VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građevinci dovode Turke, ugostitelji nemaju koga

    Građevinci dovode Turke, ugostitelji nemaju koga

    Na gradilištima se sve češće čuje turski jezik. U prodavnicama i marketima morate da se okrećete oko sebe da biste dozvali radnika, ako trebate pomoć. Ugostitelji su na mukama jer konobara nema. Naši radnici, iz koje god branše da su, traže petama vjetra u potrazi za boljim platama i uslovima, a radne dozvole izdajemo strancima.

    Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, od 1. januara do 30. juna, u Filijali Banjaluka važeće su bile 333 radne dozvole strancima, najčešće izdate državljanima Turske, Srbije, Albanije i daleke Kine. Od tog broja, 167 građevinaca imalo je dozvolu da radi u Banjaluci.

    Sve se nagomilalo
    Izgleda da nema naselja u kojima na gradilištima nećete čuti strani jezik. Na jednom od njih, u naselju Nova Varoš, već neko vrijeme angažovani su Turci. Radi se o muškarcima srednjih godinama, ima i mlađih. Kako pričaju mještani, građevinci stižu rano ujutro, dovoze ih kombijem, vrlo su vrijedni, pa rade i kada sunce najjače prži.

    – Kada imaju pauzu, posjedaju pod drveće. Često čujemo kako se smiju, ali ne razumijemo o čemu pričaju – kaže jedna mještanka Nove Varoši.

    Odlazak domaćih radnika iz zemlje godinama je neminovnost, a taj trend vjerovatno će još dugo trajati. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS, kaže da bi najavljeno sklapanje sporazuma između BiH i Slovenije, koje podrazumijeva određene pogodnosti za radnike, samo dodatno povećalo odliv radne snage. Smatra da je zemlja na velikom gubitku, jer ovdje su vrijedni ljudi, dobri i kvalifikovani radnici.

    – U početku su ljudi odlazili zbog malih plata, ali sada je tu više razloga. Opšti uslovi, zaštita na radu, odnos poslodavaca prema radnicima, koji je katastrofalan. Imamo informacije da se ljudima nude bolje plate, ali oni to više ne žele, odlaze. Sada se nagomilalo sve – kaže ona za Srpskainfo.

    Zemlja staraca
    Prema njenim riječima, dosadašnje brojke govore da najveći broj građevinaca odavde odlazi za Sloveniju.

    Situacija je jako loša. Ne odlazi samo jedan član porodice, već svi. Odlaze djeca, koja će tamo ostati. Ostaćemo zemlja staraca, a niko o tome ne vodi računa i ne razmišlja o tome – upozorava ona.

    Banjaluka danas ima problem i s nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu. Posebno je to izraženo ljeti, jer su mnogi otišli na sezonski rad. Radnici, što je i normalno, više ne pristaju na male plate i rad bez prijave. Na društvenim mrežama neki lokali uporno traže ljude, uz napomenu da nude odlične uslove.

    – Prije neki dan smo sjedili u jednom lokalu u centru Banjaluke. Našalili smo se s konobaricom da ćemo morati da peremo suđe, ako karticom ne može da se plati, jer keša nismo imali. Ona nam je, s osmijehom, ali vrlo ozbiljno rekla: ‘Ajte, molim vas, nemamo radnika – priča Banjalučanka Sanja P.

    Rad za sitnu paru
    Manjak radne snage primjetan je i u trgovini. Neki marketi stalno traže ljude za ad.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma RS ističe da je nedostatak radne snage u trgovini akutni problem. Prema njegovim riječima, ono što je primjetno je da sada zapošljavaju radnike od 40 godina, pa na više, dok prije trgovci nisu htjeli ni da čuju da zaposle nekoga ko nema 20-ak godina.

