VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Kojić: Istoriju ne smiju pisati sudske presude

    Kojić: Istoriju ne smiju pisati sudske presude

    Formiranje nezavisnih međunarodnih komisija za istraživanje događaja u Srebrenici i Sarajevu tokom proteklog rata u BiH bio je jedini mogući put da se svjetskoj javnosti na objektivan i nepristrasan način predoči dio onoga što se od 1992. do 1995. godine dešavalo na ovom području, ocijenio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    Kojić je napomenuo da u sistemu tranzicijske pravde postoje mehanizmi vansudskog utvrđivanja činjenica, što je u svijetu priznata metoda, te da to niko ne može da ospori, saopšteno je iz Republičkog centra.

    “Dakle, istoriju ne smiju i ne mogu pisati sudske presude, pogotovo ne presude onih sudova koji su pravdu dijelili na osnovu dvostrukih aršina”, istakao je Kojić u obraćanju video-linkom učesnicima Druge međunarodne konferencije “Ishodi rada nezavisnih međunarodnih komisija: Srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995. i žrtve svih naroda u regiji Srebrenica 1992-1995”, koja se održava u Moskvi.

    On je ponovio da Vlada Republike Srpske, koja je formirala komisije na osnovu zaključaka republičkog parlamenta, ni u jednom momentu nije imala namjeru da na ovaj način ospori i umanji bilo čije žrtve.

    “Naprotiv, objektivno sagledavanje činjenica jedino je što može doprinijeti jačanju povjerenja, pomirenju i suživotu sadašnjih i budućih generacija. Bili smo spremni da prihvatimo sve ono do čega dođu međunarodni eksperti, bez obzira na to da li će se to nekome sviđati ili ne. Bilo da je riječ o nama u Republici Srpskoj ili nekom drugom”, rekao je Kojić.

    On je podsjetio da su stereotipi o Srbima kao isključivim krivcima za ratove vođene na području bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, a u tom kontekstu i haške presude, srpske žrtve i zločine koji su počinjeni nad Srbima nepravedno stavili u potpuno drugi plan.

    “Kada se priča o Srebrenici, govori se samo o julu 1995. godine. Šta je sa događajima iz prvih ratnih godina, šta je sa napadima Bošnjaka na srpska sela, sa brutalnim ubistvima, progonima?…Za odgovorne nema kazni, a ni presuda koje mogu biti kakva-takva satisfakcija za sve ono što su prošli Srbi srednjeg Podrinja”, rekao je Kojić.

    On je govorio i o radu Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, koja je formirana odlukom Vlade Republike Srpske 2003. godine, pod velikim pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika za BiH Pedija Ešdauna.

    “Svojim navodima, ova komisija je omogućila brojne zloupotrebe u interpretaciji kako izvještaja, tako i Radne grupe, čiji je zadatak bio da realizuje njene zaključke. Reći ću samo da je jedna od njih i stavljanje mete na čelo ljudima sa famoznog spiska od 20.000 ljudi koji se, prema njihovim procjenama, mogu dovesti u vezu sa događajima u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine”, naveo je Kojić i podsjetio da je izvještaj ove komisije Vlada Srpske stavila van snage 2018. godine.

    S druge strane, dodao je on, bez obzira na to što je još 2004. godine odlukom nekadašnjeg Doma za ljudska prava naloženo da se formira komisija koja će se baviti stradanjem Srba u Sarajevu, a koja je, kompromisno, formirana kao Komisija za utvrđivanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu, epilog cijele priče bio je totalni fijasko.

    “Nije bilo volje da se bilo šta uradi kada je riječ o suočavanju sa zločinima koji su, nesporno, počinjeni i nad Srbima u nesrećnom građanskom ratu u BiH”, naglasio je Kojić.

    On je, između ostalog, govorio i o “zakonu o zabrani negiranja genocida”, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Incko pred kraj svog mandata, te napomenuo da je riječ o “anticivilizacijskom i antiustavnom zakonu koji je stavio pečat na dugogodišnju hajku protiv Srba, verifikovanu u Hagu i pred pravosuđem na nivou BiH”.

    “Posljedice su se mogle vidjeti kroz produbljivanje podjela, kako u izjavama bošnjačkih političara, tako i kroz komentare na društvenim mrežama”, rekao je Kojić.

