VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Evo koliko je para u Srpskoj potrošeno za praznike

    Evo koliko je para u Srpskoj potrošeno za praznike

    Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj u periodu od 31. decembra prošle godine do 2. januara ove godine iznosio 57.438.287 KM.
    Uperiodu od 31. decembra 2021. do 2. januara lani, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 74.471.571 KM, potvrdili su za Srpskainfo u Poreskoj upravi Srpske.

    Kad je riječ o pripremama za novogodišnje praznike, odnosno, tamo negdje od sredine decembra pa do početka januara ove godine, građani su potrošili nešto više od 527,7 miliona KM.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Srpskoj u periodu od 15. decembra 2022. do 2. januara 2023. godine iznosio je 527.742.891 KM. U periodu od 15. decembra 2021. do 2. januara 2022. godine promet je iznosio 531.886.294 KM – kažu u Poreskoj upravi RS.

    Iako su pred ovogodišnje i prošlogodišnje novogodišnje praznike građani potrošili približan iznos, jasno je da su, zbog poskupljenja, u decembru lani kupili znatno manje robe nego u istom periodu pretprošle godine.

  • Petrović tvrdi: I dalje 85 odsto domaćinstava neće imati promjene na računu za struju

    Petrović tvrdi: I dalje 85 odsto domaćinstava neće imati promjene na računu za struju

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da 85 odsto domaćinstava neće imati promjena na računu za električnu energiju i istakao da cijena struju više godina nije povećavana jer je stav Vlade Srpske da ona bude najpovoljnija u Evropi i za domaćinstva i privredu.
    Petrović je, povodom najave narodnog poslanika Nebojše Vukanovića da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske zbog poskupljenja električne energije, rekao da je Regulatorna agencija za energetiku ispoštovala sve procedure da bi se došlo do tarifne metodologije koja je opšte primijenjena u Evropi.

    On je rekao da, od 538.000 brojila domaćinstava u Srpskoj, 85 odsto neće imati promjena na računu.

    Petović je istakao da će 1,5 procenata potrošača u Srpskoj plaćati značajnije veće račune za električnu energiju, ali ne veće od onih u okruženju.

    “Januarski račun u Republici Srpskoj za iste potrošene kilovatčasove kao prošle godine biće niži dva procenta. Račun za nekoga ko troši 800-900 kilovatčasova neće biti veći jer se ove godine smanjila naknada za energetsku efikasnost. Biće povećano samo onima koji troše više od 1.000 i 1.500 kilovatčasova”, rekao je Petrović novinarima.

    On je rekao je da “Elektroprivrede” isključivo radi po usvojenim dokumentima, odnosno strategiji razvoja energetskog sektora, ali i u skladu sa planom razvoja “Elektroprivrede Republike Srpske” i planom investicija.

    Petrović je rekao da je “Elektroprivreda” izvršila analizu projekta i studiju za Hidroelektranu “Mrsovo” koja je jedan od traženijih projekata bivše Jugoslavije, navodeći da se sada istražuje investicija izgradnje Hidroelektrane “Mrsovo dva”.

    On je dodao da je “Elektroprivreda Srpske” formirala preduzeće “Obnovljivi izvori energije” u LJubinju koje je nabavilo četiri hidrolektrane sa koncesionim dozvolama na gornjem toku rijeke Neretve, ali i pokrenula inicijativu za realizaciju projekta Hidroelektrane “Mrsovo”.

    On je rekao da će “Elektroprivreda” novčano podržati projekat izgradnje Hidroelektrane “Mrsovo” ukoliko procjena investicije, studija ekonomske opravdanosti, dubinska analiza i vještačenje pokažu da se taj projekat isplati.

    Petrović je dodao da Hidroelektrana “Mrsovo jedan” snage 37,3 megavata i proizvodnje 165 gigavatčasova ima isplativost za nešto ispod 10 godina.

    “Prema sadašnjim cijenama, 250 evra puta tih 165 gigavatčasova, imaćete više od 90 miliona maraka prihoda godišnje na toj elektrani. Od toga će opština Rudo dobijati 650.000 KM, ali i benefit jer bi formirala preduzeće koje bi radilo na održavanju te elektrane, te zaposlila više od 60 radnika”, rekao je Petrović.

