Kategorija: Društvo

Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ove godine obrisano je 47 osoba koje su odbile posao, što je duplo više nego prije dvije godine, a dok poslodavci smatraju da mnogi ni ne žele da se zaposle, sindikalci tvrde da ne treba ni pristati na neprihvatljive uslove.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, lani je sa evidencije nezaposlenih izbrisana 51 osoba, a 2019. godine njih 23, a među onima koji su odbili posao najviše je kvalifikovanih radnika, te onih sa visokom i srednjom stručnom spremom.

“Oni su neopravdano odbili da prihvate ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivališta ili ono koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima”, kazali su u Zavodu, dodajući da se u tim slučajevima nezaposleni narednih 12 mjeseci ne mogu ponovo prijaviti na biro. Naglasili su da su različiti razlozi zbog kojih građani odbijaju posao.

“Uglavnom su nezadovoljni visinom ponuđene plate ili uslovima rada. Takođe, brišu se sa evidencije nezaposlenih i ako odbiju intervju sa poslodavcem ili se ne pojave na razgovoru”, rekli su Zavodu.

Predstavnik Saveza sindikata u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje RS Danko Ružičić za “Glas” kaže da je sporno koliko su su pomenuti razlozi za brisanje sa liste nezaposlenih u slučaju neopravdanog odbijanja posla zaista neopravdani.

“Nerealno je očekivati da će svaki nezaposleni građanin potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uslovima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. Pitanje je da li na ponuđenom radnom mjestu imaju prava na četrdesetčasovnu radnu nedjelju, pola sata pauze, imaju li pravo na topli obrok i plaćen prevoz. Takođe, radnicima koji su na birou bitno je i hoće li na vrijeme biti obaviješteni o prekovremenom radu i da li će im biti plaćeno duže ostajanje na poslu”, istakao je Ružičić, koji je i potpredsjednik Saveza sindikata RS.

Dodao je i da zaposlenje u struci najprije mora biti u skladu sa kvalifikacijama radnika, njegovim obrazovanjem, ali i da su uslovi rada prihvatljivi.

“Ako poslodavac ponudi kvalifikovanom radniku platu od 540 ili 600 KM, to je u skladu sa zakonom, ali to nije dovoljno”, rekao je Ružičić, dodavši da iako je u tom slučaju poslodavac ispunio zakonom propisane uslove, ipak treba imati na umu da ne mogu svi biti isto plaćeni. Problem je, kaže on, u tome što nije utvrđena najniža plata za kvalifikovane i visokokvalifikovane radnike, ali i za one sa visokom stručnom spremom.

“Bez kolektivnih ugovora poslodavac radniku sa biroa može ponuditi platu kakvu hoće”, kazao je Ružičić.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas”, u okviru kojeg posluje i lanac pekara “Manja”, kazao je da je iskustvo pokazalo da više od 90 odsto onih koji dođu na razgovor za posao nisu zainteresovani za zaposlenje.

“Ostaje nejasno zašto su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje RS. Mi već četiri mjeseca tražimo radnika za rad u prodaji nudeći platu od 900 KM i ne možemo da popunimo ta upražnjena mjesta. Može se reći da u Banjaluci nemamo nezaposlenih”, kazao je Trivić.

Opravdan razlog
U Zavodu za zapošljavanje RS pojasnili su u kojim slučajevima nezaposleni kojima ponude posao mogu da ga odbiju, a da ne budu “skinuti” sa biroa.

“Mogu odbiti zaposlenje ako posao ne odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama i ako je ponuđeni posao udaljen više od 50 kilometara od mjesta prebivališta nezaposlenog”, kazali su u Zavodu.

Podrška privredi izmjenom i dopunom Odluke o Garantnom programu dovešće do većeg razvoja privrede i mogućnosti većih i ozbiljnijih investicija privrednika u Republici Srpskoj, ističu sagovornici “Nezavisnih”.

Podsjećamo, Vlada RS je 9. decembra usvojila izmjenu i dopunu Odluke o Garantnom programu podrške privredi za ublažavanje posljedica pandemije virusa korona, kojom se do kraja naredne godine najveći iznos kredita za srednja preduzeća povećava na 500.000 KM.

Uvedena je mogućnost korištenja počeka u trajanju do 12 mjeseci, umjesto obaveznog korišćenja počeka, kao i mogućnost da i ostali privredni subjekti budu korisnici Garantnog programa.

“Izmjenama i dopunama biće omogućeno finansijskim organizacijama da privrednim subjektima odobravaju više kredita, uz uslov da ukupan iznos odobrenih kredita ne pređe maksimalan iznos kredita utvrđenog po vrstama privrednih subjekata”, naveli su tada iz Vlade RS.

Ovim je povećan i maksimalan iznos kredita za mikropreduzeća na 50.000 KM, a za mala preduzeća na 200.000 KM.

Radivoja Krčmar, direktor Garantnog fonda RS, u izjavi za “Nezavisne” naveo je da ovu podršku imaju skoro sve firme i industrije u Republici Srpskoj, osim igara na sreću.

“Mi smo pregovarali s bankama da budu povoljniji krediti za mikro, mala i srednja preduzeća, na šta je do sada plasirano više od 40 miliona KM. Ovaj program se prenosi i na narednu godinu”, kazao je Krčmar.

Dodao je da će ovakva podrška veoma značiti privrednicima jer se tokovi novca usmjeravaju ka poslovnoj zajednici.

“Naša misija je da ohrabrimo banke, ovo je garancija Republike Srpske za poslodavce koji investiraju i počinju nove poslove”, kazao je Krčmar.

Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, istakao je da je ovaj potez Vlade Republike Srpske u doba pandemije veoma dobar.

