Kategorija: Društvo

  • Ministarstvo pokrenulo kampanju: Govor mržnje zaslužuje kazne, a ne ćutanje

    Ministarstvo pokrenulo kampanju: Govor mržnje zaslužuje kazne, a ne ćutanje

    Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske pokrenulo je kampanju “Budi drugačiji, blokiraj hejt” s ciljem zaštite djece i mladih na internetu te smanjenja govora mržnje i sajbernasilja, koje je u posljednjih nekoliko godina u porastu.

    Ova kampanja organizuje se u saradnji sa omladinskim organizacijama te kao jedan vid nastavka aktivnosti koje su se sprovodile 2014. i 2015. u okviru kampanje za borbu protiv mržnje na internetu “No hate”.

    Glavni cilj projekta je zaštita mladih kroz podizanje svijesti o govoru mržnje na internetu te sajbernasilju i riziku koji ono predstavlja, ali i motivisanju ljudi da uče, djeluju i bore se za ljudska prava u onlajn i stvarnom svijetu.

    Kako je kazala Sonja Davidović, ministarka porodice, omladine i sporta RS, fokus je na mladim ljudima, kojima se mora posvetiti posebna pažnja.

    “Imali smo svi priliku da pratimo i određene slučajeve koji su imali fatalne posljedice gdje su bili u pitanju mladi ljudi koji su se suočavali sa različitim vrstama, prvenstveno sajbernasilja, zatim govora mržnje i drugih oblika javnog pritiska, a nisu se uspijevali nositi s tim”, rekla je Davidovićeva.

    Govoreći o ovoj kampanji, ona je kazala da je riječ o dugotrajnom procesu.

    “Ne mislim da ćemo ovom idejom uspjeti riješiti ovaj problem. Ovo je kampanja koja mora da traje i možda je pokrenuta u pravo vrijeme, s obzirom na skoriji početak izborne kampanje. Apelujem i na političare i na nosioce javnih funkcija da se uzdrže od bilo kakvog govora mržnje”, rekla je Davidovićeva.

    Ljubinko Mitrović iz Ombudsmana za ljudska prava BiH istakao je da u BiH ima govora mržnje te izrazio bojazan da će ga biti još dugo na ovom prostoru.

    Prema njegovim riječima, Institucija ombudsmana za ljudska prava prošle godine uradila je izvještaj o govoru mržnje u BiH.

    “Ne treba se zanositi idejom da će govor mržnje prestati za mjesec ili za godinu, već treba biti svjestan da borba protiv ove negativne pojave predstavlja dugotrajan proces kako bi se došlo do rješenja”, rekao je Mitrović.

    Mitrović je pozvao sve javne ličnosti da osude govor mržnje, pogotovo u vremenu predizborne kampanje, naglasivši da ovo društveno zlo ne trpi ćutanje, već traži jasnu osudu.

    “Često govor mržnje ne predstavlja krivično djelo, nego prekršaj. Kada govorimo o najtežim oblicima govora mržnje, oni su definisani i čini mi se da imamo dobar zakonodavni okvir, koji treba dorađivati”, naveo je Mitrović.

    Bojana Mutić, blogerka, kazala je da je ova tema veoma značajna za sve one koji se bave javnim poslom zbog svakodnevne izloženosti nasilju i zlostavljanju.

    “Mora se jasno definisati šta je govor mržnje. Kada se to defniše, onda se mogu definisati i kazne, koje su neophodne”, kazala je Mutićeva.

    “Portal ‘Nezavisnih novina’ www.nezavisne.com bio je 2018. dio sveobuhvatnog projekta ‘STOP! Govor mržnje 2018’ i zajedno sa brojnim portalima postavljali smo znak ‘Stop! Govor mržnje’ ispod komentara sa sadržajima prepoznatim kao huškački govor i govor mržnje, uz opomenu da je govor mržnje krivično djelo, a ne sloboda govora i da osobe koje šire govor mržnje mogu biti krivično gonjene i tužene u skladu sa Krivičnim zakonima u BiH.

    Drastični sadržaji sa govorom mržnje odmah su uklanjani, a postavljači takvih komentara banovani, u nekim slučajevima i prijavljeni policiji.

