VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije otputovao je danas u SAD, gdje će do 5. februara posjetiti Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Libetvilu, te se sastati sa episkopima Srpske pravoslavne crkve na američkom kontintentu.

    U pratnji patrijarha su episkop kanadski Mitrofan, protojerej-stavrofor Velibor DŽomić i protođakon Dragan Radić, saopšteno je iz Informativne službe SPC.

    Patrijarha Porfirija će, dok bude boravio u SAD, u svim poslovima episkopa beogradsko-karlovačkog zamjenjivati episkop sremski Vasilije.

    Planirano je da patrijarh od 24. do 28. januara posjeti parohije i Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku, koje mu je Sveti arhijerejski sinod povjerio na duhovno staranje sve do potpune normalizacije tamošnjih prilika.

    Tom prilikom upoznaće se i sa procesom obnove Saborne crkve Svetog Save u Njujorku, koja je izgorjela u požaru na Vaskrs 2016. godine.

    U Njujorku će, na praznik Svetog Save, 27. januara, patrijarh Porfirije služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, a potom prisustvati svečanoj proslavi Svetog Save – patrona tamošnjih pravoslavnih Srba.

    Tokom boravka u Njujorku imaće više sastanaka u vezi sa obnovom bogoslužbenog života pravoslavnih Srba u Njujorku, kao i sa obnovom Saborne crkve Svetog Save.

    Srpski patrijarh će u drugom dijelu posjete, od 29. januara do 4. februara, posjetiti Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetog Save u Libertivilu kod Čikaga, gdje će održati više sastanaka sa dekanom, upravom, nastavnicima i studentima jedine visokoškolske ustanove SPC na sjevernoameričkom kontinentu.

    On će prisustvovati i svečanoj proslavi Svetog Save u organizaciji nastavnika i studenata tog fakulteta.

    Planirano je da se Njegova svetost sastane sa nadležnim episkopima SPC na prostoru Sjeverne, Srednje i Јužne Amerike u manastiru Novoj Gračanici na Trećem jezeru.

  • Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta donijeće Vlada Republike Srpske.

    Sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta prisustvovali su Siniša Karan, v.d ministra rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

    “Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, rekao je Mijić naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

    S druge strane, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sinidkata RS, kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za sindikat ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

    “Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a i predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

  • BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    Širom svijeta u 2023. godini očekuje se blaža stagnacija kada je u pitanju zapošljavanje, ali to, prema riječima stručnjaka, neće mnogo uticati na Bosnu i Hercegovinu, jer, kako tvrde, BiH nema problem sa radnim mjestima, već sa nedostatkom radnika.

    Kada je u pitanju globalna slika, procjene govore da će u 2023. godini broj nezaposlenih u svijetu porasti za tri miliona, čime će se broj onih koji su bez posla povećati na 208 miliona, navodi se, između ostalog, u izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), koji je objavljen početkom sedmice.

    “Zapošljavanje će usporiti u ovoj godini zbog privrednih posljedica rata u Ukrajini, visoke inflacije i strože monetarne politike. Inflacija će nagristi realne plate”, saopšteno je iz ILO.

    Dodaju da se u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od svega jedan odsto, što je manje od ranijih predviđanja kada je u pitanju zapošljavanje na svjetskom nivou.

    “Poređenja radi, u 2022. broj zaposlenih porastao je za dva odsto. Što se tiče 2023. godine, slabiji rast broja novih radnih mjesta poklopiće se s nedovršenim oporavkom od šoka koji je izazvala pandemija. Zbog sporijeg rasta broja zaposlenih u svijetu ne očekujemo nadoknadu gubitaka iz kovid krize prije 2025. godine”, rečeno je iz ILO-a.

    U ovom trenutku ne zna se tačno sa koliko nezaposlenih je BiH dočekala 2023. godinu. Još nisu dostavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH za novembar i decembar, a posljednji objavljeni odnose se na kraj oktobra 2022.

    “Na dan 31.10.2022. u Federaciji BiH na evidenciji Zavoda bile su 286.143 nezaposlene osobe. To je ipak bolja slika nego na početku 2022. godine, pa tako bilježimo smanjenje broja nezaposlenih od oko 14.000. Konačne podatke za prošlu godinu imaćemo početkom februara”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

    Sa druge strane, u Republici Srpskoj sve je poznato. Na kraju 2022. godine, na evidenciji republičkog Zavoda za zapošljavanje bilo je 64.295 osoba, što je, prema riječima nadležnih, najmanje u istoriji.

