VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šeranić: Za oboljele od malignih bolesti naknada plate 100 odsto

    Šeranić: Za oboljele od malignih bolesti naknada plate 100 odsto

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je u Narodnoj skupštini Srpske da je Nacrtom zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju predloženo da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika koji su oboljeli od malignih bolesti naknada plate isplaćuje u iznosu od 100 odsto.

    Šeranić je istakao da je zakonskim rješenjima u tekstu Nacrta zakona o zdravstvenom osiguranju naknada plate u punom iznosu predložena i za slučaj nastupanja osiguranog slučaja u vezi sa održavanjem trudnoće.

    On je naglasio da su prava znatno proširena i kada je u pitanju ostvarivanje prava na bolničku zdravstvenu zaštitu djece.

    “Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da se iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbjeđuje pratnja roditelja ili staratelja djece na bolničkom liječenju do 15 godina starosti”, rekao je Šeranić obrazlažući ovo zakonsko rješenje.

    On je naveo da je predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređen širi obim prava osiguranog lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

    “Reformom zdravstvenog sistema teži se uspostavljanju finansijski održivog sistema, koji će omogućiti efikasniju zdravstvenu zaštitu”, istakao je Šeranić.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmotrili su Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

  • Trivićeva ističe da je prvu polovinu godine obilježilo osnivanje Simfonijskog orkestra

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je u intervjuu Srni da je prvu polovinu godine obilježilo osnivanje Simfonijskog orkestra u okviru Narodnog pozorišta, te najavila da se od septembra očekuje početak rada umjetničkih škola umjesto muzičkih.

    Trivićeva je navela da će srednje umjetničke škole biti osnivane tako što će se u njima osim muzičkih, izučavati i predmeti iz oblasti slikarstva, baleta i drugih vidova umjetnosti.

    – Osnovali smo Simfonijski orkestar u okviru Narodnog pozorišta Republike Srpske, koji je preduslov za razvoj opere, te uz balet, koji će se razvijati, kao i uz dvije akademije umjetnosti na univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu – pravimo sinergiju između grana umjetnosti, koje će vidno doprinijeti razvoju Republike Srpske – rekla je Trivićeva.

    Veći budžet za kulturu
    Prema njenim riječima, budžet za kulturu ove godine je znatno uvećan, i to za više od pola miliona KM. Ona je precizirala da su lani na ovoj poziciji izdvojena 1,3 miliona KM, dok u ovoj godini grantovi u kulturi iznose 1,8 miliona KM.

    Trivićeva je istakla da je veliki iskorak napravljen i kada je riječ o filmskoj industriji, jer je osnovan Audio-vizuelni centar Republike Srpske, te usvojen i Zakon o audio-vizuelnim djelatnostima Srpske, koji će regulisati način finansiranja i sufinansiranja ove oblasti.

    – Prvi put zakonskim rješenjem definisan je način finansiranja centra, i to 0,1 odsto od ukupnih poreskih prihoda budžeta Republike Srpske umanjenih za doprinose za socijalno osiguranje, što na godišnjem nivou iznosi oko dva miliona KM – rekla je Trivićeva.

    Ona je ukazala da izrada ovog zakona pokazuje novi pristup razumijevanju filma kao industrije i stvaranje klime u kojoj će ona bolje funkcionisati i razvijati se, ali i strateško opredjeljenje nadležnog ministarstva i Vlade Srpske da je ulaganje u film izuzetno značajno ne samo za razvoj ove oblasti, kulture i umjetnosti uopšte, već i za razvoj kreativne ekonomije i privrede u cjelini.

    S ciljem podsticanja investitora da u Republici Srpskoj finansiraju proizvodnju audio-vizuelnih djela, novim zakonom je predviđeno da se investitoru, u skladu sa sredstvima obezbijeđenim u budžetu, isplaćuje 30 odsto ukupno utrošenih sredstava za snimanje filma na teritoriji Republike Srpske. Na taj način ćemo kroz sistemsko rješenje kontinuirano podržavati kvalitetne filmske projekte u Republici Srpskoj – rekla je Trivićeva.

