VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Fond zdravstvenog osiguranja ne vrednuje osiguranike po visini izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, kao ni zdravstvene ustanove po kvalitetu pruženih usluga.

    Ovo je samo jedna od primjedbi učesnika stručne rasprave o Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koja je održana juče u Narodnoj skupštini RS u organizaciji Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku.

    Nacrt zakona obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, a prijedloge i sugestije na predloženo zakonsko rješenje iznijeli su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja, UKC RS, Unije udruženja poslodavaca, domova zdravlja, Saveza sindikata, Strukovnog sindikata doktora medicine, Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske, Privredne komore, Veterana Srpske i mnogi drugi.

    U stručnoj raspravi, koju je u ime Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku vodio predsjednik Odbora, dr Duško Ivić, učestvovalo je više od 40 predstavnika zdravstvenih ustanova, institucija i udruženja iz Republike Srpske.

    Predstavnik Saveza sindikata predložio je da se u prijedlogu zakona uvede odredba po kojoj otac novorođenčeta ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.


    Predstavnici Saveza za rijetke bolesti predložili su oslobađanje plaćanja participacije za ove kategorije stanovništva, a predstavnici Veterana Republike Srpske da se plaćanja participacije oslobode borci Odbrambeno otadžbinskog rata, posebno borci prve i druge kategorije.

    Dr Vesna Ećim Zlojutro, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo, u ime UКC Republike Srpske je rekla da bi predloženi član 37. stav 7. zakona trebalo uskladiti sa zakonima EU i zemalja regiona. Ovim stavom predviđeno je da nakon finansiranja dva neuspjela pokušaja biomedicinski potpomognute oplodnje u Republici Srpskoj, Fond može odobriti finansiranje još jednog pokušaja u zdravstvenoj ustanovi izvan Republike.

    – U UKC Republike Srpske upravo se formira Centar za vještačku oplodnju i smatramo da se treći pokušaj biomedicinski potpomognute oplodnje treba odobriti u nekoj drugoj ustanovi Republike Srpske, a ne izvan Republike. Takođe smatramo da troškovi refundacije za vještačku oplodnju izvan Republike, koje izdvaja Fond, ne treba da prelaze troškove koje Fond plaća našim ustanovama – rekla je ona.

    Predstavnik osiguravajućih društava tražio je da se iz predloženog zakonskog rješenja briše član koji predviđa da je društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj dužno da Fondu uplaćuje pet odsto od bruto premije osiguranja od odgovornosti na ime naknade štete na licima, koji podrazumijevaju troškove liječenja i druge nužne troškove oštećenog lica koji nastanu kao posljedica upotrebe motornog vozila.

    Direktor Fonda zdravstva, Dejan Кusturić, istakao je da je ova zakonska odredba na isti način regulisana u zemljama regiona, kao i u zemljama EU. On se založio za što brže donošenje novog zakona kako bi Fond mogao da primjeni što bolja prava za zdravstvene osiguranike u Srpskoj.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 22. redovnoj sjednici Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će nakon stručne rasprave biti upućen u dalju skupštinsku proceduru u formi prijedloga.

    Predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Milenko Dulić, istakao je da je razlog za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju potreba za unapređenjem sistema zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj i usklađivanje sistema zdravstvenog osiguranja sa sistemom zdravstvenog osiguranja u zemljama Evropske unije.

    Važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske donesen je 1999. godine, nakon čega su donesene njegove brojne izmjene i dopune.

    Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređen je širi obim prava osiguranog lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

    Novim zakonskim rješenjima predloženo je, između ostalog, da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika koji su oboljeli od malignih bolesti naknada plate isplaćuje u iznosu od 100 odsto, plate u punom iznosu, a ista odredbe predložena je i za slučaj održavanja trudnoće.

    Takođe, prava su znatno proširena i kada je u pitanju bolnička zdravstvena zaštita djece. Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da se iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbjeđuje pratnja roditelja ili staratelja djece na bolničkom liječenju do 15 godina starosti.

  • Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Poskupljenje građevinskog materijala u BiH, ali i hronični nedostatak radne snage odrazili su se na to da sve više građana odustaje od gradnje stambenih objekata za svoje potrebe i da kupuje montažne kuće.

