VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Dodik najavio gradnju ski-centra vrijednog 53 miliona KM

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da počinje izgradnja ski-centra na Manjači i da će Vlada u ponedjeljak donijeti odluku o tome.

    Počinjemo izgradnju ski-centra na Manjači. Olimpijski centar “Jahorina” i Vlada Republike Srpske obezbijediće 53 miliona KM za izgradnju ovog ski-centra na koji se veoma dugo čeka, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Vlada će u ponedjeljak donijeti odluku o tome, a u srijedu će projekat biti prezentovan na Manjači.

    – Kasnije u toku godine biće donesena odluka o izgradnji Sokograda u opštini Sokolac, što će značajno poboljšati turističku ponudu ove perspektivne opštine i doprinijeti njenom razvoju – naveo je Dodik na Tviteru.

  • Dodik: Mladima još po 100 KM u prvoj polovini septembra

    Dodik: Mladima još po 100 KM u prvoj polovini septembra

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će mladima u Republici Srpskoj će u prvoj polovini septembra biti isplaćeno po 100 KM

    “Nadam se da će im ova pomoć olakšati pripreme za novu akademsku i školsku godinu”, piše na Dodikovom Twitter profilu.

  • Psihološki uticaj: Vozači smanjuju gas iako radari ne rade

    Psihološki uticaj: Vozači smanjuju gas iako radari ne rade

    Stacionarni radari, njih 12 koliko ih je postavljeno na putevima koje operativno pokriva Policijska uprava Doboj, iako još nisu pušteni u rad utiču na vozače, jer kada ih ugledaju popuste papučicu gasa u svojim automobilima.

    “Ti radari utiču na one koji ne znaju da ne rade i primjetno je da na tim lokacijama većina vozača uspori, što i jeste taj željeni efekat da se smanji brzina, da se prođe tim područjem na bezbjedan način i izbjegnu neželjene posljedice. Radari su u završnoj fazi, u toku je pribavljanje određene dokumentacije kada su u pitanju dozvole za rad i usklađivanje saobraćajne signalizacije. Postojeća saobraćajna signalizacija nije usklađena s tim lokacijama gdje se nalaze radari. Radari su, naravno, postavljeni po ranijoj procjeni po broju saobraćajnih nezgoda i dešavanjima na tim mjestima”, rekao je Predrag Lazić, zamjenik načelnika Policijske uprave Doboj.

    Jovica Žigić, načelnik Sektora policije PU Doboj, predstavljajući rezultate rada u julu podsjetio je da je u toku preventivna kampanja MUP-a RS “101 život” koja ima za cilj da smanji broj smrtno stradalih na putevima.

    “Nažalost, obistinile su se naše procjene da su juli i avgust svake godine najlošiji po stanju bezbjednosti saobraćaja, tako da smo tokom jula ove godine imali četiri saobraćajne nezgode sa smrtno stradalim licima, isto kao i u julu prošle godine. Nezgode su se dogodile na području Doboja, gdje je smrtno stradao jedan vozač i jedan pješak, te na područjima Modriče i Teslića, gdje je smrtno stradao po jedan vozač”, rekao je Žigić.

    Radovi na koridoru 5c, dionica kroz Doboj, utiču na odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M17, a iz policije apeluju na strpljenje.

    “Niko ne može uticati na to. Radovi se odvijaju svojom dinamikom i povremeni su zastoji. Često prođem tim putnim pravcem – izvođači radova možda na minut-dva zatvore saobraćaj samo da prođu one mašine s jedne na drugu stranu gradilišta i to već izazove zastoj od kilometar”, kazao je Žigić.

  • Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Pregovori o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, podigli su veliku prašinu u javnosti, ali su ubrzo zapeli, pa više nikom nije jasno da li će najniža plata biti povećana i kada će se to desiti.

    Iz Saveza sindikata RS poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva. Traže da se što prije ponovo zakaže sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta RS i nadaju se da će predstavnici poslodavaca sjesti za pregovarački sto.

    Kako nezvanično saznajemo, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić je, upravo zbog usporenih pregovora o minimalcu, nedavno tražila da se sastane s premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ali do toga sastanka nije došlo jer je Višković u izolaciji, zbog korona virusa.

    Kako za Srpskainfo kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, očekuje se da ministar rada Duško Milunović, kao predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, zakaže sjednicu ovog savjeta u toku iduće sedmice.

    – Nadamo se da će se poslodavci odazvati na ovaj poziv i da ćemo se, kao socijalni partneri, dogovoriti o iznosu najniže plate u Srpskoj. Ako se to ipak ne desi, Savez sindikata RS će Vladi RS uputiti zahtjev za utvrđivanje najniže plate, u skladu sa Zakonom o radu – kaže Stanković.

