VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srbsko sabranje “Baštionik” i ove godine će tradicionalno putem dobrotvornih akcija “Budimo ljudi” prikupljati sredstva i uljepšati praznične dane onima kojima je pomoć najpotrebnija te na taj način još jednom dokazati da uz humana srca niko i nikada nije sam.

    Spoj humanosti i umjetnosti, rodoljublja i bratoljublja, vjere i energije osnovna su načela po kojima “Baštionik” djeluje već godinama, a zahvaljujući njihovom marljivom radu na mnoga lica vraćen je osmijeh.

    Predsjednik Srbskog sabranja “Baštionik” Predrag Adamović potvrdio je da dobrotvorna akcija u vezi sa božićnim praznicima počinje 1. decembra, prenosi Glas Srpske.

    – Od tada pa sve do dana po Božiću prikupljaćemo novac, robu te hranu i sredstva za higijenu, a onda ćemo to dijeliti porodicama pred božićne praznike – rekao je Adamović.

    Dodao je da su do sada pomogli mnogim porodicama, njih oko 100, uručivši im pakete hrane, slatkiša, školskog pribora i sredstava za higijenu te sve ono što je potrebno jednoj porodici.

    – Sa željom da se njihova trpeza u tim prazničnim danima malo popravi, tu bude i mesa, te kolača. Nadam se da ćemo i ove godine uspjeti da prikupimo sredstva za mnogo porodica – kazao je Adamović.

    Objasnio je da se, nažalost, iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebna i koji traže njihovu pomoć.

    – Na sve to je uticala jednim dijelom i situacija sa virusom korona, kao i svakodnevna poskupljenja, tako da je sada potrebna pomoć i porodicama koje ne spadaju u prvu kategoriju – rekao je Adamović.

    Podsjetio je da u tu kategoriju spadaju porodice sa više djece, kao i staračke samohrane porodice.

    – Međutim sada je podrška potrebna i porodicama sa dvoje djece, koje nemaju dovoljno novca da preguraju čitav mjesec i onda traže pomoć – kazao je Adamović i objasnio je da zahvaljujući parohijskim sveštenicima SPC dobijaju informacije o porodicama koje nisu u mogućnosti da zarade za egzistenciju.

    Da bio stigli do najudaljenijih kuća i dostavili pakete nerijetko pređu veliki broj kilometara po seoskim i makadamskim putevima, a uz sve to ih obično prati “debeli” minus, snijeg, led i kiša.

    – Pomažemo uglavnom na području Eparhije banjalučke, a posljednjih godina i bihaćko-petrovačke, ali težina ovog posla se ipak ne mjeri u kilometrima, jer je teži momenat kada dođete u porodicu u kojoj vidite veliko siromaštvo te im donesete vreću brašna i nešto što će trajati desetak dana, a nemate mogućnost da im date više. To je nešto najteže – rekao je Adamović.

    Prema njegovim riječima postoje brojni primjeri ljudi koji ni sami nemaju dovoljno, ali su spremni da pomognu drugima.

    – Odvoje malo, kilogram, marku, litru, koliko mogu pa daruju onima koji su u težoj situaciji od njih. Sa druge strane veliki je broj onih koji imaju mnogo u materijalnom smislu, ali nemaju u srcu ljubavi da pomognu ugroženima – rekao je Adamović.

  • Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

    Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

    “U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

    “Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

    “I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

  • Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Za devet mjeseci ove godine više od 3.000 zaposlenih širom Srpske potpisalo je sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS više hiljada radnika ostalo je bez posla po drugim osnovama, između ostalog, jer su bili tehnološki višak, zbog gašenja djelatnosti koju su obavljali ili činjenice da je firma u kojoj su radili otišla u stečaj.
    Struka smatra da su radnici koji su sporazumno pristali na prekid radnog odnosa vrlo vjerovatno već pronašli drugo radno mjesto, jer se najčešće radi o kvalitetnoj radnoj snazi. Ali, isto tako, upozoravaju da ne postoji privredni sektor u Srpskoj koji ne traži adekvatnu radnu snagu.

    U periodu od 1. januara do 30. septembra 2022. godine, u republički Zavod za zapošljavanje prijavilo se 3.028 lica koja su ostala bez posla u ovoj godini tako što su potpisali sporazumni raskid radnog odnosa.