  • BiH sve atraktivnija destinacija za turiste

    BiH sve atraktivnija destinacija za turiste

    Da je Bosna i Hercegovina postala itekako atraktivna destinacija za turiste širom svijeta potvđuje činjenica da je samo u novembru prošle godine ostvareno više od 96.000 posjeta što je 39,8 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Najviše posjeta nam je dolazilo iz Hrvatske, a veliki broj turista je pristizao i iz Srbije i Slovenije, a posebno je zanimljivo što su dolazili i posjetioci iz Irana koji su se, prema istim podacima najduže i zadržavali.

    “Takođe veliki je broj posjeta zabilježen od strane turista iz Slovenije, Turske, Njemačke, Crne Gore, SAD-a, a i Italije, što zajedno sa Hrvatskom, Srbijom i Slovenijom čini 66,8 odsto ukupnih posjeta”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.

    Prema istim podacima turisti, kako domaći, tako strani su u novembru prošle godine noćili više od 200.000 puta.

    “Od ukupnog broja noćenja za novembar više je bilo stranih turista i to 59,1 odsto, dok je domaćih bilo 40,9 odsto”, podaci su ove Agencije.

    Domaći turisti su takođe više posjećivali atraktivna bh. mjesta u novembru, i to u odnosu na isti period 2021. godine, 17,6 odsto više.

    “Strani turisti su noćili u Bosni i Hercegovini za 48 odsto više nego u odnosu na isti period 2021. godine”, kazali su iz Agencije.

    Njih je bilo iz različitih daljih zemalja, te pored državljana Irana koji su se u prosjeku zadržavali devet noćenja, turisti su pristizali i iz Egipta a njihovo prosječno zadržavanje je bilo po šest noćenja.

    “Po dužini zadržavanja na trećem mjestu su turisti Finske koji prosječno ostali pet noćenja, potom ide Brazil sa četiri, a relativno dugo se zadržavaju turisti iz Malte, Indije pa čak i Japana”, podaci su Agencije.

    Kako je kazao Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, razlog sve većih posjeta turista, naročito stranih su sa jedne strane dobre cijene, a sa druge strane niz zanimljivih aktivnosti koje im BiH nudi.

    Prema njegovim riječima, turizam Bosne i Heregovine je nešto novo i za domaće i za strane turiste.

    “Domaći turisti su počeli posjećivati atraktivne bh. destinacije, prvo zbog ponude vaučera, nakon čega su nastavili dolazili i narednih sezona”, kazao je Lončarević za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaje, najposjećenije destinacije u Srpskoj su banjski centri i banje koje su veoma zanimljive za posjetioce.

    Prema broju posjeta, kako kaže Lončarević, prednjače Banjaluka, u kojoj se u jeku sezone jedva moglo pronaći slobodno mjesto, a pored nje, svake godine je veoma atraktivno Trebinje.

    U novembru 2022. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 16.906 soba i apartmana što je za 6,5 odsto više u odnosu na novembar 2021, a prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,5 odsto.

    U vezi sa smještajem i noćenjem iz Udruženja turističkih agencija BiH ne vjeruju ovim brojkama jer, kako kaže, oni su u realnosti značajno veće.

    “Način na koji se statistički podaci obrađuju kod nas je dosta upitan, po onome što vidimo i znamo broj posjeta a i noćenja u BiH je značajno veći od registrovanog”, kazali iz Udruženja za “Nezavisne”.

  • U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je Srni da je u prihvatnim centrima u BiH trenutno oko 1.750 migranata, dok ih je u januaru 2021. godine, kada je bio vrhunac migrantske krize u BiH, samo u prihvatnom centru Blažuj bilo smješteno više od 3.500.

    On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.

    “Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH”, naveo je Ujić.

    On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.

    Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    “Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom”, precizirao je Ujić.

    Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.

    “Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou”, rekao je Ujić.

    On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.

    Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno.

    Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.

    “Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije”, naveo je Ujić.

    Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.

    “BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri”, naglasio je Ujić.

    Zato u humanitarnom dijelu, istakao je on, značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje pružaju podršku Službi tako da su svi migranti koji dođu u BiH adekvatno humanitarno zbrinuti.

    S druge strane, dodao je on, Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o bezbjednosti BiH i njenih građana, svakog migranta registruje, uzima mu biometrijske podatke, te se s njima obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara i prikupljaju se dokazi koji će se koristiti u postupku readmisije.

    Ujić je rekao da se prikupljeni podaci razmjenjuju sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH radi dalje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, čime se daje značajan doprinos zaštiti bezbjednosnog sistema BiH.