    Generalni sekretar Saveza sindikata RS je poručio da najniža plata mora biti povećana, dodajući da to i ne bi bilo povećanje nego samo “vanredno usklađivanje najniže plate”, zbog inflacije i poskupljenja životnih namirnica i energenata.

  • Andrea Dorić ili kako se dehumanizuju funkcije u Republici Srpskoj

    Andrea Dorić ili kako se dehumanizuju funkcije u Republici Srpskoj

    Andrea Dorić imenovana je za člana Upravnog Odbora Agencije za posredničke,
    informatičke i finansijske usluge (APIF). Andreino imenovanje došlo je, kako ona
    sama navodi, isključivo zahvaljujući podršci Socijalističke Partije, a preko koje je dobila i posao izvršnog direktora u ,,Putevima Republike Srpske” Dorićeva sama navodi da je ona oba posla dobila zahvaljujući intervenciji svoje kako ona kaže ,,političke opcije”. Jasno je da gospođa Dorić svoje političko djelovanje ni na koji način ne vidi kao vid pomoći narodu Republike Srpske, već isključivo kao opciju
    koja njoj omogućava da sebe što bolje smjesti na više pozicija. Što naravno nije
    nikakvo čudo, budući da je ona svoje ,,političke opcije” mijenjala isključivo zbog
    sebe, sa ciljem osiguravanja što bolje funkcije.

    Andrea Dorić je napustila Socijalističku Petra Đokića nakon što su se socijalisti pocijepali na dvije frakcije, te se priklonila Goranu Selaku kojem je bila vjerna sve dok nije smijenjena sa mjesta vršioca dužnosti direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci, a nakon toga se ponovo priklonila nazad Đokiću, vjerovatno iz  duboke vjere u ideale socijalizma, prije svega jednakosti među ljudima i ravnomjernom raspodjelom dobara. Koliko je spremna da bude jednaka sa drugima pokazuje samo broj funkcija koje je uspijela da dograbi, pa je njena trenutna politička opcija” njoj dala da vrši
    tri funkcije, za koje će uredno svakog mjeseca da uzima platu, bez obzira na to što je fizički i moralno nemoguće da i jednoj funkciji posveti na adekvatan način.

  • Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Fond zdravstvenog osiguranja ne vrednuje osiguranike po visini izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, kao ni zdravstvene ustanove po kvalitetu pruženih usluga.

    Ovo je samo jedna od primjedbi učesnika stručne rasprave o Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koja je održana juče u Narodnoj skupštini RS u organizaciji Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku.

    Nacrt zakona obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, a prijedloge i sugestije na predloženo zakonsko rješenje iznijeli su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja, UKC RS, Unije udruženja poslodavaca, domova zdravlja, Saveza sindikata, Strukovnog sindikata doktora medicine, Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske, Privredne komore, Veterana Srpske i mnogi drugi.

    U stručnoj raspravi, koju je u ime Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku vodio predsjednik Odbora, dr Duško Ivić, učestvovalo je više od 40 predstavnika zdravstvenih ustanova, institucija i udruženja iz Republike Srpske.

    Predstavnik Saveza sindikata predložio je da se u prijedlogu zakona uvede odredba po kojoj otac novorođenčeta ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.


    Predstavnici Saveza za rijetke bolesti predložili su oslobađanje plaćanja participacije za ove kategorije stanovništva, a predstavnici Veterana Republike Srpske da se plaćanja participacije oslobode borci Odbrambeno otadžbinskog rata, posebno borci prve i druge kategorije.

    Dr Vesna Ećim Zlojutro, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo, u ime UКC Republike Srpske je rekla da bi predloženi član 37. stav 7. zakona trebalo uskladiti sa zakonima EU i zemalja regiona. Ovim stavom predviđeno je da nakon finansiranja dva neuspjela pokušaja biomedicinski potpomognute oplodnje u Republici Srpskoj, Fond može odobriti finansiranje još jednog pokušaja u zdravstvenoj ustanovi izvan Republike.

    – U UKC Republike Srpske upravo se formira Centar za vještačku oplodnju i smatramo da se treći pokušaj biomedicinski potpomognute oplodnje treba odobriti u nekoj drugoj ustanovi Republike Srpske, a ne izvan Republike. Takođe smatramo da troškovi refundacije za vještačku oplodnju izvan Republike, koje izdvaja Fond, ne treba da prelaze troškove koje Fond plaća našim ustanovama – rekla je ona.

