela satelitska osmatranja, a i po količini ugljen-dioksida koji je ispušten u atmosferu. Posljedica su globalnog zagrijavanja, a prouzrokovaće još veće globalno zagrijavanje i nesagledivu štetu po živi svijet na planeti. Stručnjaci upozoravaju da je povratak prirodnim rješenjima jedini način da se uspore klimatske promjene.

Požari su ovog ljeta u atmosferu izbacili stotine megatona ugljen-dioksida. Više od polovine ugljen-dioksida potiče iz Sjeverne Amerike i Sibira. U Južnoj Americi i Africi sezona požara tek predstoji.

“Urađene su procene da će ovakvi događaji u budućnosti biti sve češći. Čim raste temperatura, povećavaju se ekstremi visokih temperatura. To su bolji uslovi za suvlje vreme. Čim je suvlje vreme, to su povoljniji uslovi za izbijanje požara”, objašnjava meteorolog dr Ana Vuković Vimić.

U Evropi je vatrena stihija progutala stotine hiljada hektara šuma, a u svijetu na milione hektara.

“Sa već uništenom ili degradiranom prirodom koju imamo, s manjkom šuma i prirodnih ekosistema koji već imamo, ovako nešto je zaista pogubno po živi svet koji naseljava staništa koja gore. Takođe je pogubno jer dolazi do povećanja temperature okeana, do gubitka kiseonika, povećanja ugljovodonične kiseline u vodi. Sve to uzrokuje pritisak na živi svet okeana”, navodi Milica Mišković iz Međunarodne unije za prirodu IUCN.

U izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene koji su Ujedinjene nacije okarakterisale kao crvenu liniju za čovječanstvo, ocjenjuje se da će globalne temperature za deceniju vjerovatno premašiti planirane ciljeve Pariskog klimatskog sporazuma. Prognoze su da će se situacija pogoršavati.

U našem regionu prosječna temperatura raste brže nego u drugim dijelovima svijeta.

“Već nije moguće zaustaviti klimatske promene. Tu smo već zakasnili. Fokus razgovora je u velikoj meri na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i na ublažavanje klimatskih promena. To je nešto što je na globalnom nivou neophodno i bez čega se ne može, jer će se inače temperatura povećati na preko pet stepeni, a to mi kao vrsta nećemo moći da izdržimo”, naglašava Žarko Petrović iz UNDP Srbija.

A rješenja su poznata. Umjesto da se krče i pale šume, neophodno je masovno pošumljavanje, umjesto fosilnih goriva – prelazak na čiste izvore energije, smanjenje i reciklaža otpada.

Posavski i Zapadnohercegovački kanton jedini su kantoni u Federaciji BiH koji još nisu proveli odluku Ustavnog suda FBiH o konstitutivnosti Srba na svom prostoru.

Predstavnici Srba koji žive na području Federacije BiH kažu da će taj problem biti riješen, riješen je u drugim kantonima, ali da ostaje problem implementacije, s obzirom na to da konstitutivnost, i u kantonima u kojima je ima, postoji samo na papiru, a ne provodi se u praksi. Problem je, kažu, u svim kantonima, jer u nekima u administraciji nema zaposlen nijedan Srbin.

Damir Ivetić, predsjednik Srpskog građanskog udruženja Posavskog kantona, za “Nezavisne novine” kaže da je katastrofalna, poražavajuća situacija u ovom kantonu.

“Ni dan-danas Srbi nisu konstitutivni u ovom kantonu i nemaju svoja zagarantovana prava. Što se tiče amandmana na izmjene Ustava Posavskog kantona, oni su pripremljeni, prošli su Vladu Posavskog kantona prije mjesec i po i čeka se da idu u Skupštinu, gdje bi praktično kroz amandmane Srbi trebalo prvi put od 1996. godine, od prestanak rata, da budu konstitutivni i da dobiju neka svoja zagarantovana prava. Ustavni sud je prvi put prije desetak godina naložio da se omogući konstitutivnost Srbima, pa prije godinu dana hitno naložio, a to se još nije desilo”, kazao je Ivetić.

Dodaje da je i Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, pokrenuo pitanje ustavnosti Vlade Tuzlanskog kantona kako bi se ispoštovala konstitutivnost Hrvata, pa je došlo do rekonstrukcije Vlade.

“Pozvao sam ga da to isto uradi s Posavskim kantonom, da jedan Srbin bude u Vladi. Što se tiče samih amandmana na Ustav, oni su dobro urađeni, ali bojim se da na terenu neće doći do primjene”, kaže Ivetić.

Dodaje da je prema popisu iz 1991. godine na teritoriji koja čini sada Posavski kanton bilo blizu 9.000 Srba.

“Danas, odnosno 2013. godine, oko 900 ljudi se izjasnilo kao Srbi. Vlasti se pozivaju da ima zaposlenih Srba, sudija, policajaca, ali to su sa viših nivoa, a nažalost u administraciji Posavskog kantona nema zaposleno Srba, a po popisu iz 2013. godine trebalo bi da ih bude barem 10. Svaki pomak sa nule nama je zadovoljavajući”, ističe Ivetić.

Đorđe Radanović, iz Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH, za “Nezavisne novine” ističe da konstitutivnost još nije provedena u Posavskom i Zapadnohercegovačkom kantonu, te da je u ostalim kantonima ona provedena kao formalni element priznanja jednog naroda da je ravnopravan s drugima i to je izuzetno značajno.

“Ali mi imamo drugi problem, problem u nepoštivanju zakona koji se odnosi na zapošljavanje Srba prema Ustavu Federacije. Prema podacima iz Specijalnog izvještaja ombudsmana za ljudska prava u Sarajevskom kantonu od 796 zaposlenih u javnoj administraciji KS samo je 15 Srba. Postoji potreba za konstitutivnošću, ali nama je bitno i da ljudi dobiju posao i poštivanje Ustava. Prema popisu nacionalne strukture iz 1991. godine vrši se zapošljavanje, pa ako je tako trebalo bi da bude zaposleno oko 210 Srba”, kaže Radanović.

On ističe da je veliki problem i u Unsko-sanskom kantonu, u kojem u administraciji ima zaposleno samo pet Srba, a po popisu iz 1991. godine bilo je 20,6 posto Srba.