    On je naveo da su biometrijski podaci ključni u bezbjednosnom aspektu migracija, te da je na osnovu razmjene podataka i izvršenih provjera identifikovano više lica koja čine bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li je i u kojoj mjeri specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini uticala na migracije u regionu, posebno u BiH, on je rekao da državljani Rusije i Ukrajine u BiH mogu boraviti po pravu bezviznog boravka, te da u proteklom periodu nije zabilježen značajan broj lica iz ovih zemalja.

    Ujić je dodao da je u martu prošle godine zabilježen dolazak određenog broja državljana Ukrajine, ali da taj broj nije bio značajan. Većina njih već se vratila u matičnu zemlju ili je nastavila put prema zemljama EU koje su im obezbijedile bolje humanitarne uslove i pristup tržištu rada.

    “Poslednjih dana primijećen je ulazak određenog broja državljana Ruske Federacije, međutim to je još na nivou standardnih brojki”, naveo je Ujić.

    On je rekao da BiH još nije potpisala sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu /FRONTEKS/ koji bi omogućio značajniju saradnju u oblastu uprvaljanja migracijama.

    “Ono što mogu istaći jeste da je Služba za poslove sa strancima u prethodnom periodu ostvarila saradnju sa FRONTEKS-om koji nam je pomogao u vidu specijalizovane opreme i jačanja ljudskih kapaciteta kroz brojne obuke koje su pripadnici Službe za poslove sa strancima pohađali u organizaciji ove evropske agencije”, naveo je Ujić.

    On je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima Službe za poslove sa strancima, posebno zbog toga što je Služba i pored ograničenih materijalnih resursa, nedostatka ljudskih kapaciteta i budžetskih sredstava, stavila migrantsku krizu pod kontrolu.

    “Mi smo od 2017. godine pod pritiskom povećanog priliva migranata sa istim ljudskim i materijalnim kapacitetima. Upućujemo naše inspektore iz svih terenskih centara u mjesta koja su pod povećanim pritiskom migracija, bez mogućnosti da ostvare naknade za svoj dodatni angažman”, kaže Ujić.

    Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima proteklih godina imala je veliki odliv kadrova koji su je napustili zbog odlaska u penziju, na druga radna mjesta ili u inostranstvo.

    “Neophodno nam je zanavljanje tih pozicija, za šta čekamo odobrenje Savjeta ministara. To nam je prioritet u narednom periodu, naročito jer je intencija da Služba u potpunosti preuzme upravljanje privremenim prihvatnim centrima u čemu nam sada pomažu međunarodne organizacije”, naglasio je Ujić.

    On smatra da će migracije na zapadnobalkanskoj ruti biti nastavljene i narednih godina, naročito sada kada je Hrvatska ušla u Šengensku zonu.

    Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dobrovoljnom, ali i prisilnom povratku migranata u njihove zemlje porijekla.

    “Jedina smo zemlja na Balkanu koja uspješno realizuje vraćanje migranata u zemlju porijekla. Imamo u planu da organizujemo čarter letove kako bismo u matične zemlje vratili sva lica koja nemaju dobre namjere i ugrožavaju bezbjednost BiH. Za navedeno Služba ima obučene službenike eskorta i pratnje, a ono što je ključno jesu finansije, jer svako prisilno udaljenje iziskuje i znatna finansijska sredstva”, naglasio je Ujić.

    Upitan da li će se ponovo kandidovati za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima, s obzirom na to da mu ističe mandat, on je rekao da je u toku konkursna procedura za izbor direktora Službe, koju provodi Ministarstvo bezbjednosti, da je i on jedan od kandidata, a da konačnu odluku o imenovanju donosi Savjet ministara

  • Šeranić ocijenio: Stabilna finansijska situacija u zdravstvenom sektoru

    Šeranić ocijenio: Stabilna finansijska situacija u zdravstvenom sektoru

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je u zdravstvenom sistemu ostvarna stabilna finansijska situacija.
    Naglasio je da je smanjen i dug u zdravstvenom sektoru Srpske.

    “Uspjeli smo 19 domova zdravlja prebaciti u trezorski način poslovanja, kao i tri republičke ustanove. To je dobar model”, rekao je Šeranić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Pohvalio je rad Fonda zdravstvenog osiguranja.

    “Standardizovali smo zdravstvene ustanove. FZO je uveo oko 100 novih lijekova i nove procedure”, izjavio je Šeranić.

    Istakao da se će infrastrukturni projetki biti završeni.

