VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Oboreni svi rekordi

    Oboreni svi rekordi

    U mesecu iza nas oboreni su temperaturni rekordi.

    Bio je to najtopliji jun u istoriji, saopštila je služba Evropske unije za praćenje klimatskih promena.

    Prema njenim podacima, ova godina će verovatno nadmašiti 2023. kao najtopliju zabeleženu. Zagrevanje je delom uzrokovano klimatskim promenama izazvanim ljudskim uticajem, a delom meteorološkim fenomenom El Ninjo.Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci
    “Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci, a takođe vidimo rekordno visok nivo gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva. Bojim se da će ovi rekordi biti prijavljeni kao da su rezultati Olimpijade, ali izgleda da da se neće razviti svest da se time krše ljudska prava većine ljudi na planeti. Topli meseci znače jače toplotne talase i ozbiljnije poremećaje, kao što su jake kiše i razorne poplave”, rekla je naučnica Friderike Oto sa Instituta Grantem na londonskom Imperijal koledžu, prenosi HRT.

     

  • Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Iako Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) snosi troškove izrade prve elektronske kartice, u slučaju potrebe za izradom nove kartice usljed promjene ličnih podataka, gubitka ili oštećenja kartice i slično, te troškove treba da snosi osiguranik, mada ovo još nije počelo da se primjenjuje u praksi.

    Kako su rekli, troškovi izdavanja kartice biće u visini stvarnih troškova izrade zdravstvene kartice, a o svim detaljima kada će FZO RS početi da naplaćuju drugu i svaku narednu elektronsku karticu javnost će biti pravovremeno informisana.

    Iz FZO RS ističu da su sve nove kartice koje su izrađene nakon gubljenja, oštećenja i slično do sada oni finansirali.

    Kako su rekli, do sada je više od 900.000 elektronskih zdravstvenih kartica aktivirano.

    “Građani svoje e-kartice preuzimaju u nadležnim poslovnicama Fonda, a u slučaju da kartica nije još izrađena, treba da podnesu zahtjev za njenu izradu. Dok ne dobiju karticu, koriste potvrdu koju im izdaju naše poslovnice prilikom podnošenja zahtjeva za izradu kartice. Na toj potvrdi se nalazi i privremeni korisnički broj koji će biti aktivan sve dok osiguranik ne dobije svoju karticu”, pojasnili su iz Fonda.

    Dodaju da je ista procedura u slučaju da osiguranik izgubi elektronsku karticu ili u slučaju da dođe do promjene ličnih podataka.

    “I tada osiguranik dolazi u nadležnu poslovnicu Fonda i podnosi zahtjev za izradu nove elektronske kartice, te dobija potvrdu koju koristi u zdravstvenim ustanovama dok ne dobije novu karticu”, kazali su iz FZO RS.

    Kako su rekli, elektronske zdravstvene kartice više nemaju rok važenja, a osigurana lica koja imaju kartice koje su ranije izrađene i na kojima je naznačen rok važenja mogu da ih koriste i nakon isteka naznačenog roka, sve dok imaju utvrđen status osiguranog lica u obaveznom zdravstvenom osiguranju.

    “Međutim, važno je da osiguranici čuvaju svoju elektronsku karticu, koja je lični dokument kao i svaki drugi, jer su pojedini osiguranici do sada već i po četiri-pet puta gubili svoju elektronsku karticu”, pojašnjavaju iz Fonda.

    Zdravstvenom karticom, dodaju, dokazuje se svojstvo osiguranika, odnosno osiguranog lica i na osnovu nje se ostvaruje zdravstvena zaštita.

    “Ujedno, zdravstvena kartica je i najbolja zaštita ličnih podataka jer se pomoću nje pristupa elektronskom zdravstvenom kartonu pacijenta”, istakli su iz Fonda.

    Dodaju da u slučaju da dođe do promjena ličnih podataka, osigurano lice je dužno da u roku od 15 dana promjenu prijavi nadležnoj poslovnici Fonda i podnese zahtjev za izdavanje nove kartice.