    Takođe, analizirajući pregled prijavljenih lica na Zavod u istom periodu gotovo je identičan broj lica koja su ostala nezaposlena kao višak u preduzeću, a taj broj je 2.904.

    Pored toga, iz institucije koja vodi evidencije o broju zaposlenih i nezaposlenih osoba u Republici Srpskoj pojašnjavaju da postoje i drugi razlozi zbog kojih su radnici bili primorani da ostanu bez radnog mjesta.

    “Prema evidenciji Zavoda od 1. januara do 30. septembra 2022. godine (za radnike koji su ostali bez posla u 2022), a prema prethodnom radnom iskustvu, vidimo da su 73 lica ostala bez posla po osnovu stečaja, 810 lica zbog prestanka rada poslodavca, 983 lica zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, 5.218 zbog prestanka rada na određeno vrijeme, 2.169 lica izjavom radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa, te 221 lice ostali razlozi”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, kaže za “Nezavisne novine” da je potpuno normalan proces da ljudi mijenjaju posao te da se svaki otkaz koji ponude poslodavci računa kao sporazumni raskid ugovora.

    Međutim, naglašava da je opšta činjenica da Srpskoj nedostaje radne snage i da se zbog toga donose odluke poput dovođenja stranih radnika.

    “Nedostatak radnika naravno da ugrožava poslovanje preduzeća, ali nadamo se da će to biti umanjeno zapošljavanjem stranaca”, ističe Trivić.

    Iz Privredne komore RS poručuju da je svaka prognoza privrednog ambijenta krajnje neizvjesna jer se i dalje i te kako osjete posljedice pandemije virusa korona i naravno aktuelne inflacije.

    “Poslovanje preduzeća je usložnjeno pa i radna mjesta trpe tu neizvjesnost. Više ne postoji nijedna grana privrede kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. Ali zaista mora se reći da u slučaju sporazumnog raskida ugovora sigurno je da ti ljudi ne idu ako već nisu pronašli novo radno mjesto, jer su to radnici koji su jako dobri u svom poslu i za kojima je velika potražnja”, kaže za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

    Iz Komore podsjećaju da na evidencijama Biroa trenutno ima oko 66.000 radno sposobnih građana, a među njima i hiljade sa deficitarnim zanimanjima koji ne mogu naći posao, što je po njihovom mišljenju teško zamislivo.

    “Razloge treba tražiti u tome da ti ljudi rade ili na crno ili nisu apsolutno zainteresovani da rade, a možda se radi i o ljudima koji su završili neko srednje stručno obrazovanje, ali se nisu pronašli u tome”, smatra Blagojević.

    Dodaje da u ovom trenutku svakako ogroman problem predstavlja i inflacija, jer kompanije koje se čak i odluče da podignu cijene svojih usluga ka inostranom tržištu opet ne mogu adekvatno da pokriju trenutni inflatorni udar.

    “Oni su opet u minusu, a s druge strane imamo pritiske da se plate povećaju. Jednostavno, tu nema dovoljno prostora da zadržimo radnike i obezbijedimo povećanje plata. Nažalost, ali je tako”, naglašava Blagojević.

  • Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Među deset najvećih dužnika za poreze i doprinose u Srpskoj nalazi se čak sedam bolnica, a šansa da budu izbrisani s te neslavne liste leži u obećanju Vlade da će izmiriti dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po tom osnovu.
    Obaveze tih sedam zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose “teške” su čak 205 miliona maraka i mahom je riječ o dugovanjima nastalim u ranijim godinama.

    Tako prema najnovijoj ažuriranoj listi Poreske uprave RS, prvo mjesto najvećih dužnika zauzima Univerzitetski klinički centar RS čije su obaveze za poreze i doprinose teške 48,33 miliona maraka.

    Tu zdravstvenu ustanovu u stopu prati bolnica u Istočnom Sarajevu koja ima neizmirene obaveze po istom osnovu u iznosu od 48,09 miliona maraka, dok je na trećem mjestu plasirana bolnica “Sveti apostol Luka” iz Doboja čiji je dug nešto tanji, tačnije 46,93 miliona maraka.