    Ona je napomenula da je od 2018. do 2022. godine ostvaren značajan napredak u razvoju i funkcionisanju oblasti kulture, institucija kulture, sistemskoj organizaciji i kvalitetu kulturnog sistema Republike, te da je iz republičkog budžeta u ovu oblast uloženo 28,5 miliona KM, namijenjenih za realizaciju programa i projekata, ali i infrastrukturna ulaganja.

    Fokus na rekonstrukciji područnih škola
    Govoreći o obrazovanju, Trivićeva je navela da je ove godine fokus na rekonstrukciji područnih škola, te da su za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju školskih objekata u Republici Srpskoj raspoređena dva miliona KM.

    Planirana je rekonstrukcija, adaptacija i sanacija u 24 škole na teritoriji Republike Srpske, u okviru kojih je obuhvaćeno 17 područnih odjeljenja. U njima su uslovi takvi da je potrebno pod hitno reagovati, kako bi djeca u ruralnim područjima imala iste uslove kao i djeca u gradu, kada je riječ o uslovima boravka djece u školskim objektima – rekla je Trivićeva.

    Očekuje se upis više prvačića
    Ona je navela da je u školskoj 2021/2022. godini nastavu u osnovnim školama pohađalo ukupno 85.059 učenika, raspoređenih u 4.974 odjeljenja, te da je deveti razred pohađalo 9.400 učenika.

    – Prema podacima koje smo dobili od osnovnih škola, u narednoj školskoj godini imaćemo povećanje broja novoupisanih prvačića za 125 učenika više u odnosu na prethodnu godinu, a do završetka upisa u škole, očekujemo i dodatni upis učenika. Vjerujem da su povećanju broja prvačića u školama doprinijele populacione mjere koje Vlada Republike Srpske preduzima prethodnih godina – rekla je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, konkurs za upis učenika u srednje škole u Republici Srpskoj raspisan je za 10.041 učenika, raspoređenih u 445 odjeljenja. “U skladu sa Zakonom, definisana su dva upisna roka, od kojih je junski u toku i traje do 24. juna, a julski rok nas očekuje od 4. do 15. jula”, navela je Trivićeva.

    Ona je napomenula da je planiran upis 7.718 učenika u zanimanja četvrtog stepena složenosti, a 2.323 učenika u zanimanja trećeg stepena složenosti, te da je plan upisa usklađivan sa potrebama tržišta rada i iskazanim potrebama za nastavak daljeg školovanja na visokoškolskim ustanovama.

    – Svake godine od privrednika tražimo da nam dostave njihove potrebe za kadrom u deficitarnim zanimanjima, tako da smo ove godine raspisali javni poziv za upis 19 deficitarnih zanimanja u srednjim školama u Srpskoj. Očekujemo da ćemo popuniti 80 odsto od mogućeg upisa, a što iznosi 730 mjesta – navela je Trivićeva.

    Ona je podsjetila da je u protekle dvije godine ovaj program realizovan upravo u tom procentu, te da to pokazuje da je mjera Vlade stimulativna, jer učenici koji upišu ova zanimanja dobijaju mjesečnu stipendiju od 100 KM i pokriveni su im troškovi prevoza.

    Trivićeva je ukazala i da lista deficitarnih zanimanja za školsku 2022/2023. godinu obuhvata zanimanja – kamenorezac-keramičar, izvršilac radova na saobraćajnicama, pekar, mesar, bravar-zavarivač, konobar, kuvar, stolar, auto-električar, mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike, agroproizvođač, prehrambeni prerađivač, električar-elektroinstalater, zatim obrađivač metala rezanjem, alatničar, mehaničar grijne i rashladne tehnike, te vozač motornih vozila, električar telekomunikacija i auto-mehaničar.

    – Ovom listom obuhvaćen je upis za 728 učenika u 19 zanimanja u 36 srednjih škola i 28 jedinica lokalne samouprave, a planirani budžet za stipendije i troškove prevoza učenika upisanih u deficitarna zanimanja u školskoj 2022/2023. godini je 900.000 KM – precizirala je Trivićeva.