    Tome u prilog govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji kažu da je samo za godinu dana uvoz montažnih zgrada od drveta porastao skoro dvostruko, a istovremeno vrijednost uvezenog materijala u prvih sedam mjeseci ove godine veća je za gotovo tri puta nego u istom periodu 2021. godine.

    “Za period 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 1.104.370,05 kg robe koja se odnosi na montažne zgrade od drveta, a vrijednost uvezene robe bila je 4.604.757,92 KM.

    U periodu 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 614.013,05 kg iste robe u vrijednosti od 1.672.688,82 KM”, kazali su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    Ono što se za godinu dana nije promijenilo kada je u pitanju uvoz ovog materijala jeste država iz koje su kupljene najveće količine, a to je Turska. Nakon nje, najviše se cijeni materijal iz Srbije te Hrvatske.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), kaže da za ovako nešto postoji nekoliko ključnih razloga, a svakako da je glavni porast cijene građevinskog materijala.

    “U nekom prošlom vremenu naši građani su tradicionalno bili vezani za čvrstu gradnju i nisu imali pretjerano povjerenje u izgradnju svojih porodičnih objekata ili objekata za odmor u vidu montažnih kuća ili drugih montažnih objekata, ali zbog poskupljenja to se promijenilo. Takođe, ja bih neizostavno rekao da je razlog i hronični nedostatak radne snage, odnosno nemogućnost građevinske operative da uopšte isporuči i gradi dovoljan broj objekata koliko su potrebe tržišta”, ističe Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Smatra da podaci o uvozu nisu iznenađujući jer je potražnja za ovim materijalom u ogromnom porastu unazad deset godina.

    “Taj trend nije došao iznenada, ali možda treba dodati da je u zadnje vrijeme povećana i izgradnja nekih vikendica i odmorišta za iznajmljivanje, tako da i s obzirom na koronu i promjenu nekih navika imamo veliki obim potražnje za tim uslugama iznajmljivanja, a izgradnja montažnih objekata za te potrebe svakako je jeftinija. Upravo u tome i treba tražiti razloge za ovaj trend”, navodi Grabovac.

    Ekonomista Slaviša Raković dodaje da i domaći proizvođači montažnih kuća zavise od uvoza.

    “Znači, moraju da uvoze dodatni dio materijala za svoje potrebe. Vjerovatno se radi i o tako banalnim stvarima kao što su gipsane ploče, ali i drugim konstruktivnim elementima za proizvodnju kuća poput elemenata za stolariju. Vjerovatno na tom računu uvoza i izvoza, čak i kad imamo dobar izvoz montažnih kuća, moraju postojati mnoge komponente uvoza da bi se poslovalo”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

  • “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    U Republici Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja električne energije, poručio je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

    Komentarišući preporuke MMF-a koji predlaže da teret viših cijena elektične energije nose potrošači, a ne na vlade, Đokić je rekao da Republika Srpska ne može slijediti takve preporuke i da u tom smislu nema nikakve obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu.

    “Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva kao nosilac tih aktivnosti će spriječiti povećanje cijena električne energije u toku ove godine. Ne možemo predvidjeti za iduću godinu samo zbog toga što ne znamo kakva će biti situacija na tržištu električne energije”, rekao je Đokić.

  • Prodaja stanova pala

    Prodaja stanova pala

    Promet novih stanova u ovoj godini pao je za oko 30 odsto, što je, po ocjeni agenata za prodaju i bankara, bilo i očekivano. Međutim, cijene nekretnina ne padaju i takav scenario se ne očekuje.

    Nakon što su proteklih godinu dana cijene nekretnina u Republici Srpskoj rasle vrtoglavom brzinom iz mjeseca u mjesec, došlo je do pada tražnje za novim stanovima. To potvrđuju i bankari, koji primećuju manju potražnju za stambenim kreditima u drugom dijelu ove godine.

