VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Za sedam godina BiH ostala bez pola miliona ljudi

    Za sedam godina BiH ostala bez pola miliona ljudi

    Sa 3.531.159 ljudi, koliko ih je, zajedno sa 196.000 nerezidentnih, popisano 2013. godine, BiH je spala na 3.045.890 stanovnika, koliko ih je bilo 2020. godine, što znači da smo za sedam godina u minusu za oko 485.000 građana.

    Pokazuje to analiza demografa Steve Pašalića, koju je ustupio “Nezavisnim novinama”, a u kojoj je vidljivo da je populacioni gubitak posebno izražen ako nove podatke uporedimo sa onima iz 1991. godine, kada je u BiH bilo 4.377.033 ljudi.

    Pašalić, na osnovu detaljne analize, zaključuje da je BiH najbrže od svih manje razvijenih zemalja na području Balkana prošla kroz demografsku tranziciju, te je, prema relevantnim pokazateljima, rangirana među demografski najkritičnije evropske zemlje.

    “Republika Srpska je danas u dubokoj demografskoj krizi tj. recesiji, što znači da su procesi i trendovi u kretanju i razvoju stanovništva Srpske poremećeni, tako da ugrožavaju njen ne samo populacioni već i društveno-ekonomski razvoj i progres. Posebno je važno istaći da su korijeni demografske krize u Srpskoj duboki, međusobno kauzalno povezani i dugoročni, od kojih dio njih ima endogene tj. unutrašnje, a dio egzogene tj. spoljne uzroke”, naveo je Pašalić.

    On upozorava da je od 1996. do 2020. godine opšta stopa nataliteta u Srpskoj u konstantnom padu, a 2011. godine prvi put je broj živorođenih pao ispod 10.000.

    “Zajedničko djelovanje niskog fertiliteta, iseljavanja mladih i nepovoljne starosne strukture doveli su do početka procesa demografskog izumiranja određenih područja u Srpskoj”, naglašava Pašalić.

    Ističe i da promjene u starosnoj strukturi stanovništva Republike Srpske prate dva paralelna trenda – povećanje udjela starih 65 i više godina (više od 20 odsto) i opadanje udjela mladih do 14 godina (13,4 odsto).

    “Stanovništvo Republike Srpske prešlo je iz stadijuma demografske starosti, potom stadijuma duboke demografske starosti i već se nalazi na početnoj granici najdublje demografske starosti”, istakao je Pašalić.

    U posljednjih sedam godina iz BiH se, dodaje on, iselilo 228.720 stanovnika. Na popisu 2013. godine, u Ribniku je popisano 6.048 stanovnika, a prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku, 2020. ih je bilo 5.175.

    “Nažalost, uprkos svim našim naporima, odlaze nam mladi ljudi, jer ne mogu da se zaposle. Sve smo mjere uveli, ali teško je zadržati mlade. Ovdje ostaje starije stanovništvo”, kaže za “Nezavisne novine” Nebojša Karać, načelnik opštine Ribnik.

    U susjednoj opštini Mrkonjić Grad 2013. godine popisana je 16.671 osoba, a 2020. godine ih je, prema procjenama, bilo 14.622.

    “Mi nizom mjera, kroz dosta sredstava, pokušavamo podržati mlade. Istina, unazad 50 godina mi smo poznati kao kraj po tome što ljudi rade vani. Ali prije su ljudi išli i vraćali se, ovdje pravili kuće i vikendice. A sada odlaze, odvedu ženu i djecu i dođu na 15 do 20 dana godišnje”, pojašnjava za “Nezavisne novine” Dragan Vođević, načelnik opštine Mrkonjić Grad.

    I demograf Pašalić ističe da imamo značajne ljudske resurse u dijaspori, a taj ljudski kapital, naglašava, treba da iskoristimo.

    “Dakle, mjere se moraju usmjeriti i prema našem stanovništvu koje je izvan zemlje. Najavljen je i popis – registracija našeg stanovništva koje je u iseljeništvu. Ukoliko se to dobro uradi, biće to kapitalni podaci za modeliranje nekih demografskih mjera”, naveo je Pašalić.

    U Republici Srpskoj bi, predlaže on, prva mjera bila da se donese odluka da se svaka investicija iz inostranstva oslobodi poreza na dobit narednih deset godina, ali i za stanovništvo u pasivnijim krajevima kako bi se zadržalo na tim prostorima.