    Predstavnik osiguravajućih društava tražio je da se iz predloženog zakonskog rješenja briše član koji predviđa da je društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj dužno da Fondu uplaćuje pet odsto od bruto premije osiguranja od odgovornosti na ime naknade štete na licima, koji podrazumijevaju troškove liječenja i druge nužne troškove oštećenog lica koji nastanu kao posljedica upotrebe motornog vozila.

    Direktor Fonda zdravstva, Dejan Кusturić, istakao je da je ova zakonska odredba na isti način regulisana u zemljama regiona, kao i u zemljama EU. On se založio za što brže donošenje novog zakona kako bi Fond mogao da primjeni što bolja prava za zdravstvene osiguranike u Srpskoj.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 22. redovnoj sjednici Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će nakon stručne rasprave biti upućen u dalju skupštinsku proceduru u formi prijedloga.

    Predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Milenko Dulić, istakao je da je razlog za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju potreba za unapređenjem sistema zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj i usklađivanje sistema zdravstvenog osiguranja sa sistemom zdravstvenog osiguranja u zemljama Evropske unije.

    Važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske donesen je 1999. godine, nakon čega su donesene njegove brojne izmjene i dopune.

    Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređen je širi obim prava osiguranog lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

    Novim zakonskim rješenjima predloženo je, između ostalog, da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika koji su oboljeli od malignih bolesti naknada plate isplaćuje u iznosu od 100 odsto, plate u punom iznosu, a ista odredbe predložena je i za slučaj održavanja trudnoće.

    Takođe, prava su znatno proširena i kada je u pitanju bolnička zdravstvena zaštita djece. Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da se iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbjeđuje pratnja roditelja ili staratelja djece na bolničkom liječenju do 15 godina starosti.

  • Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Poskupljenje građevinskog materijala u BiH, ali i hronični nedostatak radne snage odrazili su se na to da sve više građana odustaje od gradnje stambenih objekata za svoje potrebe i da kupuje montažne kuće.

    Tome u prilog govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji kažu da je samo za godinu dana uvoz montažnih zgrada od drveta porastao skoro dvostruko, a istovremeno vrijednost uvezenog materijala u prvih sedam mjeseci ove godine veća je za gotovo tri puta nego u istom periodu 2021. godine.

    “Za period 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 1.104.370,05 kg robe koja se odnosi na montažne zgrade od drveta, a vrijednost uvezene robe bila je 4.604.757,92 KM.

    U periodu 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 614.013,05 kg iste robe u vrijednosti od 1.672.688,82 KM”, kazali su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    Ono što se za godinu dana nije promijenilo kada je u pitanju uvoz ovog materijala jeste država iz koje su kupljene najveće količine, a to je Turska. Nakon nje, najviše se cijeni materijal iz Srbije te Hrvatske.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), kaže da za ovako nešto postoji nekoliko ključnih razloga, a svakako da je glavni porast cijene građevinskog materijala.

    “U nekom prošlom vremenu naši građani su tradicionalno bili vezani za čvrstu gradnju i nisu imali pretjerano povjerenje u izgradnju svojih porodičnih objekata ili objekata za odmor u vidu montažnih kuća ili drugih montažnih objekata, ali zbog poskupljenja to se promijenilo. Takođe, ja bih neizostavno rekao da je razlog i hronični nedostatak radne snage, odnosno nemogućnost građevinske operative da uopšte isporuči i gradi dovoljan broj objekata koliko su potrebe tržišta”, ističe Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Smatra da podaci o uvozu nisu iznenađujući jer je potražnja za ovim materijalom u ogromnom porastu unazad deset godina.

    “Taj trend nije došao iznenada, ali možda treba dodati da je u zadnje vrijeme povećana i izgradnja nekih vikendica i odmorišta za iznajmljivanje, tako da i s obzirom na koronu i promjenu nekih navika imamo veliki obim potražnje za tim uslugama iznajmljivanja, a izgradnja montažnih objekata za te potrebe svakako je jeftinija. Upravo u tome i treba tražiti razloge za ovaj trend”, navodi Grabovac.

    Ekonomista Slaviša Raković dodaje da i domaći proizvođači montažnih kuća zavise od uvoza.

    “Znači, moraju da uvoze dodatni dio materijala za svoje potrebe. Vjerovatno se radi i o tako banalnim stvarima kao što su gipsane ploče, ali i drugim konstruktivnim elementima za proizvodnju kuća poput elemenata za stolariju. Vjerovatno na tom računu uvoza i izvoza, čak i kad imamo dobar izvoz montažnih kuća, moraju postojati mnoge komponente uvoza da bi se poslovalo”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

  • “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    U Republici Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja električne energije, poručio je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

    Komentarišući preporuke MMF-a koji predlaže da teret viših cijena elektične energije nose potrošači, a ne na vlade, Đokić je rekao da Republika Srpska ne može slijediti takve preporuke i da u tom smislu nema nikakve obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu.