    Ona je izrazila zadovoljstvo realizovanim projektima i u oblasti obrazovanja i u oblasti kulture, koje su značajno unaprijeđene, te istakla da o tome svjedoče brojni rezultati. Trivićeva je dodala i da je reforma obrazovanja proces kontinuiteta, koji traje u nedogled, te da je važno da se svake godine naprave iskoraci i donesu što kvalitetnija rješenja.

  • Petković: Nacrt porodičnog zakona veliki iskorak

    Petković: Nacrt porodičnog zakona veliki iskorak

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je da Nacrt Porodičnog zakona, koji je danas pred poslanicima parlamenta Srpske, predstavlja veliki iskorak nakon 20 godina od donošenja aktuelnog zakona koji definiše tu oblast.

    “Pozivam sve građane da se uključe u javnu raspravu koju će organizovati Ministarstvo. Ovdje treba pozvati i udruženja građana, sve one koji se bave porodičnim pravom, da uzmu učešća kako bismo došli do što kvalitetnijeg zakonskog rješenja. Isto tako se nadam da će i narodni poslanici danas u ovoj raspravi uzeti učešće”, rekao je Petković.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Sonja Karadžić-Jovičević rekla je u skupštinskoj raspravi da je zadovoljna tekstom Nacrta Porodičnog zakona.

    Ona je istakla da je izuzetno dobro što je navedenim nacrtom definisana posebna briga o djeci i posebna briga o roditeljima.

    Poslanik SNSD-a Dušica Šolaja smatra da je do prijedloga ovog zakonskog rješenja potrebno dodatno razraditi odredbe navedene u Nacrtu koje se odnose na usvojenje, nijednog trenutka ne zaboravljajući da sve to treba da bude u najboljem interesu djeteta.

  • Trivićeva o Prijedlogu zakona o osnovnom obrazovanju

    Trivićeva o Prijedlogu zakona o osnovnom obrazovanju

    Cilj Prijedloga zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju jeste podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima, a sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić istakla je da se Prijedlogom zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju uređuje djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema.

    Zakonskim odredbama uređuje se osnivanje i prestanak rada ustanova osnovnog vaspitanja i obrazovanja, formiranje i rad savjetodavnog tijela u oblasti vaspitanja i obrazovanja, prava, obaveze, dužnosti i odgovornosti učenika, roditelja i zaposlenih u školi, nastavni planovi i programi, umjetničko vaspitanje i obrazovanje, upravljanje i rukovođenje školom – rekla je Trivićeva u Narodnoj skupštini obrazlažući zakonske odredbe.

    Ona je navela da je zakonskim odredbama definisao da se paralelno sa sticanjem osnovnog vaspitanja i obrazovanja ono može sticati i u umjetničkim školama.

    – Prijedlogom zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju propisano je da se osnovno vaspitanje i obrazovanje, koje se stiče u školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju, traje devet godina, obavezno je i besplatno za svu djecu uzrasta od šest do petnaest godina – dodala je Trivićeva.

  • Turisti sve više pohode Srpsku

    Turisti sve više pohode Srpsku

    Broj turista, kako domaćih, tako i stranih, u svim lokalnim zajednicama početkom ljetne sezone je povećan, što bi moglo dovesti do rekordne sezone po broju turista u Republici Srpskoj.

    Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, kazao je da su sve lokalne zajednice pune turista, kako stranih, tako i domaćih.

    “Poredeći ovaj period godine s istim periodom prošle godine imamo 52 odsto više posjeta, a i 40 odsto više noćenja je zabilježeno u Republici Srpskoj. Imamo 30 odsto više i naplaćene boravišne takse. Takođe, uvođenje turističkih vaučera od 1. jula će i te kako poboljšati našu turističku sezonu”, kazao je Lončarević za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su obaviješteni i od lokalnih turističkih organizacija da turisti masovno dolaze u Republiku Srpsku te da ih je iz dana u dan sve više.

    “Mislim da ne bi bilo nikakvo iznenađenje da dostignemo 2019. godinu po broju turista u Republici Srpskoj, koja je do sada rekordna, pa čak i da je prestignemo ako se ovaj trend dolazaka turista nastavi, zahvaljujući institucijama, ali i lokalnim turističkim organizacijama”, naveo je Lončarević.