    Ističe da postoje mjere populacione politike koje se mogu primijeniti odmah. Recimo, kako smatra, treba izjednačiti plaćeno porodiljsko odsustvo sa platom koju žene imaju za vrijeme rada, a nezaposlenim porodiljama dati prosječnu platu. Porodice sa više djece, smatra on, moraju imati značajnije poreske olakšice.

    Ipak, dugoročne mjere daju najbolji efekat, pa Pašalić, recimo, ističe da je u tom kontekstu bitna snažna ekonomija koja osigurava radna mjesta i stabilne izvore prihoda. Bitno je, dodaje, obezbijediti i pristup finansijski pristupačnom stambenom smještaju za porodice.

    “Najbolji način rješavanja problema smanjenja broja stanovnika je stvoriti uslove da mladi mogu graditi svoju budućnost”, zaključio je Pašalić.

  • Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Zbog poskupljenja goriva, ali i nekih drugih stvari kao što su usluge servisa i potrošnog materijala za automobile, mnogi taksisti iz Bosne i Hercegovine razmišljaju da povećaju cijene usluga prevoza taksijem, a neki od njih su to već i učinili.

    Naime, kako su “Nezavisne” pisale prije nekoliko dana, gorivo na benzinskim pumpama je od početka godine poskupjelo nekoliko puta.

    Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” iz Banjaluke, kazao je da taksisti iz ovog grada razmišljaju o povećanju cijene svojih usluga, ali da još nisu utvrdili koja bi to cijena mogla da bude.

    “Već razmišljamo u tom smjeru. Jedan od prijedloga je da se ide na potrošnju najmanje dva litra goriva, odnosno da vožnja najmanje bude naplaćena pet KM. Drugi prijedlog je da se ide na 2,5 KM start, a 1,70 KM vožnje po kilometru”, objašnjava Purišić.

    Prema njegovim riječima, od početka godine gorivo je već dva puta poskupjelo, te i drugi troškovi rastu, tako da im je povećanje cijena usluga jedino rješenje ako žele pozitivno poslovati.

    “Troškovi se konstantno povećavaju, a gorivo stalno ide gore, a sada je i nakon praznika opao i posao za 40 odsto, te nemamo drugog rješenja nego da povećamo cijene, ali još nismo odlučili na koji način i koja bi to cijena mogla da bude”, naveo je Purišić.

    Hasib Lošić, taksista “Sarajevo Taxija” iz ovog grada, kazao je da, iako je gorivo već nekoliko puta poskupjelo, još nisu razmišljali o povećanju cijena usluga vožnje taksijem.

    “Povećavaju se troškovi i mi već radimo na granici ekonomske opravdanosti, ali još nismo konkretno odlučili da li ćemo poskupljivati usluge. Sve je dosad poskupjelo, pa nismo htjeli da i mi građanima budemo udar na budžet, koji je već skroman. U narednom periodu ćemo vidjeti kakva će biti situacija te da li ćemo možda poskupljivati. Trenutno je 1,90 KM startna polazna cijena, dok 1,20 KM iznosi svaki pređeni kilometar, te je ova cijena na snazi već pet godina”, naveo je Lošić.

    Kako su rekli za “Nezavisne” u jednoj taksi službi iz Mostara, usluge prevoza taksijem u ovom gradu su poskupjele prije nekoliko dana, i to najviše zbog poskupljenja goriva.

    “Usluge prevoza taksijem smo morali povećati zbog povećanja troškova, kako goriva, tako i nekih drugih stvari, kao što su održavanje automobila, odnosno usluga servisa i potrošnog materijala za automobile, pa smo morali i mi povećati cijene svojih usluga kako bi bili likvidni”, naveli su iz ove mostarske taksi službe.

    Dodali su da su minimalno podigli cijene, te je po jednom pređenom kilometru potrebno izdvojiti 1,20 KM.

    “Startna polazna cijena je 2,5 KM, ali je u nju uključen prelazak dva i po kilometra, tako da smo minimalno digli cijene kako bismo opstali”, istakli su iz ove taksi službe.