    – To je očekivano, jer je došlo do enormnog rasta cijena nekretnina negdje od kraja prošle pa do maja ove godine. Razlog za poskupljenje novogradnje je skok cijena goriva, željeza, betona i svega što utiče na cijenu gotovog stana. S druge strane, nisu samo stanovi poskupjeli; sve je poskupjelo. Potrošačka korpa je poskupjela za više od 300 KM proteklu godinu. Ljudima je smanjena mogućnost da se kreditno zaduže, jer je potrebno više novca za hranu i druge osnovne potrebe – kaže za Srpskainfo Dragan Milanović iz agencije za promet nekretninama “Remax”.

    Plac
    Na sve to, banke su, kako dodaje, malo pooštrile kriterijume i povećale kamatnu stopu, a Euribor je po prvi put pozitivan nakon nekoliko godina.

    Ad
    – Tako da su ovi parametri najviše uticali na pad potražnje za novim stanovima. Ono što smo mi primjetili jeste da je dio ljudi odustao od kupovine stana, a dio se preorijentisao na kupovinu kuće na periferiji ili placa da gradi kuću. Sada za 150.000 KM možete napraviti kuću u Kuljanima, Dragočaju, Debeljacima, Šargovcu kod Banjaluke, a za te iste pare možete kupiti novi stan od 40 kvadrata u gradu – kaže Milanović.

    Njegova procjena je da neće doći do pada cijena nekretnina.

    – Primjetan je pad cijena građevinskog materijala, ali cijene nekretnina neće padati, jer je puno zgrada u završnoj fazi, građene su s materijalom koji je nabavljen po većoj cijeni. Možda naredne godine u septembru da dođe do blagog pada, ali prije toga ne vjerujem – navodi Milanović.

    Najveće gradilište u Republici Srpskoj je u Banjaluci, u kojoj je aktivno više od 100 stambeno-poslovnih i poslovnih objekata.

    Kvadrat 5.000 KM
    Najjeftiniji stanovi su oko 2.800 konvertibilnih maraka po kvadrata na lokaciji Ada, dok je u Novoj Varoši 4.000 KM, a u centru i do 5.000 KM.

    – Mišljenja sam da će Banjaluka i dalje imati rast cijena novogradnje, možda od nekoliko procenata, i da će se na tom nivou zadržati ubuduće. To znači da ćemo, možda već naredne godine u Banjaluci znati formirane cijene po dijelovima grada. Variraće možda 50 do 100 KM po kvadratu. Neće biti naglih povećanja kao u proteklih godinu dana, ali cijene neće padati, to je sigurno – kaže za Srpskainfo Saša Kondić iz firme “Hidroenergo”.

    On kaže da lično nije primjetio pad potražnje za novim stanovima, ali se poziva na “najave o poskupljenju usluga banaka, koje će možda dovesti do smanjenja potražnje”.

    – Ako i dođe do smanjenja potražnje, moramo imati na umu da će biti i manje investitora, pa će se to nekako izbalansirati. Neće biti manjih investitora, koji teže dolaze do lokacija, dozvola i kredita banaka – ističe Kondić.

    U “Novoj banci” a.d. Banjaluka kažu da je, poredeći prvu polovinu godine sa istim periodom prošle godine, došlo do blagog pada broja primljenih zahtjeva za stambene kredite.

    – Razlog tome možemo pronaći i u činjenici da je došlo do rasta cijena stanova, te velik broj građana nema mogućnost da sebi obezbijedi nekretninu zbog ograničenog iznosa primanja – navode u ovoj banci.

    Smanjenje depozita
    U prvih pet mjeseci 2022. godine je, kako kažu, došlo do smanjenja depozita stanovništva u bankarskom sektoru za 924 miliona KM.

    – Jedan dio ovih depozita je iskorišten i za kupovinu nekretnina u zemlji. Dakle, jedan dio štednje se pretvorio u investicije u nekretnine, jer su se građani pod uticajem inflacije odlučili da na ovaj način zaštite svoja sredstva – napominju u ovoj banci.

    U „Unicredit banka“ a.d. Banjaluka kažu da potražnja kredita nije značajno smanjena.