    – Prije je bila manija da to budu mladi koji su završili srednju školu godinu, dvije ranije. Sada djeca neće da rade u trgovini za tu sitnu paru, odlaze u inostranstvo i biraju šta će da rade. I dalje fali radne snage. Na primjer, kada čovjek uđe u trgovinu, mora da se okreće oko sebe da vidi trgovca, da mu nešto objasni, pokaže, da nađe šta mu treba. Po sistematizaciji, do 80 odsto je popunjenosti radnicima u trgovini – kaže Savanović za Srpskainfo.

  • Znaju li vozači romobila koja saobraćajna pravila vrijede za njih?

    Znaju li vozači romobila koja saobraćajna pravila vrijede za njih?

    Vožnja električnih romobila sve je popularnija u Bosni i Hercegovini. Međutim, komplikovano uređenje u BiH reflektuje se i na ovu oblast koja definiše kuda, kako i pod kojim uslovima se voze električni romobili. Republika Srpska i Kanton Sarajevo imaju svoje propise, državni nivo čeka da nadležna Komisija predloži izmjene zakona.

    Tomislav Bojić, načelnik jedinice sigurnosti prometa u federalnom ministarstvu prometa i komunikacija kaže da se treba prvo pristupiti izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama što tek treba biti učinjeno.

    “To je samo jedna od stvari koje treba mijenjati u Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama. Tu su i druge stvari kao što je Hrvatska nedavno uradila, hitni koridori i ostale stvari koje su manjkave”, pojasnio je Bojić.

    Izvor : N1 (Gosti u studiju N1 u emisiji Novi dan)
    Osman Lindov, inženjer saobraćaja, redovni profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu kaže da je rascjpekanost i različita zakonska rješenja itekako loša.

    “Nažalost, ako mi krenemo u ovu fazu kao što je krenuo Kanton Sarajevo da će svaki kanton ili entitet uređivati svoju saobraćajnu oblast, mislim da to neće na dobro biti jer smo tu fazu davno prošli”, naveo je Lindov.

    U Republici Srpskoj su postojeća zakonska rješenja prilagodili električnim vozilima odnosno romobilima, što je pojasnio Dragan Stanimirović pomoćnik ministra za drumski saobraćaj RS.

    “Mi smo definisali zakonska rješenja normalno uz poštivanje Zakona o osnovama sigurnosti na putevima BiH i naš Zakon o bezbjednosti saobraćaja je donešen još 2011. godine, a određene su izmjene i dopune napravljene još prošle godine”, istakao je Stanimirović.

    Treba se povesti računa da se potencira korištenje električnih romobila, da građani što više pješače a sve s ciljem da se manje koriste motorna vozila, pojasnio je profesor Lindov.

    “Ono što bi bilo najbolje za BiH na državnom nivou svakako da uredi mogućnost poboljšanja ako to mogu entiteti da poboljšaju. U RS-u su napravil ida se to plaća i registruje. Mi pješačke trotoare ne smijemo uzimati na račun biciklista i romobila”, kazao je Lindov.

    U RS-u na pješačkim stazama električni romobili mogu ići šest kilometara na sat, dok na biciklističkim stazama ta brzina je 25 kilometara na sat, kazao je Stanimirović i dodao:

    “Sve ono što važi za bicikliste važi i za električne trotinete”, naveo je Stanimirović.

    Stanimirović ali i Bojić kažu da kažnjavanje je nepotrebno, već da treba raditi na prevenciji.

    “Same kazne ne znače ništa. Ja sam sinoć imao primjer u Vilsonovom šetalištu gdje je biciklista sa slušalicama u ušima na oba uha se vozi pješačkom stazom, par metara mu se nalazi biciklistička staza i ne vdiim da se samo radi na kažnjavanju već upoznavanju svih sudionika sa važećim prometnim pravilima, a da nam kazne budu zadnja stvar”, naveo je Bojić.

    Za profesora Lindova nevjerovatna činjenica je da niti jedan grad nema adekvatnu biciklističku infrastrukturu na kojoj trebaju voziti i električni romobili.

    “Pogledajte po našim ulicama koje se ulice grade i kako se grade, minimalni se standardi ispoštuju”, naveo je Lindov.