    TAKSI CIJENA PREVOZ

  • Građani se najviše žalili na granične policajce, najgore stanje na aerodromu u Tuzli

    Građani se najviše žalili na granične policajce, najgore stanje na aerodromu u Tuzli

    Odbor za žalbe građana, pri Parlamentarnoj skupštini BiH, u 2021. zaprimio je 177 žalbi koje su se odnosile na rad policijskih službenika u policijskim agencijama na nivou BiH.

    Kao i proteklih godina, ubjedljivo najviše žalbi, 148, odnosilo se na policijske službenike Graničen policije BiH, što je i razumljivo jer sa njima građani imaju i najviše dodira.

    Šest žalbi podneseno je protiv policijskih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a sedam protiv policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

    Kada su u pitanju „graničari“, najviše žabi bilo je na zaposlene na Međunarodnom aerodromu Tuzla (10) a slijedi međunarodni granični prelaz na Aerodromu Sarajevo sa osam. Po sedam žalbi bilo je na granične policajce u Brodu, Gradiški i Doljanima…

    Međutim, nakon provedenih postupaka provjere žalbi, utvrđeno je da su samo 22 bile osnovane, te je podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv odgovornih policijskih službenika, 82 navoda ocijenjena su kao “neosnovani”, dok je za prijavu 54 djela, prema izvještajima Granične policije BiH, utvrdeno da „nema dovoljno dokaza“.

    Najčešći razlozi za žalbe bili su neprimjerena komunikacija, zloupotreba položaja, drsko i neprofesionalno ponašanje policijskih službenika.

    – I u ovom izvještajnom periodu Odbor za žalbe građana u više navrata skretao je pažnju Graničnoj policiji BiH na obavezu poštivanja kodeksa ponašanja policijskih službenika, s posebnim akcentom na ophođenje i komunikaciju s građanima prilikom kontrole prelaska granice. Tokom razmatranja žalbi konstatovano je da je u većini slučajeva nezadovoljstvo građana uslovljeno neprimjerenom, suvišnom komunikacijom policijskih službenika, te u nekim slučajevima drskim i neprofesionalnim postupcima. Takode, Odbor za žalbe građana ponovo je istakao stav prema kojem Granična policija BiH treba kontinuirano policijskim službenicima skretati pažnju na izbjegavanje nepotrebne i prekomjerne komunikacije s građanima, te na obavezu dosljednog poštivanja etičkog kodeksa i pravila službe – navodi se u Izvještaju ovog odbora za prošlu godinu.

    Takođe, više žalbi odnosilo se na objave neprimjerenog sadržaja policijskih službenika na društvenim mrežama. U vezi s tim, Odbor je podsjetio na izdatu preporuku kojom se poziva Granična policija BiH da policijskim službenicima ove agencije skrene pažnju na vrstu informacija koje smiju objavljivati na društvenim mrežama.

    Poštujući slobodu govora i izražavanja, pravo na privatnost, kao i druga prava zagarantovana Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Odbor u ovom segmentu preporučuje da se zbog specifičnosti poslova i radnih zadataka koje izvršavaju, kao i dužnosti koje obavljaju, policijski službenici suzdrže od objavljivanja informacija koje su usko vezane za vršenje službene dužnosti ili izvršenje bilo kojeg radnog zadatka, posebno komentara s političkom, vjerskom, etničkom ili drugom pozadinom, a što je u suprotnosti s kodeksom ponašanja policijskih službenika – poručuju iz Odbora za žalbe građana.

    Od l5 slučajeva prijave koruptivnog djelovanja, u tri je dokazana osnovanost navoda iz žalbi, te su provedeni disciplinski postupci za težu povredu službene dužnosti. Kako je u ovim istragama u značajnoj mjeri kao dokazni materijal korišten videonadzor, Odbor za žalbe ponovo je istakao potrebu uspostave funkcionalnog sistema videonadzora na svim graničnim prelazima kako bi se mogućnost koruptivnog djelovanja policijskih službenika Granične policije BiH svela na najmanju moguću mjeru.

    Takođe, bilo je 49 žalbi zbog posebnih mjera propisanih za prelazak granice usljed pandemije izazvane virusom korona. Međutim, u ovom slučaju, to nije bila direktna krivica pripadnika GP BiH.