    Branka Branković, portparol Turističke organizacije grada Banjaluka, rekla je za “Nezavisne novine” da bi ova godina po broju turista u gradu na Vrbasu mogla biti bolja i od rekordne 2019.

    “Banjaluka je prepuna turista i u to se svi mogu uvjeriti. U centru grada mogu se čuti i vidjeti različiti jezici i kulture i to je ono što je pohvalno”, kazala je Brankovićeva.

    Prema njenim riječima, smještajni kapaciteti u gradu su znatno popunjeniji nego što je to bilo u istom periodu prošle godine.

    “Ovome svemu su doprinijele mnogobrojne manifestacije i koncerti i svi ostali događaji na koje Banjaluka stavlja akcenat kao na kvalitetne turističke proizvode koji svakako dovode turiste kod nas”, naglasila je Brankovićeva.

    Branislav Andrić, stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Višegrad, kazao je da su već sada prevazišli očekivanja po broju dolazaka turista za maj i prvu polovinu juna.

    “Računamo da će ova sezona dovesti do potpunog oporavka višegradskog turizma od pandemije, a ako nastavimo ovim tempom mi bismo mogli prevazići rezultate iz 2019. godine. Dobra je posjeta, ugostitelji su zadovoljni, a smještajni kapaciteti dobro popunjeni. Vraćaju se gosti iz Slovenije, Bugarske, ali i iz Srbije i Crne Gore, koji su tradicionalni gosti”, istakao je Andrić za “Nezavisne novine”.

    Inače, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prva četiri mjeseca bio je 109.801 turista, i to 55.645 stranih i 54.156 domaćih gostiju, što je rast od 56,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “U prva četiri mjeseca ove godine turisti su ostvarili 284.480 noćenja, što je u odnosu na isti period prošle godine rast od 41,4 odsto”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

  • Nova tehnologija kumovala većem broju kazni u saobraćaju u Srpskoj

    Nova tehnologija kumovala većem broju kazni u saobraćaju u Srpskoj

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) u prva četiri mjeseca ove godine izdali su više od 118.000 prekršajnih naloga u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

    Prema podacima koje su “Nezavisne novine” dobile iz resornog ministarstva, vidljivo je da je učesnicima u saobraćaju u odnosu na isti period 2021. godine izdato 22.000 prekršajnih naloga više.

    “U oblasti bezbjednosti saobraćaja podneseno je 1.089 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 118.449 prekršajnih naloga. U istom periodu prošle godine izdato je 1.429 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 95.834 prekršajna naloga”, kazali su iz MUP-a Republike Srpske.

    Podaci resornog ministarstva ne treba da iznenađuju, kaže Milenko Jaćimović, stručnjak iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.

    Pojašnjava da je tome doprinijela upotreba novih informacionih tehnologija, kao i postavljanje većeg broja stacionarnih radara i kamera na većini putnih pravaca.

    “Oni evidentiraju neregistrovana vozila. Tehnika je neumoljiva. A na tako nešto nisu navikli vozači u Srpskoj”, navodi Jaćimović za “Nezavisne novine”.

    On je uvjeren da će se vremenom, upravo zbog upotrebe i pooštravanja kontrola, smanjiti broj nesavjesnih vozača.

    Kada je u pitanju naplata novčanih kazni za saobraćajne prekršaje ili za prekršajne naloge koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS do kraja aprila ove godine, iz Poreske uprave RS u odgovoru za “Nezavisne novine” poručuju da ne vode posebnu evidenciju ovih naloga, već da na adresu Uprave stižu sve neplaćene kazne koje im dostave nadležni sudovi.

    Takođe ističu da Poreska uprava vrši samo prinudnu naplatu neplaćenih prekršajnih naloga, uključujući i kazne za saobraćajne prekršaje.

