Kategorija: Društvo

U martu naredne godine biće stavljena tačka na dosadašnji način prometa nekretninama u Republici Srpskoj.
Privredna društva i preduzetnici koji se bave ovim poslom moraće da ispune uslove u skladu s odredbama Zakona o posredovanju u prometu nekretnosti i usvojenim pravilnicima, koji se prvi put primjenjuju u Srpskoj.

Prvi licencirani agent za promet nekretnina iz Trebinja Јovan Kovač položio je stručni ispit. Umjesto posredovanjem fizičkih lica ili neovlaštenih agenata, kupci nekretnina biće zaštićeni.

Kovač navodi da će ovim zakonom biti zaštićeni i kupci i prodavci nekretnina u lancu prometovanja.

Da li je potrebno uvođenje obaveznog ljekarskog pregleda za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH – tema je koju je ovih dana pokrenuo šef Kluba poslanika SDP u Parlamentu BiH, Saša Magazinović.

On je, naime, prije nekoliko dana uputio inicijativu Kolegiju predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za uvođenje obaveznog ljekarskog pregleda za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH koji podrazumijevaju posebno testiranje mentalno psihološke sposobnosti za obavljanje javnih funkcija, kao i testiranje na psihoaktivne supstance.

Magazinović je u obrazloženju naveo kako današnje zakonodavstvo predviđa da su državni službenici i namještenici pri zasnivanju radnog odnosa obavezni izvršiti ljekarski pregled.

Saša Magazinović
Međutim, kako dodaje on, takva zakonska obaveza ne postoji za osobe koje obavljaju najviše javne funkcije.

– Tako, na primjer, ministri, njihovi zamjenici, poslanici i mnogi drugi nisu prošli ni osnovne ljekarske preglede. Smatrajući da osobe koje obavljaju najodgovornije javne funkcije pred zakonom moraju biti jednake sa svim ostalim građanima, iniciram definisanje zakonodavnog okvira kako bi se ova nejednakost ispravila, ali ne samo to – navodi Magazinović.

On u inicijativi još dodaje da, s obzirom na to da se radi o izuzetno odgovornim javnim funkcijama, značajnim za širu društvenu zajednicu, pa i državu u cjelini, smatra da osobe na najodgovornijim pozicijama trebaju biti u svakom smislu, pa i zdravstvenom, sposobne da ih obavljaju.

Magazinović traži da se, pored ljekarskog pregleda, stavi akcent i na obavezno testiranje mentalno psiholoških sposobnosti za obavljanje javnih funkcija, ali i testiranje na korištenje psihoaktivnih supstanci.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Magazinovićeva inicijativa neće proći i da će biti upotrijebljena u dnevno-političke svrhe zarad političkih prepucavanja.

– Mislim da je, pak mentalno zdravlje samih građana BiH definitivno ugroženo uslijed ponašanja političara i imenovanih zvaničnika i pitanje je kako njih spasiti, a ono jeste temelj zrelosti i opšteg zdravlja jednog društva – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Ona dodaje da bi testiranje na psihoaktivne supstance otkrilo poražavajuće stvari. Istovremeno, kako ističe Topićeva, smatra da bi ovakva inicijativa, kada bi dobila zeleno svjetlo, bila predmet velikih manipulacija i zloupotreba, čemu smo i do sada svjedočili.

– U prilog tome govore vještačenja o nekim političarima i ozbiljnom narušavanju njihovih mentalnih i psiholoških sposobnostima kad im je to trebalo da bi dobili sudske procese. I naravno, to im nije zasmetalo u obavljanju funkcija – kaže Topićeva. Ona ističe da je društvu u BiH, dakle i građanima i političarima potrebno mentalno resetovanje kao preduslov za uvođenje i zaživljavanje ovakvih inicijativa.

Sociolog Vedran Francuz kaže da s obzirom na to da svi zaposleni u državnim službama moraju proći zdravstveni pregled, bilo bi dobro isto uvesti i za izabrane i imenovane zvaničnike.