    Međutim, poslodavci u Srpskoj ne vjeruju u ove brojeve. Ne vjeruju ni da će u ovoj godini doći do povećanja zaposlenosti, a razlog za to je, kažu:

    “Realno, kod nas postoje otvorena radna mjesta, a tih 65.000 su fiktivno nezaposleni iz raznih razloga, pa možemo komotno reći da nemamo nezaposlenih. Mi imamo radnih mjesta, ali nemamo koga zaposliti. Nemamo mi s tim problem. Oni govori o tome da bi trebalo da postoje neki nezaposleni, ali mi nemamo nezaposlenih”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    To će se, poručuje Trivić, riješiti kao i prethodne godine, odnosno zapošljavanjem radne snage iz inostranstva.

    “Zapošljavaćemo stranu radnu snagu, intenziviraćemo u ovoj godini dolazak stranih radnika, jer jednostavno neki poslovi neće moći preživjeti bez stranih radnika”, navodi Trivić za “Nezavisne novine”, koji na pitanje koji su to poslovi i da li se može precizirati koliko radnika je neophodno Srpskoj, odgovara:

    “Vidjećemo kako se sve bude razvijalo. To nije jednostavan proces. Ljude koji budu došli sa strane treba obučiti i u inostranstvu i kod nas da žive i rade zajedno. Radnici fale u svim privrednim proizvodnim sektorima, zaista ne znam nijedan da ne nedostaju radnici”, rekao je Trivić.

    U BiH se u ovom trenutku ne gleda kako riješiti problem koji se zove usklađenost ponude i tražnje, zbog čega nam i nedostaje radne snage, poručuju stručnjaci.

    “Dolazak stranih radnika popunjava kvalifikacije kojih nema na birou, a zaista je pitanje koliko biro reflektuje stvarno stanje. Isto tako, ogroman problem je odlazak ljudi, pa nadležni to koriste da kažu kako je nikada manje nezaposlenih, odnosno to predstavljaju kao da je smanjena nezaposlenost”, pojašnjava ekonomista Aziz Sunje.

    Da bi se zaista uticalo na nezaposlenost, kaže on, mora se popraviti, između ostalog, politička slika, jačati poslovni ambijent koji će se otvoriti za inostrana ulaganja.

    “Mora postojati intenzivniji dogovor poslodavac-obrazovni sistem. Na primjer, da li nam treba zidara, stolara itd., pa da se ti ljudi obrazuju za te poslove. Ali i vlada mora podsticati te mlade ljude da se počnu obrazovati ka tim smjerovima. Mi možemo spriječiti odlazak mladih, a to se radi kroz povećanje plata, bolje uslove rada, integrisanje kroz evropske tokove i, naravno, podizanje životnog standarda”, zaključio je Sunje za “Nezavisne novine”.

  • Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Povećanje plata u javnom i privatnom sektoru kao odgovor na inflaciju upumpalo je lani rekordne prihode po osnovu doprinosa za penzije, a posljednjeg mjeseca 2022. godine ta brojka bila je za čak 3,5 miliona KM veća od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu.
    Pokazuju to podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, u kojem tvrde da su lani ostvarili najbolje poslovne rezultate u istoriji rada dugoj tri decenije.

    U Fondu navode da su izvorni prihodi od doprinosa za PIO u 2022. godini imali konstantan rast te je za 12 mjeseci naplaćeno 1,178 milijardi KM, što je za 15 odsto više nego u 2021, a 25 odsto više nego u 2020. godini.

    “Prosječan mjesečni priliv od doprinosa iznosio je 98,19 miliona KM, s tim da je taj prihod u decembru od 121,48 miliona bio rekordan i tako nadmašio ukupan iznos za decembarsku penziju, koji je iznosio 118 miliona KM. Takođe u julu, avgustu i septembru mjesečni prihod je bio veći od 100 miliona KM”, kazali su u Fondu i pojasnili da je tome najviše doprinio rast prosječne plate kod svih osiguranika kao direktnog odgovora poslodavaca na inflatorna kretanja kako bi se zadržala kupovna moć i standard stanovništva.

    Naveli su da im poslodavci po osnovu doprinosa, zaključno s 30. junom prošle godine dugovali 475,8 miliona KM, od čega se na javni sektor odnosi oko 189 miliona, a na privatni 286,7 miliona maraka.