    “U prva četiri mjeseca ove godine naplaćeno je 10,9 miliona maraka po osnovu novčanih kazni za prekršaje i troškove prekršajnog postupka za prekršaje propisane zakonom, a po osnovu prekršajnih naloga koje su Poreskoj upravi Republike Srpske dostavili nadležni sudovi. Po istom osnovu, u istom periodu prošle godine naplaćeno je 8,7 miliona KM”, navode iz Poreske uprave RS.

    Pojašnjavaju da u postupku prinudne naplate preduzimaju mjere poput blokade žiro računa, obustave na lična primanja obveznika, pljenidbu pokretnih ili nepokrenih stvari, kao i upis hipoteke na nepokretnu imovinu.

    Ipak, nije rijedak slučaj da oni koji krše zakone u saobraćaju ostaju nekažnjeni.

    Jaćimović kaže da vozači i te kako znaju koristiti sve moguće pravne i tehničke nedostatke koji postoje u našem zakonodavstvu.

    “Uvijek ima određenih rupa u zakonu, gdje je, da tako kažem, ostavljeno prostora da višestruki povratnici u činjenju krivičnih djela prođu nekažnjeno. Međutim, imamo mi i druge zakone koji omogućavaju i zapljenu vozila kojim upravlja taj višestruki povratnik ili lice koje ima veliku sumu nenaplaćenih kazni”, ističe Jaćimović.

    Pune ruke posla MUP Republike Srpske imao je i kada je u pitanju narušavanje javnog reda i mira. U periodu januar – april podnesen je 191 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a izdat je 1.261 prekršajni nalog.

    To je, kako kažu iz resornog ministarstva, ipak nešto manje u odnosu na prošlu godinu.

    “Najbrojniji prekršaji u oblasti javnog reda i mira bili su tuča i fizički napad (24,3 odsto od ukupnog broja prekršaja), vrijeđanje (17,6 odsto), i svađa, vika, vriska i nepristojno ponašanje (12,5 odsto)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz MUP-a RS.

    Građani Republike Srpske kršili su zakon i kada je u pitanju posjedovanje oružja i municije. Po ovom osnovu, zaključno sa 30. aprilom, izdato je 28 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a uručena su 44 prekršajna naloga.

  • U Srpskoj sutra i do 35 stepeni Celzijusovih

    U Srpskoj sutra i do 35 stepeni Celzijusovih

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti sunčano, veoma toplo, lokalno i vruće, sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha i do 35 stepeni Celzijusovih.

    Jutro će biti pretežno vedro, sunčano i toplo, tokom dana lokalno i vruće, dok će uveče doći do porasta oblačnosti sa sjeverozapada zemlje, koje će tokom noći na utorak zahvatiti sjeverne i sjeveroistočne predjele, uz pojavu kratkotrajne kiše ili pljuskova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Minimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 12 stepeni, a maksimalna od 28 do 33, lokalno na sjeveru do 35, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

    Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, duvaće slab do umjeren vjetar, jugozapadnog smjera.

    Temperatura vazduha izmjerena u 14 časova: Bjelašnica 12, Kalinovik 22, Han Pijesak 23, Sokolac 24, Gacko i Mrakovica 26, Sarajevo, Tuzla, Mrkonjić Grad i Srebrenica 27, Bileća, Rudo i Foča 28, Prijedor, Višegrad i Ribnik 29, Bijeljina, Trebinje, Neum, Novi Grad i Srbac 30, Banjaluka 31 i Mostar 32 stepena Celzijusova.

  • Svjetski dan izbjeglica: Prognani Srbi i danas obespravljeni

    Svjetski dan izbjeglica: Prognani Srbi i danas obespravljeni

    Prognani Srbi sa područja Hrvatske i FBiH ni nakon 27 godina od završetka rata ne mogu da ostvare imovinska, statusna i druga prava koja su imali prije sukoba, a u Zagrebu i Sarajevu nema političke volje za obezbjeđivanje njihovog održivog povratka, ocijenio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Svjetskog dana izbjeglica.

    On smatra da je ključno da Vlada Srbije pokrene suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i Sarajevom i da, ako je potrebno, budu formirane i međudržavne komisije kako bi se došlo do sveobuhvatnih, pravičnih i trajnih rješenja.

