VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Izvjestan i treći krug za upis brucoša

    Nakon drugog prijemnog ispita za prvi ciklus studija na većini fakulteta na oba javna univerziteta u RS ostalo je slobodnih mjesta, zbog čega će više fakulteta, kako bi popunili amfiteatre, budućim brucošima pružiti i treću šansu.

    Vera Ćevriz Nišić, prorektorka za nastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazala je da je na ovom univerzitetu ostalo slobodnih više od 900 mjesta, od kojih je 542 na budžetu, i dodala da je u novu akademsku godinu predviđeno da se upiše 1.948 studenata.

    “Mi smo u drugom upisnom roku upisali 150 studenta, s tim da ćemo konačne rezultate upisa u drugom roku imati kada se 20. septembra obavi prijemni ispit za studente na Medicinskom fakultetu na engleskom jeziku”, kazala je Ćevriz Nišićeva.

    Dodaje da je nakon završenog drugog upisnog roka najviše mjesta ostalo na Filozofskom fakultetu, odnosno na studijskim programima matematika i fizika, matematika i računarstvo kao i srpki jezik i književnost.

    “Praznih mjesta ostalo je i na Tehnološkom fakultetu, čak 49, na Poljoprivrednom 47, ali i Mašinskom fakultetu, tako da je ove godine manja zainteresovanost na fakultetima tehničkih nauka, pa da ćemo sigurno organizovati i treći upisni rok”, kazala je Ćevriz Nišićeva i dodala da je ove godine veća zainteresovanost za društvene nauke, posebno za ekonomiju i pravo.

    “Budućim studetima je sigurno lakše naći zaposlenje kada budu svršeni ekonomisti i pravnici”, kazala je Ćevriz Nišićeva.

    Radoslav Dekić, prodekan za nastavu PMF-a u Banjaluci, za “Nezavisne novine” rekao je da se u drugom upisnom roku na ovaj fakultet prijavilo svega 15 studenta na svih osam studijskih programa.

    “Za narednu akademsku godinu planirali smo da upišemo oko 170 brucoša, dosada je upisano 80, a najveće interesovanje pokazano za matematiku, potom za informatiku, te za biologiju”, kazao je Dekić.

    Pojasnio je da je u odnosu na prethodnu godinu manja zainteresovanost studenata za ovaj fakultet.

    “Sigurno je da ćemo u narednom periodu organizovati i treći upisni rok da bi uspjeli barem djelimično ispuniti upisnu kvotu”, zaključio je Dekić.

    S Univerziteta u Banjaluci rekli su da je slobodnih mjesta za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija u novoj akademskoj godini ostalo na većini članica tog univerziteta.

    “Upisne kvote već u prvom roku popunjene su na Fakultetu bezbjednosnih nauka, kao i na većini studijskih programa Medicinskog fakulteta. Tradicionalno veliko interesovanje budući studenti su iskazali za studije psihologije i predškolskog vaspitanja na Filozofskom fakultetu, engleski jezik na Filološkom fakultetu, te pojedine studijske programe koji se izvode na Fakultetu političkih nauka. Veliko interesovanje budućih studenata vlada i za Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Elektrotehnički, Ekonomski i Pravni fakultet”, kazali su s Univerziteta u Banjaluci.

    Dodaju da će odluku o organizaciji trećeg upisnog roka na fakultetima i Akademiji na kojima je i poslije dva sprovedena upisna roka ostalo slobodnih mjesta donijeti Senat Univerziteta u Banjaluci na narednoj sjednici.

    “Ukupno je planirano da se u prvu godinu prvog ciklusa studija u novoj akademskoj godini upišu 2.772 studenata”, zaključili su na Univerzitetu u Banjaluci.

  • Francuz: Opozicija ne treba da žuri sa imenima kandidata za izbore

    Najava predsjednika PDP Branislava Borenovića da će opozicija do kraja godine izaći sa imenima zajedničkih kandidata za inokosne funkcije ponovo je otvorila raspravu u javnosti da li je za tako nešto još rano, kao i da li bi to moglo da stvori razdor unutar same opozicije.

    Vrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate na izborima za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, sa kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine – istakao je Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP.

    Sociolog Vedran Francuz za Srpskainfo ističe da sa imenima zajedničkih kandidata treba biti oprezan jer čim opozicija izađe sa svojim prijedlozima u javnosti će početi negativna kampanja protiv tih osoba od strane određenih interesnih grupa vladajuće elite, koje imaju uticaj na medijski prostor.

    – Ovo je samo jedan od razloga zašto još ne treba žuriti sa imenima. Potrebno je, takođe, da se postigne jedinstvo unutar opozicije oko imena jer glasačko tijelo to očekuje od njih i neće tolerisati unutrašnji razdor i svađe oko funkcija – ističe Francuz.

    On podsjeća da su još uvijek podijeljena mišljenja oko imena kandidata za inokosnu funkciju kako unutar same opozicije, ali i javnosti.

    Francuz kaže da i u samim rukovodstvima najvećih opozicionih partija nije postignuta sabornost oko imena, pa je potrebno prvo da se postigne saglasnost oko toga unutar samih stranaka, a onda i među partijama koje čine opoziciju.

    – S obzirom na to da će izbori 2022. godine biti najneizvjesniji u zadnjoj deceniji u Srpskoj zasigurno je da opozicija mora uključiti širi front i za to je potrebno vrijeme. Pored SDS, PDP, DNS, poslanika Nebojše Vukanovića, mjesto svakako moraju naći i ostale manje partije, kao i pokreti, uz istaknute javne ličnosti – smatra Francuz.

    On ponavlja da je najvažnije da se postigne jedinstvo i konsenzus oko kandidata koji imaju najveću podršku u javnosti. Francuz kaže da neće biti kasno ni da se sa imenima kandidata izađe tek sledeće godine, ali tek nakon što se postigne opšte jedinstvo oko njihovih imena.

    – Za sada je sigurno da će osovinu dogovora činiti SDS i PDP, a razlog za to je što ove dvije partije imaju najviše ozbiljnih kandidata za pomenute funkcije po pulsu javnosti i istraživanjima rađenim u prethodnom periodu – zaključuje Francuz.

  • Objavljena lista najboljih gradova za 2021. godinu

    Objavljena lista najboljih gradova za 2021. godinu

    Međunarodni medijski brend upotrijebio je svoju mrežu urednika iz cijelog svijeta – kao i anketirao oko 27.000 ljudi, kako bi suzio svoju listu najboljih gradova na planeti.

    Uzeti su u obzir noćni život, restorani i kulturni događaji svakog grada, kao i osjećaj gradske zajednice koji je nakon Covid-19 možda važniji nego ikad, piše CNN.

    Također, su ispitane inicijative gradova za zaštitu okoliša, njihova predanost aktivizmu i opća prijateljska naklonost.

    Time Out je za najbolji grad odabrao San Francisco, zbog njihovog odgovora na pandemiju i zbog jedne od najvećih stopa vakcinacije u SAD-u. Čak i usred strogih zatvaranja, San Franciskanci su pronašli načine da se međusobno podržavaju.

    Na drugom mjestu ove liste našla se nizozemska metropola Amsterdam, potom grad na sjeveru Engleske Manchester, dansko biciklističko utočište Kopenhagen i kulturno središte New York zaokružuju prvih pet na listi Time Out-a.

    Time Outova lista 10 najboljih gradova:

    San Francisco, Kalifornija, SAD

    Amsterdam, holandija

    Manchester, Velika Britanija

    Kopenhagen, Danska

    New York, SAD

    Montreal, Kanada

    Prag, Češka

    Tel Aviv, Izrael

    Porto, Portugal

    Tokio, Japan

  • Stevandić zajedno sa rukovodiocima bolničkih centara iz Srbije o reformi finansiranja zdravstvene zaštite

    Stevandić zajedno sa rukovodiocima bolničkih centara iz Srbije o reformi finansiranja zdravstvene zaštite

