Kategorija: Društvo

Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

“Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.

Oročena štednja građana u bankama Republike Srpske prošle godine je iznosila oko 1,83 milijardi KM, preliminarni su podaci Agencije za bankarstvo RS.

Od početka pandemije primjetan je trend smanjenja ove vrste štednje, a rast štednje po viđenju.

Tako je oročena štednja građana od kraja 2019. godine smanjena za 26,8 miliona KM.

– Kada se posmatra ukupna štednja (oročena i štednja po viđenju) u iznosu od oko 2,6 milijardi KM, u istom periodu (od kraja 2019. do kraja prošle godine) došlo je do rasta od tri odsto, radi prelijevanja dijela oročene štednje u štednju po viđenju pod uticajem pada kamatnih stopa na depozite, što je uticalo na pad oročenja novčanih sredstava kod banaka na duži rok – kažu za Srpskainfo u Agenciji za bankarstvo RS.

S druge strane, u periodu od 2019. do 2021. godine došlo je do značajnog porasta stanja na tekućim računima građana; zabilježen je rast od 457,8 miliona КM.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na dugoročne depozite je u blagom padu sa 1,4 odsto, koliko je iznosila 2019. godine, na 1,35 odsto u 2021. godini i relativno je niska, naročito kada se posmatra u uslovima sve veće inflacije.

– Kretanje štednje, posebno oročene, i u narednom periodu će dobrim dijelom biti pod uticajem visine kamatnih stopa. Do sada je pad kamatnih stopa na štednju pratio i pad kamata na kredite, a kretanje kamatnih stopa se ne može s dovoljnom tačnošću predvidjeti u inflatornim uslovima. Ono što se pokazalo u prethodnom periodu je da građani u uslovima niskih kamatnih stopa na depozite preusmjeravaju slobodna novčana sredstva u druge investicije, a kod nas prevashodno u nekretnine – preciziraju u Agenciji za bankarstvo RS.

U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

– Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

– Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

– Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

– Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

“Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

“Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

“Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

“I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

“Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

“Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.

Novi Pravilnik o obračunu plata u Srpskoj je usaglašen i stupiće na snagu krajem februara, potvrdila je pomoćnica ministra rada u Vladi Republike Srpske, Mira Vasić. Novi obračun plata će podrazumijevati i nove platne liste, koje će biti jedinstvene za cijelu Srpsku i koje će imati snagu izvršne isprave.

Dakle, ako poslodavac ne ispunjava svoje obaveze, nema više sudovanja. Platna lista ima izvršnu snagu, kao da je u pitanju pravosnažna presuda i radnik s njom ide na sud samo da traži izvršenje, dakle da se sa računa poslodavca “skine” ono što on duguje radniku, objasnila je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

Predstavnici Saveza sindikata, Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspektorata RS danas su u Banjaluci dogovorili posljednje detalje u vezi sa novim propisima o obračunu plata.

Pravilnikom po kome će uskoro stupiti na snagu jasno je propisano da naknade za topli obrok, prevoz, minuli rad ili prekovremeni rad, ne mogu biti “upakovane” u osnovnu platu, nego se moraju isplaćivati kao posebna stavka.

To će najviše ići na ruku radnicima koji primaju minimalac ili platu tek nešto malo veću od minimalne.

Tako sada minimalac, bar kad je u itanju iznos koji liježe radnicima na račun neće biti samo 590 KM, nego nešto više, a koliko će iznositi to više, zavisi od radnog staža radnika, te od toga da li je radio u dane praznika ili prekovremeno.

– Znači minimalac više nije 590 KM, nego 590 KM plate, plus naknade za prekovremene sate, minuli rad, topli obrok, rad u dane praznika. Neki radnici mogu imati dodatnih 165 KM. Nije to malo za nekog ko radi za 300 evra – kaže Mišićeva.

Aktivna potražnja za stanovima u Srpskoj dovela je do povećanja prodaje novih stanova, pa su tako u četvrtom kvartalu prošle godine prodata 1.053 završena nova stana, što je za 70,9 odsto više nego u istom periodu 2020. godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u četvrtom tromjesečju prošle godine prosječna cijena novih stanova bila je viša za 15 odsto u poređenju sa istim periodom godinu ranije.

“Prosječna cijena bila je 1.892 KM po kvadratu”, navodi se u podacima zavoda.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da aktivna potražnja za stanovima dovodi do toga da se u skoro svakom momentu traži stan više.

“Kupci, kako domaći, tako i oni koji žive izvan granica Republike Srpske, sigurniji vid štednje vide u ulaganju u nekretnine, a ovom treba dodati i veliku inflaciju koja je prisutna, te kupci kao zaštitu svog novca vide u ulaganju u nekretnine”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”. Ističe da je u vremenu inflacije uvijek najsigurnije ulaganje u nekretnine, tako da je ovakvo stanje, kako kaže Petrović, očekivano.

Dragan Gruban, iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine” ističe da je u Prijedoru ekspanzija stanogradnje te da se pojavljuje dosta investitora.

“U Prijedoru svaki mjesec kreće izgradnja jednog objekta s 20 stanova, a to je za ovaj grad specifično, jer je ranije na godišnjem nivou bilo izgrađeno oko 60 stanova, a sada to iznosi i do 160 stanova”, kaže Gruban.

Dodaje da se stalno pospješuje gradnja, ali i da su cijene u stalnom porastu te, kako kaže, sada je kvadrat novog stana u Prijedoru dostigao cijenu i 2.250KM u centru grada.

“Što se tiče cijena polovnih stanova, i one su u porastu za 20 odsto, pa je tako sa 1.350 KM polovan renoviran stan dostigao cijenu od 1.600 do 1.700 KM po kvadratu”, rekao je Gruban.

Ističe da će cijene do ljeta dostići vrhunac, jer je Prijedor grad s jakom dijasporom koja ulaže u nekretnine i očekuje se da će cijene preći 2.300 KM po kvadratu za novu gradnju.

Kako je rekao, što se tiče kupaca, to su uglavnom ljudi iz dijaspore koji te stanove ostavljaju za sebe kada dođu na godišnje odmore ili ih izdaju nekome u Prijedoru.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da, sve dok ima kupaca, stanovi će se graditi, a cijena će rasti.

“Cijelu prošlu godinu bilježili smo trend poskupljenja, a to je nastavljeno i u ovoj godini upravo zbog velike potražnje, ali i zbog poskupljenja građevinskog materijala, što je dodatno povećalo cijenu stanova”, istakao je Milanović i dodao da se investitori rukovode samo potražnjom.

Da kupovinom nekretnina lokalno stanovništvo i ljudi iz dijaspore čuvaju novac, kaže za “Nezavisne novine” i Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

“Ne povećava nam se broj stanovnika, nego je većina tih stanova investicija”, kazao je Radivojac i istakao da se može desiti da u jednom momentu bude prevelika ponuda stanova na tržištu i da dođe do pada cijene.