    – Ono što primjećujemo jeste povećan fokus korisnika kredita na kamatnu stopu, gdje se klijenti, pri odluci o podizanju kredita, radije opredjeljuju za fiksnu kamatnu stopu. Takođe, primjetan je veći oprez pri podizanju stambenih kredita, zbog rasta cijena nekretnina koje investitori najavljuju – dodaju u ovoj banci.

    Napominjući da im je u fokusu kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća i da zato ne mogu biti pravi indikator generalnog trenda stambenog kreditiranja, u “MF banci” a.d. Banjaluka kažu da je primjetno da su u posljednja dva mjeseca imali manje odobrenih stambenih kredita u odnosu na prethodni period.

    Naši i strani radnici
    Saša Kondić iz firme “Hidroenergo” kaže da ga od pada potražnje za stanovima više plaši nedostatak radne snage.

    – Vrlo lako se može desiti da investitor ne bude mogao da završi objekat zbog nedostatka radne snage. Naši radnici odlaze u Njemačku i Švajcarsku da rade, tamo je ekspanzija – objašnjava Kondić.

    Na konstataciju da je kod nas sve više radnika na gradilištima iz inostranstva, prije svega iz bliskoistočnih zemalja, Kondić kaže da su to majstori čija je gradnja lošijeg kvaliteta. Osim toga, dodaje on, ne razumiju jezik i ne znaju da čitaju tehničke dokumente.

    – Oni rade brzo jer mogu da rade cijeli dan, ali je kvalitet upitan. Naši radnici rade sporije, ali kvalitetnije – smatra Kondić.

  • Sindikat i uprava “Šuma RS” u sporu zbog obračuna minimalca

    Sindikat i uprava “Šuma RS” u sporu zbog obračuna minimalca

    Oko 3.000 radnika u javnom preduzeću „Šume Srpske“ biće oštećeno po pitanju najniže plate – tvrdi Dušan Marković, predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije u ovom preduzeću.

    Usaopštenju koje je u ime Sindikata potpisao Marković, navodi se da oko 3.000 radnika u “Šumama RS” prima najnižu platu, koja se na osnovu Izmjena i dopuna Zakona o radu iz januara ove godine, uvećava po osnovu minulog rada, prekovremenog i noćnog rada. Izmjene je inicirao Savez sindikata, a zbog novina je u ovom javnom preduzeću urađen i Program za obračun plata, u skladu sa Zakonom o radu.

    – Međutim, iz kabineta generalnog direktora JPŠ „Šume Srpske“ je 5. avgusta 2022. godine stigao dopis u kome se navodi da od primjene Zakona o radu nema ništa i da se sve vraća u van zakonske okvire, uz obrazloženje da je to stručno tumačenje njegove pravne službe. Na odgovor generalnog direktora JPŠ „Šume RS“ Slavena Gojkovića reagovala je i Jedinstvena udružena sindikalna organizacija u JPŠ „Šume RS“, koja je direktoru ukazala na mišljenje Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, u kojem je jasno navedeno da se na najnižu platu isplaćuje, pored minulog, i prekovremeni rad – saopšteno je iz ovog Sindikata.


    – Uprkos mnogobrojnim razgovorima koje smo vodili sa predstavnicima ovog javnog preduzeća, razumjevanja od strane uprave i dalje nema. Radnici poručuju da će, umjesto na godišnje odmore, ići pred zgradu Uprave JPŠ „Šume RS“ u Sokocu i Banjaluci. Radnici traže pomoć i od resornog ministarstva i Vlade Republike Srpske.

    Važno je napomenuti da se sa cijenom rada od 160 КM, koja je potpisana 1. jula ove godine, takođe kalkuliše u ovom preduzeću i da se daje nalog od direktora da se obračunava u manjem iznosu – poručuje Dušan Marković u ime zaposlenih u “Šumama Srpske”.

  • Službenim autima u privatne svrhe služe se funkcioneri, ali i sekretarice

    Službenim autima u privatne svrhe služe se funkcioneri, ali i sekretarice

    Kupovina i održavanje službenih automobila u BiH košta više od 40 miliona maraka. Vozila iz pratnje, policijskih sa rotacijama, vatrogasnih, te vozila hitne pomoći bilo je oko 11 hiljada prošle godine, podaci su Balkanske istraživačke mreže BiH. Međutim, njima se u privatne svrhe služe svi, od predstavnika najviših javnih funkcija, do vozača i sekretarica.