    Zamjenik generalnog direktora UKC Republike Srpske i šef tima za praćenje mjera i preporuka Republičkog štaba za vandredne situacije Republike Srpske, dr. Nenad Stevandić, zajedno sa svim rukovodiocima kliničkih centara Srbije učestvuje na projektu “Podrška izgradnji kapaciteta bolnica za sprovođenje reformi finansiranja zdravstvene zaštite”, koji u sklopu drugog projekta razvoja zdravstva Srbije, za cilj ima unapređenje finansiranja u sistemu zdravstvene zaštite, unapređenje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i jačanje kvaliteta zdravstvene zaštite.
    Projekat razvoja zdravstva Srbije sprovodi se uz finansijsku pomoć Svijetske Banke koja pruža podršku Ministarstvu Zdravlja kako bi se poboljšala efikasnost svih sistema zdravstvene zaštite, kroz unapređenje finansiranja, nabavki i održavanja u zdravstvu, kao i unapređenje lječenja prioritetnih nezaraznih bolesti.

  • Kakvo je tržište rada u BiH: Najviše nezaposlenih su kvalifikovani radnici

    Kakvo je tržište rada u BiH: Najviše nezaposlenih su kvalifikovani radnici

    Prema podacima zavoda i službi zapošljavanja u BiH, u julu je na evidencijama bilo prijavljeno 395.383 nezaposlenih, što predstavlja povećanje za 1.602 u odnosu na mjesec ranije.

    Od ukupnog broja građana koji traže zaposlenje, njih 57,6 odsto su žene, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 30.869 osoba ili 7,24 odsto. U odnosu na početak pandemije, nezaposlenost se smanjila za 7.505 osoba ili 1,86 odsto.

    Statistički podaci kažu da najviše građana bez posla ima završen treći stepen obrazovanja, KV radnici – 31,44 odsto, slijede radnici sa srednjom stručnom spremom – 28,82 odsto, te nekvalifikovani radnici sa 26,69 odsto.

    Najveći broj evidentiranih nezaposlenih žena je sa SSS – 31,89 odsto, a potom NKV radnica – 27,21 odsto.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica proteklog jula, novoprijavljenih koji traže posao bilo je 16.235, od čega 8.580 žena. Broj lica brisanih sa evidencije zavoda i službi zapošljavanja je 14.769. Od ukupnog broja brisanih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja zaposleno je 10.122 ili 68,53 odsto, od čega 4.808 žena, navodi se u statističkom pregledu stanja tržišta rada u BiH.

    U julu ove godine, poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 4.037 potrebe za zapošljavanjem novih radnika, dok je registrovani broj lica kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio 10.598.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u junu 2021. godine, broj zaposlenih lica u BiH iznosio je 820.979, a od toga je 356.149 žena.

  • Srpska i Srbija zajedno u odbrani srpskog jezika

    Srpska i Srbija zajedno u odbrani srpskog jezika

    Iako još nije ni stupio na snagu zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma, koji bi po hitnom postupku trebao da se usvoji u Republici Srpskoj, već je izazvao različite reakcije u Bosni i Hercegovini.

    Idok ga javnost i građani u Srpskoj mahom pozdravljaju, bošnjački političari, ali i građani bošnjačke nacionalnosti, u zakonu vide majorizaciju. Ističu da je zakon antiustavan i u suprotnosti s principom konstitutivnosti tri naroda u BiH i ravnopravnosti dva pisma.

    Bošnjački predstavnici u Republici Srpskoj poručuju da su najave usvajanja zakona kojim bi ćirilica bila glavno pismo neustavne, s obzirom na to da su ćirilica i latinica po Ustavu ravnopravna pisma. Plaše se da bi se donošenjem ovog zakona samo favorizovao jezik srpskog naroda i jedno pismo – ćirilica.

    – To je proces koji ide u pravcu pravoslavizacije Republike Srpske, stvaranja ambijenta da je ovo čisto srpski pravoslavni prostor. Mi ćemo se tome, naravno suprotstaviti –  poručio je ranije potpredsjednik Srpske i član Predsjedništva SDA, Ramiz Salkić.

