VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Sve manji broj beba: BiH na ivici demografskog sloma

    Sve manji broj beba: BiH na ivici demografskog sloma

    Višegodišnji trend negativnog prirodnog priraštaja u BiH nastavljen je i lani, kada je broj rođenih bio gotovo duplo manji nego broj umrlih, a stručnjaci upozoravaju na to da smo uz bijelu kugu i odlazak stanovnika u inostranstvo na pragu demografskog sloma.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani je rođeno 25.870 djece, što je manje za 0,48 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Statistika pokazuje da su tokom prošle godine umrle 48.503 osobe, što je više za 13,32 odsto u odnosu na godinu ranije. Kako su naveli, prirodni priraštaj u BiH je svih 12 mjeseci prošle godine bio negativan. To je, kažu demografi, samo nastavak trenda koji je započeo još 2007. godine.

    “Ti negativni procesi prvo su se desili u Srpskoj, gdje je 2002. prvi put registrovana negativna stopa prirodnog priraštaja. Od tada iz godine u godinu imamo sve manji broj rođenih i sve veći broj umrlih”, rekao je u ime Katedre za društvenu geografiju i demografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Aleksandar Majić.

    Kade se analizira posljednja decenija, kako kaže, vidljivo je da je broj rođenih između 9.000 i 10.000.

    “Zabrinjava izrazito povećanje stope mortaliteta. Iz godine u godinu stanovništvo je sve starije. U naš penzijski sistem ulazi stanovništvo rođeno nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je Majić.

    Sve manji broj beba, kako kaže, posljedica je upravo starosne strukture, jer je sve manji broj fertilnih žena, prenosi GlasSrpske.

    Da su demografski trendovi u Srpskoj i FBiH zabrinjavajući te da vode ka demografskom slomu, smatra i demograf Stevo Pašalić, koji naglašava da je poseban problem to što je sve manje mladih u reproduktivnom dobu.

    “Kada uz to uzmemo ono što ne prikazuje statistika, a to je iseljavanje i odlazak mladih ljudi, pa tome dodamo odgođena rađanja i sklapanja brakova, takozvani tempo efekat, dolazimo do višegodišnje crne statistike. Kada kažemo odgođeno to je iza 30 godine života, jer sada generacije studiraju pa to duže traje i prema tome ne možemo mi to vratiti u period šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, a to je učinila demografska tranzicija”, rekao je Pašalić.

    Kako kaže, nije lako naći rješenje za bijelu kugu u kratkom roku, ali ima sistemski dio mjera koje mogu odmah da budu primijenjene.

    “Mora se, posebno naglašavam definisati migraciona politika, jer mi najviše ljudi gubimo iseljavanjem. Odlazi stanovništvo koje ima od 20 do 40 godina, upravo ono koje nosi stvaranje porodice, ekonomiju i sve ostalo”, rekao je Pašalić.

    Kada je riječ o smrtnosti, objasnio je da je u poređenju 2020. i 2021. godine uočljivo enormno povećanje broja umrlih, a to se najdirektnije može povezati sa pandemijom virusa korona.

    Brak i razvod
    Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prošle godine sklopljeno 17.274 brakova, za 14,29 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Razvedena su 2.103 braka, što predstavlja povećanje od 6,59 odsto u odnosu na godinu ranije. Stevo Pašalić kaže da je zbog pandemije i ograničenih kretanja u 2020. lani bilo više vjenčanja nego te godine, dok broj razvoda pripisuje kriznim vremenima, koja utiču na stabilnost brakova.

    “Mi smo i dalje tradicionalno društvo i kod nas je brak značajna institucija, jer nam se djeca u 85 odsto slučajeva rađaju upravo u brakovima, dok se u Danskoj 50 odsto djece rađa u vanbračnim zajednicama”, rekao je Pašalić.

  • U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Republici Srpskoj u toku je isplata godišnjeg boračkog dodatka za 2021. godinu, potvrdio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović.