    “Svima, pa i Centru, onemogućeno je problematizovanje tema kao što su sudske presude. Ratom u BiH, a posebno događajima u Srebrenici, jedino su se, dakle, smjeli baviti sudovi, a u budućnosti se tom temom ne smiju baviti ni istoričari. To je apsurd nad apsurdima”, smatra Kojić.

    Prema njegovim riječima, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica će nastaviti da radi svoj posao.

    Konferenciju u Moskvi organizovali su Katedra za uporedne političke nauke Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Ministarstva spoljnih poslova Rusije i Međunarodni institut za razvoj naučne saradnje, uz koordinaciju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Ruskog doma u Beogradu.

  • BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

    Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

    “Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

    “Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH”, rekao je Šatorović.

    Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

    “Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća”, ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

    “Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.

  • Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    U Republici Srpskoj radiće se reorganizacija javnih preduzeća s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.

    “Zato je Vlada Republike Srpske donijela odluku da u okviru kabineta primijera bude formirana stručna radna grupa kojoj će pomagati eksperti Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Već je sačinjen i detaljan plan, a njegovo sprovođenje će početi do kraja ove godine”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona smatra da će restrukturisanje “Željeznica” i “Elektroprivrede Republike Srpske” imati pozitivne efekte.

    Konsolidovani budžetski deficit Srpske
    Vidovićeva je izjavila da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da konsolidovani budžetski deficit Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od tri odsto BDP-a u toj godini.

    Obrazlažući Program fiskalne konsolidacije u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 odsto BDP-a.

    “Programom smo planirali da u 2021. godini imamo konsolidovani deficit u iznosu 393,4 miliona KM, a već sada smatramo da će on biti i manji zbog evidentnog rasta prihoda u ovoj godini u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da se u 2022. godini deficit svede na 34,5 miliona KM, dok će u 2023. godini biti suficit u budžetu od 158,7 miliona KM.

    Ona je podsjetila da Zakon o fiskalnoj odgovornosti definiše pravila kojima se limitira javni dug Republike Srpske tako da na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini, te da konsolidovani budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP-a.

    Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini 41 lokalna zajednica u Republici Srpskoj imala deficit od 97 miliona KM, dok je 20 lokalnih zajednica imalo suficit od 12 miliona KM.

  • Odbor za obrazovanje Ujedinjene Srpske obilježio Svjetski dan prosvjetnih radnika


    Pod sloganom “Obrazovanje je put, a ne cilj” Odbor za obrazovanje Ujedinjene Srpske danas je na Trgu Krajine u Banja Luci obilježila Svjetski dan prosvjetnih radnika. Ovom aktivnošću želimo još jednom da ukažemo na važnost prosvjetnih radnika u formiranju ličnosti djece, a kasnije i mladih ljudi koji će biti nosioci važnih procesa u samom društvu, istakla je dr Natalija Trivić potpredsjednica Ujedinjene Srpske.

    Prema njenim riječima, društvo duguje veliku zahvalnost prosvjetnim radnicima, posebno u protekle dvije godine opterećene pandemijom virusa korona tokom kojih su uložili dodatne napore da bi učenicima u Republici Srpskoj omogućili redovnu i kvalitetnu nastavu.

  • Bore se za glasove kao da su izbori sutra

    Bore se za glasove kao da su izbori sutra

    Iako nas od predstojećih opštih izbora dijeli još godinu dana, situacija je na terenu, ali i na društvenim mrežama, toliko uzavrela da se stiče utisak kao da će birališta biti otvorena sutra.

    Svakodnevna prepucavanja među političkim akterima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, ali i dva protesta u jednom danu – u Banjaluci i Bijeljini, dokaz su, tvrde upućeni, da je borba za glasove uveliko počela. Štaviše, u političkim krugovima već se zbijaju redovi i pažljivo biraju kandidati, čija imena opozicija u Srpskoj još nije objelodanila, a kada je o vladajućima riječ, sasvim sigurno je da će ime lidera SNSD-a Milorada Dodika biti na glasačkim listićima.

    On je, naime, nedavno najavio da će se kandidovati, te naglasio da ne gubi izbore. S druge strane, podsjetimo, i opozicija u Srpskoj je i te kako optimistična, o čemu svjedoče i njihove izjave sa mitinga održanog na Trgu Krajine u Banjaluci, odakle su poručili da u oktobru 2022. idu na pobjedu.