    “Dok ne bude izrađena kartica, osiguranom licu se izdaje potvrda o zdravstvenom osiguranju koju koristi dok ne dobije karticu. Takođe, ukoliko kartica bude izgubljena, ukradena ili oštećena, osigurano lice to treba da prijavi nadležnoj poslovnici Fonda, kako bi se kartica poništila i da bi se izbjegle eventualne zloupotrebe”, rekli su u FZO Srpske.

    Pojašnjavaju da u situacijama kada osigurano lice FZO RS ostvari pravo na zdravstveno osiguranje u drugoj zemlji, odnosno kod drugog nosioca osiguranja, zdravstvenu karticu treba da vrati Fondu.

    “Korišćenje elektronske zdravstvene kartice omogućeno je zahvaljujući implementaciji projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Republici Srpskoj, koji, pored e-kartica, podrazumijeva i elektronski zdravstveni karton, elektronske uputnice, recepte, nalaze”, zaključili su iz FZO.

    Naime, IZIS podrazumijeva potpunu integraciju, odnosno informacionu uvezanost svih ustanova i institucija zdravstvenog sistema Srpske.

  • Poražavajući rezultati male mature u Srpskoj

    Poražavajući rezultati male mature u Srpskoj

    Rezultati eksperimentalne male mature u Republici Srpskoj pokazuju da sada već svršeni osnovci imaju nizak nivo znanja iz srpskog jezika i jezika bošnjačkog naroda, dok je znanje iz matematike na nezadovoljavajućem nivou, te, kako ističu naši sagovornici, ovo pokazuje da je znanje đaka oskudno, a ocjene visoke.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Miroslav Popržen, direktor banjalučke OŠ “Sveti Sava” i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, da je jedan od razloga loših rezultata i nedostatak motivacije učenika da dobro urade testove male mature.

    “Oni su svjesni da je to eksperimentalna mala matura i da njima to ne nosi nikakve bodove”, kazao je Popržen za Nezavisne novine i dodao da ovi podaci ne govore objektivno o njihovom znanju, ali i neznanju.

    “Ovo je pokazatelj problema u trajnosti znanja, đaci uče na stari kampanjski način, uče kada je kontrolni”, kazao je Popržen i dodao da očekuje veći uspjeh onda kad budu vrednovali rezultate male mature pri upisu u srednje škole.

    “U zadnjih nekoliko godina imamo visoke ocjene kod učenika, a znanje đaka je na nižem nivou”, kazao je Popržen i dodao da, da bi đaci dobro uradili testove male mature, bilo je potrebno ponoviti gradivo koje se radilo u novembru ili decembru.

    Rezultati male mature bi trebalo da se vrednuju pri upisu u srednje škole, pa bi i bili bolji, kaže Milorad Nadaždin, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije i direktor OŠ “Sveti Vasilije Ostroški” Trebinje.

    “Oni na testovima samo čekaju da se završi testiranje i da izađu iz učionica”, kazao je Nadaždin.

    Siniša Begović, direktor OŠ “Miloš Dujić” iz Čelinca, takođe je saglasan da bi trebalo vrednovati malu maturu pri upisu u srednju školu.

    “Djeci kad rade testove budu zaključene ocjene i škola je skoro gotova, pa se oni i ne trude dovoljno”, kazao je Begović.

    Eksperimentalna mala matura je realizovana 29. i 30. maja ove godine. Njom je bilo obuhvaćeno 9.487 učenika iz predmeta srpski jezik, gdje je izlaznost učenika bila 98,46 odsto, te 184 učenika iz predmeta jezik bošnjačkog naroda gdje je izlaznost učenika bila 97,83 odsto, kao i 9.671 učenik iz predmeta matematika, gdje je izlaznost učenika bila 98,20 odsto.