    I četvrto i peto mjesto na listi najvećih dužnika takođe pripada zdravstvenim ustanovama i to Univerzitetskoj bolnici iz Foče čije su neizmirene obaveze “teške” 19,64 miliona maraka, odnosno bolnici iz Gradiške čiji je dug za poreze i doprinose dosegao brojku od 16,65 miliona maraka.

    Bolnica “Sveti Vračevi” iz Bijeljine zauzima sedmu poziciju na listi najvećih dužnika s neizmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa teškim pak nešto manje od prethodnika, odnosno 15,52 miliona maraka, dok bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora zauzima devetu poziciju i po istom osnovu duguje Srpskoj 10,34 miliona maraka.

    Direktori zdravstvenih ustanova koje su najveći dužnici navode da su potpisani reprogrami u vezi sa izmirenjem obaveza nastalih ranijih godina, te da se i na taj način smanjuje dug zdravstvenog sektora za poreze i doprinose.

    “Mi imamo potpisan reprogram u vezi sa izmirenjem obaveza. Kako stižu na naplatu obaveze po osnovu tih reprograma tako ih i izmirujemo. Na taj način se smanjuje taj dug. Pored toga, nove obaveze redovno izmirujemo uz plate medicinskih radnika”, rekao je “Glasu” direktor Bolnice u Foči, Radmil Marić.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik rekao je da od 2020. godine, od kada je na čelu te zdravstvene ustanove, redovno izmiruju obaveze za poreze i doprinose uz platu radnika.

    Dugovanja za poreze i doprinose datiraju odranije.

    Potpisani su i reprogrami za izmirenje tih obaveza.

    Mi se trudimo da uplatimo poreze i doprinose i za one radnike koji su stekli uslove za penziju. Tako da ti ljudi na taj način odlaze u penziju bez ikakvih problema – rekao je “Glasu” Dodik.

    U programu ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godina navedeno je da Vlada RS planira da nastavi i sa započetom reformom zdravstvenog sistema te da je opredjeljenje da u narednom periodu bude obezbijeđen novac za izmirenje dugovanja javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda.

    Trezor
    Iz Vlade RS najavili su da bi iduće godine svi domovi zdravlja u Srpskoj trebalo da pređu na na trezorski sistem poslovanja.

    “Nakon toga i bolnice će preći na isti sistem poslovanja”, naveli su u Vladi.

  • Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Udruženje mlinara potvrdilo je da će u narednom periodu u Republici Srpskoj doći do poskupljenja brašna za 10 odsto.
    Kao razlog za to navode poskupljenje goriva i trenutno nestabilnu situaciju na tržištu Ukrajine.

    Očekuju se i veće cijene pekarskih proizvoda.

    Umjesto dosadašnjih 30 KM za 25 kilograma brašna standardnog kvaliteta, građani će uskoro morati da izdvoje četiri KM više. Vreća onog kvalitetnijeg mogla bi biti i do 35 maraka. Građani kažu da uzimaju koliko mogu, ne samo brašna, već svih namirnica.

    Ponovno poskupljenje mlinari pravdaju problemima u vezi s izvozom žitarica iz Ukrajine.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kaže da domaćom proizvodnjom snabdijevaju 30 odsto pekarske industrije, dok se ostala brašna i pšenica uvoze iz Srbije i Mađarske na čiju cijenu ne mogu uticati.

    Veće cijene pekarskih proizvoda u pojedinim pekarama već su vidljive. Cijena hljeba veća je od dvije marke, a pekari već najavljuju nova poskupljenja.

    Saša Trivić, vlasnik lanca pekara u Banjaluci, kaže da su pekari u lošoj situaciji i da je za očekivti povećanje cijena hljeba i pekarskih proizvoda od 5 do 10 odsto.

    Zbog ovog poskuljenja nema potrebe da građani prave zalihe, jer brašna i ostalih pekarskih proizvoda ima dovoljno. U to uvjeravaju i iz nadležnih institucija.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, kaže da Srpska ima obezbijeđene dovoljne količine hrane za sve stanovnike, od mesa, mlijeka, pšenice, pa sve do ostalih proizvoda.

    – Imajući u vidu samo jednu statistiku da Republika Srpska posjeduje preko 0,6 hektara obradivih površina po glavi stanovnika ako se to uporedi sa svjetskim prosjekom koji je oko 0,19 hektara po glavi stanovnika, onda to govori o kakvim komparativnim prednostima govorimo – ističe Stevo Savić, predsjednik područne Privrene komore Bijeljina.