    “Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva kao nosilac tih aktivnosti će spriječiti povećanje cijena električne energije u toku ove godine. Ne možemo predvidjeti za iduću godinu samo zbog toga što ne znamo kakva će biti situacija na tržištu električne energije”, rekao je Đokić.

  • Prodaja stanova pala

    Prodaja stanova pala

    Promet novih stanova u ovoj godini pao je za oko 30 odsto, što je, po ocjeni agenata za prodaju i bankara, bilo i očekivano. Međutim, cijene nekretnina ne padaju i takav scenario se ne očekuje.

    Nakon što su proteklih godinu dana cijene nekretnina u Republici Srpskoj rasle vrtoglavom brzinom iz mjeseca u mjesec, došlo je do pada tražnje za novim stanovima. To potvrđuju i bankari, koji primećuju manju potražnju za stambenim kreditima u drugom dijelu ove godine.

    – To je očekivano, jer je došlo do enormnog rasta cijena nekretnina negdje od kraja prošle pa do maja ove godine. Razlog za poskupljenje novogradnje je skok cijena goriva, željeza, betona i svega što utiče na cijenu gotovog stana. S druge strane, nisu samo stanovi poskupjeli; sve je poskupjelo. Potrošačka korpa je poskupjela za više od 300 KM proteklu godinu. Ljudima je smanjena mogućnost da se kreditno zaduže, jer je potrebno više novca za hranu i druge osnovne potrebe – kaže za Srpskainfo Dragan Milanović iz agencije za promet nekretninama “Remax”.

    Plac
    Na sve to, banke su, kako dodaje, malo pooštrile kriterijume i povećale kamatnu stopu, a Euribor je po prvi put pozitivan nakon nekoliko godina.

    Ad
    – Tako da su ovi parametri najviše uticali na pad potražnje za novim stanovima. Ono što smo mi primjetili jeste da je dio ljudi odustao od kupovine stana, a dio se preorijentisao na kupovinu kuće na periferiji ili placa da gradi kuću. Sada za 150.000 KM možete napraviti kuću u Kuljanima, Dragočaju, Debeljacima, Šargovcu kod Banjaluke, a za te iste pare možete kupiti novi stan od 40 kvadrata u gradu – kaže Milanović.

    Njegova procjena je da neće doći do pada cijena nekretnina.

    – Primjetan je pad cijena građevinskog materijala, ali cijene nekretnina neće padati, jer je puno zgrada u završnoj fazi, građene su s materijalom koji je nabavljen po većoj cijeni. Možda naredne godine u septembru da dođe do blagog pada, ali prije toga ne vjerujem – navodi Milanović.

    Najveće gradilište u Republici Srpskoj je u Banjaluci, u kojoj je aktivno više od 100 stambeno-poslovnih i poslovnih objekata.

    Kvadrat 5.000 KM
    Najjeftiniji stanovi su oko 2.800 konvertibilnih maraka po kvadrata na lokaciji Ada, dok je u Novoj Varoši 4.000 KM, a u centru i do 5.000 KM.

    – Mišljenja sam da će Banjaluka i dalje imati rast cijena novogradnje, možda od nekoliko procenata, i da će se na tom nivou zadržati ubuduće. To znači da ćemo, možda već naredne godine u Banjaluci znati formirane cijene po dijelovima grada. Variraće možda 50 do 100 KM po kvadratu. Neće biti naglih povećanja kao u proteklih godinu dana, ali cijene neće padati, to je sigurno – kaže za Srpskainfo Saša Kondić iz firme “Hidroenergo”.

    On kaže da lično nije primjetio pad potražnje za novim stanovima, ali se poziva na “najave o poskupljenju usluga banaka, koje će možda dovesti do smanjenja potražnje”.

    – Ako i dođe do smanjenja potražnje, moramo imati na umu da će biti i manje investitora, pa će se to nekako izbalansirati. Neće biti manjih investitora, koji teže dolaze do lokacija, dozvola i kredita banaka – ističe Kondić.

    U “Novoj banci” a.d. Banjaluka kažu da je, poredeći prvu polovinu godine sa istim periodom prošle godine, došlo do blagog pada broja primljenih zahtjeva za stambene kredite.