    Lindov je još i rekao da RS i KS svojim rješenjima umjesto popularizacije vrše odvraćanje građana da koriste električne romobile i da bi BiH u cjelosti trebala preuzeti zakonsku regulativu iz Hrvatske o ovome pitanju.

  • Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali zvanični podaci govore da u istom periodu gotovo polovina njih nije našla zaposlenje u BiH.

    Prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju juna 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, sa evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.

    Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.

    Naime, dostupni podaci govore da je junu 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u maju ove godine (podaci za jun još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.

    Ekonomista Milenko Stanić za “Nezavisne novine” kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa zvaničnih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.

    “Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inostranstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad”, smatra Stanić.

    Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.

    “S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje”, ističe Stanić.

    Ali, kako dodaje za “Nezavisne novine”, nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inostranstva.

    “Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države”, naglašava Stanić.

    Da je odliv kvalifikovane radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Evropske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije virusa korona.

    “Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU”, navodi Aćić za “Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama.

    On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.

    “To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažovanje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažovati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći”, zaključuje Aćić.

  • Klime kupuju umjesto ogreva

    Klime kupuju umjesto ogreva

    Boravak u klimatizovanim prostorijama često je jedini spas tokom vrelih ljetnjih dana, a trgovci kažu da je povećana potražnja za klima-uređajima, ističući da se građani Srpske najčešće odlučuju za one koje se mogu koristiti i zimi.

    Iako je ljeto u punom jeku, brojni stanovnici Srpske već sada prave planove za zimu, pa strahujući od novih poskupljenja energenata spas vide u uređajima za klimatizaciju koje mogu koristiti tokom cijele godine.

    U banjalučkom preduzeću “Elektromont” kazali su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja, te dodali da ljudi u 80 odsto slučajeva kupuju takozvanu klimu “dvanaesticu”.

    • Građani najviše kupuju klime koje mogu da griju i da hlade, a najčešći iznos do kojeg su klijenti spremni da idu je 1.200 KM – rekli su u “Elektromontu”, dodajući da najnoviji i najskuplji modeli klima za kućne varijante idu i do 6.000 KM. Objasnili su da ljudi tokom ljetne sezone generalno više kupuju klime, ali ove godine je primjetno da strahuju od zime i poskupljenja.
    • Ove godine je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli. Onda se odlučuju za grijanje na klime, koje je znatno jeftinije u odnosu na sve ostale energente – rekli su u ovoj radnji.

    U banjalučkom “Trimontu”, gdje se bave montažom i ugradnjom klima, kažu da svaki dan imaju oko dvadesetak poziva.

    • Posla ima kao i prošle godine u ovo doba, jer su ljudi zbog ovih velikih vrućina primorani na ugradnju, pa ne pitaju za cijenu – kazali su u “Trimontu”. Objasnili su da su u odnosu na prošlu godinu poskupjele klime, ali i materijal.
    • Neke su skuplje i za 300 KM po komadu, pa smo zbog cjelokupne situacije i mi morali korigovati cijene. Montiranje klime košta od 200 do 250 maraka za “dvanaesticu”, a za one veće je skuplje – poručili su iz “Trimonta”, dodajući da se najjeftiniji klima-uređaj može pronaći za oko 600 maraka.

    Serviser Bojan Golemović iz Banjaluke kaže da ljudi više postavljaju klime nego lani.

    • Uglavnom se odlučuju na neke jeftinije opcije, iako im savjetujemo da su bolje one srednjeg kvaliteta. U ponudi moramo imati sve, jer su interesovanja različita – rekao je Golemović. Usluge običnog servisa ove godine se, kako kaže, ne rade za manje od 50 maraka, dok je dubinski servis oko 80 maraka.
    • Cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, jer ni cijene goriva, materijala, ali ni radne snage nisu iste kao lani – kazao je Golemović. Na pitanje da li je teško pronaći radnike, Golemović odgovara da on ima dobre radnike, ali da ih je generalno teško pronaći.
    • Pronaći nekog da ga platite i da sve sam završi, te da poslije njega ne morate popravljati, gotovo je pa nemoguće – rekao je Golemović.