    Shodno Odluci Savjeta ministrara BiH o proglašenju nastanka stanja prirodne i druge nesreće u BiH, usvojen je niz mjera o načinu i ulasku stranaca u BiH. Žalbe su uglavnom podnosili državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo, a koji u trenutku prelaska granice nisu imali važeću putnu ispravu BiH.

    Kao dokaz državljanstava oni su prilagali ličnu kartu BiH, te im je na osnovu toga dozvoljen ulazak u zemlju, ali uz izdavanje prekršajnog naloga. Utvrđeno je da je većina žalbi bila osnovana, ali da je GP postupala po odluci Savjeta ministara BiH.

  • Cijene rastu – Evropa na nogama

    Cijene rastu – Evropa na nogama

    Nagli rast cena energije na tržištu podigao je na noge evropske vlade.

    One pokušavaju da zaštite građane od cenovnog udara i pomognu im sa plaćanjem vrtoglavo visokih računa.

    Austrija

    Austrijska vlada najavila je krajem januara novčanu pomoć domaćinstvima i suspendovala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procenivši vrednost mera na 1,7 milijardi evra.

    Belgija

    Belgijska vlada saopštila je početkom februara da će smanjiti porez na dodatu vrednost na električnu energiju u sklopu paketa mera zaštite potrošača od rastućih cena energije, prenosi Indeks.

    Velika Britanija

    Britanski energetski regulator objavio je u četvrtak da će zbog rekordno visokih cena gasa u svetu podići regulisanu cenu energije za najširu kategoriju domaćinstva od 1. aprila za 54 odsto.

    Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva domaćinstva, sa rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 odsto domaćinstava u Engleskoj.

    Bugarska

    Bugarska vlada zamrzla je regulisane cene struje i grejanja za domaćinstva do kraja marta.

    Češka

    Donji dom češkog parlamenta usvojio je vladin predlog zakona kojim se domaćinstvima olakšava sticanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo da pomogne najranjivijima na skok cena energije.

    Francuska

    Francuska se obavezala da ograniči rast regulisanih cena struje na četiri odsto kroz nalog vlade elektroenergetskoj kompaniji EDF, u 80-postotnom državnom vlasništvu, da konkurenciji prodaje jeftiniju struju proizvedenu u nuklearnim elektranama.

    Nemačka

    Nemačka vlada saopštila je kako bi ove godine mogla da ukine naknadu za obnovljive izvore energije u računima za struju kako bi ublažila pritisak rastućih troškova energije na milione domaćinstava.

    Grčka

    Grčka je najavila povećanje minimalne plate za dva odsto i smanjenje poreza na imovinu za daljih 13 odsto kako bi pomogla domaćinstvima koja se bore sa sve većom inflacijom i višim troškovima energije, prema rečima premijera Kirjakosa Micotakisa.

    Italija

    Italijanska vlada potrošila je od jula više od osam milijardi evra kako bi obuzdala poskupljenje struje za domaćinstva.

    Komšije usvojile mere: Ukupno 67.000 ljudi dobija po 150 evra

    Prošlog meseca Rim je najavio još jedan paket mera, vredan 1,7 milijardi evra, ciljajući na smanjivanje ogromnih računa za energiju i pomoć kompanijama u prevladavanju najnovijeg talasa zaraze koronavirusom.

    Holandija

    Holandija je smanjila poreze na energiju za osam miliona domaćinstava.

    Norveška

    Norveška je u decembru subvencionisala račune za struju domaćinstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udeo na 80 odsto u razdoblju od januara do marta.

    Poljska

    Poljska je najavila smanjenje poreza na energiju, benzin i osnovne prehrambene artikle i novčanu pomoć domaćinstvima.

    Španija

    Španija je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U decembru je odlučila da produži tu meru do maja 2022.

    Ograničila je i rast regulisanih cena gasa, ali je ipak odustala od preuzimanja oko 2,6 milijardi evra ekstraprofita koji su energetske kompanije, kako je tvrdila, nepošteno zaradile u cenovnoj krizi.

    Švedska

    Švedska će domaćinstvima najteže pogođenima rastom cena struje isplatiti kompenzaciju, a vlada će za te mere izdvojiti šest milijardi švedskih kruna (oko 575 miliona evra).

    Evropska komisija

    Zemlje EU najvećim delom samostalno kreiraju svoju energetsku politiku, a prema propisima EU smeju da preduzmu hitne mere kako bi zaštitile potrošače od većih troškova.