    Veće cijene brašna na policama marketa biće vidljive već krajem ovog mjeseca, a kako navode mlinari eventualnog pojeftinjenja neće biti u dogledno vrijeme.

  • Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaključno sa 31. oktobrom prijavljeno je 66.259 nezaposlenih lica, što je za 5.218 ili 7,3 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 71.477 lica, rekao je Srni direktor Zavoda Miroslav Vujičić.

    Vujičić je istakao da je od ukupnog broja evidentiranih lica 13.413 nekvalifikovanih radnika, 983 polukvalifikovanih, 21.146 kvalifikovanih radnika, 21.475 lica sa srednjom stručnom spremom, 322 visokokvalifikovana radnika, 797 lica sa višom stručnom spremom, 17 lica sa višom stručnom spremom specijalista, 7.535 lica sa visokom stručnom spremom, 480 mastera, 37 magistara, 35 lica sa visokom stručnom spremom 300 ECTS, te 19 doktora nauka.

    On je naveo da je na evidenciji nezaposlenih najviše lica starosti od 55 do 60 godina – 8.935, a najmanje od 15 do 18 godina 1.419.

    Vujičić je naglasio da se za 10 mjeseci na evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.331 lice, od kojih 78 zbog stečaja, 860 zbog prestanka rada kod poslodavca, 1.034 zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, a 3.290 zbog tehnološkog viška.

    • Zbog prestanka rada na određeno vrijeme na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 5.899 lica, zbog izjava radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.459 lica, sporazumni raskid 3.453 lica, te ostali razlozi 258 lica – dodao je Vujičić.

    Kada je riječ o zapošljavanju lica sa evidencije nezaposlenih Zavoda, Vujičić je naveo da je za 10 mjeseci zaposleno ukupno 25.525 lica.

    On je istakao da su poslodavci iskazali najveći interes za zapošljavanje lica sa srednjom stručnom spremom 8.630, zatim kvalifikovanih radnika 7.290, te lica sa visokom stručnom spremom 6.577.

    • Uglavnom su to ekonomski tehničari, fizoterapeuti, medicinske sestre, elektotehničari, vozači teretnih vozila, konobari, kuvari, automehaničari, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, profesori matematike, inženjeri informacionih tehnologija i drugi – dodao je Vujičić.

    Vujičić je naglasio da su programi zapošljavanja samo jedna od mjera koje Vlada Republike Srpske primjenjuje radi smanjenja ukupne nezaposlenosti i povećanja zašpošljavanja u Srpskoj, a koja daje dobre rezultate.

    On je podsjetio da je, u skladu sa Akcionim planom za 2022. godinu, Zavod u ovoj godini pripremio četiri programa zapošljavanja poslodavcima i nezaposlenim licima za šta su odobrena sredstva u iznosu od 33.917.053 KM za zapošljavanje 6.337 nezaposlenih lica.

    Vujičić je rekao da je za Program sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida Vojske Republike Srpske “Zajedno do posla” odobreno 15.540.000 KM za zapošljavanje 1.641 lica.

    On je precizirao da je za samozapošljavanje djece poginulih i demobilisanih boraca odobreno po 10.000 KM za 1.454 lica, za zapošljavanje kod poslodavca 4.500 KM za 162 lica, a za 25 pripravnika sa visokom stručnom spremom ukupno 271.000 KM.

    • Za Program zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi u 2022. godini odobreno je 7.650.000 KM za zapošljavanje 1.775 lica i to za 1.225 lica za zapošljavanje kod poslodavaca po 4.000 KM po jednom licu, za samozapošljavanje 550 lice planirano je 5.000 KM po jednom licu – naveo je Vujičić.

    Prema njegovim riječima, za Program podrške zapošljavanju mladih sa visokom stručnom spremom u statusu pripravnika u ovoj godini izdvojeno je 7.048.800 KM za zapošljavanje 979 lica, dok je za Program podrške u privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje radnika izdvojeno 3.541.253 KM za 1.925 lica.

    Vujičić je naglasio da je zaključno sa 31. oktobrom zaposleno 5.759 lica, za šta je utrošeno 30.354.525 KM, a realizacija programa je u toku.