On smatra da ovakav korak ne može donijeti štetu građanima, pod uslovom da testiranje ne bude uvedeno radi sticanja političkih poena u cilju da se građanima pošalje poruka da se o svemu vodi računa prilikom imenovanja na odgovorne pozicije, a da se s druge strane ovom postupku priđe selektivno, odnosno da se gleda kroz prste onima za koje se pokaže da nisu mentalno-psihološki sposobni.

– Činjenica je da je našim institucijama zavladala korupcija i da je percepcija kriminala u politici postala opšte poznata, i da je stvorena određena tolerancija od strane javnosti. Pitanje je koliko osoba bi palo na ovim testovima jer je nemoguće da su osobe sklone korupciji mentalno-psihološki sposobni – kaže Francuz za Srpskainfo.

On dodaje da smo svjedoci da na javnoj sceni imamo prisutan nepristojan vokabular, takozvani udarci ispod pojasa, koji svakako zaslužuju ozbiljnu psihičku analizu tih ličnosti kad treba da dobiju neku poziciju gdje preuzimaju odgovornost u ime građana.

Francuz kaže da određene primitivne poruke zasigurno nekima služe da ostvare političke poene u kampanji, ali ovdje se postavlja pitanje da li su neki od tih političara glumci ili zaista imamo posla s određenim poremećajima ličnosti.

Bošnjaci ispunjavaju svoju misiju i preuzimaju pravosuđe BiH – poruka je koju ovih dana ponovo šalju najviši srpski i hrvatski funkcioneri, čime domaća sapunica zvana pravosuđe dobija svoj nastavak.

Povod za ovakve izjave ovaj put je smjena glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić, koju su, kako tvrde iz HDZ BiH i SNSD, smijenili Bošnjaci koji sjede u VSTS. Ono što nisu pomenuli jeste činjenica da je na mjesto Tadićeve došao Srbin iz Banjaluke, Milanko Kajganić, čime teza kako Bošnjaci preuzimaju pravosuđe pada u vodu.

Naravno, baš kao i u slučaju odlaska Milana Tegeltije sa čela VSTS, niko od političara se ne bavi razlozima zašto je neko smijenjen ili podnio ostavku, već koje je nacionalnosti taj neko. Zaboravlja se, pri tome, jasno naglasiti da je mjera za nacionalnost bliskost sa određenim strankama iz vladajuće strukture.

Ko za koga glasa
Ime Gordane Tadić godinama se tako povezivalo sa HDZ BiH, baš kao i ime Milana Tegeltije sa SNSD, pa zato nije ni čudo što su upravo ove dvije stranke njihov odlazak sa čela ovih institucija najviše i kritikovali, tvrdeći kako njihovim odlaskom pravosuđe „pada“ u ruke Bošnjaka i SDA.

Isto to je u više navrata ovih dana ponovio i bivši prvi čovjek VSTS, Milan Tegeltija, koji je odmah nakon odlaska sa čela te institucije postao savjetnik srpskom članu Predsjedništva.

On je prekjuče na svom tviter nalogu napisao kako su za smjenu Tadićeve glasali isključivo Bošnjaci u VSTS, a nijedan Srbin ili Hrvat.

Ubrzo nakon toga na društvenim mrežama mu je stigao odgovor kako su Bošnjaci u VSTS glasali i za njega onda kada je biran za predsjednika te institucije, te upitali da li to znači da on tada nije bio Srbin.

I dok SNSD i HDZ negoduju zbog smjene Tadićeve i preuzimanja pravosuđa od strane Bošnjaka i SDA, novi glavni tužilac se našao na meti upravo Bošnjaka, koji tvrde da je na čelo Tužilaštva BiH došao čovjek „koji progoni generale, komandni kadar i borce tzv. Armije RBiH“.

Ko je imao korist
Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković tako je rekao da ovo imenovanje dokazuje još jedno poniženje za Bošnjake.

– Na čelo Tužilaštva BiH došao je tužilac koji je podigao optužnice i procesuira Dudakovića, Drekovića… – naveo je Konaković, koji je još dodao da je Kajganić osoba koja se dovodi u vezu s Milanom Tegeltijom, dakle sa SNSD.