    EK je u oktobru objavila spisak mera koje članice EU smeju da uvedu, ne kršeći propise o tržišnoj utakmici, uključujući pomoć siromašnijim domaćinstvima, finansiranje obnove koja smanjuje potrošnju energije i izuzimanje ugroženih domaćinstava od viših poreza na energiju.

  • Prvi pacijenti izlječeni od raka

    Prvi pacijenti izlječeni od raka

    Dvoje pacijenata i nakon 10 godina nemaju znakove povratka bolesti nakon lečenja CAR-T terapijom.

    Dvoje ljudi, koji su bili među prvim pacijentima koji su lečeni revolucionarnom CAR-T terapijom, koja uništava ćelije specifičnih vrsta raka sopstvenim modifikovanim ćelijama, i dalje imaju ćelije koje ubijaju rak posle decenije i nema znakova recidiva.

    Ovo otkriće sugeriše da je terapija CAR T-ćelija “lek” za određene vrste raka krvi, iako se pokazalo da je lečenje solidnih tumora veći izazov.

    Terapija CAR-T ćelijama funkcioniše zahvaljujući genetskom inženjeringu T-ćelija pojedinca koje prepoznaju i uništavaju ćelije raka. T ćelije su vrsta belih krvnih zrnaca koja mogu prepoznati i uništiti strane ćelije, uključujući ćelije raka. CAR T-ćelije su stvorene tako da budu bolje u otkrivanju ćelija raka.

    U Velikoj Britaniji, terapija je odobrena za decu i mlade odrasle osobe sa B-ćelijskom akutnom limfoblastnom leukemijom i za odrasle sa određenim vrstama limfoma, od kojih su svi rak krvi.

    U ispitivanjima, CAR-T terapija je bila izuzetno uspešna, dovodeći pacijente koji su imali samo mesece života u remisiju, ali dugoročni efekti nisu detaljno proučavani.

    Profesor Karl Džun sa Univerziteta Pensilvanije u Filadelfiji i njegove kolege izvestili su u časopisu Nature da ćelije dva pacijenta koji su bili lečeni napreduju 10 godina kasnije.

    Oba pacijenta su patila od hronične limfocitne leukemije kada su primili terapiju CAR-T 2010. godine i postigli potpunu remisiju u roku od samo nekoliko meseci lečenja, što znači da su svi znaci i simptomi njihove leukemije nestali.

    Danas nemaju rak. Jedan od pacijenata Dag Olson rekao je da je nakon tretmana počeo da trči polumaratone. Kada su istraživači pregledali krv pacijenata, i dalje su mogli da identifikuju CAR T-ćelije koje su bile u stanju da proliferišu i ubijaju ćelije raka, kao i druge koje pomažu u oblikovanju imunoloških odgovora.

    “Ove ćelije nazivamo živom terapijom, ali smo takođe bili veoma iznenađeni da su i dalje u stanju da ubijaju ćelije raka čak i 10 godina nakon terapije. Ne možemo reći da li je svaka ćelija raka nestala u roku od tri nedelje od tretmana, ili je nastavila da se pojavljuje, a zatim je uništena, ali znamo da su ove CAR T ćelije radile svoj posao. One su uporne i funkcionalne”, rekao je profesor Džun.

    Profesor Martin Pule, direktor programa CAR T-ćelija Instituta za rak UCL, rekao je: “Pre deset godina, CAR T-ćelijska terapija je bila terapijski pristup koji je vrlo malo naučnika praktikovalo i smatran je marginalnim pristupom i malo verovatnim. Ovaj rad nam pokazuje da CAR T ćelije mogu pacijentima sa rakom koji više ne reaguju na hemoterapiju dati remisiju koja traje deceniju.”

    Profesor Dejvid Porter sa Univerziteta u Pensilvaniji, koji je bio uključen u studiju, rekao je da tim nije bio spreman za to koliko će ova terapija biti uspešna.

    “Lekari koji leče rak ne koriste reč izlečen olako ili da budemo iskreni, vrlo često. Ali sada imamo pacijente poput Daga koji nisu imali recidiv i zaista verujemo da možemo da počnemo da koristimo reč lečenje“, rekao je Porter.