    U Fondu, takođe, navode da je isplata svih 12 penzija u prošloj godini, u ukupnom iznosu 1,36 milijardi KM, izvršena blagovremeno za svih 223.000 korisnika u Srpskoj i 53.500 nastanjenih u 32 države svijeta.

    “Prosječna penzija porasla je 14,42 odsto, što je bio rezultat redovnog godišnjeg usklađivanja i vanrednih, dodatnih povećanja. Kada je u pitanju redovno godišnje usklađivanje penzija za ovu godinu, precizan iznos biće obračunat nakon što Zavod za statistiku ove sedmice objavi podatke o prosječnim platama i potrošačkim cijenama za cijelu 2022. godini. Na osnovu parametara zaključno s novembrom usklađivanje iznosi 12,97 odsto”, naveli kazali su u Fondu PIO.

    Istakli su da je lani poboljšana i struktura korisnika prava u smislu povećanja zastupljenosti starosne, a smanjenja invalidske penzije, kao i da je poboljšan odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji sada iznosi 1,19 naprema jedan.

    “Rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovno određivanje penzije vršeno je u prošloj godini vrlo efikasno i u rokovima, znatno kraće od onog što je zakonom propisano. Sve gore navedeno jesu ključni parametri stabilnosti i pozitivnog poslovanja što nas svrstava u red najefikasnijih republičkih organizacija”, kazali su Fondu.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da poslodavci već nekoliko godina unazad redovno uplaćuju doprinose jer Poreska uprava RS radi svoj posao i ne dozvoljava nikome dugovanja.

    “To je prvi razlog zašto se doprinosi redovno uplaćuju. S druge strane, došlo je i do rasta plata tako da je to dodatno napravilo pozitivne rezultate za Fond PIO. U ovoj godini plate su otišle više nego što naša produktivnost omogućava, pa smatram da će taj rast prihoda biti nešto slabiji”, rekao je Trivić.

    Dokumentacija
    U Fondu PIO RS kažu da na godišnjem nivou riješe oko 80.000 zahtjeva, a jedna od najvećih poteškoća u radu jeste neblagovremeno pribavljanje potvrde staža osiguranja ostvarenog u drugim državama, te često nekompletna dokumentacija i podaci iz matične evidencije osiguranika.

    “To bitno usporava rješavanje onda kada zahtjev za penziju i zvanično bude podnesen. Apelujemo na osiguranike da prikupe dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva”, savjetuju u Fondu.

  • Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će socijalni partneri pregovarati o iznosu najniže plate biće održana danas u Banjaluci.

    Predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata nisu na sastanku 18. januara postigli dogovor o iznosu najniže plate.

    Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić izjavila je ranije da je Unija ponudila veći iznos najniže plate od prvobitnih 673 marke, ali da ni novi prijedlog nije bio zadovoljavajući za postizanje dogovora, jer je sindikalni zahtjev da taj iznos bude najmanje 800 maraka.

  • Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    I pored visoke inflacije i velikog poskupljenja stanova i kuća u Republici Srpskoj, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS ne razmatra opciju povećanja procentnog poena kamatne stope na odobrene stambene kredite za mlade bračne parove.

    Podsjećamo, subvencija kamatne stope od jednog procentnog poena je na snazi od početka ovog programa, 2008. godine.

    Ratko S. sa suprugom planira da u Banjaluci riješi stambeno pitanje, ali visoke cijene stanova i kuća ga koče u tome, iako su oboje zaposleni.

    “Namjeravao sam da kupim stan jer živim već godinama kao podstanar. Spreman sam da plaćam kredit na duži period, ali zbog visokih cijena nekretnina to sada ne mogu priuštiti. Sada imamo i malo dijete, i to mi je prioritet, ali sa ovim cijenama nisam siguran da ću to moći”, rekao je on.

    Kako su rekli za “Nezavisne novine” u ovom ministarstvu, trenutno ne razmatraju ovu opciju, ali su istakli da je Investiciono-razvojna banka RS u prethodnom periodu snižavala kamate na stambene kredite za pomenutu kategoriju.