    “Nastavili smo infrastrukturne projekte, napreduje i bolnica u Doboju. Imamo i nove planove za Foču i Zvornik”, dodao je Šeranić.

  • Dodik darovao zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara

    Dodik darovao zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara

    Povodom obilježavanja Dana Republike, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik darovao je zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara, istakavši da je dolazak najmlađih stanovnika na svijet na dan rođenja Republike najljepša poruka i simbol budućnosti Srpske koju predstavljaju djeca.

    Predsjednik Dodik uputio je i iskrene čestitke srećnim roditeljima, poručivši da je s radošću primio ove lijepe vijesti, uz želju da zajedno svjedočimo sve većem broju rođene djece u Srpskoj, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    “Od srca čestitam ponosnim roditeljima koji su dobili nove članove svoje porodice, a mi naše nove stanovnike. Želim im da odrastaju bezbrižno, u blagostanju i porodičnoj sreći, da izrastu u dobre ljude i da ih prati sreća kroz cijeli život”, istakao je Dodik.

    On je naveo da su djeca najveći ponos i da ga kao predsjednika Republike posebno raduje da upravo 9. januara Srpska ima 32 novorođene bebe, te da ima priliku da ih daruje.

    On je ocijenio da od dana rođenja naša djeca treba da osjete radost ovog velikog dana i da znaju da je njihova Republika puna ljubavi za njih.

    “S velikom radošću ovu lijepu praksu nastaviću i u narednom periodu”, najavio je predsjednik Republike.

    Na inicijativu predsjednika Republike Milorada Dodika, Srpska je uvela praksu dodjele zlatnika bebama rođenim 9. januara.

    U bolnicama širom Srpske 9. januar ove godine rođeno je 17 djevojčica i 15 dječaka.

    U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske rođeno je devet beba, u bolnici “Sveti Vračevi” u Bijeljini sedam, bolnici Gradiška jedna, Univerzitetskoj bolnici Foča dvije bebe, te u bolnicama “Srbija” u Istočnom Sarajevu tri, “Sveti apostol Luka” u Doboju sedam i u Zvorniku tri bebe.

  • Bez posla u Srpskoj ostalo 19.000 ljudi

    Bez posla u Srpskoj ostalo 19.000 ljudi

    Za 11 mjeseci prošle godine bez posla je ostalo 19.070 građana, koji su se prijavili na Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

    Unajvećem broju slučajeva, čak trećini ljudi koji su se prijavili na Biro istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme. 

    Kako su iz Zavoda za zapošljavanje precizirali za Srpskainfo, rad na određeno vrijeme prestao je za 6.552 ljudi. Bez posla je po osnovu sporazumnog raskida ostalo 3.830 osoba, kao tehnološki višak proglašeno je 3.614 građana, na osnovu izjave radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.689 ljudi, privatnom djelatnošću prestalo je da se bavi 1.085 ljudi, prestanak rada kod poslodavca 925, zbog stečaja 82 ljudi, te iz ostalih razloga za 293 osobe.

    Na evidenciju nezaposlenih, zaključno sa 30. novembrom prošle godine, prijavljeno je ukupno 64.968 nezaposlenih građana. To je za 5.508 ili 7,8 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 70.476 osoba.

    Unajvećem broju slučajeva, čak trećini ljudi koji su se prijavili na Biro istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme.

    Kako su iz Zavoda za zapošljavanje precizirali za Srpskainfo, rad na određeno vrijeme prestao je za 6.552 ljudi. Bez posla je po osnovu sporazumnog raskida ostalo 3.830 osoba, kao tehnološki višak proglašeno je 3.614 građana, na osnovu izjave radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.689 ljudi, privatnom djelatnošću prestalo je da se bavi 1.085 ljudi, prestanak rada kod poslodavca 925, zbog stečaja 82 ljudi, te iz ostalih razloga za 293 osobe.

    Na evidenciju nezaposlenih, zaključno sa 30. novembrom prošle godine, prijavljeno je ukupno 64.968 nezaposlenih građana. To je za 5.508 ili 7,8 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 70.476 osoba.

    PROČITAJTE JOŠ
    Ekonomisti i fizioterapeuti najtraženiji: Sa Biroa zaposleno skoro 28.000 građana
    Nije više traženo: Žena sa ovim zanimanjem na Birou duže od decenije

    Direktor Zavoda, Miroslav Vujičić, istakao je da je ZZZ na početku 2022. godine, zbog epidemija virusa korona, imao znatno veći broj prijavljenih na evidenciji nego zaposlenih.