    CAR-T terapija ne funkcioniše kod svih pacijenata ili za sve vrste raka. Takođe je veoma intenzivna i skupa, iako profesor Džun kaže da će troškovi biti smanjeni.

    “Čvrste tumore je teže lečiti CAR T ćelijama jer su okruženi proteinima i ćelijama koje ih štite od imunog sistema. Ovo se zove tumorsko mikrookruženje. Znamo da CAR T ćelije mogu dobro da deluju protiv čvrstih tumora. Oni su pokazali da su aktivni kod čvrstih karcinoma poput neuroblastoma, međutim, CAR T ćelije su preplavljene mikrookruženjem“, rekao je profesor Pula.

    T ćelije druge generacije su dizajnirane tako da prepoznaju tumor i da se odupru mikrookruženju i testiraju se u kliničkim ispitivanjima, uključujući i jedno kod pacijenata sa leukemijom.

  • Trivićeva i Gojkovićeva razgovarale o saradnji Srpske i Srbije

    Trivićeva i Gojkovićeva razgovarale o saradnji Srpske i Srbije

    Razgovarali smo o klučnim temama koje će se naći na predstojećoj zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Srbije. Mnogo je programa i projekata na kojima zajednički već radimo, ali ćemo raditi i na novim izazovima kao što je filmska industrija, izjavila je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, Natalija Trivić, nakon sastanka u Beogradu sa ministrom kulture i informisanja Srbije i potpredsjednikom Vlade Srbije, Majom Gojković.

    Trivićeva je naglasila da se očekuje potpisivanje memoranduma koji će jasnije definisati oblik saradnje u oblasti filma.

    – Republika Srpska već u narednoj sedmici na sjednici Narodne skupštine na dnevnom redu ima Nacrt zakona o kinematografiji Srpske. Riječ je o novom zakonu koji bi u supštni imao veliku stvar, a to je da smo definisali na koji način se finansira filmska industrija u RS, rad Centra za film i podsticaje investitorima u produkcijama koje se snimaju na teritoriji Srpske. Važno je da ćemo kroz saradnju sa Srbijom raditi i na zajedničkim koprodukcijama. Dakle, saradnja dva filmska centra i dva ministarstva, posebno ukoliko znamo da dolazak stranih investitora ima značajne refleksije, kako na samu filmsku industriju, na učesnike u stvaranju filmskih djela, ali isto tako i na promociju Srpske i Srbije. I treći dio je ništa manje značajan utican na razvoj i prihodovanje privrede – izjavila je Trivićeva.

    Ona je podsjetila da u Srpskoj postoje dvije akademije umjetnosti, što znači da se kadar za ovu oblast školuje već odavno.

    – Sada nam je najvažnije da akcenat stavimo na zajedničko učešće u koprodukcijama, da podržavamo programe od nacionalnog interesa – rekla je Natalija Trivić.

    Takođe, bilo je riječi i o saradnju ustanova kulture RS i Srbije, koje su već obnovile svoje protokole, posebno u oblasti kulturnog nasljeđa, gdje u svakom momentu stručna i šira javnost može da ima dostupne podatke o nasljeđu RS i Srbije.

    Ministar Maja Gojković zahvalila je Trivićevoj zbog toga što se odazvala pozivu na sastanak na kome su dogovoreni konkretni koraci za predstojeću zajedničku sjednicu vlada.

    – Razgovarali smo o nekoliko važnih tema, jedna je memorandum u kome predviđamo programe saradnje od ove godine do 2026. Na taj način dajemo institucionalni okvir saradnje naših ustanova kulture i podstičemo ih da nastave tu dobru saradnju. Drugi je važan memorandum o razumijevanju i saradnji u novoj oblasti kulture, to je saradnja u oblasti kinematografije, sa akcentom na stvaranju mogućnosti snimanja koprodukcije filmova i serija i privlačenja stranih investitora u ovoj oblasti, gje se Srbija pokazala kao dobar primjer u praksi – rekla je Gojkovićeva.

    Kako kaže, razgovarano je i o zajedničkom projektu koji je pri kraju, a to je obnova kuće u kojoj se rodio i kao dječak živio Branko Ćopić, u Hašanima.