    “Na taj način ostvarena je dodatna podrška za rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove. O važnosti programa govori činjenica da smo u posljednjih 14 godina, koliko se program realizuje, imali 5.121 dodijeljenu subvenciju. Taj jedan subvencionisani procentni poen kamatne stope na već odobreni kredit impuls je mladima i mladim bračnim parovima da država sve ove godine misli na njih. Na primjeru kredita od 100.000 KM, sa prosječnom kamatnom stopom od pet odsto i rokom otplate od 20 godina, Ministarstvo korisniku isplati oko 13.000 KM na ime subvencije”, kazali su u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.

    Dodali su da će, zaključno sa 2022. godinom, na ovaj program od 2008. godine biti utrošeno 17,3 miliona KM.

    Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS, rekao je za “Nezavisne novine” da je tokom prošle godine podneseno 213 zahtjeva mladih bračnih parova za stambeni kredit iz sredstava IRB RS.

    “Odobreno je ukupno 199 stambenih kredita za tu kategoriju, u iznosu od 21.806.566 KM, 11 zahtjeva se nalazi u procesu obrade, dok su tri podnosioca zahtjeva odustala od kredita. Od samog osnivanja IRB vodi računa o podršci mladima, a kada su u pitanju stambeni krediti za ovu kategoriju stanovništva, saradnja i podrška republičkih institucija je veoma značajna”, kazao je Vrhovac.

    Dodao je da, kada je 2008. pokrenut program stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova, kamate za stambene kredite kretale su se iznad devet odsto.

    “IRB RS je tada izašao s kamatom od šest odsto, a onda su i banke počele da snižavaju svoje kamate. Trend je nastavljen, tako da trenutno naša grupa mladih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto. U saradnji sa Vladom RS i Ministarstvom porodice, omladine i sporta, subvencioniramo dodatno jedan odsto kamate. Uključile su se i opštine i gradovi. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencionira sa još jedan odsto stambene kredite IRB RS za mlade bračne parove. Tako da ta kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije, na kraju izađe jedan odsto”, pojasnio je Vrhovac.

    Kazao je da će se razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    “Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi RS. Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice, tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. U svakom slučaju, mi osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite. O mogućim ciframa je još nezahvalno govoriti”, naglasio je Vrhovac.

  • Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Kreditna zaduženost po glavi stanovnika kod banaka u Republici Srpskoj iznosi 3.035 KM i povećana je za oko 400 KM u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo su podaci Agencije za bankarstvo RS, koji su posljednje podatke objavili za treći kvartal 2022. godine.

    – Prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku Republike Srpske, broj stanovnika u Republici Srpskoj je 1.128.309, a ukupan iznos kredita datih stanovništvu iznosi 3.425.500.000 КM, što daje kreditnu zaduženost po stanovniku u iznosu od 3.035 КM. Na kraju 2021. godine ovaj iznos je bio 2.861 КM – kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

    Ukupni krediti dati stanovništvu, koje su plasirale banke iz Republike Srpske i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u Federaciji BiH koji posluju na području Republike Srpske, sa stanjem iznose 3,8 milijardi КM i veći su za 194,6 miliona KM ili 5,4 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Najveći dio kredita odnosi se na opštu potrošnju – oko 2,5 milijardi КM i veći su za 110,7 miliona KM ili 5 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,4 odsto i veći su za 104,5 miliona КM ili 5 odsto.

    Značajnije su se povećali krediti za kupovinu robe široke potrošnje za 5,8 miliona КM ili 18 odsto, a smanjili su se lombardni krediti i krediti za kupovinu automobila u odnosu na kraj 2021. godine

  • Nabavljaju se neprovjereni lijekovi, pacijenti imaju brojne nuspojave

    Nabavljaju se neprovjereni lijekovi, pacijenti imaju brojne nuspojave

    Obraćaju nam se zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

    Tvrde to iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), te dodaju da su u pitanju problemi koji se odnose na zloupotrebu institucije interventnog uvoza koji postoje i naročito su izraženi od 2018. godine, a za koji dozvole daju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

    “Neregistrovani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima”, naveli su iz Agencije.

    Kako naglašavaju, odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom.

    “A trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od šest mjeseci do tri godine”, upozoreno je u Prijedlogu izvještaja o radu ALM BiH za 2022. godinu.

    S druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da uvoz lijeka koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet mogu odobriti nadležna ministarstva Srpske, FBiH i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta u nekoliko slučajeva.