    Jedna od institucija koja ima najvredniji vozni park, gotovo tri miliona KM, je Predsjedništvo BiH. Revizorski izvještaj pokazuje da ova institucija posjeduje 40-ak automobila, a jedno službeno vozilo košta oko 200 hiljada KM.

    “Revizori su našli niz primjedbi za održavanje službenih automobila gdje se iz godine u godinu izdvaja po 20 hiljada KM za servisiranje i održavanje samo jednog službenog vozila i ta količina novca koju mi izgubimo za nabavku i održavanje se ne mjeri u milionima nego nego u desetinama miliona KM svake godine”, kazao je Semir Mujkić, BIRN BiH.

    Funkcioneri imaju pravo na službeni automobil, ali tokom radnog vremena, službenih putovanja i sl. Međutim, korištenje službenog voznog parka u privatne srhe i stranačke aktivnosti, u najmanju je ruku nedopustivo.

    A osim predsjedničkog trojstva, pravo za 24-časovno bahaćenje službenim četvorotočkašima i poštedu ličnih dali su sebi i šefovi kabineta, generalni sekretar, načelnici, vozači, ali i sekretarice, koji ne moraju da vode evidenciju ni gdje su išli, niti koliko su kilometara prešli.

    Play Video
    Službena vozila pod rotacijama “prst su u oko” građanima koji prekršioce svakodnevno fotografišu širom zemlje, ali i dalje. Pa tako prelaze državnu granicu, u društvu porodice i prijatelja, a osim posjeta moru i planinama službena vozila koriste i za prevoz drva za ogrev, ali i za svatove.

    “Posebno zabrinjava to što prilikom nabavke automobila sve institucije tokom raspisivanja tendera dobijaju na način da unaprijed određuju specifikacije kao i uslove za nadmetanje time ograničavajući konkurenciju i mi u konačnici pored mnogo ovlaštenih dobavljača u državi uvijek imamo po jednog ponuđača na tenderu”, kazao je Damjan Ožegović, Transparency International BiH.

    Nemoguće je nabrojati sve primere zloupotrebe službenih vozila, ali za posljednji u nizu javnost je saznala tokom incidenta na službeni automobil predsjednice Republike Srpske kod Mostara, dok je ona boravila u Novom Sadu. Građane je, međutim, posebno uznemirila fotografija iz prošle godine državne ministrice spoljnih poslova kada je iz jednog tržnog centra, iz kupovine, izašla pod službenom pratnjom. Najgore od svega je što odgovorni ne smatraju da moraju da polažu račune za trošenje novca građana. Načina da se ovakvoj negativnoj praksi stane u kraj ima, ali ne i volje.

    “S obzirom na to da svi oni zajedno to rade, to bi bez neke oštre kontrole, bez rada tužilaštva, policije, inspektorata, unutrašnje interne kontrole i vanjske revizorske službe, to će i dalje nastaviti da košta milione KM svaki mjesec građane ove zemlje”, kazao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

    Parlament Federacije usvojio je zaključak prema kojem će sva službena vozila na nivou ovog entiteta biti obilježena. No, osim Nacrta dalje se, izgleda,ne planira ići.

    “Nisam toliko optimističan, da će zakon biti usvojen jer nije prošao proceduru u Domu naroda, ali svakako da ćemo ga podržati. Niismo populisti, nemoguće je da nemamo službena vozila, ali ako ih već imamo ona trebaju da budu neke srednje klase, te obilježena, kako bi građani znali koja su to vozila koja oni plaćaju svojim novcem, kazao je Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP).

    Skuplje gorivo pojačalo je potrebu da se “uzme sa strane”, a da sve to finansiraju građani koji sve lošije žive. Posebno zabrinjava to što se, po svemu sudeći, ovoj tradiciji neće stati u kraj.