    Banjalučanka Ljilja Pavlović kaže da je nedavno kupila klimu, ali da je majstora za montažu čekala sedam dana, jer su svi prebukirani.

    • Vrućine su od juna nesnosne, pa sam morala da kupim klimu. Birala sam veću klimu, koja može da rashladi i sobe, ali sam tražila onu koja i grije – rekla je Pavlovićeva.

    Potrošači
    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da je su poskupljenja dovela do toga da građani moraju tražiti alternativu za sve, pa i za grijanje.

    • Kupuju klime da bi mogli da premoste zimu, jer su cijene kubnog metra znatno skočile, pa su previsoke za naše građane – kazala je Marićeva.
  • Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Na ulicima svih gradova i opština širom Srpske primjetan je veliki broj turista, kako domaćih, tako i stranih iz svih zemalja svijeta.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj turista koji su u prvoj polovini tekuće godine posjetili Srpsku je 193.677, te tom prilikom ostvarili 473.153 noćenja.

    Na osnovu ovih podataka registrovano je 59 odsto dolazaka više, odnosno 43 odsto više noćenja za isti period prethodne godine.

    “Od ukupnog broja turista 99.351 su domaći, dok je nešto manji broj stranih, odnosno 94.326” navodi se u podacima Zavoda.

    Kada je riječ o noćenjima, domaći turisti su ostvarili 245.519, dok su stranci ostvarili 227.634 noćenja.

    Za prvih šest mjeseci najveći broj turista u posjetu Srpskoj došao je iz zemalja regiona, ali tu su i turisti širom svijeta.

    “Najviše je turista iz Srbije – 42.882, zatim Hrvatske 13.914, Slovenije 9.364, Crne Gore 3.672, Njemačke 3.204, Turske 2.239 te SAD 1.015.

    “Pored njih, stižu i turisti iz Malte, Irana, Kipra, Irske, Finske, Češke, Kuvajta, Izrela, Japana, Egipta, Brazila i ostalih mnogobrojnih država svijeta”, navode iz Zavoda.

    Kada je riječ o junu tekuće godine, bilježi se veća posjećnost u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    “Broj dolazaka turista u junu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne veći je za 40,4 odsto, a broj noćenja veći je za 27,6 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Turisti su najviše boravili u banjskim centrima, mnogobrojim planinama te ostalim manjim turističkim mjestima.

    “Kada je riječ o smještaju, i domaći i strani turisti su najviše birali hotelski, ali i manje kuće za kraći odmor, tu su i lječilišta, kao i mjesta za kampovanje”, navode iz Zavoda.

    Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će ova godina biti veoma posjećena.

    “To je sve zahvaljući turističkim organizacijama gradova i opština u Srpskoj, kao i Vladi Srpske i turističkim radnicima, koji su na najbolji način oporavili turizam poslije pandemije”, rekao je Lončarević.

    Kako je dodao, prethodni vaučeri koje je odobrila Vlada su doprinijeli tome da domaći turisti prepoznaju domaća turistička mjesta.

    “U ovoj godini prosjek zadržavanja je 2,4 dana, što je najviše dosad. Po našim procjenama, ova godina bi trebalo da da dostigne 2019, ako sve bude išlo po planu”, rekao je Lončarević.

  • Odlazak na odmor misaona imenica

    Odlazak na odmor misaona imenica

    S obzirom na velika poskupljenja, mnogi građani Srpske ne mogu sebi da priušte odmor na moru, te spas od vrućina pronalaze u hladovini svojih dvorišta, u koje postavljaju montažne bazene, a to potvrđuju i u tržnim centrima, gdje ističu da su im zalihe pri kraju.