    On je naglasio da je ova, kao i sve druge isplate za boračku populaciju prioritet Vlade Republike Srpske i da je obavljena u zakonom predviđenom roku.

    Pravo na godišnji borački dodatak za 2021. godinu ostvaruje 48.775 korisnika, demobilisana borca prve i druge kategorije, mlađa od 60 godina.

    Za ovu naknadu u skladu sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, Vlada Republike Srpske obezbijedila je 7.923.437,19 КM.

    Godišnji borački dodatak se isplaćuje u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu.

  • Šeranić: Žao mi je zbog dešavanja u Domu, tražili smo sistematizaciju

    Šeranić: Žao mi je zbog dešavanja u Domu, tražili smo sistematizaciju

    Meni je žao za ovo što se desilo u Domu. Htjeli smo da uradimo novi sistem rada da bi olakšali sistem rada vaspitačima, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    “Mi smo dali saglasnost zaposlenja dva-tri dodatna vaspitača i način protokola poboljšanja saradnje unutar uprave. Bilo je nekih izmjena i principa rada samog doma, te očekujemo bolju situaciju ubuduće. Mi smo odmah otišli na lice mjesta da izvidimo situaciju i da vidimo kako da im pomognemo. Definisani su i protokol policije, portira i drugih lica kako da poboljšaju sam sistem rada”, rekao je Šeranić.

    On kaže da su tražili sistematizaciju same institucije.

    “Imamo srednjoročne i dugoročne planove, a to će već pokazati dalji tok. Ja se nadam da ćemo zajednički poboljšati značajno stanje u odnosu na trenutnu situaciju”, dodao je Šeranić.

    Maloljetna štićenica Doma “Rada Vranješević” u ponedjeljak je pokušala da izvrši samoubistvo u prostorijama ove ustanove.

    Ona je primljena u Univerzitetski klinički centar zbog samopovređivanja i stabilnog je zdravstvenog stanja.

  • Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    U okviru interventne nabavke hrane, za slučaj nestašice na tržištu, Vlada Srpske je do sada nabavila osnovnih životnih namirnica u vrijednosti nešto više od četiri miliona KM.

    Nabavljeno je jestivo ulje, šećer, konzerve različitih vrsta hrane i pšenica.

    Podsjetimo, odluka o interventnoj nabavci određenih količina osnovnih životnih namirnica u ukupnoj vrijednosti 15 miliona KM donesena je 3. marta.

    Tom prilikom, iz MTT saopštili su da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    Danak
    A posljedice rusko-ukrajinskog rata već sedmicama uzimaju danak i kod nas. U prvom redu, riječ je o drastičnom poskupljenju hrane i goriva, zbog skoka cijena energenata i sirovina u svijetu. Kraj krize nije ni na vidiku, zbog čega su, kako predviđaju stručnjaci, neminovna dalja poskupljenja ovih roba.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma poručuju da je tržište u Srpskoj trenutno stabilno i da nema straha od nestašice roba, ali da nadležne službe kontinuirano prate stanje kako bi pravovremeno mogle da intervenišu.

    – U slučaju potrebe, proizvodi i sirovine nabavljene u ovom postupku biće pušteni u promet, s ciljem uspostavljanja stabilnosti tržišta – naglašavaju za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

    Do kraja prošle sedmice nabavljeno je 190.000 litara jestivog ulja, ukupne vrijednosti 666.900 KM sa PDV-om, koje je uskladišteno kod dobavljača.

    – Nabavljeno je i 190.000 kilograma šećera, ukupne vrijednosti 273.429 KM sa PDV-om, a i ova roba je skladištena kod dobavljača. Konzervirane hrane različite vrste, odnosno mesnih i prerađevine od ribe, te povrća, nabavljeno je u vrijednosti preko 1,34 miliona maraka sa PDV-om, a riječ je o 863.430 konzervi koje su skladištena kod dobavljača. Ostavljen je prostor za dodatnu nabavku ovih namirnica – naglašavaju u ministarstvu.