    “Učenici su ostvarili srednji nivo postignuća iz predmeta srpski jezik u regiji Hercegovina, dok je u ostalim regijama ostvaren nizak nivo postignuća. Učenici regija Prijedor i Birač su ostvarili srednji nivo postignuća iz predmeta jezik bošnjačkog naroda, dok su učenici regija Doboj i Semberija ostvarili nezadovoljavajući nivo postignuća”, dodaju iz Republičkog pedagoškog zavoda i dodaju da učenici iz svih regija u Republici Srpskoj imaju loše rezultate iz matematike.

    Ističu da ovakav rezultat pored niza uzroka može biti izazvan i uslovima u kojima se odvijala nastava u vrijeme pandemije i ostavlja prostor za definisanje aktivnosti kojima se hitno mora podići nivo znanja učenika.

     

  • FZO RS: Dostupno novih šest lijekova

    FZO RS: Dostupno novih šest lijekova

    Fond zdravstvenog osiguranja uvrstio je na listu šest novih lijekova koji se izdaju na recept i od danas će biti dostupni osiguranicima.

    Riječ je o lijekovima za liječenje hronične bubrežne bolesti povezane sa dijabetesom tipa dva kod odraslih, za oboljele od ulceroznog kolitisa, od bronhijalne astme, za liječenje neplodnosti, te terapiji za djecu zbog poremećaja uzrokovanog nedovoljnim izlučivanjem hormona rasta, saopštio je Fond.

    Na Listu A uvodi se novi lijek “somatrogon” za djecu uzrasta od tri do 18 godina koji imaju poremećaj uzrokovan nedovoljnim izlučivanjem hormona rasta, koji se aplikuje jednom sedmično što predstavlja značajnu olakšicu pacijentima.

    Na listi lijekova se nalazi još jedan lijek koji reguliše hormon rasta, ali je trenutno njegova globalna nestašica, zbog čega je stručna komisija predložila da se uvede još jedan lijek kako bi se poboljšala dostupnost terapije i omogućilo efikasnije liječenje.

    – Napominjemo da će i ovaj lijek Fond u potpunosti finansirati, jer su djeca do 18 godina oslobođena plaćanja participacije- – saopšteno je iz Fonda.

    Na Listi B, gdje svi osiguranici bez izuzetka izdvajaju doplatu od 50 odsto, uvode se tri nova lijeka i to za liječenje bronhijalne astme, hronične bubrežne bolesti povezane sa dijabetesom tipa dva kod odraslih, te za liječenje akutnih epizoda i održavanje remisije ulceroznog kolitisa.

    – Riječ je o lijekovima koji će značajno doprinijeti efikasnijem liječenju, pa se tako finansiranjem novog lijeka za osiguranike koji imaju astmu /”montekulast film” – tablete/ očekuje da će smanjiti potrebu korištenja simptomatskih lijekova. Budući da je ovaj novi lijek jedini u liječenju astme koji je u fiksnoj dozi bez potrebe podešavanja, značajno će olakašati pacijentima primjenu ove terapije – navedeno je u saopštenju.

    Pored Liste A i B, od 1. jula se i na Listu A1, gdje se nalaze neregistrovani lijekovi na tržištu BiH, uvode dva nova lijeka – za liječenje neplodnosti “klomifen” i “cinarizin” za kontrolu vrtoglavice, zujanja u ušima, te osjećaja mučnine i povraćanja izazvanih poremećajima ravnoteže.

    – Oba ova lijeka nisu registrovana u BiH, a uvrštavanjem na Listu A 1 omogućiće se njihova dostupnost i značajno unaprijediti kvalitet liječenja – navode iz Fonda.

    Takođe, na prijedlog Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, sva hrana za posebne medicinske namjene koju Fond finansira i koja je do sada na recept propisivana za određene dijagnoze rijetkih bolesti, od sutra će biti dostupna za sve oboljele registrovane u Centru za rijetke bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske.

  • Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Banka na točkovima, odnosno mobilne ekspoziture banaka, uskoro bi trebalo da upali motore i krene put “malih” lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koje nemaju nijednu poslovnicu banke.

    Da bi se ovo i ostvarilo, potrebno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici koja počinje sutra, usvoje izmjene i dopune Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS.