    Temelj tog dijaloga, prema njegovim riječima, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno, Aneks “G” tog sporazuma, u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a da se svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim.

    Linta je podsjetio da je iz Hrvatske protjerano više od pola miliona Srba, koliko i iz FBiH, ali da se mali broj njih vratio na svoja ognjišta.

    -Procjena je da će popis stanovništva u Hrvatskoj pokazati da u toj zemlji ne živi više od 150.000 Srba, dok ih je prije rata bilo više od 700.000, dok u FBiH živi oko 50.000 Srba – rekao je Linta.

    Smatra da to jasno pokazuje da u Zagrebu i Sarajevu nije bilo političke volje da se obezbijedi održiv povratak prognanih Srba i da Zagreb i Sarajevo vode politiku “cementiranja etničkog čišćenja”.

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba Đorđe Radanović izjavio je da Srbi izbjegli iz FBiH i 27 godina nakon završetka rata u BiH teško ostvaruju svoja prava u tom entitetu, a sada su suočeni i sa otimanjem imovine putem takozvane harmonizacije zemljišnih knjiga.

    -Srbi izbjegli iz FBiH su ljudi koji su ostali ni na čemu – ne mogu da vrate zemlju, kuće su im srušene i popaljene, na groblja ne mogu da odu jer ih napadaju lokalni Bošnjaci – rekao je Radanović Srni.

    On je podsjetio da Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da svakom licu koje je imalo imovinu u BiH ona mora biti obnovljena ili da mu bude nadoknađena šteta, te istakao da je Bošnjacima u Srpskoj to uspjelo, ali da Srbi teško ostvaruju svoja prava u FBiH.

    Radanović je istakao da su Srbi izbjegli sa područja FBiH, pored krajiških, prognanih iz Hrvatske, najveći stradalnici ratova na teritoriji bivše Jugoslavije.

    On je ukazao da su Srbi u FBiH suočeni sa otimanjem zemlje putem takozvane harmonizacije zemljišnjih knjiga koja se u FBiH vrši tako da samo objavljuju poziv u Službenom glasniku, bez da lično pozovu lice ili pošalju poziv poštom.

    On je naveo da u FBiH postoje 163 naselja koja su 1991. godine bila čisto srpska, a koja su potpuno srušena do te mjere da kamen na kamenu nije ostao.

    -Imamo crkve koje ni dan-danas nisu obnovljene, poput one u selu Vrelo, pored Cazina. Imamo sječu šume koja je u vlasništvu Srba, a da policija ne reaguje – rekao je Radanović.

    On je napomenuo da su tu i stalna zastrašivanja Srba.

    -Suočeni smo sa rušenjem groblja, spomenika. Evidentirani su i napadi na objekte SPC, naročito na području Sarajevskog kantona. Imali smo i napade na Srbe tokom obilježavanja pravoslavnih praznika, od kojih i onaj tokom proslave Ilindana u Požarnici kod Tuzle, kada je lokalni musliman pucao u vazduh i pobjegao – naveo je Radanović.

    Radanović je napomenuo da srpska djeca u FBiH ne mogu da uče ćirilicu.

    Radanović je podsjetio da su na teritoriji FBiH živjele 542.000 Srba prije rata, po popisu iz 2013. godine 56.550, a u ovoj godini ih, kaže, nema više od 40.000.

    I predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković smatra da odnos vlasti Hrvatske prema Srbima povratnicima nije promijenjen, jer Hrvatska i dalje striktno vodi računa da broj Srba u toj zemlji ne pređe 3,5 odsto stanovništva.

    -Oni drže svoj standard i striktno vode računa da u Hrvatskoj nema više od 3,5 odsto Srba. Prema popisu iz 1991. godine Srba je u Hrvatskoj bilo 12,7 odsto, a sada je to 3,5 odsto i to je politika Franje Tuđmana iz 1990. koja se i danas sprovodi – rekao je Žarković Srni povodom Svjetskog dana izbjeglica.