  • Todorovićeva o sistemu IZIS

    Todorovićeva o sistemu IZIS

    Direktor Doma zdravlja u Banjaluci Nevena Todorović rekla je da u program IZIS treba da budu uvršteni dokumenti neophodni za rad svih službi jer pojedini nedostaju, istakavši da je nekorektno prozivati jedino radnike ove ustanove da nisu mogućnosti savladati informatički program.

    Todorovićeva je istakla da svi radnici ove zdravstvene ustanove, zajedno sa predstavnicima FZO Srpske i implementatorima IZIS, ulažu ogromne napore da prevaziđu teškoće vezane za prelazak na rad u novom informacionom sistemu, saopšteno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

    – Sada se rad naše ustanove ogleda u unosu različitih vrsta podataka u elektronske kartone IZIS, koji svakodnevno obavlja 700 zdravstvenih radnika, što usložnjava korištenje i samu implementaciju ovog sistema – navela je Todorovićeva, reagujući na iznesene navode u određenim medijima u vezi novonastalih poteškoća u radu i pritužbi pacijenata.Todorovićeva je rekla da su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske i implementatori programa IZIS upoznati sa činjenicama da se u bazičnoj platformi IZIS ne nalaze pojedini dokumenti neophodni za rad svih službi Doma zdravlja Banjaluka i da je usaglašeno da će oni biti uvršteni u platformu.

    Ona smatra da je nekorektno da se jedino radnici Doma zdravlja u Banjaluci i sama ustanova targetiraju da nisu u mogućnosti da savladaju informatički program, za razliku od drugih ustanova i njihovih zaposlenih na primarnom nivou zdravstvene zaštite Republike Srpske.

    – Krajnje je nekorektno da se poteškoće u korišćenju programa pripisuju nestručnom radu doktora, te napominjem da se stručnost doktora medicine ogleda u primjeni dijagnostičkih metoda i efikasnom liječenju pacijenata, a ne u savladavanju informacionih tehnologija – rekla je Todorovićeva.

    Prema njenim riječima, Dom zdravlja Banjaluka je u dogovoru sa FZO Srpske započeo posljednji među svim domovima zdravlja implementaciju IZIS, isključivo zbog potrebe prilagođavanja funkcionalnosti programa veličini i kompleksnosti ove zdravstvene ustanove, kao i broju usluga koje ona pruža krajnjim korisnicima.

    – U odnosu na ostale domove zdravlja naša ustanova ima daleko složeniju organizaciju u Službi porodične medicine koja je smještena u 33 objekta ambulanti porodične medicine rasprostranjenih u većini gradskih, prigradskih i ruralnih mjesnih zajednica i čine je 123 tima porodične medicine – napomenula je Todorovićeva.

    Ona je zahvalila pacijentima za strpljenje i zamolila za razumijevanje za ovu situaciju.

    – Veliku zahvalnost imamo i prema našim medicinskim i nemedicinskim radnicima koji naporno rade puno radno vrijeme i ulažu maksimalne napore kako bismo adekvatno odgovorili na sve potrebe naših pacijenata – istakla je Todorovićeva.

    Ona tvrdi i da nijedan radnik ne trpi pritisak i prijetnje u bilo kom obliku od rukovodstva Doma zdravlja Banjaluka, kao ni da niko od radnika nije dobio prijetnje otkazom ugovora o radu, niti da je za navedeno postojao bilo kakav razlog, a posebno ne zbog iznošenja njihovog stava u medijima.

    – Od samog početka primjene novog informacionog programa imali smo svakodnevnu komunikaciju naših zdravstvenih radnika sa raznim medijima kroz odgovore na pitanja, izjave i direktna uključenja u program, na teme koje su vezane za rad u IZIS, a sve u svrhu informisanja naših građana – napomenula je Todorovićeva.

    Ona je rekla i da je Uprava Doma zdravlja Banjaluka nakon sagledavanja sedmodnevne implementacije IZIS zatražila medijski prostor kako bi medicinski radnici predstavili sugrađanima rad u novom informacionom sistemu, koji mogu otežavati pružanje zdravstvenih usluga građanima.

  • Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanati u Srpskoj pali su na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u penziji, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih uglavnom otisnu u inostranstvo.