  • Objavljen konkurs za upis studenata u drugom roku

    Univerzitet u Banjaluci objavio je na zvaničnoj internet stranici konkurs za upis studenata u drugom upisnom roku.

    Iz banjalučkog Univerziteta Srni je rečeno da je prijem dokumenata za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija u drugom upisnom roku planiran od 29. avgusta do 2. septembra, dok su prijemni ispiti zakazani za 5. septembar.

    Kandidati koji uspješno polože prijemni ispit u drugom roku i steknu pravo upisa mogu se upisati na studije u periodu od 12. do 16. septembra.

    Na Akademiji umjetnosti Univerziteta polaganje prijemnog ispita u drugom roku traje od 5. do 9. septembra.

    Objavljivanje rezultata konkursa je 9. septembra, a konačne rang-liste do 12. septembra. Upis primljenih kandidata počinje 13. septembra i trajaće do 16. septembra.

  • Nove odluke Agencije za bankarstvo RS

    Nove odluke Agencije za bankarstvo RS

    Svaka banka koja posluje u Republici Srpskoj ubuduće mora korisnicima da dostavlja ili na drugi način da učini dostupnim izvještaj o svim naknadama za usluge povezane sa platnim računom, na ugovoreni način, najmanje jednom godišnje.

    Ovo je samo jedna od odluka koju je donijela Agencija za bankarstvo RS nakon što je Narodna skupština RS usvojila Zakon o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.

    Agencija za bankarstvo RS je tako na osnovu ovog zakona donela sljedeće odluke: o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja podataka o međubankarskim naknadama; o utvrđivanju liste najreprezentativnijih usluga povezanih sa platnim računom; o utvrđivanju sadržaja informativnog pregleda usluga i naknada povezanih sa platnim računom i Odluku o utvrđivanju forme i sadržaja izveštaja o naknadama za usluge povezane sa platnim računom.

    Odluke se primjenjuju na banke sa sjedištem u Republici Srpskoj i na organizacione dijelove banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine koji posluju u Republici Srpskoj.

    – Usvajanjem ovih odluka, Agencija za bankarstvo Republike Srpske propisala je obavezu bankama da izvještajem o naknadama za usluge povezane sa platnim računom obuhvate sve naknade koje su naplatile korisniku za sve usluge koje su tom korisniku pružile, a taj izvještaj sadrži i podatke o svim kamatama koje su banke naplatile od korisnika, kao i o svim kamatama koje je korisnik ostvario – navode u Agenciji.

    Nadalje, definisano je da je, u slučaju gašenja platnog računa, banka dužna, nakon gašenja tog računa, korisniku bez odlaganja dostaviti izvještaj o naplaćenim naknadama koji se odnosi na taj platni račun, za period do dana njegovog gašenja, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana gašenja tog platnog računa.

  • Trivićeva o slučaju u Medicinskoj šlkoli “Petar Kočić”: Djeci će biti omogućeno pravo na školovanje

    Trivićeva o slučaju u Medicinskoj šlkoli “Petar Kočić”: Djeci će biti omogućeno pravo na školovanje

    Prosvjetna inspekcija danas je u Srednjoj medicinskoj školi “Petar Kočić” u Banjaluci kako bi utvrdila uzrok otkazivanja upisa učenika u prvi razred nove školske godine, a djeci će biti omogućeno pravo na školovanje, rekla je danas ministar prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić.
    Trivićeva je napomenula da će zvanične informacije u vezi sa tim Ministarstvo imati kada se završi kontrola, u ovoj privatnoj školi.

    “Ministarstvo ima nezvanične informacije da je ovo prvo odjeljenje koje je škola planirala da upiše, ali je naprasno sve otkazano zbog određenih vlasničkih odnosa i organizacije rada, odnosno da je došlo do promjene vlasnika srednje škole”, rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci.

    Ona je napomenula da je osnivač škole, koji je registrovan u Ministarstvu, dužan da resorno ministarstvo obavijesti o promjeni vlasnika, te da će, ukoliko se utvrdi da je došlo do određenih nepravilnosti i odstupanja od pravila, biti traženo da se isti kazni.

    Trivićeva je istakla da je Ministarstvo već kontaktiralo roditelje djece kojima je upis u školu otkazan, te ponudilo moguća rješenja.