    – Razlog tome možemo pronaći i u činjenici da je došlo do rasta cijena stanova, te velik broj građana nema mogućnost da sebi obezbijedi nekretninu zbog ograničenog iznosa primanja – navode u ovoj banci.

    Smanjenje depozita
    U prvih pet mjeseci 2022. godine je, kako kažu, došlo do smanjenja depozita stanovništva u bankarskom sektoru za 924 miliona KM.

    – Jedan dio ovih depozita je iskorišten i za kupovinu nekretnina u zemlji. Dakle, jedan dio štednje se pretvorio u investicije u nekretnine, jer su se građani pod uticajem inflacije odlučili da na ovaj način zaštite svoja sredstva – napominju u ovoj banci.

    U „Unicredit banka“ a.d. Banjaluka kažu da potražnja kredita nije značajno smanjena.

    – Ono što primjećujemo jeste povećan fokus korisnika kredita na kamatnu stopu, gdje se klijenti, pri odluci o podizanju kredita, radije opredjeljuju za fiksnu kamatnu stopu. Takođe, primjetan je veći oprez pri podizanju stambenih kredita, zbog rasta cijena nekretnina koje investitori najavljuju – dodaju u ovoj banci.

    Napominjući da im je u fokusu kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća i da zato ne mogu biti pravi indikator generalnog trenda stambenog kreditiranja, u “MF banci” a.d. Banjaluka kažu da je primjetno da su u posljednja dva mjeseca imali manje odobrenih stambenih kredita u odnosu na prethodni period.

    Naši i strani radnici
    Saša Kondić iz firme “Hidroenergo” kaže da ga od pada potražnje za stanovima više plaši nedostatak radne snage.

    – Vrlo lako se može desiti da investitor ne bude mogao da završi objekat zbog nedostatka radne snage. Naši radnici odlaze u Njemačku i Švajcarsku da rade, tamo je ekspanzija – objašnjava Kondić.

    Na konstataciju da je kod nas sve više radnika na gradilištima iz inostranstva, prije svega iz bliskoistočnih zemalja, Kondić kaže da su to majstori čija je gradnja lošijeg kvaliteta. Osim toga, dodaje on, ne razumiju jezik i ne znaju da čitaju tehničke dokumente.

    – Oni rade brzo jer mogu da rade cijeli dan, ali je kvalitet upitan. Naši radnici rade sporije, ali kvalitetnije – smatra Kondić.

  • Sindikat i uprava “Šuma RS” u sporu zbog obračuna minimalca

    Sindikat i uprava “Šuma RS” u sporu zbog obračuna minimalca

    Oko 3.000 radnika u javnom preduzeću „Šume Srpske“ biće oštećeno po pitanju najniže plate – tvrdi Dušan Marković, predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije u ovom preduzeću.

    Usaopštenju koje je u ime Sindikata potpisao Marković, navodi se da oko 3.000 radnika u “Šumama RS” prima najnižu platu, koja se na osnovu Izmjena i dopuna Zakona o radu iz januara ove godine, uvećava po osnovu minulog rada, prekovremenog i noćnog rada. Izmjene je inicirao Savez sindikata, a zbog novina je u ovom javnom preduzeću urađen i Program za obračun plata, u skladu sa Zakonom o radu.

    – Međutim, iz kabineta generalnog direktora JPŠ „Šume Srpske“ je 5. avgusta 2022. godine stigao dopis u kome se navodi da od primjene Zakona o radu nema ništa i da se sve vraća u van zakonske okvire, uz obrazloženje da je to stručno tumačenje njegove pravne službe. Na odgovor generalnog direktora JPŠ „Šume RS“ Slavena Gojkovića reagovala je i Jedinstvena udružena sindikalna organizacija u JPŠ „Šume RS“, koja je direktoru ukazala na mišljenje Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, u kojem je jasno navedeno da se na najnižu platu isplaćuje, pored minulog, i prekovremeni rad – saopšteno je iz ovog Sindikata.


    – Uprkos mnogobrojnim razgovorima koje smo vodili sa predstavnicima ovog javnog preduzeća, razumjevanja od strane uprave i dalje nema. Radnici poručuju da će, umjesto na godišnje odmore, ići pred zgradu Uprave JPŠ „Šume RS“ u Sokocu i Banjaluci. Radnici traže pomoć i od resornog ministarstva i Vlade Republike Srpske.

    Važno je napomenuti da se sa cijenom rada od 160 КM, koja je potpisana 1. jula ove godine, takođe kalkuliše u ovom preduzeću i da se daje nalog od direktora da se obračunava u manjem iznosu – poručuje Dušan Marković u ime zaposlenih u “Šumama Srpske”.