    Remenara, vunovlačara, stolara je sve manje. Trenutno je najveća potražnja za keramičarima, a kovača je najteže naći. Poznati mrkonjićki kovač Đuro Milanović kaže da mu se i otac bavio ovim poslom, a on je nakon njegove smrti, 1994. godine nastavio tradiciju.

    Ostavio je dnevnik u školi i uzeo čekić u ruke. Pravi sve za poljoprivredu i šumarstvo, jer selo ne može bez kovača.

    – Pravim kose, sjekire, kramp, motike i lopate. Sve popularniji su i ugostiteljski programi, ražanj, roštilj, sačevi – rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, mladi se rijetko odlučuju za zanatstvo.

    – Mladi nauče da rade i odoše. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu i odoše nakon toga, najčešće u Njemačku – dodaje Milanović.

    Iako su posebno cijenjeni u evropskim zemljama zanatlije i kod nas mogu lijepo da žive.

    – Vjerujem da sada najbolje keramičari prolaze, čak mislim i bolje od ljekara. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata – kazao je Milanović.

    Da bi neko bio dobar zanatlija mora usvajati znanje, ali i imati malo dara i veliku želju.

    – Ako ima volju mlad čovjek može naučiti brzo ali kovački zanat je najteži, zato što moraš imati dar, kao i umjetnici. Od 56 mrkonjićkih vatri koje su kovale ostale su samo dvije aktivne – rekao je Milanović.

    Slično je i kada su stolari u pitanju. Da su ove zanatlije tražene potvrdio je Zoran Grbić koji je zahvaljujući svom znanju radio na više kontinenata.

    – U penziji sam ali i sada me stalno neko kontaktira da radim, prihvatim nešto minimalno, dosta sam radio.

    Nema mladih stolara, a oni što nauče brzo odu u inostranstvo. Ovdje je bitna tačnost, ali se sve stiče radom i željom da naučite. Na kraju, od ovoga se može lijepo živjeti, tako je bilo uvijek, ali mora se raditi – rekao je Grbić.

    Dobar alat leđa čuva kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić za Glas Srpske, a bez dobrog zanatlije nema ni alata.

    – Stari zanati polako izumiru, za njih nema interesovanja. To je prije svega vunovlačar, stolar i remenar. Uz njih tu su zanatlije koji proizvode stare nošnje, a najviše kovači kojih skoro i da nema. Ko danas potkiva konje i pravi nakovnje i kose – rekao je Bratić.

    Prema njegovim riječima, ključni problem jeste to što je slabo interesovanje kod mlađe populacije.

    – Mladi bježe od zanata, iako se sada može dobro živjeti od njega. Nema dnevnice za radnike manje od 60 maraka, za majstora minimalno 100 maraka. Mladi većinom idu na fakultete misleći da će im biti lakše ali i da će bolje zaraditi, što i nije uvijek slučaj – rekao je Bratić.

    On tvrdi da je ključno đake usmjeriti tamo gdje su najjači te prepoznati njihove sklonosti.

    – Zašto mladi neće da budu zanatlije svi smo podjednako krivi. Prvo smo te zanate devalvirali a ništa nismo ozbiljno uradili da ih rehabilitujemo. Moramo probuditi njihovo interesovanje – rekao je Bratić.

    Ne nestaju samo zanati, nego i radnici. Prema njegovim riječima, od svog rada može odlično živjeti zidar, pekar, biger.

    – Keramičari su odlično plaćeni, a i alat je jeftin. Teško je doći do takvih majstora, a na njihove usluge čeka se mjesecima – rekao je Bratić.

    Dovoljno znanje
    Privatnik ne traži diplomu, nego samo rad. Jovica Bratić naglašava da su one neophodne u javnom sektoru, dok se u realnom traži isključivo znanje.

    – Radnici se prekvalifikuju, na zapadu više ne treba diploma, jer recimo te keramičke poslove ili stolarske oni koji žele, a uz to imaju malo dara, nauče za 10 dana – rekao je Bratić.

  • U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    Državljani Avganistana, Bangladeša i Pakistana zajedno čine više od polovine ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata.
    Od ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata, 7.390 iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, a samo 90 ga je i podnijelo, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Granična policija BiH je od januara do kraja juna u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.760 lica, što je gotovo dva puta manje nego u istom periodu 2021. godine.