    “Roditelji su ti koji će da odluče u koju od škola će djecu da upišu, shodno slobodnim mjestima u školama”, napomenula je Trivićeva.

  • Danas isplata jednokratne pomoći od 100 KM za penzionere

    Danas isplata jednokratne pomoći od 100 KM za penzionere

    Svim penzionerima u Republici Srpskoj, kao i korisnicima tog prava u Federaciji BiH i inostranstvu, danas će biti isplaćena jednokratna pomoć od 100 KM , saopšteno je iz Ministarstva finansija RS.

    “Pomoć će biti isplaćena u skladu sa opredjeljenjem Vlade RS da, u cilju ublažavanja posljedica inflatornih kretanja pruži podršku i najstarijoj populaciji”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, isplatom će biti obuhvaćeno 180.887 penzionera, za šta je izdvojeno 18.088.787 KM, izuzev 93.848 korisnika prava koji su pravo na novčanu pomoć ostvarili po osnovu boračkih prava (borci, RVI, porodice poginulih boraca).

    “Sredstva su obezbjeđena u Rebalansu budžeta Srpske za 2022. godinu, kao dio mjera koje imaju za cilj ublažavanje negativnih posljedica inflacije i poboljšanje ukupnog standarda u RS”, zaključuje se u saopštenju.

  • Ni ove godine ništa od registra zaposlenih

    Ni ove godine ništa od registra zaposlenih

    Ni ove godine, po svemu sudeći, neće doći do dugo očekivane uspostave registra zaposlenih u institucijama BiH.

    U Nacrtu programa rada Agencije za državnu službu BiH za 2023. godinu tek se naziru neke od aktivnosti u tom smjeru, ali bez preciznih rokova.

    “U toku 2023. godine, Agencija će, u okviru svojih mogućnosti, raditi na prevazilaženju prepreka za uspostavu registra zaposlenih u institucijama BiH”, navedeno je u nacrtu.

    Agencija je, dodaje se, preduzela određene aktivnosti shodno zaključku sa sjednice Savjeta ministara BiH održane 22. oktobra 2020. godine, kada je zadužena da razmotri zaključak Doma naroda, kojim je zatraženo da se u što kraćem roku sačini metodologija, na osnovu koje bi se uspostavio operativni registar rukovodnih i drugih zaposlenih u svim institucijama na nivou BiH.

    Tu bi, precizirano je, bili podaci o nacionalnoj, polnoj, kvalifikacionoj i drugoj strukturi.

    “Cjelokupna realizacija uspostave ovakovog registra zaposlenih u institucijama BiH zavisi prvenstveno od izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH te odobrenih sredstava u budžetu Agencije za 2023. godinu”, navedeno je u nacrtu.

    Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, ne očekuje da će taj registar biti donesen ove godine. Sumnja da će se to dogoditi za vrijeme ovog saziva parlamenta.

    “Mora biti usvojen zakon, pa tek onda da počnemo raditi. Bez zakona nema ništa”, istakao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

    U pitanju je, dodaje se, veb-aplikacija, koja bi se “punila” decentralizovano, od strane svake institucije.

    “Mi bismo putem registra mogli dobijati različite izvještaje, recimo, o obrazovnoj i starosnoj strukturi radnika. Znali bi se detaljniji podaci, a ne samo koliko imamo ljudi”, naveo je Akšamija te dodao da smo mi, u principu, jedini u regionu koji takav registar nemamo.

    To što se godinama čeka na registar, ne iznenađuje Saliha Karčića, predsjednika Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    “To je vrlo dobra stvar, koja bi sigurno unaprijedila rad državne službe. Međutim, vladajuće stranke neće to. One znaju, ako se pojave imena i prezimena gdje ko radi, tačno se zna s koje strane i od koje stranke je došao. A još više se zna da je došao kao neki ‘uhljeb’, koji se u svom društvu ne cijeni, nema obrazovanje niti ikakve reference, ali dobar je sa nekim predsjednikom stranke ili funkcionerom i došao je tu da obnaša bitnu funkciju”, rekao je Karčić.

    Kako su ranije objašnjavali stručnjaci, registar zaposlenih u javnoj upravi preduslov je za početak njene bilo kakve reforne, jer trenutne procjene o broju zaposlenih u institucijama BiH variraju.

  • Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Pripreme za novu školsku godinu u Srpskoj su uveliko u toku, a roditelji đaka već moraju izdvojiti više novca nego prošle godine za školski pribor, ali i za knjige, ukoliko ne pripadaju opštinama i gradovima u kojima su obezbijeđeni besplatni udžbenici.

    Naime, kako su za “Nezavisne” kazali iz banjalučke knjižare JP “Zavod za udžbenike i nastavna sredstva”, cijene udžbenika su otišle sa 10 na 12 KM, dok je neki školski pribor, odnosno sveske, olovke i dr. poskupjele i duplo više nego što su koštale ranije.

    “Možemo reći da su cijene pribora sada veće i za 30 do 50 odsto. Cijenu diktira i kvalitet, pa tako flomaster košta od dvije do osam KM, a tako se kreću i cijene bojica. Grafitna olovka može se pronaći od 0,20 pfeninga do 1,50 KM. Imamo svesku od 0,45, ali i od 1,50 KM”, kazali su iz ove knjižare, dodajući da cijena ima za svačiji džep.

    Osim toga, provjerili smo i kako se kreću cijene knjiga od petog do osmog razreda, pa će tako roditelji đaka koji ide u osmi razred morati izdvojiti najviše novca, jer je ovaj komplet knjiga i najskuplji, a košta 251 KM.

    “Kada je riječ o obaveznim udžbenicima, a u koje su uračunati i strani jezici, udžbenici za peti razred koštaju 123 KM, za šesti 231 KM, i to sa geografskim atlasom, ali ga ne moraju sva djeca kupiti, jer sam atlas košta 20 KM, te su bez njega 211 KM”, rekli su iz ove knjižare.

    Dalje navode da 214 KM koštaju udžbenici za sedmi razred, dok komplet udžbenika sa stranim jezikom za deveti razred košta 237 KM.

    U drugoj knjižari, a čije se cijene mogu pronaći i online, školski ruksaci koštaju od 30 do 87 KM.

    Rada Kokan iz Banjaluke, majka troje djece, koja idu u osnovnu te srednju školu i na fakultet, za “Nezavisne” kaže da još uvijek nije kupila pribor, ali da je primijetila kako je sve poskupjelo, te će u skladu s tim, za školske torbe, pribor te obuću i odjeću za djecu platiti više od 1.000 KM.

    “Za osnovca ne plaćamo knjige, ali dok kupimo sveske, ostali pribor i ruksak, trebaće nam bar 200 KM. Za dijete koje ide u srednju školu knjige ćemo bar 150 KM, a uz to je potreban i ruksak, a potrebno je kupiti obuću i odjeća. Treće dijete je na fakultetu u inostranstvu, tako da su samo za njega veliki troškovi. U svakom slučaju, da ih pripremimo za školu potrošimo više nego što zaradimo, a ni sami ne znamo kako”, rekla je Kokan.

    Majka dvojice osnovaca iz Banjaluke kaže da od Gradske uprave dobijaju knjige, ali da je ipak potrebno kupiti i ostale stvari za školu.

    “Svake godine se obnavlja garderoba, a neizostavna je kupovina obuće i odjeće, pa tako za dvoje djece treba bar 150-200 KM kako bismo ih pripremili za školu, i to samo za kupovinu školskog pribora i odjeće, a ne uključujući i obuću”, rekla je ova Banjalučanka.

    Ona ističe da je za roditelje veoma značajno to što su dobili knjige od grada, jer će novac koje bi inače potrošili na knjige iskoristiti za pripremu djece u školu, kupiti im odjeću, obuću i sl.

    Podsjećamo, ranije su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS najavili da su i ove godine učenici od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola te učenici pobjednici republičkih takmičenja te treće i svako naredno dijete iz višečlanih porodica i odlični učenici iz višečlanih porodica dobiti besplate knjige, a za šta je izdvojeno 4,5 miliona KM.

    Osim toga, i Banjaluka je obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce od 5. do 9. razreda, dok su prošlogodišnje uručili u nekoliko opština u Srpskoj, i to u Modriči, Kotor Varošu, Jezeru, Šipovu, Šamcu, Tesliću, Oštroj Luci, te Krupi na Uni i Loparama, a u toku su prijave za zainteresovane roditelje iz Čelinca, Kneževa i Novog Grada, koji mogu da se prijave za besplatne udžbenike.