    Nova procedura
    Vlada je nabavila i 2.000 tona pšenice, ukupne vrijednosti skoro 1,74 miliona KM sa PDV-om i uračunatom cijenom skladištenja. Roba je skladištena kod dobavljača, a u toku je nabavka dodatnih količina pšenice.


    – Zbog nemogućnosti ponuđača da ispoštuju uslove tenderske dokumentacije, poništena je nabavka soli i u toku je pokretanje nove procedure. Takođe, zbog promjena na tržištu nafte i naftinih derivata, odnosno značajnog pada cijena na svjetskom tržištu, u toku same procedure nabavke i visoke cijene dostavljenih ponuda poništen je postupak nabavke nafte i u toku je pokretanje nove procedure – objašnjavaju u ministarstvu i dodaju da je realizacija nabavki preostalih namirnica u toku.

    Zbog drastično povećane kupovine kako građana, tako i preprodavaca, mnogi marketi u Srpskoj ograničili su prodaju brašna i ulja.

    Građani se, što zbog straha od nestašice, što zbog prečestih poskupljenja hrane, trude da, koliko su u mogućnosti, naprave što veće zalihe osnovnih životnih namirnica.

    Intervencija
    Kad je riječ o eventualnim nestašicama hrane, Nemanja Vasić, privrednik i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da do toga kod nas ne bi trebao da dođe, ali da će značajnih poskupljenja biti i u narednom periodu.

    – Razlog je skok cijena ulaznih inputa, te velika potražnja koja dovodi do smanjenja zaliha i poskupljenja. Prognoza je da će ova kriza trajati dugo i da se, nažalost, neće mjeriti sedmicama i mjesecima – kaže za Srpskainfo Vasić.

    Dodaje da se, pored rješavanja problema nestašice, robe iz državnih rezervi, generalno, koriste za nivelaciju kod divljanja cijena, za humanitarne potrebe i u ratu.

    Nemanja Vasić
    – Mislim da neće biti potrebe za intervencijom robama iz interventne nabavke, možda u slučaju regresiranog goriva, kako bi se značajnije pomoglo poljoprivrednicima. Jer, ako Vlada u većoj mjeri subvencioniše proizvodnju jeftinim energentima i sirovinama, onda ima moralno i ekonomsko pravo da ograniči cijene i marže u prodaji. Ako to ne uradi, ne može da postavlja ograničenja, jer je poljoprivrednik sam sve skupo platio, pa mora skupo da naplati i proizvod – objašnjava Vasić.

    Navodi da bi kod nas robe iz interventne nabavke moglo da budu iskorištene i za pomoć najsiromašnijem sloju.

    – Riječ je o kategoriji stanovništva koja ima mala primanja i koju poskupljenja hrane i te kako ugrožavaju. Za njih bi bilo korisno obezbijediti neke pakete pomoći – predlaže Vasić.

  • BiH dobija bazu podataka o dijabetičarima

    BiH dobija bazu podataka o dijabetičarima

    Dijabetes je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice koja ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu. Zahvaljujući udruženjima koja okupljaju ovu populaciju, kvalitet života dijabetičara u BiH je poboljšan, međutim, određeni problemi i dalje postoje.

    Tačan broj oboljelih od dijabetesa u Bosni i Hercegovini nije poznat, s obzirom na to da jedinstveni registar još uvijek ne postoji. Međutim, nekoliko udruženja oboljelih od dijabetesa, ali i drugih hroničnih oboljenja iz oba bh. entiteta pokrenuli su projekat unapređenja evidencije o broju oboljelih s ciljem poboljšanja kvaliteta njihovog života.

    Projekat je prvobitno trebao biti realiziran na prostoru Federacije BiH, međutim, shodno angažmanu udruženja, proširen je i na Republiku Srpsku. Predvodnik aktivnosti je tuzlansko Udruženje Novi horizonti, iz kojeg ističu da formiranje jedinstvene baze podataka predstavlja ogroman pomak i najveći je korak koji su dosad napravili u svojim aktivnostima.