    Rute preko Srbije i Albanije ostaju glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak pa teritoriju BiH.

    Shodno tome, u prvoj polovini godine u pokušaju nezakonitog ulaska u BiH sa teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 2.125 lica, od kojih su u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli odvraćena 1.592 lica.

    Istovremeno, na izlazu iz BiH otkriveno je 635 lica. Najveći broj otkrivenih osoba su državljani Avganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša.

    Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2022. godine Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije o stanju u oblasti migracija na mjesečnom nivou, a Savjet ministara donio je i tri odluke o izmjenama Odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    Na ovaj način se bivši hotel “Sedra”, bivša tvornica “Bira” i bivša tvornica “Miral” u Velikoj Kladuši prestaju koristiti kao privremeni prihvatni centri za smještaj migranata jer su prebačeni u privremeni prihvatni centar “Lipa”, nakon što je otvoren u aprilu ove godine.

  • Malo nade da će išta biti jeftinije

    Malo nade da će išta biti jeftinije

    Najavljeno ograničenje i smanjenje cijena robe široke potrošnje naredne godine u Republici Srpskoj sagovornici “Nezavisnih” pozdravljaju, ali nisu sigurni da li će išta biti moguće od toga.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, još aktuelni član Predsjedništva BiH i novoizabrani predsjednik Republike Srpske, prije nekoliko dana najavio je da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda smanjena.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne” da potrošači već dugo očekuju da dođe do zaustavljanja poskupljenja.

    “Najavljene mjere jesu dobre, ali imamo najave da će dodatno poskupjeti brašno, struja, da će rasti kamate. Koliko god se obradujemo da će doći do nekog poboljšanja situacije, dočekaju nas ovakve stvari. Podržavamo sve mjere vlasti u RS koje će omogućiti građanima što kvalitetniji život jer ovakva poskupljenja, sa ovakvim primanjima, mogu dovesti samo do većeg siromaštva”, navela je Marićeva.

    Dodala je da potrošači već godinu i po dana govore o inflaciji i pokušaju da se zaustavi dalji rast cijena.

    “Vlada je ranije donijela odluku da se zaustave marže, ali to nije urodilo plodom jer su trgovci svaku nabavku tretirali kao novu i podizali cijene. Ne znamo da li su bila opravdana poskupljenja, ali podaci inspekcije i veliki broj kažnjavanja trgovačkih lanaca dovoljno govore. Ako se ovako nastavi, ljudi neće kupovati jer neće imati od čega, biraće samo osnovno bez čega ne mogu”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, istakao je da su ovo sve najave i priče i da se treba nešto konkretno uraditi.

    “Ne znamo da li će se to odnositi samo na hranu ili će to biti i svi ostali proizvodi, jer je sve poskupjelo. Ipak, ovaj potez Vlade je pozitivan i nadamo se da će on poklopiti makar inflaciju. Mi apelujemo već više od godinu dana da se ograniče cijene proizvoda, a takve odluke su u Srbiji davno donesene”, kazao je Vasilić.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Nezavisne” da pojedini faktori koji utiču na visinu cijene pojedinih vrsta robe ne mogu da se spriječe lokalnim djelovanjem.

    “Na primjer, iz ugla energenata ili transporta sirovina dekretom ili nekim lokalnim djelovanjem ne možete da utičete na te faktore jer su njihove cijene vezane za tržište koje je razoreno manipulacijama na svjetskom nivou, a cijene energenata su pored manipulacije definisane geostrateškim kretanjima u svijetu. Ovo jeste jedna ispravna odluka vlasti u RS da se zaštiti stanovništvo, ali u ovom slučaju mislim da nije realno da se to uradi zato što mi ne utičemo na te cijene. Jedino rješenje je povećanje primanja ljudi kako bi se inflacija i rast cijena robe prebrodili. Do smanjenja cijena, nažalost, neće doći, roba će i u narednom periodu samo poskupljivati, te je ovo rješenje kako bi građani lakše prebrodili inflaciju”, objašnjava Ljuboja.

    Podsjećamo, jedno vrijeme u BiH u opticaju su bili ukidanje akciza na gorivo i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, kako bi cijene gotovo svih proizvoda bile smanjene, međutim to nije usvojeno.