  • EU garant energetske bezbjednosti Balkana

    EU garant energetske bezbjednosti Balkana

    Rat u Ukrajini učinio je zemlje zapadnog Balkana ranjivijim po pitanju energetske bezbjednosti, a u nekim zemljama regiona tokom zime moguća su i ozbiljnija isključenja električne energije, navedeno je u najnovijoj studiji Evropskog savjeta za međunarodne odnose.

    Kako je istaknuto, sve zemlje regiona su izuzetno zavisne od fosilnih goriva, i to od uglja, kad je u pitanju proizvodnja električne energije, i prirodnog gasa, koji, kako je napomenuto, gotovo sto odsto dolazi iz Rusije putem gasovoda.

    Međutim, iako su, kako je istaknuto, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija u stoodstotnoj zavisnosti od Rusije, ukupnan udio gasa u energetskom miksu nije značajan, osim kad je u pitanju Srbija, koja je, kako je naglašeno, uspjela da od Rusije dobije povoljan ugovor o nabavci gasa.

    Najvažniji zaključak studije je, kako je naglašeno, da zapadni Balkan svoju energetsku bezbjednost može osigurati samo ako se priključi pravilima i regulacijama EU.

    “Region će morati poštovati evropsku regulaciju i politike. To je posebno važno kada je riječ o Zelenoj agendi, čiji je centralni dio tranzicija ka obnovljivoj energiji”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Činjenica da je većina zemalja ovisna o uglju, kako je naglašeno, znači da će biti ugrožena njihova sposobnost da ispoštuju evropske regulacije o postepenom izbacivanju termoelektrana iz energetskog miksa i otvaranja ozbiljnih kapaciteta u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

    “Kako bi preživjele energetsku krizu, zemlje zapadnog Balkana će morati poboljšati saradnju među sobom unutar okvira Berlinskog procesa. Na primjer, mogle bi pripremiti prijedloge o zajedničkim investicijama u obnovljivu energiju i integraciju tržišta električne energije i gasa”, istakli su.

    Iako je energetsko tržište zapadnog Balkana malo, naglašavaju da ono može imati ključnu ulogu u evropskoj energetskoj stabilnosti.

    “EU bi trebalo da izgradi energetske koridore i mreže na Balkanu. Takve mreže bi bile ključne u geopolitičkoj utakmici između Zapada i Rusije. Krajnje je vrijeme da EU pokrene hrabar i opsežan koncept energetske bezbjednosti u cijeloj jugoistočnoj Evropi”, preporučeno je.

    Evropska komsija, u okviru Zelene agende i povećanja energetske sigurnosti, planira čitav niz energetskih projekata u BiH i na zapadnom Balkanu, a jedan od njih, o kojem je nedavno pisala i hrvatska štampa, odnosi se na novu mrežu dalekovoda, od kojih jedan kreće od Banjaluke pa se kroz Hrvatsku povezuje s elektroenergetskom mrežom EU.

    Kako smo našli na sajtu Evropske asocijacije elektroprenosa, radi se o planiranom 400-kilovoltnom dalekovodu ukupne dužine 155 kilometara, zvaničnog naziva “Banjaluka – Lika”.

    Koliki je značaj ovog koridora za BiH, a posebno Republiku Srpsku, svjedoči podatak da je Srpska jedan od svega nekoliko subjekata u cijeloj Evropi koji veći dio svoje proizvodnje električne energije izvozi.

    Matan Žarić, direktor “Elektroprenosa BiH”, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH zainteresovana za izgradnju ovog dalekovoda, ali da je zbog planova u susjednoj Hrvatskoj došlo do njegovog odgađanja, tako da se ne može očekivati da ti radovi počnu u narednih nekoliko godina.

    On je pojasnio da se radi o dalekovodu najveće snage i da bi on bio jako važan ne samo za Banjaluku, već i za cijelu zemlju, ali da i bez njegove izgradnje snabdijevanje električnom energijom nije ugroženo.