    Podrška narodnih tribuna ovom pitanju za male sredine će i te kako značiti, prvenstveno u tom smislu da će stanovnici tih mjesta moći lakše rukovati novcem, odnosno moći će otvoriti račune kako bi primali plate i penzije, vršiti uplate i isplate.

    Banka na točkovima je u stvari pokretni šalter koji se obično nalazi u kombi vozilu. Zbog te činjenice, jednog dana će biti u Kalinoviku, drugog u Berkovićima, trećeg u Driniću i tako redom u svim opštinama koje budu obuhvaćene ovim projektom.

    “Ne mogu reći da neće biti značajno, svakako će olakšati pružanje te vrste usluga”, navodi za “Nezavisne novine”, Nenad Abramović, načelnik Berkovića.

    Međutim, ističe da on lično na ovo gleda kao na prelazno rješenje i nedvosmisleno poručuje da je Berkovićima potrebna stalna banka, koju nemaju duže od decenije.

    “Nama bi trebalo da se obezbijedi postojanje banke i institucija koje ima svako veće mjesto. Mi iz malih lokalnih zajednica najviše bismo voljeli da imamo državnu banku Republike Srpske i da ona po službenoj dužnosti bude prisutna u ovakvim mjestima, bez obzira na taj profit, zbog opstanka stanovništva”, naglašava Abramović.

    Napominje da je ova lokalna zajednica nudila prostor i subvenciju od 20.000 KM onome ko otvori banku, ali da nije bilo zainteresovanih.

    I ostale lokalne zajednice koje kubure sa istim problemom su priča za sebe.

    Kalinovik je jedna od opština u Srpskoj koja nema ni bankomat.

    “Naravno da je ta pokretna banka dobra stvar. ‘Pošte Srbije’ su takođe dale neko obećanje da će ovdje postaviti i bankomat. To bi najviše značilo penzionerima, zbog njih mi je nekako najteže, jer se pravna lica snalaze, plaćaju elektronski”, priča za “Nezavisne novine” Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika.

    I on ističe da su bezuspješno pokušavali da vrate poslovnicu banke u ovo mjesto, iako za to, uvjerava, apsolutno postoje kapaciteti.

    “Naš budžet nije uopšte mali. Plus, ovdje blizu oko Uloga imamo i kineske kompanije, rade, i nema sumnje da bi se bankama isplatilo. Ali oni (banke) jednostavno zbog obezbjeđenja banke, tih sekjuritija, zbog prebacivanja novca, uvijek nađu opravdanje zašto se ne isplati. Mi moramo u Foču i Sarajevo da bismo obavili transakcije i slično”, rekao je Sladoje za “Nezavisne novine”.

    Građani Petrovca – Drinića sve transakcije trenutno obavljaju poštom. Za neke konkretnije stvari, poput kredita ili sličnog, moraju put pod noge u 60 km udaljeni Ribnik, ili još dalje do Mrkonjić Grad ili Banjaluke.

    “Sasvim sigurno je da će mnogo značiti ova banka. Najgore je što banke nema ni u Bosanskom Petrovcu, koji je udaljen 10 km odavde”, navodi Drago Kovačević, načelnik Drinića, za “Nezavisne novine”.

    Ne samo da Bosanski Petrovac, opština sa većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH, nema banku, već neće moći da računa ni na ovu mobilnu.

    “Koliko sam upućen, mi nismo obuhvaćeni ovim, jer se ne nalazimo u Republici Srpskoj, tako da nama neće biti od pomoći”, rečeno nam je iz Bosanskog Petrovca.

    Nikakve vijesti nemaju ni u Bosanskom Grahovu.

    “Ako nešto mi možemo odlučiti, rado ćemo prihvatiti, puno bi nam pomoglo. Nemamo nikakav automat, nikakvu banku. Ljudi po novac moraju u Livno ili Drvar, koji su 70 km i 30 km udaljeni odavde”, kazao je za “Nezavisne novine” Uroš Đuran, načelnik Bosanskog Grahova.