    “Nakon izrade, aplikacija će biti ustupljena institucijama zdravstvenog sistema. Dakle, nju neće popunjavati članovi udruženja, već će to činiti stručnjaci, odnosno ljekari koji će znati tačno procijeniti koji su parametri najvažniji za statističke podatke, praćenje ishoda liječenja pacijenta, lijekova koji se koriste i slično”, kazala nam je predsjednica Udruženja Novi horizonti Indira Bektić.


    Ovakva specijalizovana baza podataka biće značajna i za oboljele u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u kojem je tačan broj dijabetičara, također nepoznanica.

    “Nijedan kanton nema tačan broj oboljelih, a sve se zasniva na spekulacijama zavoda zdravstvenih osiguranja. Realno, oni bi mogli imati tačne brojeve, ali očito im nije u cilju da to bude javno objavljeno”, smatra predsjednik Udruženja dijabetičara HNK Insula Mislav Sapić.


    Unazad nekoliko godina na prostoru cijele Bosne i Hercegovine otvoreno i glasno se počelo govoriti o dijabetesu koji uzima sve više maha i među populacijom, posebno mladima.

    Formirana su udruženja oboljelih i članova njihovih porodice te su se shodno tome stvari počele pomjerati s mrtve tačke, u vidu poboljšanja kvaliteta njihovog života. Tretman u svakom kantonu još uvijek nije isti, a tome doprinosi nedovoljan angažman nadležnih.

    Snaga jednog udruženja, najbolje se vidi kroz prizmu Tuzlanskog kantona, regije koja je prije nekoliko godina imala najneuređeniju oblast zaštite dijabetičara. Međutim, danas je u samom vrhu kada je riječ o poboljšanju kvaliteta njihovog života, ali i pružanju zdravstvenih usluga.

    “Mi smo napravili ogroman pomak u kvalitetu života oboljelih od dijabetesa, posebno kada se radi o djeci i omladini. Danas imamo 70 inzulinskih pumpi, obezbijedili smo i senzore za bezbolno mjerenje nivoa šećera putem Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a većina općina iz budžeta finansira razliku novca. S druge strane, još uvijek je na nezadovoljavajućem nivou kvalitet života osoba sa dijabetesom tipa dva jer se oni uvijek nađu na marginama, s obzirom na to da smo svi nekako najosjetljivi na djecu”, ističe Bektić.

    Brojne promjene napravljene su i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u kojem dijabetičari takođe danas lagodnije žive.

    “Biću neskroman i reći ću da je danas situacija u našem kantonu veoma dobra. Mi smo se izborili po pitanju senzora za bezbolno mjerene nivoa šećera, ali i lijekova. Ostao nam je mali dio starije populacije koja nije u potpunosti pokrivena sa trakicima koje se koriste za mjerenje glukoze. I dalje ćemo raditi na poboljšanju uslova života”, navodi Sapić.

    Tačni uzroci nastanka dijabetesa još uvijek sa sigurnošću nisu utvrđeni, ali ono što se trenutno zna je da postoje određeni faktori rizika za njegov nastanak poput: gojaznosti, virusne infekcije, pretjeranog unosa prostih šećera, kao što su slatkiši, bijeli šećer, gazirani sokovi, zatim nedovoljna fizička aktivnost, stres i genetske predispozicije za nastanak ove bolesti.

    Prvi simptomi šećerne bolesti su učestalo mokrenje i pretjerana želja za unosom bilo koje vrste tečnosti, pretjerana potreba za hranom, osjećaj iscrpljenosti, ali i problemi s vidom.

    Za razliku od tipa dva, oboljeli od dijabetesa tipa jedan, nemaju mogućnost prirodnog lučenja inzulina. Betaćelije gušterače su u potpunosti uništene i oni do kraja života moraju uzimati vještački inzulin, koji se u zavisnosti od potreba aplicira nekoliko puta dnevno.