    “Neće doći u pitanje napajanje, ali sigurnost je veća kada imate takav 400-kilovoltni dalekovod s više strana, a ne samo s jedne. Mi kao ‘Elektroprenos’ i država smo zainteresirani da se taj projekt uradi”, rekao je Žarić.

    Žarić je naglasio da Evropa želi da što bolje poveže sve zemlje dobrom elektroenergetskom mrežom, ali takođe dodaje da je BiH i bez ovog dalekovoda dobro povezana s ostatkom Evrope.

    “Imamo još nekoliko interkonekcija koje treba da završimo, ali smo u biti dobro povezani. Recimo, imamo dalekovode prema Sremskoj Mitrovici i prema Đakovu, dolje kod Trebinja prema Crnoj Gori i kod Mostara prema Hrvatskoj. Ne postoji opasnost od zagušenja, naši prenosni kapaciteti su dobri. Jedini problem koji možda imamo je što nemamo poveznicu Posušje – Drvar preko Bihaća. U zadnje vrijeme na tom potezu imamo mnogo solarnih postrojenja i svi žele da ih grade. Mogli bismo doći u problem kako evakuirati tu energiju”, pojašnjava on.

  • Bahato u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

    Bahato u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

    Ekonomski neopravdano ulaganje u održavanje službenog vozila ministra Staše Košarca, odsjedanje službenika u hotelima sa pet zvjezdica o trošku građana, angažovanje osoba po osnovu ugovora o djelu za poslove koji su predviđeni sistematizacijom radnih mjesta – samo su neki od nepravilnosti koje su otkrili revizori u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Iako je Kancelarija za reviziju institucija BiH dala pozitivno mišljenje za sve komponente finansijske revizije, revizori su utvrdili i niz nepravilnosti od kojih se neke ponavljaju iz godine u godinu.

    Revizori ističu da je na bruto plate i naknade prošle godine za 186 zaposlenih u ovom Ministarstvu potrošeno 5,3 miliona KM, što je više za 44.068 KM u odnosu na prethodnu godinu.

    Ono što su revizori utvrdili kao problem jeste činjenica da je na testiranom uzorku putnih naloga uočeno kako su u pojedinim slučajevima zaposleni službenici, koji u skladu sa svojim statusom na to nemaju pravo, koristili hotelski smještaj u hotelima sa 5 zvjezdica.

    Novac za njihov luksuz izdavao se iz budžeta BiH, iako na to nisu imali pravo.

    Ad
    Revizori napominju da na tako nešto imaju samo članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, te ministri i njihovi zamjenici, kao i njihovo lično osiguranje te članovi kolegija domova Parlamentarne skupštine BiH.

    Održavanje službenih vozila
    Pored toga, revizori su utvrdili nepravilnosti kada su u pitanju službena vozila, što se, kako navode u izvještaju, ponavlja iz godine u godinu.

    U izvještaju se ističe da su izdaci za materijal i usluge za održavanje vozila prošle godine iznosili 46.351 KM, što je za 7.512 KM više u odnosu na prethodnu godinu.

    Do povećanja je došlo zbog kvara uslijed saobraćajne nesreće na službenom automobilu koje se koristi za prevoz ministra Staše Košarca.

    Popravak tog vozila je koštao oko 12.000 KM, a trošak popravka naplaćen je od osiguravajuće kuće.

    Revizori upozoravaju da se, inače, najveći dio novca iz sredstava za troškove materijala i usluga za održavanje vozila odnosi na službeni automobil koji koristi ministar Košarac.

    Napominju da je u prošloj godini na to vozilo iz navedenih sredstava potrošeno ukupno 32.430 KM, uključujući i pomenutih 12.000 KM naplaćenih od osiguravajuće kuće.

    – Imajući u vidu kako su troškovi održavanja ovog vozila i prethodnih godina bili visoki te kako su u izvještajima o reviziji Ministarstva iz prethodnih godina date preporuke koje su ukazivale na potrebu racionalizacije navedenih troškova, evidentno je da do iste nije došlo – ističe se u izvještaju revizora.

    Dodaje se da je ti Ministarstvo za 2021. godinu planiralo nabavku pet službenih vozila iz sredstava budžeta i prihoda od prodaje četiri službena vozila, u koje je uključeno i vozilo koje koristi misnistar Košarac .