    Pritom, postavlja se pitanje koliko je plodonosno pokušavati uticati na svijest birača 12 mjeseci pred izborni dan. Naime, neki analitičari podsjećaju da građani imaju kratko sjećanje, ali je, istina, dobar dio njih već opredijeljen, bar kad je riječ o onim koji izlaze na izbore. Oni koji ne izlaze na izbore, ističu naši sagovornici, predstavljaju bazen koji bi mogao donijeti određene promjene.

    Tanja Topić, politički analitičar, naglašava da smo, definitivno, već u izbornoj kampanji, te da je većina događaja koje organizuju političke partije, u smislu mobilizacije članstva, ali i motivisanja građana za izbore koji tek predstoje.

    “Taj osjećaj pregrijane, usijane atmosfere govori u prilog tome koliko će svakoj političkoj partiji biti važni izborni rezultati, odnosno ono što će se dešavati za godinu dana”, navela je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Adnan Huskić, politički analitičar, smatra da borba za glasove uopšte nije ni prestajala.

    “Već duže vrijeme imamo kontinuiranu kampanju, što je direktan rezultat nepostojanja bilo čega drugog čega bi se, prevashodno vlast, mogla uhvatiti, odnosno nema uspješnih stvari o kojim bi se moglo pričati. To je jedno. A drugo, nikada nemojte zaboraviti koliko je vrijedan dobitak u ovoj igri. Ovdje odlazak sa vlasti podrazumijeva odlazak iz balončića koji vas čuva od svega i koji sve kontroliše”, rekao je Huskić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, iako je do izbora u BiH ostalo godinu dana, pitanje koje se sve češće postavlja je da li će tih izbora biti s obzirom na to da je izvjesno da budžet za 2022. godinu neće biti usvojen niti će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, bez čega, po mišljenju HDZ-a, ne postoje uslovi za organizaciju opštih izbora.

    Istovremeno, u Republici Srpskoj u nezvaničnim krugovima sve više se priča da ona sama treba da sprovede izbore i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske.

  • Trivićeva: Nastavićemo raditi na poboljšanju položaja prosvjetara

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić čestitala je Svjetski dan prosvjetnih radnika, uz poruku da će nastaviti raditi na poboljšanju položaja prosvjetnih radnika i unapređenju uslova rada u svim školama jer je veoma važno da zaposleni u prosvjeti budu motivisani.

    “Posvećenost prosvjetnih radnika odgovornom pozivu vaspitanja i obrazovanja mladih čini ovaj posao časnim i posebnim. Ovaj dan je prilika da se istakne uloga prosvjetnih radnika u društvu, kao i da se svi podsjetimo na plemenitu misiju koja je sastavni dio njihovog posla”, navedeno je u čestitki.

    Prema njenim riječima, društvo duguje veliku zahvalnost prosvjetnim radnicima, posebno u protekle dvije godine opterećene pandemijom virusa korona tokom kojih su uložili dodatne napore da bi učenicima u Republici Srpskoj omogućili redovnu i kvalitetnu nastavu.

    “Cijeneći vašu potrebu za kontinuiranim usavršavanjem, koje nalažu i reformski procesi i nastojanje Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske da unaprijedi kvalitet obrazovanja, bićemo fokusirani na obezbjeđivanje kvalitetnih stručnih usavršavanja za sve zaposlene u prosvjeti”, navela je Trivićeva.

    Trivićeva je svim prosvjetnim radnicima poželjela dalji uspjeh u radu, kao i da radosno i dostojanstveno obilježe Svjetski dan prosvjetnih radnika, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Na putu ka EU BiH ima samo volju

    Na putu ka EU BiH ima samo volju

    Lideri zapadnog Balkana i članica EU sutra će u Sloveniji otvoriti novu rundu razgovora o proširenju Unije, a u BiH preovladava stav da, osim volje za pridruživanje, u ovom momentu nemamo ništa konkretnije da predočimo evropskim predstavnicima.