    – Razgovarali smo o jednom od najvažnijih programa naša dva ministarstva, dvije vlade, to je održavanje nedjelje kulture Republike Srpske u Srbiji, već deseti put. Učinićemo sve da, bez obzira na pandemiju, i Srbija uzvrati gostovanjem i održavanjem različitih kulturnih programa i tako ostvarimo nedjelju kulture Srbije u Srpskoj – najavila je Gojkovićeva.

  • Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Prema procjeni konsultantske agencije McKinsey, za ekonomiju s nultom stopom emisije štetnih gasova godišnje će biti potrebno dodatnih 3,5 biliona dolara.

    Ovo je iznos koji predstavlja polovinu od ukupnog profita korporacija širom svijeta. To je 60 posto više u odnosu na to koliko se do sada trošilo za stvaranje ekonomije s nultom stopom emisije.

    Međutim, to je mnogo jeftinije nego ne činiti bilo šta po ovom pitanju. Svaka država i svaki sektor bit će izloženi transformaciji u ekonomiju nulte stope emisije. Najviše će biti izloženi oni koji se oslanjaju na fosilna goriva. Troškovi transformacije su neizbježni, prije ili kasnije.

    Izgledno je da bi uskoro poskupljenje struje moglo biti i do 25 posto. Cijena željeza i cementa mogla bi biti viša za 35-40 posto.

    No, transformacija ka obnovljivim izvorima energije nije isključivo trošak. Stručnjaci ukazuju na to da će dekarbonizacijom biti stvoreno milion radnih mjesta. Osim toga, podstaknut će ekonomski razvoj širom svijeta. Očekuje se da će struja biti dostupna tamo gdje to nije bio slučaj. Globalna stopa BDP-a bi trebala porasti za 18 posto ili 13,6 biliona dolara godišnje, podaci su Svjetske banke (WB).

  • Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Suzana Gašić izjavila je Srni da pokazatelji za prošlu godinu za sektor turizma govore da će, sa poboljšanjem epidemiološke situacije, taj sektor među prvima oporaviti.

    Gašićeva je napomenula da je pandemija virusa korona pogodila sektor turizma u cijelom svijetu i da je u 2020. godini zabilježen pad broja dolazaka i noćenja u svim zemljama, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Pokazatelji za prošlu godinu potvrđuju nam ono što su analitičari govorili od samog početka pandemije, a to je da je turizam sektor koji će se među prvima oporaviti sa poboljšanjem epidemiološke situacije i krajem pandemije, koji se, nažalost, i pored svih očekivanja još ne nazire”, navela je Gašićeva.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u prošloj godini zabilježeno 295.038 dolazaka turista i ostvareno je 748.275 noćenja. Broj dolazaka veći je za 55 odsto, a broj noćenja za 40,8 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Zvanična statistika pokazuje i da je broj dolazaka turista u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2020. godine veći za 86,9 odsto, a da je broj noćenja u posmatranom periodu povećan za 83 odsto.

    Gašićeva je rekla da se na osnovu analize strukture turista vidi da oko 60 odsto ostvarenih dolazaka i noćenja čine domaći turisti, što se može pripisati ograničenjima u kretanju, posebno povratku, koja važe još u pojedinim zemljama.

    S druge strane, kaže, to pokazuje da je došlo do značajnog rasta broja domaćih turista, navodeći kako vjeruje da je jedan od rezultata projekta turističkih vaučera, koji su realizovali od 15. juna 2020. godine do 30. juna prošle godine.

    Gašićeva je dodala da osnovu za to daje i podatak da se u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je trajao projekat, broj domaćih turista povećao za 100,58 odsto u odnosu na 2020. godinu, što predstavlja ogroman rast koji se može, makar djelimično, ako ne i potpuno, posmatrati kao rezultat ovog projekta.

    “Upravo ovi pokazatelji daju nam osnov da i tokom ove godine realizujemo ovaj projekat, a trenutno su u toku pripremne aktivnosti neophodne za pokretanje i nesmetanu realizaciju projekta turističkih vaučera”, istakla je Gašićeva.

    Ona je navela da je Vlada Srpske, uz projekat turističkih vaučera, tokom protekle dvije godine donosila različite mjere pomoći i podrške sektoru turizma, koje su u značajnoj mjeri doprinijele opstanku i oporavku sektora turizma, ali i ostvarenim rezultatima.