    Međutim, s obzirom na činjenicu kako budžet za 2021. godinu nije usvojen, kupovina službenih vozila nije realizovana, a ulaganja u vozilo su i pored upitne ekonomske opravdanosti, ipak, nastavljena.

    Prekoračen limit za reprezentacije
    Revizori upozoravaju i na visoke troškove reprezentacija. Ističu da je Pravilnikom o korištenju sredstava za reprezentaciju, Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH utvrđen maksimalni godišnji iznos sredstava za reprezentaciju u iznosu od 60.000 KM.

    Međutim, uvidom u glavnu knjigu Ministarstva, ustanovljeno je kako je za ove namjene tokom 2021. godine utrošeno 62.370 KM, čime je za 2.370 KM prekoračen dozvoljeni godišnji limit.

    Ministarstvo navedeno prekoračenje obrazlaže time što su planirane radne aktivnosti u 2020. godini uslijed pandemije koronavirusa u velikoj mjeri otkazane te prenesene u 2021. godinu, zbog čega je došlo do povećanog obima aktivnosti u samom Ministarstvu čime su uvećani troškovi reprezentacije.

    U izvještaju revizora se ističe da je u prošloj godini po osnovu ugovora o djelu to Ministarstvo potrošilo 122.232 KM, što je za 20.358 KM više nego u prethodnoj godini.

    Revizori ističu da je tokom godine, putem ugovora o djelu bilo angažovano ukupno 27 osoba. Planirani budžet za ove namjene iznosio je 106.000 KM, ali je on “probijen”.

    U revizorskom izvještaju se napominje da je Ministarstvo i u 2021. godini angažovalo osobe putem ugovora o djelu za poslove koji se nalaze u opisu poslova postojećih radnih mjesta (najmanje pet osoba) te za poslove koji nisu sistematizovani.

    – Predmet ugovora nije određeni posao, odnosno konkretna zaokružena cjelina koja za rezultat ima određeni proizvod, a poslovi nisu privremenog karaktera već je angažovanje vršeno u kontinuitetu tokom cijele godine pa se kao takvi ne mogu smatrati ugovorima o djelu jer nemaju karakter ugovora o djelu – stoji u izvještaju revizora.

    Ističe se da je angažovanje na osnovu ugovora o djelu konstantno prisutno u dužem vremenskom razdoblju i pored preporuka datih u ranijem razdoblju da se to ne čini.

  • Počeo Velikogospojinski post

    Počeo Velikogospojinski post

    Za pravoslavne hrišćanske vjernike počeo je dvonedeljni Velikogospojinski post. Jedan je od najstrožih postova, a obilježava se u znak sjećanja na smrt Bogorodice i dan kada se uspjela na nebo.
    Velikogospojinki post prvi put pominje se u 9. vijeku. Konačno je ustanovljen na Carigradskom saboru, 1.166. godine.

    Uvijek počinje na Dan sedmorice braće Makaveja i njihove majke, koji su pogubljeni mučeničkom smrću.

    Najmlađi od svih višednevnih postova, uveden je u čast i prema primjeru Presvete Bogorodice, Majke Božije, koja je vrijeme prije smrti provela u stalnom postu i molitvi.

    Ovaj post je najkraći, ali veoma strog, poput Vaskršnjeg. Podsjeća da su, uz svedenu trpezu i smirene strasti, milostinja i opraštanje prvi na putu kojim tijelo i duša postanu smirena cjelina, što vodi saznanju i spasenju u božjoj milosti.

    Tokom sljedeće dvije sedmice, jede se hrana pripremljena na vodi, vikendom su dozvoljeni ulje i vino. Na Preobraženje može se jesti i riba.

    Završava se 28. avgusta po novom kalendaru, na Veliku Gospojinu, ali ako ovaj praznik padne u srijedu ili petak, kao ove godine, ne mrsi se ni tog dana, već se jede riba, vino i ulje.

    Po običajnom kalendaru, praznik, posebno posvećen ženama i majkama, vezuje se za bosiljak, božju biljku.

    Uz jednodevne postove svake srijede i petka, osim mesopusnih sedmica, te praznika Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja i Krstovdana, Srpska pravoslavna crkva propisuje četiri velika posta, i to Velikogospojinski, Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.