    – Prvi put se desilo da smo imali veći broj prijavljenih lica na evidenciju nego što je zaposleno, odnosno brisano sa evidencije – rekao je Vujičić za Srnu i dodao da je, kako se tržište rada polako oporavljalo, došlo do stabilizacije.

    S druge strane, kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa Biroa, za 11 mjeseci u 2022. godini posao je pronašlo ukupno 27.732 građana.

    Analizirajući broj zaposlenih prema stepenu stručne spreme, SSS i VSS, poslodavci su najveći interes iskazali za zapošljavanjem: ekonomskih tehničara, fizioterapeutskih tehničara, medicinskih sestara tehničara, tehničara za drumski saobraćaj, poljoprivrednih tehničara, trgovaca, diplomiranih ekonomista, diplomiranih pravnika, profesora matematike, vaspitača u predškolskim ustanovama, inženjera informacionih tehnologija.

  • Kamere natjerale vozače da auta registruju na vrijeme

    Kamere natjerale vozače da auta registruju na vrijeme

    Vozači automobila na ulicama Srpske su prošle godine postupali savjesno i svoja vozila registrovali na vrijeme, a prema riječima stručnjaka, razlog leži u preventivnom djelovanju postavljanja kamera.

    Da su građani manje vozili neregistrovana vozila, potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašanjih poslova, prema kojima je za 11 mjeseci 2022. godine na području Republike Srpske sankcionisano 19.478 vozača zbog isteka potvrde o registraciji do 30 dana, dok je zbog isteka potvrde o registraciji preko 30 dana sankcionisano 3.766 vozača.

    Naime, kada je riječ u 2021. godini, tada su sankcionisana 21.502 vozača zbog isteka potvrde o registraciji do 30 dana, a zbog isteka potvrde o registraciji preko 30 dana sankcionisano je 6.465 vozača.

    Ovi podaci pokazaju da je manji broj sankcionsanih vozača, odnosno da je više savjesnih vozača nego što je to bilo prethodnih godina.

    Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su za manji broj prekršaja u ovoj godini zaslužne kamere koje vrše identifikaciju registarske oznake, odnosno koje odmah provjeravaju da li je vozilo registrovano.

    “Ugradnjom kamera u većem broju lokalnih zajednica u Srpskoj mnogi vozači koji nisu na vrijeme produžili registraciju vozila, odnosno vozili su po isteku registracije došli su u situaciju da ih kamere automatski registruju”, rekao je Radović.

    Prema njegovim riječima, skoro sve lokalne zajednice u Srpskoj imaju ovakve kamere, što znači da ne možete ni ući ni izaći iz grada da se ne izvrši provjera registracije.

    “Dobro je to što je smanjen broj neregistrovanih vozila, jer svako takvo vozilo je problem u saobraćaju, jer u slučaju saobraćajne nezgode se ne može naplatiti šteta. Naravno, onaj ko je spreman da vozi neregistrovano vozilo, spreman je i na druge rizike”, rekao je Radović.

    Kako kaže, Bosna i Hercegovina je imala problem sa visokim brojem neregistrovanih vozila.

    “Uvođenjem ovakvih kamera situacija u Srpskoj se poboljšava, te se nadam da će se ovakav trend nastaviti i ove godine”, rekao je Radović.

    Kada je riječ o kaznama, iz MUP-a navode da je za prekršaj isteka potvrde o registraciji do 30 dana za fizička lica propisana novčana kazna u iznosu od 100 do 300 KM i dva kaznena boda, dok je za prekršaj isteka potvrde o registraciji preko 30 dana za fizička lica propisana novčana kazna u iznosu od 400 do 1.000 KM, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci i dva kaznena boda.

    “Za preduzeće ili drugo pravno lice propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 5.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost novčana kazna u iznosu od 100 do 300 KM”, navode iz MUP-a.

  • BiH žitarice čuva za sebe

    BiH žitarice čuva za sebe

    Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u toku prošle godine je iznosio oko 20 miliona kilograma, što je duplo manje u odnosu na 2021. kada je izvoz iznosio oko 48 miliona kilograma.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u toku prošle godine izvezeno je 20.599.339 kilograma žitarica, u vrijednosti od 16.676.356 KM.

    “U toku 2021. godine izvezeno je 48.794.765 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od 24.038.020 KM”, navode iz UIO.

    Kada je riječ o zemljama u kojima je bilo najviše izvoza u toku prošle godine, to su Hrvatska, Italija, Australija.