    Govoreći o vraćanju imovine Srbima u Hrvatskoj, Žarković je rekao da su vraćene kuće, od kojih su neke i obnovljene, naglasivši da je pitanje stanarskih prava i dalje neriješeno i da će očigledno tako ostati do daljeg.

    Žarković je rekao da je zbog optužnica protiv Srba koji se nalaze van Hrvatske, a koji su bili stanovnici Republike Srpske Krajine, i dalje nesiguran povratak u Hrvatsku, jer se do sada pokazalo da ko god se od lica na optužnicama vratio, bio je uhapšen i najmanje tridesetak dana proveo u hrvatskim pritvorima.

    Prema njegovim riječima, odnos vlasti Republike Srpske prema izbjeglim Srbima iz Hrvatske je takav da su mnoga prava tih lica riješena.

    -Stalo se sa deložacijama iz kuća koje su zamijenjene za kuće u Hrvatskoj – dodao je Žarković.

  • Uputstvo “Batuta” o simptomima i liječenju majmunskih boginja

    Uputstvo “Batuta” o simptomima i liječenju majmunskih boginja

    U Srbiji je juče registrovan prvi importovan slučaj majmunskih boginja, a Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” ranije je uputio zdravstvenim ustanovama stručno-metodološko uputstvo o virusu majmunskih boginja.

    Slučaj je dijagnostički prepoznat i terapijski zbrinut, a laboratorijska dijagnostika sprovedena na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

    Inače, u uputstvu “Batuta” opisani su sumnjiv, vjerovatan, potvrđen i odbačen slučaj majmunskih boginja, kao i postupanje sa osobom kod koje je bolest potvrđena, ali i sa osobama koje su bile u kontaktu sa oboljelim.

    Ističe se da kontakti zaraženih osoba treba da prate svoju temperaturu dva puta dnevno, kao i da asimptomatski kontakti mogu da nastave rutinske svakodnevne aktivnosti kao što su odlazak na posao i u školu, ali ne smiju da napuštaju mjesto boravka tokom perioda nadzora.

    Za djecu predškolskog uzrasta preporučuje se privremeno izdvajanje iz kolektiva – vrtić ili drugo.

    Kao sumnjivi slučaj definiše se svaka osoba koja se javi sa neobjašnjivom akutnom ospom i koja ima jedan ili više od navedenih simptoma ili znakova koji su se javili najranije 15. marta ove godine.

    Simptomi su glavobolja, nagli porast tjelesne temperature veće od 38 stepeni, limfadenopatija (uvećani limfni čvorovi), mijalgija (bolovi u mišićima i tijelu), bol u leđima, astenija (hronična iscrpljenost organizma i pospanost koje se ne popravljaju ni nakon odmaranja).

    Kako se navodi, vjerovatan slučaj je osoba koja ispunjava definiciju slučaja sumnje i jedno ili više od sljedećeg: epidemiološka povezanost (izloženost licem u lice, uključujući zdravstvene radnike koji nisu koristili ličnu zaštitnu opremu), direktan fizički kontakt sa kožom ili kožnim lezijama, uključujući seksualni kontakt.

    Zatim, kontakt sa kontaminiranim materijalima kao što su odjeća, posteljina ili pribor vjerovatnog ili potvrđenog slučaja majmunskih boginja unutar 21 dan prije pojave simptoma, istorija putovanja u zemlju endemsku za majmunske boginje unutar 21 dan prije pojave simptoma, zatim više seksualnih partnera ili seksualni odnos sa nepoznatom osobom unutar 21 dan prije pojave simptoma.

    Takođe, pozitivan rezultat serološkog testa na Orthopoxvirus, u odsustvu vakcinacije protiv velikih boginja ili druge poznate izloženosti Orthopoxvirus-ima, hospitalizovan/a zbog bolesti.

    Kako se navodi, potvrđen slučaj je onaj koji ispunjava definiciju slučaja sumnje ili vjerovatnog slučaja i laboratorijski je potvrđen virus majmunskih boginja testom lančane reakcije polimeraze (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

    Odbačeni je onaj ili vjerovatan slučaj sa negativnim rezultatom na testu lančane reakcije polimeraze u realnom vremenu (Real time PCR) i/ili sekvenciranjem.

    Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude ispitan i izolovan ukoliko se potvrdi dijagnoza sve dok lezije na koži ne pređu u fazu kruste, ispod kojih, kada otpadnu, ostaje svjež sloj kože.

    Usljed specifične klinice slike tog oboljenja, osobe sa sumnjom na majmunske boginje mogu da se jave na pregled u različitim zdravstvenim ustanovama, a ne samo ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite, izabranog ljekara (dermatovenerologija, klinike i odjeljenja za infektivne bolesti, akušerstvo i ginekologiju, urologiju, odjeljenja hitne pomoći i drugo).

    U uputstvu se navodi da je, ako se sumnja na majmunske boginje, potrebno obaviti klinički pregled pacijenta uz primjenu propisanih mjera zaštite, zatim prikupiti informacije od pacijenta o mogućim izvorima infekcije i prisustvu slične bolesti u zajednici, kao i bliskim kontaktima.

    Takođe, potrebno je informisati teritorijalno nadležni institut/zavod za javno zdravlje i u konsultaciji sa epidemiologom organizovati transport i izolaciju lica do najbližeg infektivnog odjeljenja ili bolnice, kao i bezbjedno uzimati i slati uzorke za laboratorijski pregled na majmunske boginje prema uputstvu Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

    Svaki pacijent sa sumnjom na majmunske boginje potrebno je da bude izolovan tokom infektivnog perioda, odnosno tokom prodromalnog i osipnog stadijuma bolesti.

    Zdravstveni radnici koji njeguju i liječe slučaj sumnje, vjerovatni ili potvrđeni slučaj majmunskih boginja primjenjuju standardne mjere zaštite i mjere zaštite od infekcija koje se prenose kontaktom.

    Preporučuje se brza izolacija slučajeva sumnje ili potvrđenih slučajeva u prostoriji sa adekvatnom ventilacijom, namjenskim kupatilom i kad god je to moguće posebnim osobljem.

    Preporučena lična zaštitna oprema uključuje rukavice, ogrtač ili mantil, medicinsku masku i zaštitu za oči, a pacijenti, takođe, treba da nose medicinsku masku kada dolaze u blizak kontakt sa zdravstvenim radnicima ili drugim pacijentima, kad god je to moguće.

    Zavoj ili kompresa se mogu koristiti za pokrivanje lezija na koži kako bi se potencijalni kontakt sa lezijama sveo na minimum.

    Skidanje i odlaganje LZO potrebno je obaviti prije napuštanja izolacionog prostora/sobe u koju je pacijent primljen, a mjera izolacije se primjenjuje do prestanka simptoma.

  • U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica aktivno radi na izradi Atlasa masovnih zločina, knjige svih zločina počinjenih nad srpskim narodom u BiH, čiji će prvi tom koji se odnosi na 1992. godinu izaći ove godine, rekao je direktor Centra Milorad Kojić.

    Prvi tom će obuhvatiti 80 masovnih stratišta srpskog naroda u kojima će biti definisano sve – od geografskog položaja, broja stanovnika na tom području, ko je izvršio napad, počinjenih zločina, broja ubijenih, ranjenih i svega onoga što verifikuje i pokazuje da se tu dogodio ratni zločin – rekao je Kojić Srni.

    Kojić je napomenuo da se Republički centar odlučio za ovaj posao imajući u vidu potpunu inertnost pravosuđa na nivou BiH koje ne želi ili se potpuno malo bavi procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima.

    Zločine nad srpskim narodom mi ne možemo i ne smijemo ostaviti nezapisane i nezabilježene zbog budućih generacija – istakao je Kojić.


    Kojić je naveo da će Atlas masovnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH biti trajni dokument koji će pokazati ko je činio zločine, da su Srbi bili stradalnici i da pravosuđe na nivou BiH koje je trebalo da procesuira ratne zločine nad svim narodima, a ne selektivno zaobilazeći zločine nad Srbima, nije radilo na tome da se zadovolji pravda.

    – Atlas zločina je dokaz da su masovni zločini nad Srbima počinjeni u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske – zaključio je Kojić