    Cilj zakona

    S druge strane, iz Republike Srpske poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje bilo kojeg naroda već isključivo očuvanje, njega i promocija ćiriličnog pisma kao uporišta srpskog nacionalnog identiteta.

    Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma bi se po hitnom postupku sljedeće sedmice trebao naći pred poslanicima u parlamentu Srpske.

    U Prijedlogu zakona koji je Vlada Srpske uputila u Narodnu skupštinu RS navodi se da će svi republički i lokalni organi u Republici Srpskoj, javna preduzeća, škole i fakulteti, kao i privredna društva sa većinski javnim kapitalom i udruženja koja djeluju na nacionalnom i međunarodnom nivou ubuduće u svom radu biti obavezni da upotrebljavaju srpski jezik i ćirilično pismo.

    Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonima, mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakšice za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju, odnosno u obavljanju svoje djelatnosti odluče da koriste ćirilično pismo, što uključuje i korišćenje ćiriličnog pisma u elektronskim medijima i prilikom izdavanja štampanih javnih glasila – navodi se u Prijedlogu zakona koji će se naći pred poslanicima.

    Ističe se i da kulturne i druge manifestacije koje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava obavezne su da, s ciljem promovisanja, očuvanja i njegovanja ćiriličkog pisma, imaju logo i naziv manifestacije ispisan na ćiriličnom pismu. Prijedlogom navedenog zakona predviđene su i novčane kazne u rasponu od 1.000 do 5.000 KM za one koji ne budu poštovali propisane mjere.

    Veto

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i banjalučki advokat, Milan Petković, ističe da ne vidi nikakve prepreke da se navedeni zakon usvoji.

    Ističe da je tačno da su institucije Republike Srpske i ranije upotrebljavale ćirilicu i srpski jezik, ali da je dobro da se to i zakonom reguliše.

    – Bitno je da to postane obavezno, a ne samo da se prepušta na volju nekom da odlučuje želi li to ili ne – kaže Petković.

    Komentarišući izjave bošnjačkih političkih predstavnika koji se protive navedenom zakonu, Petković ističe da ne vidi razlog zbog čega im to smeta. Dodaje da ne vjeruje da će bošnjački delegati u Vijeću naroda RS pokrenuti veto na navedeni zakon, jer se u njemu govori o ćirilici kao tekovini ovih prostora i naroda.

    – Nigdje se u zakonu ne brani upotreba latinice. Da se brani upotreba nekog jezika ili pisma onda bismo mogli govoriti o eventualnoj povredi vitalnog interesa. Nema nikakvog razloga za veto, a ako se to i desi, sigurno će Ustavni sud odbiti takvu apelaciju – uvjeren je Petković.

    Istisnuta iz upotrebe

    Profesorka srpskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, Milanka Babić, takođe smatra da je navedeni zakon odavno bio potreban srpskom jezičkom i kulturnom prostoru.

    – Zakon predviđa očuvanje, odnosno vraćanje digniteta ćirilici kao nacionalnom pismu, što ona jeste. Ćirilica je kulturno-duhovna vertikala, identitet srpskog naroda. Svjedoci smo da je u poslednjoj deceniji, tačnije od Drugog svjetskog rata, ćirilica faktički istisnuta iz upotrebe – ističe Babićeva.

    Dodaje da ćirilice ima jako malo u javnom životu na srpskom jezičkom prostoru, tako da se njen povratak u aktivniju upotrebu očito mora preduprijediti nekim zakonskim mjerama.

    Babićeva kaže da to nije nikakvo nametanje niti kršenje Ustava, kako to neki tumače.

    – Kada propišete ovakav zakon vi niste ni sa kim u koliziji. Nama prosto treba jedno okruženje, kontekst u kome se krećemo, u kome odrastamo i sazrijevamo, a koje je ćirilično. To nam je potrebno da bismo sačuvali našu duhovnu, intelektualnu i kulturnu baštinu, kako se ne bi utopila u neke zapadno-civilizacijske kulturne tekovine, čemu mnogi teže – ističe Babićeva.