    Za razliku od njih, Glamoč će se naći na putu banci na točkovima.

    “Ovdje živi oko 3.000 ljudi. Banka nam treba, a nemamo je već nekoliko godina”, kazao je “Nezavisnim novinama” Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča.

    U skladu sa svim rečenim, proizlazi zaključak da je banka na točkovima dobra stvar, ali da bi bilo bolje da postoji stalna poslovnica. Ali, prema riječima ekonomiste Marka Đoga, to će biti veoma teško ostvarivo.

    “Da bi poslovala jedna filijala banke, morate imati, po nekim normama, jednog kreditnog referenta, jednog šalterskog službenika, radnika obezbjeđenja i to je vrlo teško postići u izuzetno malim opštinama. Banke to posmatraju čisto komercijalno, da li ima ili nema tržišta za njihove usluge. Ako nema, onda je jedini smisao koji mogu da ponude ovaj na točkovima”, navodi Đogo za “Nezavisne novine” te dodaje:

    “I moj otac dolazi iz Kalinovika. Meni je veoma žao gledati te ljudi i šta im se dešava. Ali, sve je to u principu više demografski problem, a iz njega je nastao ekonomski.”

    Za kraj treba reći da su oni koji budu poslovali posredstvom mobilne ekspoziture dužni da obezbijede mjere bezbjednosti koje podrazumijevaju sistem video-nadzora sa čuvanjem video-zapisa, koji se sastoji od jedne unutrašnje kamere koja pokriva uplatno-isplatno mjesto i jedne vanjske kamere koja pokriva ulaz u vozilo te drugo.

  • Nestašica posla za detašmanske firme

    Nestašica posla za detašmanske firme

    Preduzeća iz Srpske koja imaju detašmane (dozvole) za izvođenje poslova u Njemačkoj su u jako lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji, pa samim tim, kako kažu naši sagovornici iz oblasti građevinarstva, smanjen je obim poslovanja.

    Naime, kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, u toku ove godine iskorišteno je 87 odsto detašmana, što, kako kaže Ćorić, pokazuje da naša preduzeća jako loše posluju u Njemačkoj.

    “Firme ne mogu dobiti ugovore, odnosno nema novih ugovora, za razliku od ranijih godina kada si bili pretrpani zahtjevima. Nestašica posla ogleda se u Njemačkoj konkretno u sektoru građevinarstva, a znamo da je upravo ovaj sektor jedan od generatora i ostalih dijelova u industriji”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, Njemačka svake godine radi oko 20.000 stanova, ali, kako ističe, ove godine posao je drastično smanjen.

    “Izdvajanja po tom osnovu su manja, neizvjesnost je u poslovanju i oprez u novim investiranjima, nema ni velikih projekata, nema stanogradnje, ljudi se uzdržavaju od novih investicija”, kazao je Ćorić i dodao da investitori očekuju šta će se dešavati u narednom periodu.

    “Stanje u Evropi, ali i svijetu je nešto što investicije stavlja u drugi plan”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Da je sektor grube gradnje u Njemačkoj doživio drastičan pad, smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Tu imamo pad privatnih investicija između 27 i 30 procenta u Njemačkoj u odnosu na raniji period. Samim tim došlo je do smanjenja obima posla i odmah su na udaru one firme koje su strane, da li naše ili iz neke druge države”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, u sektoru montaže, elektroinstalacija i završnih zanatskih radova još uvijek nije došlo do pada, jer je, kako kaže, ekspanzija gradnje bila velika i sada je, po riječima Petrovića, praktično završavaju objekti koji su u prethodnim godina izgrađeni.

    “Ukoliko se ne popravi sadašnje stanje, sasvim sam siguran da će i ostali sektori biti na udaru. Oni će imati period kada neće raditi i susrešće će sa problemima dok se ne izgrade novi objekti”, kazao je Petrović i istakao da su to ključne stvari koje opterećuju ovaj sektor, te da su ove firme u velikom problemu.