Upravo ovi primjeri najbolje pokazuju da je politika duboko uvukla svoje prste unutar pravosudnog sistema, te da nijedna promjena prvih ljudi na čelu VSTS, Suda i Tužilaštva BiH, ne može proći, a da se to ne okarakteriše kao udar na Srbe, Hrvate ili Bošnjake.

Ono što se namjerno prećutkuje jeste činjenica da su na čelu ključnih institucija u pravosuđu svih prethodnih godina sjedili i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, a jedinu korist od svega toga imali su samo političari iz vladajućih struktura, a ne obični građani, bez obzira na nacionalnost.

Mjesto predsjednika VSTS je od osnivanja pa sve do prošle godine, dakle punih 16 godina, bilo rezervisano isključivo za Srbe, dok su se na čelu Tužilaštva BiH u prošlosti nalazili i Srbi, isto kao i Hrvati. Međutim, to što su na čelu pravosudnih institucija u prošlosti bili Srbi, na primjer, nije pomoglo mnogim demobilisanim borcima Vojske Republike Srpske i bivšim srpskim policajcima kojima je na leđa okačen teret ratnih zločina. Srbi su tako do sada osuđeni na više od 1.800 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina, Bošnjaci na preko 370, a Hrvati na više od 280 godina zatvora.

To što su na čelu pravosudnih institucija bili Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, isto tako nije spriječilo da se pravosuđe sroza na najnižu granu, te da povjerenje u njega danas niko nema.

Poremećen sistem vrijednosti
I na kraju, ukoliko ljudi na ključnim pozicijama u pravosuđu u prošlosti zaista nisu imali nikakve veze sa određenim političkim strukturama, zbog čega su onda njihovim odlaskom sa tih pozicija najviše bili nezadovoljni upravo političari?

Sociolog Vladimir Vasić ističe da je sistem vrijednosti u BiH odavno poremećen jer se na ozbiljne državničke pozicije ne imenuju kompetentne osobe već politički podobne.

Glavni razlog i glavni argument za imenovanje neke osobe na poziciju, kako kaše Vasić, jeste njegova politička kompetencija, pa tek negdje na zadnjem mjestu su njegove profesionalne reference.

– To je ozbiljan problem, koji je kao neka neliječena rak rana u društvu u BiH, naročito kada govorimo o ozbiljnim državničkim pozicijama. Pravosuđe u BiH je odavno pod direktnom kontrolom politike i određenih vladajućih struktura – kaže Vasić za Srpskainfo.

Dodaje da su građani srpske nacionalnosti u prošlosti bili najviše na meti pravosuđa na nivou BiH, te da su upravo oni doživjeli najveću nepravdu kroz brojne presude.

Politički podobni
Pri tome, kako kaže Vasić, ne misli na srpske političare, već obične građane. S druge strane, dodaje Vasić, na ključnim pozicijama u pravosuđu smo imali i Srbe, a ne samo Bošnjake i Hrvate.

– Korijen problema i te nepravde prema Srbima ne treba da tražimo u politikama hrvatskih, bošnjačkih i drugih nesrpskih stranaka, već upravo u srpskim politikama i srpskim vladajućim koalicijama, iz razloga jer su oni te ljude i birali na ključne pozicije. Umjesto da se na takve pozicije postavljaju odgovorni i profesionalni ljudi postavljani su politički podobni koji su spremni na različite dilove i djelovanja – upozorava Vasić.

On ističe da se ne može reći da u pravosuđu nema profesionalnih i časnih osoba, ali oni ne mogu da isplivaju na površinu jer nisu politički podobni.

Vasić kaže da je u pravosuđu sve manje pravde i istine, i to je razlog zašto je ovo društvo na niskoj ljestvici vrjednosnog sistema, a na veoma visokoj ljestvici korupcije i kriminala.

– Čini mi se da pojedincima takav haos odgovara, bez obzira na kojoj strani bili – zaključuje Vasić.