    Trgovci kažu da su cijene bazena u odnosu na prošlu godinu skočile za oko 30 odsto, ali da to nije uticalo na potražnju, jer svake godine u toplim danima nastupa prava pomama za ovom vrstom robe.

    U “Centrumu” su za Glas Srpske potvrdili da za bazenima vlada velika potražnja, te naglasili da se oni traže više nego ranijih godina.

    – Potražnja je velika, zalihe su pri kraju, a prodaju se jednako dobro i manji i veliki bazeni – kazali su u “Centrumu”.

    Kod njih je, kako kažu, aktuelna akcijska ponuda u kojoj imaju popuste na velike bazene, pa tako onaj najskuplji sa najvećim dimenzijama košta 3.199 KM.

    – Sve se više ljudi odlučuje za kupovinu većih bazena i njihovih instalacija u dvorištu, ali ipak se najviše prodaju bazeni srednje vrijednosti, u iznosu od 700 do 800 KM – rekli su u “Centrumu”.

    Ruke zadovoljno trljaju i u FIS, gdje su kazali da svake godine vlada pomama za bazenima.

    – Od 15. jula je krenuo sezonski popust i uvijek se u tom periodu rasprodaju bazeni, ali i sve što je na akciji – kazali su u FIS, dodajući da najveći bazen od devet metara košta nešto malo više od 3.000 KM, a sada mu je cijena snižena na oko 2.700 KM. Podjednako se traže, kažu, i dječji bazeni, samo njih manjka na stanju.

    – Najviše se prodaju bazeni od tri metra, koji koštaju oko 200 maraka i oni nešto malo veći od 4,5 metara – rekli su u FIS.

    U “Vernu” kažu da svake godine bilježe porast potražnje za bazenima. Objasnili su da, bez obzira na to što su cijene ove godine otišle gore za oko 30 odsto, građani ipak kupuju montažne bazene.

    – Lakše se odlučuju za jeftinije varijante i manje bazene kada su velike vrućine, a za one velike od pet do deset metara odlučuju se u svim mjesecima, jer je to ipak investicija koja je malo skuplja, pa se ranije pripreme – kazali su u “Vernu”.

    U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je kupovina bazena dugoročna investicija u kojoj kupci mogu da uživaju tokom cijelog ljeta, jer je za mnoge odlazak na more postao misaona imenica.

    – Ljudi kupuju bazene najčešće zbog djece, ali je ovo pokazatelj i da mnogi ne mogu da odu na more. Većina porodica nema dovoljno novca da porodično ode na neki od gradskih bazena, zbog čega se odlučuju za plastične bazene koji su relativno jeftini i trajni – kazali su u Udruženju za zaštitu potrošača “ToPeeR” iz Doboja.

    Povećana kupovina bazena, kako kažu, nije ništa drugo do odraz ekonomskog stanja.

    Banjalučanka Jelena Stanić kaže da je odlučila ove godine da ostane kod kuće i za novac koji bi izdvojila za ljetovanje kupiće bazen.

    – Kupiću veliki bazen i postaviti u dvorište, tako ću moći umjesto pet dana na moru uživati tokom cijelog ljeta, ali i narednih sezona – kazala je Stanićeva.

    Hercegovina
    Izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje Nedeljka Neška Ilić kaže da Hercegovcima more nije daleko, ali zbog poskupljenja goriva i velikih gužvi na granicama, građani se nerijetko odlučuju da investiraju u bazene.

    – Građani bazene najčešće kupuju zbog male djece, te ih stavljaju ispred kuće, kako bi se mogli rashladiti u miru svog dvorišta – kazala je Ilićeva.

  • Stevandić podjelio emotivnu fotografiju: U Bratuncu se slavi život

    Stevandić podjelio emotivnu fotografiju: U Bratuncu se slavi život

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na svom Twitter nalogu podjelio je fotografiju sa prvim bratunačkim trojkama, uz poruku da u Bratuncu nije sve komemoracija i tuga, nego da se slavi i život.