    Posebno moraju biti edukovani o tome šta jedu, odnosno voditi računa o ishrani u smislu da moraju znati tačno koliko su ugljikohidrata unijeli za svaki obrok, koliki je faktor osjetljivosti, koliko jedna jedinica inzulina pokriva grama ugljikohidrata…

    I uz sve to dijabetičari mogu voditi sasvim normalan život, aktivno privređivati društvu, odlaziti na izlete, baviti se sportskim aktivnostima i slično. Tome svjedoči i Tuzlak Eldin Kurević, kojem je dijabetes tipa jedan dijagnostifikovan prije 18 godina.

    “Kada se osvrnem na početke, dijabetes sam dobio u 17. godini i u počecima je bilo teško. Međutim, spoznavanjem mnogih stvari danas je stanje drugačije. Mi nismo ograničeni u raznovrsnosti ishrane, ali kontinuirano moramo paziti na razinu šećera u krvi. Prosto rečeno, sve možemo jesti i piti, ali moramo adekvatno pokriti jedinicima inzulina”, priča nam Kurević.


    Postojanje udruženja poput Novih horizonata smatra od iznimnog značaja. Dolaskom u ovo udruženje, nastavlja nam da se njemu, ali i njegovom sinu kojem je također dijagnostifikovan dijabetes, promijenio kvalitet života.

    “Zahvaljujući ovom udruženju, ali i Gradu Tuzla dobili smo bezkontaktne senzore za mjerenje nivoa šećera, a takođe smo mnogo naučili o ovoj bolesti. Ljekari koji se tu nalaze naučili su nas pravilnom načinu unošenja uglikohidrata i preciznom davanju inzulina”, nastavlja Kurević, koji ponosno ističe da se njegov 11-godišnji sin danas aktivno bavi košarkom.

    Ovaj Tuzlak na kraju nam kaže da dijabetes nikako ne treba gledati kao oboljenje koje vam donosi kraj života. Nasuprot tome, osobama kojima je tek dijagnosticirana bolest savjetuje da što vedrije gledaju na životni put te da se okruže pozitivnim ljudima, praveći krupne korake u budućnosti.

  • Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Nestašica repromaterijala u građevinskom sektoru, ako potraje, a sve su pretpostavke da hoće, mogla bi dovesti do kolapsa građevinarstva u BiH, jer zbog krize u Ukrajini dolazi do nestašice i rasta cijena širokog spektra sirovina za građevinarstvo, a među njima i eksera i šrafova.

    Naime, kako prenose svjetski mediji, zbog sankcija protiv Rusije, u Njemačkoj je prisutnija nestašica eksera i šrafova na građevinama, a građevinarima veliki problem predstavljaju i rastuće cijene. Kako su ranije naveli u Udruženju njemačke građevinske industrije, ne može se više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, za “Nezavisne novine” rekao je da je poskupljenje građevinskog materijala počelo s početkom 2021. i potrajalo je tokom cijele godine.

    “Trend poskupljenja i nestašice u velikoj mjeri usporio je rast građevinskog sektora, ali je kontinuirano snabdijevanje u proteklih nekoliko mjeseci bilo obezbijeđeno. U prethodnih nekoliko dana došlo je do dodatnog poskupljenja građevinskog materijala, a u najvećoj mjeri željeza, koje je ujedno i vrlo teško nabaviti”, kazao je Petrović.

    Dodao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.

    “Pored čelika, najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati. Ne smijemo zaboraviti ni indirektni uticaj na nova poskupljenja, kao i nestašicu, jer nismo imali značajan direktan uvoz usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, jer su isporuke čelika ka Evropi onemogućene i vodeće evropske ekonomije akumuliraju zalihe kako bi obezbijedile stabilnost sektora”, naveo je Petrović.