    Program N1 televizije možete pratiti UŽI

  • UNIBL napredovao za 178 mjesta

    Kako se navodi u najnovijem Vebometriksovom izvještaju, UNIBL je zadržao drugu poziciju na listi visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine, dok se na svjetskom nivou nalazi na 2769 mjestu.
    Vebometriks je svjetski priznata rang-lista univerziteta koju razvija i dva puta godišnje ažurira Sajbermetriks laboratorija Španskog nacionalnog istraživačkog savjeta.

    Na ovoj listi nalazi se 31 000 univerziteta iz cijelog svijeta, a u procesu metodologije rangiranja analiziraju se tri kategorije: vidljivost, otvorenost i izvrsnost.

    Tradicionalno prvu poziciju na Vebometriksu zauzimaju američki univerziteti Harvard i Stanford, a slijedi ih Masačusetski tehnološki institut, saopšteno je iz rektorata univerziteta.

  • Šeranić o demografskom razvoju Srpske

    Šeranić o demografskom razvoju Srpske

    Priča koju svakodnevno recikliraju opozicioni mediji i pojedini demografi o demografskom razvoju Republike Srpske je pucanj u prazno jer se svijet dvije godine od zadnje četiri borio sa pandemijom, a onda sa ekonomskim poremećajima koje je nametnula ukrajinska kriza.

    Izjavio je ovo ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.

    Uprkos svim tim izazovima sa kojima smo se susretali i susretaćemo se još, rekao je Šeranić, Vlada Srpske intervenisala je u svim oblastima – od povećanja plata, penzija, socijalnih davanja, boračkog dodatka, ali isto tako i kad je riječ o podršci porodici, djeci i omladini.

    U tom pogledu radili smo i na izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti, povećavanju izdvajanja za dječiji dodatak, porodiljskog 100 odsto bolovanja, kroz novi nacrt Zakona o zdravstvenom osiguranju i 100 odsto plate za čuvanja trudnoće – naglasio je ministar Šeranić.

    Ad
    On je podsjetio i da je po prvi put donesen Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, realizovana Strategija očuvanja seksualno-reproduktivnog zdravlja i uvedene su vakcine protiv humanog papiloma virusa.

    – Prema tome, priča koju recikliraju je pucanj u prazno i potpuno bez osnova – naglasio je Šeranić, podsjetivši na dio mjera i aktivnosti koje je Vlada preduzela s ciljem pomoći i podrške stanovništvu Srpske.

  • Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Direktna strana ulaganja u Republiku Srpsku variraju iz godine u godinu, a rekord je zabilježen 2018, kada su iznosila 399,1 milion maraka.

    Skoro svake godine ovakve investicije teške su stotine miliona KM, ali se nameću problemi pa tako, kako ističu upućeni, nedostatak radne snage i te kako može ugroziti ovakve trendove.

    U 2015. ova ulaganja su iznosila 146,5 miliona, a u 2016. 84,5 miliona, dok je 2017. zabilježena cifra od 284 miliona KM.

    Tokom pretpandemijske, 2019. godine ulaganja su iznosila 397,7 miliona, a godinu kasnije, kada je korona potresla i ekonomska kretanja, cifra se spustila na 285,1 milion KM, dok se podaci za 2021. tek očekuju.

    Te informacije je narodni poslanik Jelena Trivić zatražila od resornog ministra te ih je ministarstvo i objelodanilo, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH.

    U poslovnoj zajednici ističu da interesovanje za ulaganje u Srpsku postoji, te navode primjer jedne njemačke kompanije koja je nedavno na našim prostorima zatražila proizvođača paleta. Ova kompanija, navodi se, spremna je i podržati ovdašnjeg partnera svojim znanjem i iskustvom.

    Međutim, kada strane kompanije planiraju da svoj novac investiraju u Srpskoj nailaze i na neke prepreke.

    “Važno je da vidimo kako možemo odgovoriti zahtjevima stranih kompanija. Ozbiljan veliki investitor želi riješenu infrastrukturu. Dio naših lokalnih zajednica ima poslovne ili industrijske zone, ali više samo na papiru. I dalje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nije riješena putna ili komunalna infrastruktura itd”, pojašnjava Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Pritom, tu je još jedan izazov, koji se odnosi na to da velika investicija podrazumijeva i zapošljavanje velikog broja radnika.