    Kulturna baština

    Srpski narod, kako kaže ona, bez duhovne, intelektualne i tradicionalno naslijeđene kulture ne može biti ono što jeste, odnosno ne može sačuvati potpuno svoj identitet. Babićeva ističe da je ćirilicu potrebno promovisati na sve moguće načine.

    Ona smatra da predložena zakonska rješenja nisu toliko rigorozna već nameću kreiranje jednog drugačijeg konteksta od onoga u kome sada živimo.

    – Mislim da će to uroditi plodom. Tako su uradili i drugi narodi i druge zemlje koje su štitile svoju kulturu baštinu. Mislim da je neophodno da isto uradi i Republika Srpska. Bilo je priče kako Srpska i Srbija ne mogu da imaju istu književno-jezičku politiku, što nije tačno. Naprotiv, struka i nauka kažu da Srpska i Srbija moraju imati potpuno istu književno-jezičku politiku i nema tu ustavnih prepreka – zaključuje Babićeva.

  • Nizak standard najstarije populacije u Srpskoj: Penzioneri u dodatnim troškovima zbog kovida

    Nizak standard najstarije populacije u Srpskoj: Penzioneri u dodatnim troškovima zbog kovida

    Penzioneri su najveće žrtve virusa korona, a oni koji su preležali ovu bolest sada se suočavaju s dodatnim troškovima za lijekove i oporavak.

    Ocijenio je to novoizabrani predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović, koji je za Srpskainfo govorio o standardu naše najstarije populacije.

    U Srpskoj živi oko 220.000 penzionera, kojima su redovna primanja povećana za dva odsto. Za prosječnu penziju od 405 marka, to u praksi znači osam maraka više na računu.

    Trifunović napominje da je teško preživjeti mjesec sa ovim iznosom.

    – Penzije će u ovoj godini ukupno biti uvećane za pet odsto. Moramo podsjetiti i da je Vlada RS isplatila jednokratnu pomoć od 50 i 80 maraka, ali to je malo za standard penzionera, s obzirom na nagli skok cijena i pandemiju koja je donijela dosta problema za zdravlje ove populacije. Zato se zalažemo da penzije rastu. Znamo da i zaposleni imaju male plate, svi teško živimo i pokušavamo razumjeti ekonomsko stanje u Republici, ali penzioneri zaista spadaju u najugroženiju kategoriju – poručio je on.

    Trifunović je juče razgovarao i sa ministrom rada i boračko-invalidske zaštite RS, Duškom Milunovićem, kako da se poboljša socijalno-materijalni položaj penzionera.

    – Dogovorili smo da se u budžetu za iduću godinu uplaniraju značajnija sredstva za redovno usklađivanje penzija od 1. januara. Razgovarali smo i da se za banjski oporavak i liječenje penzionera, poslije preležane korone, izdvoje zanačajnija sredstva u odnosu na ovu i prošlu godinu – pojasnio je Trifunović.

    Iz Udruženja apeluju i na opštine i gradove u Srpskoj da u svojim budžetima planiraju određenu sumu za pomoć penzionerima, jer su to „najodgovorniji građani i zaslužuju da budu paženi od strane svoje lokalne zajednice“.

    – Ima dosta lokalnih zajednica koje imaju razumijevanja za potrebe penzionera, ali ima i onih koje nemaju sluha, pa smo predložili da Savez opština i gradova na zajedničkom sastanku pokrene ovo pitanje – zaključio je Trifunović.

    Podsjetimo, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina iznosi 415 maraka.

  • Nova dijagnoza u Srpskoj od iduće godine

    Nova dijagnoza u Srpskoj od iduće godine

    U skladu sa odlukom Svjetske zdravstvene organizacije, i radnici u Republici Srpskoj od iduće godine će moći na bolovanje zbog dijagnoze “izgaranja na poslu”.

    Ako vam srce jako lupa svako jutro zbog odlaska na posao, teško dišete zbog kratkih rokova i zadataka koji su pred vama, nemate koncentracije, bezvoljni ste, stalno vam se spava, vrlo je moguće da patite od hroničnog stresa na poslu.