    Recimo, kako dodaju, to se može uraditi za potrebe određenog pacijenta ili uvoza ograničenih količina lijekova neophodnih za zaštitu zdravlja stanovništva na prijedlog zdravstvene ustanove, u slučaju izdavanja lijeka na teret institucije nadležne za zdravstveno osiguranje, za potrebe naučnoistraživačkog rada ili za potrebe uvoza neophodnih lijekova humanitarnog porijekla.

    “Ministarstvo postupa u skladu sa važećim propisima, a po zahtjevu za uvoz lijeka koji podnosi pravno lice koje ima dozvolu za obavljanje prometa lijekova na veliko, tj. veleprometnik lijekova, uz priloženu propisanu obaveznu dokumentaciju, a koja, između ostalog, podrazumijeva i sertifikat proizvođača o kvalitetu lijeka, kao i važeću potvrdu nadležnog organa da je lijek proizveden u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom i da se nalazi u prometu u zemlji izvoznici”, kažu za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS naglašavaju da im je na prvom mjestu da za svoje osiguranike nabavljaju lijekove koji su kvalitetni, efikasni i bezbjedni. Kako dodaju, imajući u vidu da je upravo rješenje o registraciji lijeka najbolja garancija toga, Fondu je prvenstveno u interesu da lijekovi koji se nabavljaju budu i registrovani.

    “Međutim, u praksi je situacija, nažalost, drugačija i često se dešava da se na tendere Fonda za nabavku određenih lijekova ne javi nijedan dobavljač sa registrovanim lijekom. U tim slučajevima FZO RS nema drugu opciju izuzev da ugovor potpiše sa dobavljačem neregistrovanih lijekova. U suprotnom, pacijenti bi ostali bez potrebne terapije”, kažu iz FZO RS.

    Primjera radi, kako dodaju, od devet lijekova koje nabavljaju za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda.

    “Postavlja se pitanje šta u tim situacijama FZO RS treba da radi?! Naravno da je naše opredjeljenje da nabavimo lijekove za oboljele bez obzira na to što nisu registrovani u BiH”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Dakle, kako dodaju, ako se na tender ne prijavi dobavljač sa registrovanim lijekom, bilo da nema registrovanog lijeka na tržištu BiH ili da dobavljači nemaju finansijski interes, tada ne preostaje ništa drugo nego da se nabavi neregistrovani lijek.

    “Napominjemo da nam dobavljači često ukazuju na problem dugog čekanja na registraciju lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i na obnovu rješenja za registraciju, na šta čekaju i duže od godinu dana. Prema tome, ažurniji rad Agencije mogao bi upravo da utiče na to da se smanji uvoz neregistrovanih lijekova u Republici Srpskoj i BiH”, ističu iz FZO RS.

    Iz ALM BiH, međutim, imaju opravdanje za kašnjenja.

    “Kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet uzrokovana su velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih nekoliko godina iz Agencije, čija mjesta se ne popunjavaju, što pogoduje povećanju interventno uvezenih lijekova. To postaje gorući problem čijem se rješavanju treba pristupiti što prije”, tvrde iz ALM BiH.

  • Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Prve pahulje snijega u ovoj godini pale su prije nekoliko dana na bosanskohercegovačkim planinama i u zadnji čas spasavaju zimsku sezonu te skijaši sada uživaju u čarima prave zimske idile.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala jedna Banjalučanka koja trenutno boravi na olimpijskoj ljepotici Jahorini, uslovi za skijanje su idealni.

    “Snijeg pada već nekoliko dana. Svakim danom su sve bolji uslovi za skijanje i posjetioce na planini. Prethodnih dana temperatura je bila u plusu, ali sada već polako počinje da ide u minus, što je idealno”, kazala je ona.

    Prema njenim riječima, u funkciji su i gondole, koje nisu radile prethodnih dana.

    “Na planini je primjetan veliki broj skijaša. Takođe, uslovi za noćno skijanje su fantastični”, kazala je ona.

    Na Jahorini snijeg uveliko pada te je trenutno njegova visina oko 45 centimetara, a u funkciji je 12 ski-staza, kao i gondole “Poljice” i “Partizan”, te šestosjed “Ogorjelica” i ski-lift “Oštra glava”, a radno vrijeme ovih ski-destinacija je od devet do 16 časova.

    Kako je prethodno objavljeno na zvaničnoj veb-stranici Olimpijskog centra “Jahorina”, otvoren je i ski-vrtić “Poljice”.