    Evropska komisija predočila je domaćim liderima prije gotovo dvije i po godine listu zadataka koje treba da sprovedu u djelo kako bi dobili status kandidata, ali uprkos povremenim optimističnim koracima, nakon što su dogovoreni te sprovedeni izbori u Mostaru, ništa drugo nije do kraja urađeno. Slovenija, koja je domaćin samita, objelodanila je krajem prošle sedmice ideju o brzom priključivanju zemalja ovog regiona u EU, odnosno da proces bude završen do 2030. godine.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Lazar Prodanović ocijenio je za “Glas Srpske” da BiH u ovom momentu nema ničim novim da se pohvali ni kada je riječ o evropskom putu.

    • Određeni zakoni sa liste prioriteta su u parlamentarnoj proceduri, a osim toga možemo samo reći da i dalje imamo volju da budemo dio EU i to je to – rekao je Prodanović i dodao da su poljski zvaničnici juče naglasili u Parlamentu BiH da je ta zemlja spremna da organizuje skup u Varšavi, gdje bi pričali o budućnosti Evrope i zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo kazao je za “Glas” da ni oni nisu zadovoljni ponašanjem domaćih lidera, ali ni iz Brisela.

    • Sve strane bi trebalo da budu konkretnije, odnosno da pređu sa riječi na djela. Siguran sam da će Slovenija nastaviti da lobira za BiH – istakao je Praštalo.

    Ključni datumi

    • jul 2008.

    Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

    • jun 2015.

    SSP stupio na snagu

    • februar 2016.

    BiH podnijela zahtjev za članstvo

    • decembar 2016.

    EK poslala upitnik BiH

    • februar 2018.

    BiH dostavila odgovore na upitnik

    • maj 2019.

    EK objavila mišljenje o zahtjevu za članstvo

    Sociolog i političar Miro Lazović istakao je za federalne medije da bi BiH mogla postati članica EU do 2030. godine te da je trebalo davno da dobije kandidatski status. Očekuje da će ovaj samit EU o zapadnom Balkanu rezultirati konkretnim opredjeljenjem EU, odnosno konkretnim datumima u kojima zemlje zapadnog regiona, pa i BiH, treba da uđu u EU.

    • Dobro je da je Slovenija insistirala da se jasno odredi datum konkretnog ulaska zemalja u evropsku zajednicu do kraja 2030. Ako ne bude žestokih opstrukcija u BiH, očekujem da će se to desiti – kaže Lazović.

    O evropskom putu BiH u vrijeme složene političke situacije nedavno je za “Glas” govorio predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u BiH. Tada je istakao da su napravljene dobre stvari, ali da je sada proces blokiran u Parlamentu BiH, navodeći i da Evropa često postavi zanimljive uslove, a da se BiH zapetlja u njihovom ostvarivanju.

    Evropska komisija je u maju 2019. dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, a odluku o davanju statusa kandidata treba da donesu zemlje članice. U mišljenju je dato 14 uslova koji treba da budu sprovedeni u djelo, a posljednjih mjeseci u prvi plan su isticane izmjene zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Na tu listu kasnije su dodate i izmjene Izbornog zakona kako bi bila izbrisana diskriminacija te sprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava. Posljednje proširenje EU bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala dio evropske porodice.

  • SPC u ruskoj enciklopediji “Članak prilično obiman i zauzima 20 stranica, što je značajan prostor za standarde ovog djela”

    Srpska pravoslavna crkva zauzela je značajan prostor u 62. tomu “Pravoslavne enciklopedije” koji je objavljen u Moskvi.

    Članak o SPC, njenoj istoriji, svetiteljima, znamenitim crkvenim piscima i arhijerejima, sve do današnjih dana i izbora 46. poglavara srpske crkve njegove svetosti patrijarha Porfirija nedavno je objavljen u “Pravoslavnoj enciklopediji”.

    – Članak je prilično obiman i zauzima 20 stranica enciklopedije, što je značajan prostor za standarde ovog djela -rekao je jedan od autora odrednice o SPC jeromonah Ignatije Šestakov, sabrat moskovskog Sretenjskog manastira.

    On je za beogradsku Politiku rekao da bi se o SPC moglo “pisati nedogled”, ali da sam format zahtijeva određena ograničenja i da je pokušano da se u zadanom obimu uvrsti sve najvažnije i najznačajnije.