    “Nažalost, mi u ovom momentu imamo problem da podmirimo i zahtjeve domaće privrede jer više nema privredne grane kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga, a kamoli da odgovorimo na potrebu zapošljavanja nekoliko hiljada novih radnika koji imaju adekvatna znanja i dolaze iz iste branše”, rekao je za “Nezavisne novine” Blagojević te dodao da je jako važno i da obrazovni sistem bude prilagođen novijim tehnologijama i da prati trendove u privredi.

    Da problemi koji se odnose na nedostatak radne snage zaista postoje slaže se i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji naglašava da je to prisutno unazad nekoliko godina.

    “Mislim da će dolazak novih kompanija donijeti još jedan problem po pitanju radne snage jer postojeća radna snaga, koja radi za male plate, možda će preći u te kompanije pa će onda doći do gušenja manjih proizvodnih pogona”, rekao je Tepavčević za “Nezavisne novine”.

    Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS, kaže da Srpska ima značajne potencijale za investicije polazeći od toga da se nalazi na povoljnoj geo-strateškoj lokaciji, na samoj granice s EU, a završetkom nove putne infrastrukture i mosta u Gradišci ova komunikacija, kako ističe, biće dodatno olakšana.

    “Važno je istaći da privreda Srpske trenutno ima najkonkurentniju cijenu električne energije u regionu, što je mnogo povoljnije u odnosu na Federaciju BiH, ali i zemlje regiona: Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku”, naveo je Petričević.

    Među prednostima za ulaganje su, dodaje, i konkurentni troškovi poslovanja.

    “Imamo stimulativnu poresku politiku, odnosno nemamo porez za dividendu. Parafiskalna davanja u kontinuitetu se umanjuju ili ukidaju, a privreda se rasterećuje kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i povećanja neoporezivog dijela plate itd”, rekao je Petričević.

    I on se osvrnuo na problem koji se odnosi na radnu snagu.

    “Što se tiče problema radne snage, treba imati u vidu da su ti trendovi prisutni ne samo kod nas, nego i u većini zemalja u bližem i daljem okruženju i mi te procese ne možemo zaustaviti, ali ih možemo ublažiti. Ministarstvo upravo kroz svoje aktivnosti, podsticaje na povećanje plata, nastoji da zadrži radnike, odnosno da omogući poslodavcima da uvećaju platu svojim radnicima”, naglasio je Petričević za “Nezavisne novine”.

  • Javni prihodi Srpske povećani 12 odsto

    Javni prihodi Srpske povećani 12 odsto

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 1,788 milijardi maraka, što je za 195,1 miliona КM ili 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je naplata doprinosa već premašila milijardu maraka.

    Prema ovim pokazateljima, naplata javnih prihoda je u ovoj godini nastavila stabilan rast u apsolutno svim segmentima, pa je naplata direktnih poreza veća za 36 odsto, doprinosa za osam odsto, a ostalih javnih prihoda za dva odsto – saopšteno je iz Poreske uprave RS.Doprinosi su u prvih sedam mjeseci ove godine iznose 1,094 milijardi maraka, što je za 79,6 miliona КM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto.

    Direktni porezi su u periodu januar-jul ove godine naplaćeni u iznosu od oko 413,6 miliona КM, što je za 108,9 miliona maraka više nego u istom periodu prehodne godine.

    Ad
    – Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od 239,7 miliona maraka, što je za 85,4 miliona КM ili 55 odsto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 146,5 miliona maraka, što je za 18 odsto više u odnosu na period januar-jul prethodne godine. Takođe, veća naplata je ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto – navode u Poreskoj upravi.

    Кod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 279,6 miliona maraka, što je za 6,6 miliona КM više u odnosu na prvih sedam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 procenata, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksi i naknada upravo zbog toga što je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksi.

    Što se tiče samo jula ove godine, naplata je iznosila 247,3 miliona КM, što je za 8,8 miliona maraka više nego u istom mjesecu prošle godine, te je takođe zabilježen značajan rast naplate i kod direktnih poreza i doprinosa.