    – Ovo su prve Bratunačke trojke, 22.10.2018. UKC. Petar 1030 grama, Đorđe 1500, Ana 2,500. Težak porod, svi prošli inkubator i respirator. Ana i Đorđe brže otišli kući, Petar se borio 2,5 teška mjeseca. Prijateljstvo iskovano na muci – napisao je Stevandić.

  • Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Još uvijek nije poznato ko je investitor iz Njemačke koji želi u Bosni i Hercegovini uložiti 30 miliona evra i zaposliti 2.500 radnika. Jedino što je poznato jeste da dolazi iz metalsko-elektro industrije.

    Preko poziva koji je stigao putem Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini kompanija traži i 20 hiljada kvadrata zemljišta sa poslovnim prostorom za kupovinu ili najam na deset i više godina.

    Rad u tvornici bio bi organizovan u tri smjene, pet dana u sedmici.

    No, kako piše ATV citirajući Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, veliki izazov biće obezbijediti radnu snagu i zemljište.

    “Nažalost u prethodnom periodu neke značajne investicije nisu mogle biti ovdje realizovane jer tražite nekoliko hiljada kadrova, s obzirom da u ovom trenutku privredi Republike Srpkse nedostaje značajan broj adekvatne radne snage u svim granama privrede. Ukoliko nije moguće, uslovno rečeno, rasparčati tu proizvodnju onda nažalost investitori ne mogu da realizuju svoju proizvodnju”, dodaje Blagojević.

    U posljednjih dvije-tri godine, zbog pandemije, a sada i zbog krize u Ukrajini, sve je veći interes kompanija da proizvodnju presele sa istoka u srednju Evropu, zbog bržeg i jednostavnijeg transporta.

    Investitor iz Njemačke očekuje da će do kraja sljedeće godine pronaći lokaciju, ali i obezbijediti potrebnu radnu snagu, kako bi pokrenuo proizvodnju. Na potezu su opštine i gradovi koji mogu odgovoriti ovom izazovu.

    (Indikator)

  • Proglašena globalna zdravstvena vanredna situacija zbog majmunskih boginja

    Proglašena globalna zdravstvena vanredna situacija zbog majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.

    Ovo je najveći stepen upozorenja koje SZO može da izda. Odluka je usvojena nakon drugog sastanka komiteta SZO za hitne slučajeve za virus.

    “Do sada je prijavljeno više od 16.000 slučajeva iz 75 zemalja. S obzirom na alate kojima trenutno raspolažemo, možemo držati ovu zarazu pod kontorlom i zaustaviti njeno prenošenje”, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    Do sada je prijavljeno 16.000 slučajeva zaraze virusom majmunskih boginja u 75 zemalja, a registrovano je pet smrtnih ishoda. 

    Trenutno postoje još samo dva takva hitna zdravstvena stanja – pandemija virusa korona i kontinuirani napori na iskorenjivanju poliomijelitisa.

    Majmunske boginje su virusna infekcija koja se obično nalazi kod životinja u centralnoj i zapadnoj Africi, iako može izazvati oboljenja i kod ljudi. Slučajevi se sada povremeno otkrivaju u zemljama u kojima virus nije endemičan.

    Virusom su najteže pogođene zemlje, a majmunske boginje registrovane su i u SAD, Kanadi, Australiji, Nigeriji, Izraelu, Brazilu i Meksiku.

  • U BiH crveno upozorenje zbog visoke temperature

    U BiH crveno upozorenje zbog visoke temperature

    U BiH danas je na snazi crveno upozorenje zbog najavljene visoke dnevne temperature vazduha i UV indeksa, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod.

    Dnevna temperatura, prema najavama meteorologa, biće od 34 do 41 stepen Celzijusov, lokalno i koji stepen više.

    Stanovništvu se, u skladu sa preporukama Svjetske meteorološke organizacije, za ovakve vremenske prilike savjetuje da preduzme mjere opreza. Moguće je i ometanje u dnevnim rutinama, zbog čega treba prekinuti aktivnosti na otvorenom.