    -Smatram da je od posebne važnosti što smo uspjeli dovoljno detaljno da napišemo o istoriji srpske crkve u 20. i 21. vijeku jer je taj period u ruskoj istoriografiji najmanje proučavan i posvećeno mu je nedovoljno pažnje – rekao je jeromonah Ignatije.

    Prema njegovim riječima, pojava članka u ovoj formi je veoma važna za studente bogoslovije i sve koje zanima istorija SPC.

    Šestakov je naveo da je u 62. tomu “Pravoslavne enciklopedije” i veliki članak pod naslovom “Srbija”, koji takođe sadrži mnogo zanimljivih i važnih stvari o istoriji srpskog naroda.

    – Ova odrednica, takođe sadrži i vjerski apekt i savremenu istoriju – dodao je on.

  • Sve je nelegalno u Institutu za nestale

    Sve je nelegalno u Institutu za nestale

    Republika Srpska duže od decenije upire prst u Institut za nestala lica BiH, označavajući ga kao glavnog krivca jer stotine srpskih porodica nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a okidač za novu ofanzivu prema toj instituciji je izbor Kolegijuma direktora, što je, kako tvrde, samo vrh ledenog brijega.

    Savjet ministara BiH je, uz saglasnost Međunarodne komisije za nestale, kao drugog suosnivača Instituta za nestale BiH, 2016. godine formirao Privremeni upravni odbor, što, prema mnogim mišljenjima, pa i revizije, predstavlja rizik u pogledu odluka, a situaciju dodatno komplikuje to da su mandati istekli i Nadzornom odboru još 2010.

    Upravni odbor, prema propisima, upravlja Institutom, ima šest članova koji se biraju na mandat od četiri godine i ne mogu ponovo biti izabrani, a za predstavnike Srpske je sporno što je aktuelni saziv, koji djeluje kao privremeni, sproveo krajem jula konkurs za izbor Kolegijuma, nakon kojeg su izabrani Nikola Perišić i Marko Jurišić, koji su tako nastavili mandat direktora, dok je Mujo Hadžiomerović zamijenio Amora Mašovića.

    Iz udruženja koje okupljaju porodice iz Srpske naglašavaju da je trebalo da prvo bude izabran novi Upravni odbor, pa da se onda ide sa imenovanjem članova Kolegijuma. Na njihove apele je reagovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Za “Glas” je potvrdio da je, uz to što je upućen zahtjev za inspekcijski nadzor sprovedenih procedura, u toku i priprema određene informacije o stanju u Institutu, koja će biti upućena u Savjet ministara.

    • Mi prosljeđujemo informacije. Nismo bili upućeni u izbor Kolegijuma, imamo jednog člana u Upravnom odboru koji je iz reda bošnjačkog naroda. Čekamo rezultate inspekcijskog nadzora. Pokušaćemo sa informacijom da odemo prema Savjetu ministara u vezi sa Upravnim odborom, da uključimo u sve to i ICMP, pa ćemo vidjeti šta će biti – rekao je Lučić.

    Prvi čovjek Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić kaže da gotovo punih šest godina traju opstrukcije jer se ne pokreće izbor članova Upravnog odbora, te pita kako se uredno, po isteku mandata, bira Savjetodavni odbor, koji isto tako imenuje Upravni odbor. Potvrdio je da tokom ove sedmice očekuje odgovor iz republičkih institucija na poziv za sastanak koji su zatražili kako bi utvrdili zajedničku platformu i pokušali da dovedu u red Institut.

    • Nećemo stati dok ne istjeramo sve na čistac. Ili će se raditi ili neće ni ovako. Potrebna je rekonstrukcija ili rasformiranje Instituta. Mora se nešto raditi, osim opstruisanja. Od toga nećemo odustati. Ne znam dokle ćemo stići, ali moramo jasno stati u kraj neradu. Ništa nije legalno u toj instituciji, ako se gledaju propisi. Razmišljao sam i o protestima, ali ne mogu dovoditi majke i očeve koji imaju 70, 80 godina. Drugi se moraju dozvati pameti – istakao je Lazić, koji stalno ističe da Srpska traži još 1.652 borca i civila.

    Predsjednik Privremenog upravnog odbora Instituta Petar Šikman, s druge strane, tvrdi da su sproveli konkurs po pravilima i da tu nema nikakvog osnova za inspekcijski nadzor, dodavši da mu je obraz čist.