    “U Hrvatsku je izvezeno 12.185.830 kilograma, a vrijednost je iznosila 9.524.841 KM, u Italiju je izvezeno 4.244.350 kilograma, u iznosu od 3.183.183 KM”, navode iz UIO, dodajući da je u Australiju izvezeno oko dva miliona kilograma žitarica.

    Kada je riječ o uvozu, on je u toku 2022. godine iznosio 442.600.371 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 221.908.046 miliona KM.

    “Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije. Iz Srbije je uvezeno oko 200 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od oko 98 miliona”, navode iz UIO.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je za manji izvoz iz Bosne i Hercegovine glavni uzročnik suša, koja je prethodne godine ostavila svoj danak.

    “Žitarice čuvamo za sebe, ali imamo i sušnu godinu iza nas, koja je desetkovala prinos, te samim tim nismo imali šta da izvozimo”, kazao je Marinković.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da su poljoprivrednici dobar dio žitarica koje su proizveli ostavili za vlastite potrebe.

    “Definitivno je suša učinila svoje i to je vidljivo na izvozu”, zaključuje Marinković.

    Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, rekao je za “Nezavisne novine” da za mani izvoz postoje tri ključna razloga.

    “Prvi razlog je svakako sušna godina koja je ostavila posljedice na proizvodnju u čitavoj Bosni i Hercegovini, dok je drugi razlog neizvjesnost snabdijevanja na međunarodnom tržištu žitarica”, rekao je Gligorić.

    Kako je dodao, neizvjesnost u nabavci iz inostranstva ima značajnu ulogu u izvozu žitarica.

    Kao još jedan od uzroka za manji izvoz Gligorić navodi i to da, kada rastu cijene žitarica, poljoprivrednici koji imaju svoju proizvodnju za izvoz ostavljaju, odnosno čekaju bolju cijenu i odlažu prodaju.

  • Milorad Dodik istakao da je Republika Srpska nastala u miru

    Milorad Dodik istakao da je Republika Srpska nastala u miru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Republika Srpska formirana u miru i da je odluka naroda da se obilježava Dan Republike važnija od politički motivisane odluke bilo kojeg suda.

    Dodik je istakao da je to što je Republika Srpska formirana u miru najbitnije za obilježje bilo koje države.

    – Tada nije bilo ratovanja ni pucanjave u BiH i to je stvar koja mnogima u BiH smeta – izjavio je Dodik danas novinarima u Banjaluci, nakon polaganja vijenca povodom obilježavanja 9. januara, Dana Republike.

    On je rekao da se plebisticarna odluka da se obilježava Dan Republike Srpske, uprkos sramnoj odluci Ustavnog suda BiH, na ovaj način poštuje, ističući da je odluka naroda važnija od odluke bilo kojeg suda koja je politički motivisana.

    – Apsolutno nema primjera na svijetu da je nekom narodu njegov praznik postojanja određivao neki ustavni sud. To je uvijek određivala istorija i narod i najvažniji događaj za koji narod to misli – istakao je Dodik.

    Dodik je poručio da je Republika Srpska danas stabilna, sigurna i bezbjedna, usmjerena ka svom razvoju, da ima svoj put i zna šta želi.

    – Republika Srpska u ovih 31 godinu iza sebe ostavlja tešku borbu kroz rat, poslijeratnu političku borbu i nasilja međunarodne zajednice – istakao je predsjednik Republike Srpske.

    Dodik je rekao da Republika Srpska obilježava 9. januar nizom svečanosti, polaganjem vijenaca i svijeća, dodjelom odlikovanja, svečanom akademijom i svečanim prijemom.

    On je dodao da će sutra Dan Republike Srpske biti proslavljen u Banjaluci svečanom liturgijom na dan Svetog arhiđakona Stefana, kada je formirana Republika Srpska, nakon čega će biti položeni vijenci na vojničkom groblju na Sokocu, a potom i održan svečani defile u Istočnom Sarajevu.

    Komentarišući ranije najavljene proteste demobilisanih pripadnika takozvane Armije BiH između Istočnog Sarajeva i Sarajeva, Dodik je rekao da je to Federacija BiH, njihova teritorija i pravo.

    – U Republici Srpskoj u Istočnom Sarajevu biće svečani defile, biće očuvan mir, a svako ko bude kršio javni red i mir biće sankcionisan kako je predviđeno zakonom – naglasio je Dodik.