    Istakao je da je poskupljenje uporedo praćeno nestašicom građevinskog materijala, a realno je očekivati u budućem periodu da će se ovakvo stanje nastaviti sve dok ne dođe do konačne stabilizacije tržišta.

    “Osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, kriza u Ukrajini, kao i rast potražnje zbog povećanog obima gradnje”, zaključio je Petrović.

    Borko Đurić, direktor građevinskog preduzeća “Krajina”, kazao je da je nestašica eksera i šrafova najmanji problem građevinskog sektora u BiH, jer, kako navodi, veći problem je nabavka građevinskog čelika.

    “To gotovo niko i ne prodaje, jer nema ni uvoza, ni proizvodnje, ni prodaje. Ako ovo potraje, a svi su izgledi da će potrajati, nestašica će pogoditi građevinare zbog kojeg će građevinarstvo stati”, rekao je on.

    Dodao je da malo ko kod nas ima velike zalihe ovih materijala, jer se, kada je tržište uredno, materijali nabavljaju za narednih mjesec ili dva.

    “Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju dovoljno zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

    Istakao je da više nije ni u pitanju koliko sirovine koštaju, nego je pitanje da li će toga biti.

    “Većina poluproizvoda i sirovina za izvlačenje građevinskog čelika nabavljana je iz Ukrajine i Rusije”, kazao je Đurić.

    Naveo je primjer da kompaniju “Novi Jelšingrad”, koja je u vlasništvu preduzeća “Krajina”, partneri iz Austrije više ne pitaju za cijenu proizvoda, već da kažu da bi platili i višu cijenu, samo da se posao obavi.

    “Rekli su nam: ‘Ne pitamo za cijenu, pokažite nam fakture koliko ste platili i samo pokušajte da ispoštujete ugovorene obaveze.’ Pitali su još koliko posla možemo preuzeti da uradimo u kontinuitetu, jer kod njih materijala bukvalno nema”, naveo je Đurić.

    Da je i kod nas već primjetna nestašica eksera i šrafova, za “Nezavisne novine” potvrdili su u kompaniji “PO-NE” iz Brčko distrikta, gdje su naveli da je situacija kritična, jer ne znaju odakle da nabave sirovine.

    Kako je kazao Nefair Pobrić, vlasnik i direktor kompanije “PO-NE”, koja se bavi proizvodnjom eksera i šrafova, nestašica je repromaterijala koji se u BiH ne proizvode te da se već i kod nas osjeti problem nestašice eksera.

    “Cijene repromaterijala su porasle, a u odnosu na prošlu godinu cijene sirovina su više i do 85 odsto”, rekao je Pobrić.

    Dodao je da, nažalost, to nije kraj rastu cijena repromaterijala te da se i ubuduće očekuje skok cijena.

    “Teško je reći šta bi to domaće kompanije trebalo da urade da se izvuku iz ove situacije. Morale bi se možda vezati za domaće željezare i tu napravili lanac, da bismo makar tu imali prednost. Željezare većim dijelom izvoze željezo, a za domaće tržište ostane sasvim malo sirovina”, kazao je Pobrić.

    Esmin Hodžić, direktor kompanije “Abena” iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom eksera, trenutnu situaciju je ocijenio kao katastrofalnu, jer su, kako ističe, cijene 100 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    “Svaki dan cijena se mijenja. Materijala imamo, malo nam je situacija sa željezom kritična, jer nigdje u BiH ne možemo da ga nađemo, jedino ga imaju oni koji su imali lager, a niko drugi ne može da ga uveze zato što je poskupio i prevoz, a i samo željezo”, rekao je Hodžić.

    Dodao je da je cijena kilograma eksera prije dvije godine bila 1,4 KM plus PDV, a sada je tri KM plus PDV.

  • Trivićeva osudila dodatak udžbeniku istorije u Tuzlanskom kantonu, očekuje reakciju OEBS

    Trivićeva osudila dodatak udžbeniku istorije u Tuzlanskom kantonu, očekuje reakciju OEBS

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske najoštrije osuđuje tzv. dodatak udžbeniku istorije za deveti razred osnovne škole, autora Almire Bećirović i Nazima Ibrahimovića, kojeg je odobrilo resorno ministarstvo Tuzlanskog kantona.