    Gašićeva je rekla i da je u prošloj godini došlo do rasta i prihoda od boravišne takse, te da su po tom osnovu prošle godine prihodi iznosili 1.332.052 KM i veći su za 35 odsto u odnosu na 2020. godinu kada su iznosili 987.366 KM.

  • Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond PIO saopštio: Postepena promjena uslova za starosnu penziju u Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da svi osiguranici koji u 2022. godini navrše 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

    “Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca”, saopšteno je iz Fonda PIO.

    Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

    “Navedeni uslovi se ne odnose na pripadnike policije koji, prema propisima, imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života”, navedeno je u saopštenju.

    Postepeno povećanje starosne granice na nivou jedne godine za četiri mjeseca, u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju, prema Zakonu, završava se zaključno sa 2025. godinom, kada će pravo na starosnu penziju ostvariti osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a osiguranik žena sa navršenih 35 godina staža osiguranja i napunjenih 58 godina.

    Iz Fonda su ukazali da su u zemljama okruženja slični uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju u pogledu postepenog povećanja dobne granice, dok je u pojedinim razvijenim evropskim državama starosna granica povećana na 67 godina, uz određeni prelazni period i postepeno povećanje navršenih godina života za dva do četiri mjeseca na godišnjem nivou.

  • Korona podijelila 48.000 otkaza u Srpskoj

    Korona podijelila 48.000 otkaza u Srpskoj

    Poslodavci u Srpskoj u prethodne dvije godine otpustili su 48.301 radnika, a glavni razlog za gašenje radnih mjesta od marta 2020. godine je pandemija virusa korona.

    Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić naveo je da je od 19. marta 2020. godine pa sve do 21. januara ove godine bez posla ostao 48.301 radnik, prenosi Glas Srpske.

    “U čitavoj 2020. godini, uključujući i januar i februar, bez posla je ostalo 21.147 lica i ona su prijavljena na biro jer su dobila otkaz. U prošloj godini njih oko 27.000 evidentirano je po istom osnovu na birou”, naveo je Vujičić i dodao da je pandemija virusa korona glavni razlog zbog kojeg su ti radnici ostali bez posla i prijavljeni na biro.

    Naglasio je da se situacija u posljednje vrijeme popravlja te da je svakako više onih lica koja brišu sa biroa u Srpskoj po osnovu zaposlenja u odnosu na ona koja su evidentirana zbog prestanka radnog staža.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić navela je da je tržište rada u Srpskoj bilo dinamično i prije pandemije, te da će tako biti i po njenom završetku.

    “Pandemija je svakako prouzrokovala velike turbulencije. U pojedinim granama, kao što su uslužne djelatnosti, zatvarani su objekti i radnici su dobijali otkaz. Pored toga, i oni ljudi koji su radili na određeno po isteku ugovora ostajali su bez posla. Da nije bilo pandemije, poslodavci bi zadržali veliki broj tih radnika”, navela je Mišićeva i dodala da je korona ostavila posljedice i na prerađivačku industriju, zbog čega su poslodavci otpuštali radnike koji su bili zaposleni na određeno.

    Da bi se situacija na tržištu rada koliko-toliko popravila, dodala je Mišićeva, nadležne institucije u Srpskoj treba da se jače uhvate u koštac sa sivom ekonomijom te da poslodavci značajnije povećaju plate.

    S druge strane, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da pandemija virusa korona nije ostavila značajne posljedice na domaće tržište rada.

    “Veliki broj tih radnika koji su prijavljeni na biro ili ne traže posao ili su im kriterijumi za posao preveliki. Broj radnika raste i korona nije dugoročno napravila probleme. Mi imamo više problema sa nedostatkom radne snage”, naveo je Trivić.

    Kada je riječ o prognozama, Trivić navodi da radnika nedostaje iako plate rastu.

    “Plate rastu onoliko koliko mogu i koliko mi možemo dati. S druge strane, veliki broj građana odlazi u inostranstvo. Nisu baš neke prognoze da se tržištu radne snage dobro piše i čisto sumnjam da će se situacija popraviti i ove godine”, naveo je Trivić.

    Ranka Mišić je navela da će početkom februara Savez sindikata tražiti da nadležne institucije povećaju najnižu platu u Srpskoj, ali i ostale plate.

    “Na drugi način ne možemo izaći iz ovog začaranog kruga”, navela je Mišićeva.