VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Da li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije.
    Povećava se broj zahjteva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost građana je između 10 i 11 milijardi maraka.

    Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine.

    “Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje”, kaže Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

    Malo ko će pred kamerom priznati da to zaista radi. U razgovoru sa građanima saznali smo da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.

    Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.

    “Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, smatra Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

    “Ulaganje u sve potrošačke stvari, od automobila i tako dalje, ne prave novu vrijednost. Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba, piše BHRT.

  • BiH treća u svijetu po stopi nezaposlenosti

    BiH treća u svijetu po stopi nezaposlenosti

    Ako je suditi po podacima koje je objavila mreža “World of Statistics”, Bosna i Hercegovina je treća zemlja na svijetu po stopi nezaposlenosti.
    Prva je Južnoafrička republika koja ima stopu nezaposlenosti od 32,6 posto, zatim slijedi Irak sa stopom od 15,55 posto, a onda Bosna i Hercegovina koja čija je stopa nezaposlenosti 13,3 posto, a odmah iza nje slijedi Avganistan sa stopom nezaposlenosti od 13,3 posto.

    Stopa nezaposlenosti prema ovim podacima u Evropskoj uniji iznosi 6,4 posto, a najmanju stopu nezaposlenosti ima ubjedljivo Katar i to 0,1 posto, a ispod jedan posto su još i Kambodža gdje je stopa nezaposlenosti 0,36 posto i Niger 0,5 posto, prenose Nezavisne.

    Što se tiče Bosne i Hercegovine, ovo su iznenađujući podaci s obzirom da poslovna zajednica već upozorava da na tržištu nema radnika zbog čega su ih prinuđeni dovoditi sa strane.

  • Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Raduje me činjenica da četiri dana prije zakonskog roka, počinje isplata penzija u Republici Srpskoj, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Iz Ministarstva finansija su me obavijestili da je obezbijeđeno 133,6 miliona KM, što govori da je Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze – istakao je Dodik na društvenim mrežama.

    Kako on navodi, to demantuje sve one koji zlonamjernim tvrdnjama pokušavaju da nanesu štetu Srpskoj.

    • Ali činjenice su puno jače od spekulacija – zaključio je Dodik.
  • Roditelji ukazuju na manjkavost novog zakona

    Roditelji ukazuju na manjkavost novog zakona

    Kamatne stope na dječju oročenu štednju u bankama Srpske iznose do 3,10 odsto i nešto su veće nego na klasičnu oročenu štednju.

    Podsjećamo da je od 1. septembra na snagu stupio novi Porodični zakon Republike Srpske po kojem je za razročenje štednje neophodna saglasnost Centra za socijalni rad u vidu rješenja donesenog u upravnom postupku. Razlog je, kako kažu u Ministarstvu pravde RS, zaštita dječjih prava.

    Podatak koliki je ukupan iznos dječje štednje je nedostupan javnosti, a u Agenciji za bankarstvo RS su nam rekli da ne posjeduju traženi podatak “jer on nije dio izvještajne osnove koju su banke dužne dostavljati Agenciji”.

    Jedino je poznato da ukupna štednja stanovništva u bankama iznosi 2,39 milijardi KM, od čega je oko 1,7 milijardi KM na oročen period.

    Dječja štednja je vrsta oročene štednje namijenjena djeci do navršene 18 godine, a otvara se na ime deponenta (roditelj, staratelj) uz ovlašćenje za djete koje je u trenutku zaključenja ugovora maloljetno. Po zakonu, osiguran pojedinačni iznos je do 50.000 KM depozita.

    Roditelji koji otvaraju djeci štednju u bankama to uglavnom rade kako bi im obezbijedili novac ili dio novca neophodnog za dalje obrazovanje poslije srednje škole.

    Informacija da je zakonski definisano da roditelji moraju imati odobrenje Centra za socijalni rad za razročenje novca sa dečje štednje je izazvala negodovanje.

    Osim što pitaju zašto država pretpostavlja da će se neko drugi bolje brinuti o interesima njihove djece, imaju i tehnička pitanja koja očito nisu uzeta u obzir prilikom donošenja Porodičnog zakona.

    – Kako da prebacim dječju štednju iz jedne banke u drugu ako je u drugoj veća kamata? Zar tu neće biti oštećeno djete ako to ne mogu da uradim? Ko se u Centru za socijalni rad razumije u to koja investicija je povoljnija – pitaju roditelji.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

  • Patrijarh srpski Porfirije u manastiru Јasenovac

    Patrijarh srpski Porfirije u manastiru Јasenovac

    U Јasenovcu se od danas do 5. septembra, u organizaciji Eparhije pakračko-slavonske, Muzeja žrtava genocida iz Beograda i Srpskog narodnog vijeća, održavaju “Dani Svetih novomučenika jasenovačkih”.

    Patrijarh Porfirije služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Manastiru Rođenja Svetog Јovana Krstitelja u Јasenovcu.

    U 12 časova na humci pored spomenika “Kameni cvijet” biće osveštani kolač i žito, a potom i Istraživačka biblioteka u okviru kompleksa manastira u Јasenovcu.

    U 19 časova, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, predavanje će održati direktor Centra “Simon Vizental” u Јerusalimu Efraim Zurof.

  • Nova školska godina – u klupama oko 118.000 učenika

    Nova školska godina – u klupama oko 118.000 učenika

    U Republici Srpskoj danas je počela nastava za oko 118.000 učenika.

    U klupama osnovnih škola je oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152, ali će konačni podaci biti poznati krajem septembra, nakon što škole dostave godišnje programe rada.

    U prve razrede srednjih škola do sada je upisano oko 9.440 učenika, dok su prošle godine upisana 9.303.

    Vlada Srpske obezbijedila je besplatne udžbenike za gotovo 50 odsto ukupnog broja učenika osnovnih škola.

    U Republici Srpskoj ima 187 osnovnih i 96 srednjih škola, od čega je šest privatnih.

    Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić poželjela srećan početak nove školske godine, poručivši svim učenicima da budu dobri, marljivi i da poštuju svoje učitelje.

  • Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Potražnja za kreditima od strane preduzeća i stanovništva u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine sve više raste.

    Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

    “Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.

    Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

    “Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.

    “Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.

    Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.

    “Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.