    Ministar prosvjete i kulture, Natalija Trivić, smatra nedopustivim da učenici u Tuzlanskom kantonu budu izloženi veoma nestručnim, tendencioznim i zlonamjernim stavovima o ratnim događajima na ovim prostorima i to kroz dodatak udžbeniku.

    – Ovaj dodatak udžbenika istorije za deveti razred obiluje neistinama u kojima su Srbi predstavljeni kao agresori, a Bošnjaci kao jedini stradalnici. Ovako jednostranim stavom doprinosi se nerazumijevanju i podstiče netrpeljivost između naroda u BiH zbog čega ovom dodatku udžbenika nije mjesto u školama, niti smije da bude obavezan udžbenik u bilo kojem kantonu u Federaciji BiH – saopštila je Trivićeva.

    Istakla je da će Ministarstvo prosvjete i kulture zatražiti od Misije OEBS i predstavnika međunarodne zajednice u BiH da iskoriste svoj uticaj i zatraže hitno povlačenje ovog dodatka udžbenika iz škola na području Tuzlanskog kantona, vodeći računa o konstitutivnosti tri naroda koji žive u BiH. Ovakvi potezi obrazovnih vlasti Tuzlanskog kantona, dodaje Trivićeva, još jednom potvrđuju neophodnost uvođenja nacionalne grupe predmeta za učenike srpske nacionalnosti u Federaciji BiH, na šta će ponovo ukazati predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH.

    – Podsjećamo da učenici srpske nacionalnosti u Federaciji BiH, osim u Drvaru, ne izučavaju nacionalnu grupu predmeta, dok se nacionalna grupa predmeta prema nastavnim planovima i programima iz Federacije BiH izučava u dvedesetak škola u Republici Srpskoj. S obzirom na aktuelnu situaciju u Tuzlanskom kantonu još jednom ćemo zahtijevati da se djeci srpskih povratnika u Federaciju BiH omogući izučavanje nacionalne grupe predmeta, kako ne bi bili primorani na suočavanje sa neistinitim sadržajima iz ovog tzv. dodatka udžbeniku – kaže Trivićeva.

  • Milomir Marić u Banjaluci: U medijskom ratu prvo strada istina

    Milomir Marić u Banjaluci: U medijskom ratu prvo strada istina

    Medijski rat jači je od pravog jer čim počne, prvo što strada je istina, rekao je urednik i novinar iz Beograda Milomir Marić.

    Marić je u izjavi novinarima u Banjaluci, gdje je u organizaciji Gradskog odbora SNSD-a održao predvanje “Medijski rat jači od političkog”, naglasio da živimo u svijetu spinovanja u kojem više niko i ne zna šta je istina.

    “U medijskom ratu ljudi obično ostanu bez života, bez kuća, bez igdje ičega, obećavaju im pravdu, istinu, spasenje i da će da ih brane. Čim neko od političara obeća narodu da će da ga brani, obično će morati da bježi sa zavežljajem, na traktorima, da vidi svoju i komšijinu zapaljenu kuću”, rekao je Marić.

    On je naveo da se medijski rat dešavao “od kada je vijeka i svijeta”, naglasivši da je srpski narod imao nevolju da je ratna propaganda koja je protiv njega vođena devedesetih godina prošlog vijeka, zaključno sa NATO bombardovanjem postala istina i presuda, zahvaljujući Haškom tribunalu.

    “Sve te laži koje su širene o Srbima, ‘crna legenda’ da treba zaboraviti naciste, Holokaust, da se javljaju novi nacisti našeg doba, a da su to Srbi, to je nažalost presuđeno u Haškom tribunalu”, rekao je Marić.