“Drugi put se pravi korekcija uslova dodjeljivanja i, što je najbitnije, u skladu s potrebama privrede. Bili su rigorozniji, a sada je to malo relaksirano. Sve ono što je u interesu privrede je dobro i ovakva rješenja treba podržati”, kazao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, privreda je pod imperativom novih tehnologija i digitalizacije te je neminovno da se mora brže odlučivati na nove projekte i ulaganja.

“Ako ovo ne prati adekvatno bankarski sektor, onda će privreda vrlo teško biti u prilici da to sve isprati. Poslovne banke se vrlo dobro obezbjeđuju, a Garantni fond RS je tu da se privrednici lakše odluče na investiranje, a s druge strane da poslovne banke budu relaksiranije i odluče da odobre kredite. Lakše će se privrednici razvijati i odlučivati na neke veće i ozbiljnije projekte”, objasnio je Ćorić.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, rekao je da privrednici imaju sve veće mogućnosti kreditiranja.

“Banke često mijenjaju neka svoja pravila, tako da je ovaj potez dobar. Podrškom i promjenom nekih pravila pokušava se pomoći onima koji treba da podignu kredite zbog razvoja. Svaki pokušaj da se pomogne je dobrodošao, ali ono na čemu mi insistiramo jeste i da se pokuša naći način da Investiciona razvojna banka RS dođe u funkciju da vrši kreditiranje određenih firmi i projekata”, naglasio je Trivić.

Dražen Vrhovac, direktor Investiciono-razvojne banke RS, kazao je da se sve može pronaći u njihovoj liniji kreditiranja te da je moguće preko dvije banke podići po pet miliona KM.

“Privrednicima je omogućeno da apliciraju za ta sredstva, i to prema jednom pravnom licu, i mi to činimo”, naveo je Vrhovac.

Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

“To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

“U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit”, ističe Vukić.

U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

“Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže”, rekao je Zolak za “Nezavisne novine”.

Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način – što je lijek skuplji, marža je manja.

“Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže”, rekla je Binakajeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

“Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove”, tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

Predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić izjavio je da bi i vlast i opozicija trebali zajednički da podrže neke od bitnih zakona za privredu.

Trivić je za RTRS ocijenio da je zajednička greška i vlasti i opozicije to što nije održana 25. posebna sjednica Narodne skupštine Srpske na kojoj su poslanici trebali razmatrati prijedlog budžeta, ekonomskih reformi i zakone o povećanju plata.

“Srećom ta greška će biti ispravljena i dobra stvar u tome je što je Vlada Srpske na neki način našla mogućnost da se u toku dana to riješi”, rekao je Trivić.

SAŠA TRIVIĆ

Turizam u Republici Srpskoj, koji je snažno pogođen virusom korona, polako se oporavlja, ali broj posjeta i noćenja domaćih i stranih turista još nije na nivou kao prije pandemije.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prvih 10 mjeseci ove godine ostvarena su 246.244 dolaska turista u Republiku Srpsku, što je za 49,3 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

“Ostvareno je 640.469 noćenja, što je u odnosu na prvih deset mjeseci 2020. više za 35,1 odsto. Prošle godine bilo je 164.985 dolazaka turista te 474.071 noćenje”, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Ako se pogleda broj za period prije pandemije i prvih deset mjeseci 2019. godine, može se vidjeti da je tada zabilježeno 341.887 dolazaka turista te 830.177 noćenja.

Iz Zavoda za statistiku RS istakli su da su u ukupnom broju dolazaka tokom prvih deset mjeseci domaći turisti ostvarili 147.238, a strani turisti 99.006 dolazaka.

“Kada je riječ o strukturi noćenja u ovoj godini, domaći turisti su ostvarili 417.177 noćenja, a strani turisti 223.292”, navodi se u ovim podacima.

Dodaje se da su u prvih 10 mjeseci ove godine najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije, i to 102.273.

“Zatim slijede turisti iz Hrvatske sa 32.122 noćenja, potom iz Slovenije sa 14.610, Crne Gore sa 10.337, Njemačke sa 8.834, te Austrije sa 6.077 noćenja”, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne” da se bilježi kontinuiran rast po broju turističkih kretanja u odnosu na isti period prošle godine.

“Ovome je značajno doprinijela podrška turističke privrede u vidu turističkih vaučera koji su se mogli koristiti u prvoj polovini ove godine. Domaći i strani turisti ove godine boravili na najatraktivnijim destinacijama u Srpskoj, posebno u ljetnjem periodu. Trebinje je doživjelo ekspanziju, a tu su i Višegrad, Banjaluka, nacionalni parkovi i mnoge druge destinacije”, istakao je Lončarević.

Prema njegovim riječima, ako uzmemo u obzir otvaranje zimske sezone i posjećenost, može se očekivati veoma dobra sezona.

“Jahorina je već prekrivena snijegom, otvorena je sezona skijanja, a kapaciteti su već popunjeni. Tu imamo i Kozaru, koja ima mnoge nove aktivnosti ove sezone. Ovo znači da će se broj ovih turista dodatno povećavati”, rekao je Lončarević. Dodao je da je bitno da je epidemiološka situacija znatno povoljnija u odnosu na prethodnu godinu, što daje vjetar u leđa da se može računati na povećan broj turističkih kretanja u narednom periodu.

“Radimo plan i program za narednu godinu kao da neće biti pandemije te su ponovo najavljeni i vaučeri, što je veoma važno. Idu nam i novogodišnji praznici i mislim da će nam i to dobro proći te da ćemo imati dosta turista. Mnoge lokalne zajednice napravile su programe za praznike tako da se sve polako vraća u normalu i stanje kao prije pandemije”, zaključio je Lončarević.