    Govoreći o statusu odbora, za “Glas” kaže da to nije njihova nadležnost i da o tome treba da se dogovaraju oni čija jeste. Predstavnici iz Srpske ukazuju i da je sadašnjim “omjerom snaga prekršen i Statut Instituta, jer prema tim odredbama predsjedavajući Upravnog, Nadzornog odbora i predsjedavajući Kolegijuma direktora ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Mandat ovog saziva Kolegijuma, na mjestu predsjedavajućeg, otvorio je Perišić, koji je za “Glas Srpske” poručio da sva otvorena pitanja, a u vezi sa procedurama, treba da rješavaju oni čija je to i nadležnost.

    Nadzor

    Istekli mandati nisu jedino sporni u Nadzornom odboru, koji broji, prema pravilima, tri člana sa četvorogodišnjim mandatom, te ne mogu ponovo da budu imenovani na te pozicije. Odluke donosi konsenzusom, ali trenutno su u njemu samo dva člana kojima je mandat istekao 2010. godine, a član iz reda srpskog naroda je nedavno preminuo, tako da ne mogu da rade u punom kapacitetu.

  • “Crveni alarm za čovječanstvo”: Neophodne hitne akcije

    Druženje s predstavnicima medija o temi “Klimatska kriza: Šta ‘crveni alarm za čovječanstvo’ znači za Bosnu i Hercegovinu?, održano je nedavno kako bi se ukazalo na važnosti realizacije konkretnih klimatskih akcija na smanjenje uticaja klimatskih promjena.

    Tom prilikom diskutovani su ključni nalazi objavljenog izvještaja Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC), s posebnim osvrtom na uticaj klimatskih promjena na BiH, a uoči COP26 konferencije koja se održava u novembru u Glazgovu.

    “Razgovaramo o najvećem izazovu našeg vremena i to će redefinisati naš svijet kakvog poznajemo, a to je klimatska kriza. Globalno zagrijavanje već generiše sve češće ekstremne vremenske prilike i klimatske događaje u svim regijama, čemu svjedočimo i u BiH. Mi, Ujedinjene nacije, smo u potpunosti predani da pomognemo BiH na ovom putu, pa smo tako podržali smanjenje emisije CO2 za 13.150 tona, poboljšali uslove za život za više od 250.000 ljudi i otvorili više od 1.800 zelenih radnih mjesta od 2015. godine. To pokazuje da se promjene mogu ostvariti”, izjavila je rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Makdonald.

    Kako su saopštili organizatori skupa, u procesu podizanja nivoa svijesti građana mediji imaju važnu ulogu u prenošenju ključnih informacija o nužnosti djelovanja kada su u pitanju klimatske promjene.

    Britanski ambasador Met Fild je istakao da postoje dobre i loše vijesti.

    “Loša vijest jeste da, koliko god da su bile ozbiljne posljedice pandemije COVID-19 na ekonomiju, zdravstvo i pojedinačne živote, nešto opasnije je pred nama. Ako značajno ne promijenimo naš pravac kretanja, dekarbonizujemo globalnu ekonomiju tri do pet puta brže nego što to trenutno radimo, nećemo ispuniti ciljeve Pariskog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja. Dobre vijesti su da je mogućnost ove promjene u potpunosti u našim rukama. Možemo već danas donijeti odluke koje će preokrenuti ovu putanju, poput obnovljivih izvora energije, čistih investicija, zelenih infrastruktura”, kazao je Fild.

    Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera naglašava kako se sve više smanjuje prostor za djelovanje kako bi se promijenio tok ekonomskog razvoja širom svijeta, jer je nauka pokazala da ljudske aktivnosti imaju veliki uticaj na ravnotežu planete.

    “Klimatske promjene tiču se svakoga. Nije samo odgovornost vlada da sprovode korake, već i kompanija da osiguraju da njihov rad ne zagađuje okolinu. Odgovornost je i na svakom pojedincu. UNDP gleda na klimatske promjene kao hitan i prioritetan problem. Kao dio UN porodice u BiH, ostajemo predani ulaganju napora da realizujemo aktivnosti zajedno s partnerima”, navela je Nedera.

    Druženje je organizovano u sklopu projekta “Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljika u BiH”, koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), a u saradnji s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, te entitetskim fondovima za zaštitu okoline.