    Prema njegovim riječima, biće velika borba da se Srbi izbore za istinu o sebi u vrijeme sveopšte laži.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić rekao je da su mediji veoma bitni u svemu, ne samo u politici, već i u radu, medicini.

    “Moji saradnici i ja to znamo u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske. Uradili smo možda najsloženije operacije i jedini bili na ovim prostorima koji su to uspjeli. Kada to nismo prezentovali, kao da to nismo ni uradili. Zbog toga smo u Gradskom odboru SNSD-a i osnovali svoj tima za medije. Cilj nam je da imamo veoma dobru saradnju da bismo prezentovali ono što dobro radimo”, rekao je Đajić, koji je i generalni direktor UKC-a.

  • Đajić ponosan na uspjeh “UKC postao moćna zdravstvena institucija”

    Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske u Banjaluci Vlado Đajić rekao je da je ovaj zdravstveni centar postao moćna zdravstvena institucija, čemu mogu posvjedočiti i eminentni inostrani stručnjaci koji edukuju domaće ljekare i operišu pacijente.

    Mogu biti slobodan da kažem da je i naš Klinički centar postao jedan edukativni centar za ljekare koji su stalno zaposleni u prestižnim evropskim centrima – rekao je Đajić tokom konferencije za novinare UKC povodom dvodnevnog gostovanja eminentnih stručnjaka iz Srbije i Italije.

    Vladimir Kojović, specijalista urologije iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije “Dr Vukan Čupić”, rekao je da je UKC Republike Srpske reprezentativna ustanova u svakom smislu.

    – Ono što mi se posebno sviđa jeste da se stavlja naglasak i na edukaciju ljekara i na saradnju – istakao je Kojović.

    Specijalista urologije iz Klinike za urologiju Univerziteta u Padovi Goran Aranđelović izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice što na ovim prostorima postoji UKC Srpske, kao visoko kotirana medicinska ustanova.

    – Nadam se da će saradnje biti sve više zato što je u medicini saradnja jako bitna i zbog edukacije mlađih kolega, kao i našeg daljeg razvoja – rekao je Aranđelović.

    Gostujući eminentni stručnjaci juče su izveli u UKC Republike Srpske dva komplikovana urološka hirurška zahvata zbrinjavanja povrede uretre izazvane prelomom karlične kosti.

  • Šeranić o HPV vakcini

    Šeranić o HPV vakcini

    Skoro svaki slučaj raka grlića maternice može biti spriječen redovnim skriningom grlića (PAPA test) i HPV vakcinacijom, ako se otkrije u ranoj fazi rak grlića maternice se može izliječiti.

    Vlada Republike Srpske donijela je uredbu za nabavku lijekova za rijetke bolesti, kao i da se HPV vakcina uvede kao preporučena.

    “Ovo danas što smo imali je svakako prvi korak koji podrazumjeva usvajanje u NSRS Nacrta, a onda Prijedloga zakona kojim se HPV vakcina, odnosno vakcina protiv humano papiloma virusa. Regulišemo zakonski okvir, a ono što građani znaju jeste da je humani papiloma virus koji uzrokuje različite vrste karcinoma u najvećem procentu su to karcinomi grlića materice. Ova preventivna vakcina podrazumjeva jedan od najvažnijih koraka u smislu smanjivanja broja žena koje obolijevaju od ove vrste karcinoma. Ali ima i drugih vrsta karcinoma od kojih obolijevaju i muškarci. Sa aspekta kontrole malignih bolesti ovo predstavlja vrlo važnu preventivnu aktivnost”, rekao je Šeranić i pojasnio:

    “Nakon usvajanja samog zakona Institut ima obavezu da izmijeni program sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti gdje definišemo načine vakcinacije. Treba da obezbijedi samu vakcinu, rapiše javni poziv i nabavi vakcinu za same građane. Vakcina će biti preporučena prema određenim kategorijama. U fokusu su nam djeca, što se unazad deset godina sprovodi u razvijenim zemljama svijeta što se pokazalo dobrim”.