    Olimpijski centar “Jahorina” za zaljubljenike u ski-sportove obezbijedio je i noćno skijanje od 18 do 21 čas, a tom prilikom u funkciji su gondole “Poljice” i “Partizan”. Staze su dobro pripremljene zahvaljujući sistemu za vještačko osnježivanje, čije su ekipe radile cijelu noć.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala Aldijana Dizdar, portparol Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, trenutno su na Vlašiću idealni uslovi za skijaše.

    “Svi ski-liftovi na Vlašiću su u funkciji. Na planini je primjetan veliki broj gostiju, kako domaćih, tako i stranih. Takođe, tu su i gosti koji su imali prethodno zakazane rezervacije za ranije, ali su svoj dolazak prolongirali zbog vremenskih uslova”, rekla je Dizdareva, dodajući da nije moguće uticati na vremenske uslove.

    Kako je dodala, snijeg koji je najavljen za naredne dane će dodatno olakšati uređivanje staza.

    “Prema vremenskoj prognozi, snijeg će padati narednih nekoliko dana, što će olakšati uređenje ski-staza na planini. Trenutno ima oko 45 centimetara snijega, a temperatura je dosta niža, što omogućava dodatno osnježivanje”, rekla je Dizdareva.

    Kako je dodala, na Vlašiću ima dosta skijaša komšija, i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

    “Vlašić je popularno turističko odredište. Imamo dosta turista koji se redovno vraćaju na našu planinu”, kazala je Dizdareva, dodajući da ove zimske sezone imaju novinu na bebi ski-liftu.

    “Ono što je novo jeste da je na bebi ski-liftu postavljena nova moderna pokretna staza, što je omogućilo najmlađima da dodatno uživaju u zimskim radostima, kao i onim početnicima koji će svoje prve ski-korake napraviti baš na našim stazama”, kazala je Dizdareva te dodala da u narednim danima očekuju veći broj gostiju.

  • Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Tradicionalno bogojavljensko plivanje za Časni krst održano je danas u nekoliko gradova i opština gdje su vremenske prilike to dozvolile.

    Prethodno je zbog obilnih padavina i visokih vodostaja otkazano plivanje u nekoliko lokalnih zajednica – Višegradu, Novom Gradu, Foči, Miljevini i Trnovu.

    Plivanje za Časni krst održano je u najvećem gradu Republike Srpske – Banjaluci, a plivao je samo jedan vjernik – Ognjen Miletić.

    Plivalo se i u na jezeru Trn kod Laktaša.

    U Trebinju je nekoliko najodvažnijih momaka i djevojaka simbolično na kratko ušlo u Trebišnjicu, kako se višedecenijska tradicija na Bogojavljenje ne bi prekidala.

    Do Časnog krsta, koji je simbolično spušten u rijeku, prva je došla Zvorničanka Marijana Krkalović.

    Bilećanin Srđan Lero prvi je doplivao do Časnog krsta u tradicionalnom bogojavljenskom plivanju za Časni krst koje je danas održano na Bilećkom jezeru.

    Zdenko Marković iz Doboja dobio je zlatnik kao pobjednik bogojavljenskog plivanja za Časni krst na jezeru Delića brdo u opštini Petrovo.

    U Kozarskoj Dubici 27 vjernika, među kojima i tri žene, ušlo je danas u osveštanu vodu rijeke Une, uz blagoslov sveštenika.

    Časni krst je odlukom organizatora dodijeljen Slađani Mijatović, koja je i prošle godine bila učesnik plivanja za Časni krst. Njoj je uručen i zlatnik od osam grama, poklon opštine Kozarska Dubica i ikona svetog Јovana Krstitelja.

    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)
    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)

    Za časni krst plivalo se i u Brčkom. Prva među 66 vitezova i jedina žena među njima bila je Teodora Terzić iz Bijeljine. Ona je osvojila zlatnik i ponijela titulu viteza časnog krsta.

    U Gradišci zbog visokog vodostaja rijeke Save nije održano takmičenje u bogojavljenskom plivanju za Časni krst, ali su se plivači okupali na rijeci, a apostolskim žrijebom odlučeno je da je ovogodišnji pobjednik Vladimir Nežić.

    Zbog visokog vodostaja rijeke Sane, u Prijedoru nije bilo plivanja za Časni krst, već su prijavljeni simbolično uronili u rijeku kod gradskog mosta. Јednom od najstarijih prijavljenih plivača uručen je zlatnik.