Neprimjereno ponašanje
Direktorka organizacije Transparensi internešenel BiH, Ivana Korajlić, ističe da više nije nikakva tajna da se na ključne pozicije u pravosuđu postavljaju politički podobni kadrovi, koji za svoj rad ne odgovaraju niti instucijama niti građanima, već onima koji su zaslužni za njihovo imenovanje.

Ona posjeća da je disciplinski postupak protiv Tadićeve pokrenut zbog pritiska javnosti, jer je rad Tužilaštva BiH u prethodnom periodu bio katastrofalan, a njeno ponašanje potpuno neprimjereno.

To, međutim, kako dodaje ona, političari koji osuđuju smjenu Tadićeve ne pominju u svojim izlaganjima.

Korajlićeva ističe da promjena jedne osobe na čelu neke institucije neće ništa promijeniti, već je potrebno reformisati kompletan sistem imenovanja u pravosuđu.

Javnom sektoru pripada jedna trećina zaposlenih u BiH, što je skoro deset odsto više nego u Evropskoj uniji, a prekomjerno oslanjanje na zapošljavanje u državnim ustanovama i preduzećima dugoročno je fiskalno neodrživo.

Navedeno je to, između ostalog, u izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”.

Stručnjaci koji su kreirali ovaj dokument ukazali su da na području BiH vlada velika potražnja za radnim mjestima u javnom sektoru, jer su tamo uglavnom poslovi koje karakteriše kraće radno vrijeme, bolja plata i veća sigurnost nego u privatnim firmama. Međutim, mnoga javna preduzeća, kako je istaknuto u izvještaju, slabo doprinose ekonomskom rastu zemlje.

• Veliko interesovanje za radnim mjestima u javnom sektoru može imati dugotrajno negativne posljedice, posebno ako se uzme u obzir činjenica da učenici i studenti još za vrijeme školovanja sve više stavljaju naglasak na traženje veza nego na svoja akademska postignuća ili ekonomski značaj studija – upozoravaju stručnjaci Svjetske banke.

Velike plate u javnom sektoru utiču na efikasnost javne potrošnje i u krajnjoj liniji na njegovu održivost, navedeno je u ovom izvještaju, gdje je posebno istaknuto da je prekomjerno oslanjanje na zapošljavanje u ovoj oblasti dugoročno fiskalno neodrživo.

Stručnjaci Svjetske banke ukazali su i da je u BiH već odavno prisutna niska stopa radno aktivnog stanovništva, a visoka stopa nezaposlenosti.

• Sve to stvara nepodudarnosti između ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom i ujedno ograničava razvoj. Veliki broj ljudi ostaje nezaposlen, dok, sa druge strane, poslodavci ne mogu pronaći kvalifikovane radnike.
• Strukturalna nezaposlenost posljedica je nezavršene ekonomske tranzicije. Generacije koje su ušle na tržište rada prije ili tokom tranzicije i rata sada nalaze malo prilika za posao koje bi odgovarao njihovim vještinama. Razlog za to je što im je obrazovanje dijelom zastarjelo, kao i mnoge vještine, a to će se nastaviti i dalje, jer promjene tehnologije smanjuju potrebu za otvaranjem radnih mjesta u tradicionalnim industrijama – navedeno je u izvještaju.

Javna uprava je godinama pod mnogim lupama u BiH i šire, a njena reforma je proces koji od početka, kako se čini, više zastaje, nego što napreduje. U taj posao uloženo je na desetine miliona maraka, a sve analize pokazuju da ni to nije uspjelo da uvede reda u ovu oblast.

Poslovanje

BiH, kako navode stručnjaci Svjetske banke, predstavlja jednu od najtežih zemalja za poslovanje u Evropi, a razlog za to su nepotrebno glomazni regulatorni i administrativni procesi.

• Postoji više od 700 dozvola i saglasnosti koje se traže od poslovnih subjekata da bi mogli obavljati djelatnost. To potkopava preduzetništvo, podstiče korupciju i nepotrebno povećava troškove za privatni sektor – stoji u izvještaju. Twitter vKontakt