    Sindrom izgranja na poslu toliko je raširen u modernom društvu da od 1. januara 2022. godine i zvanično postaje dijagnoza u svijetu, zbog koje će radnici moći na bolovanje.

    – Budući da je SZO „sindrom izgaranja na poslu“ uvrstila u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti, a primjenu najavila od naredne godine, Fond zdravstvenog osiguranja RS će, takođe, prateći svjetske smernice, ovu dijagnozu uvrstiti u naš „šifarnik bolesti“ – potvrdili su za Srpskainfo iz FZO RS, dodajući da zajedno s nadležnim insitucijama prate aktivnosti SZO i Listu međunarodne klasifikacije bolesti, te sve izmjene i novine koje se dese na međunarodnom nivou, a tiču se novih dijagnoza, uvrštavaju i u svoje akte.

    Sagorijevanje
    Iznenađenje je to za dio javnosti, ali ne i za stručnjake koji posljednju deceniju ukazuju na ovaj problem kod zaposlenih. Uvođenjem novih tehnologija, mobilnih telefona, mejlova, ne postoji više standardno osmočasovno radno vrijeme, poslodavci imaju zahtjeve prema zaposlenima i vikendima, čak i kad su na godišnjem odmoru.

    – Ako se osoba žali non-stop da je umorna, ako nije produktivna, ako je anksiozna, sniženog raspoloženja, nema živosti, sve su to simptomi koji mogu da ukazuju na profesionalno sagorijevanje. Postoje jasni dijagnostički kriterijumi da se prepozna ovaj sindrom, i to ljekari i psihijatri znaju – pojašnjava psiholog Slađana Cvjetković.

    Međutim, napominje kako su naši ljudi skloni tome da ne priznaju tegobe dok ih “maltene ne obore”.

    – Ljudi koji su skloni profesionalnom sagorijevanju ne koriste bolovanja, ne izbjegavaju posao, sve dok jednostavno ne budu nemoćni da odu. Mislim da je u interesu poslodavaca da im zaposleni ne sagorijevaju, zbog kvaliteta i produktivnosti posla – upozorava sagovornica Srpskainfo.

    Rastrzani na više strana
    Velika podrška za odluku da se stres uvaži kao uzrok bolovanja stiže od Saveza sindikata RS, koji smatraju da će ovo doprinijeti boljoj zaštiti radnika.

    – Pozitivno je što se po uzoru na razvijene zemlje i kod nas uvode različite mogućnosti za odlazak na bolovanje, u skladu sa modernim dobom, u kojem svaki dan imamo nove tehnologije i nove načine rada – kaže generalni sekretar Saveza Goran Stanković.

    Goran Stanković
    Izgaranje na poslu srećemo u dijelu javne uprave, obrazovanju, zdravstvu, te kod privatnih poslodavaca kod kojih jedan radnik obavlja nekoliko različitih poslova.

    Ne možete jednog radnika rastrzati na deset strana i očekivati da kvalitetno obavlja svih deset različitih poslova. Onda se dešavaju i greške za koje poslodavci optužuju radnika, a oni ispaštaju ni krivi ni dužni, jer zbog tolikog pritiska nisu mogli da obave sve kako bi zadovoljili proces rada – upozorava Stanković.

    Poslodavci protiv
    Poslodavci su, međutim, ljuti na FZO i poručuju da je potpuno neprimjereno u ovom trenutku proširivati osnov za odlazak na bolovanje. Ova zajednica treba više pažnje pokloniti radu, a manje bolovanju, smatra direktor Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Aćić.

    – Jasno je da treba zaštiti zdravlje radnika, ali uvođenje novih termina i osnova za bolovanje u ovom trenutku, sa ovim nivoom produktivnosti naše zajednice, apsolutno je neprihvatljivo – kategoričan je Aćić.

    Tvrdi da su radnička bolovanja i do sada zlupotrebljavana, te da pojedini doktori izdaju rješenja na neviđeno, što je veliki problem za poslodavce.

    Još od ranije su ljuti na Fond jer im, kaže Aćić, ne dostavljaju statistiku bolovanja u Srpskoj, vrstama obolijevanja i u kom periodu godine se javljaju.

    Kada je riječ o statistici bolovanja, u prvoj polovini ove godine, prema podacima iz domova zdravlja i komisija za ocjenu bolovanja, bilo je u prosjeku mjesečno 15.200 slučajeva bolovanja. U istom periodu lane, u prosjeku je bilo 50 slučajeva bolovanja manje tokom mjesec dana.

    Naučite da kažete “Ne”
    Psiholog Slađana Cvjetković napominje da neće sve osobe podleći sindomu izgaranja; riječ je o ljudima koji prate rokove, stalo im je do drugih, žele da pomognu, imaju problem da kažu “ne” i preuzimaju višak odgovornosti na sebe.

    – To vrlo često poslodavci prepoznaju i onda zahtjevi rastu, a osoba ima problem da postavi granicu. Još ako trud nije praćen nagradom, ne samo finansijskom, nego i pohvalama, ako osoba ne vidi rezultate svog rada, to može vremenom da vodi ka sagorijevanju – pojašnjava sagovornica Srpskainfo.

    Ovaj sindrom je vrlo čest kod mladih ljudi koji su entuzijastični, žele da mijenjaju svijet i misle da će svojim poslom i pristupom da pomognu. Vremenom se, međutim, suoče s tim da ono što rade ne dovodi do rezultata koje očekuju, a obim posla raste.

    – Sve su to stvari koje doprinose razvoju sindroma profesionalnog sagorijevanja. Još ako osoba nema ispunjen privatni život, nema kvalitetno slobodno vrijeme, podršku rodbine i prijatelja, onda posao maltene postane svrha sama za sebe. Utom su poslovni rezultati vredniji, ulaganje i mjerenje vlastite vrijednosti je veće, a to vodi daljem toku sagorijevanja. Kod ovih osoba je vrlo važno da nauče da postavljaju granice, šta je njihova odgovornost, a šta drugoga, i da pored posla imaju segment privatnog života, obogaćen kontaktima i aktivnostima koje toj osobi prijaju – savjetuje Cvjetkovićeva.

  • Cvijanović: Srbi jedan i nedjeljiv narod, ma gdje živjeli

    Cvijanović: Srbi jedan i nedjeljiv narod, ma gdje živjeli

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je trobojka simbol srpskog jedinstva, slobode i slavne prošlosti.

    “Ponosno je istaknimo 15. septembra”, objavljeno je na Instagramu predsjednika Srpske.

    Predsjednik Srpske je naglasila da su Srbi jedan i nedjeljiv narod, ma gdje živjeli.

    Na Instagramu je objavljen i pomotivni spot povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave koji Republika Srpska i Srbija zajedno obilježavaju 15. septembra.

  • “Djeca srpske nacionalnosti nemaju pravo na izučavanje maternjeg jezika”

    “Djeca srpske nacionalnosti nemaju pravo na izučavanje maternjeg jezika”

    Djeca srpske nacionalnosti ni ove godine nemaju Ustavom zagarantovano pravo na izučavanje maternjeg jezika i nacionalne grupe predmeta u Glamoču, potvrdio je načelnik ove opštine Nebojša Radivojša.

    “Grupa roditelja koja već godinama traži da srpska djeca izučavaju maternji jezik i nacionalnu grupu predmeta obavljala je razgovore sa resornim kantonalnim ministarstvom, ali, nažalost, to nije ispunjeno, iako je bilo obećanja”, rekao je Radivojša i dodao da su ti roditelji imali podršku lokalne zajednice u ostvarivanju Ustavom zagarantovanih prava.

    Prema njegovim riječima, neizučavanje maternjeg jezika u Glamoču je ružna slika koja se dešava u BiH.

    “Slobodno mogu reći da su, nažalost, djeca u Glamoču ona preko kojih se lomi politika, kao da niko od predstavnika vlasti i institucija u BiH ne želi da se neke stvari počnu riješavati”, rekao je Radivojša.

    On je ukazao da neizučavanje maternjeg jezika i nacionalne grupe predmeta nije problem samo u Glamoču, već i još nekim lokalnim zajednicama u Federaciji BiH.