    “Naše firme koje rade u Njemačkoj ne mogu biti angažovane na poslovima koje daje država, jer je država angažovala čitav niz poslova da bi spasila svoju građevinsku industriju, tipa izgradnja bolnica, zgrada opština, dok naša privredna društva ne mogu direktno dolaziti do tih poslova”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, što se tiče oporavka ove grane industrije u Njemačkoj, ne može se očekivati u ovoj godini, tek nekakve naznake boljeg poslovanja treba očekivati od polovine naredne godine.

    Spasoja Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže za “Nezavisne novine” da je građevinska industrija u Njemačkoj u jako velikoj krizi, što se održava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

    “Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Albijanić i istakao da oni imaju veliki problem sa kvalitetnom radnom snagom.

    Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

    Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.

  • Stižu banke na točkovima – evo kako će izgledati

    Stižu banke na točkovima – evo kako će izgledati

    Banke u Republici Srpskoj uskoro će imati mogućnost da poslove obavljaju i iz vozila, što će obradovati stanovnike malih opština u kojima ne postoji šalter banke.

    To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima, koga je u formi prijedloga na usvajnje uputio predsjednik NSRS Nenad Stevandić. Nacrt je usvojen u maju, a Prijedlog je na dnevnom redu parlamenta početko jula i u njemu nema izmjena.

    –Uplatno-isplatno mjesto u smislu ovog zakona je mjesto na kojem je omogućeno strankama da obavljaju poslove sa novcem iz vozila (mobilna ekspozitura) – predviđeno je.

    Razlog za podnošenje ovog prijedloga jeste omogućavanje svim građanima Republike Srpske korištenje bankarskih usluga, s obzirom da u pojedinim jedinicama lokalne samouprave nijedna banka ne obavlja bankarsku djelatnost (npr. Drinić, Berkovići, Istočni Drvar, Kalinovik) ili na područjima gdje veći dio teritorije nije pokriven ovom uslugom (npr. Hercegovina).

    -Time će se omogućiti građanima koji žive na ovim područjima da ostvaruju svoja prava kao što je npr. pravo na osnovni račun, radi primanja plate ili penzije. Agencija za bankarstvo Republike Srpske je podzakonskim aktima regulisala ovakav vid obavljanja bankarske djelatnosti sa istim ciljem, omogućavanja korištenja bankarskih usluga građanima koji žive u područjima u kojima ne posluje nijedna banka – navodi Stevandić u obrazloženju.

  • Danas počinje prijavljivanje za upis brucoša

    Danas počinje prijavljivanje za upis brucoša

    – Na Univerzitetu u Banjaluci danas počinje prijavljivanje kandidata za upis na prvu godinu studija u akademskoj 2024/2025. godini u kojoj je predviđen upis 2.640 brucoša.

    Prijavljivanje traje do petka, 28. juna, a prijava na sve fakultete Univerziteta može se izvršiti i elektronskim putem na portalu upis.unibl.org.

    Kandidati koji konkurišu elektronskim putem u obavezi su original dokumenta predati prilikom upisa.

    Prijemni ispiti su zakazani za 1. juli u 9.00 časova, dok na Medicinskom fakultetu počinje u 14.00 časova.

    Iz Univerziteta je saopšteno da na prvi ciklus studija može biti upisano 1.882 studenta na budžet, a 381 na samofinansiranje, dok mjesta ima i za 75 vanrednih, te 302 strana studenta, saopšteno je iz Univerziteta.

    Akademija umjetnosti upisuje 114 studenata, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet 188, Ekonomski fakultet 224, Elektrotehnički fakultet 226, Mašinski fakultet 140, Medicinski fakultet 575, Poljoprivredni fakultet 40, Pravni fakultet 160, Prirodno-matematički fakultet 176, Rudarski fakultet 35, Tehnološki fakultet 67, Fakultet bezbjednosnih nauka 130, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta 69, Fakultet političkih nauka 110, Filozofski fakultet 189, Filološki fakultet 160 i Šumarski fakultet 37.

    Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci polaganje prijemnog ispita traje od 1. do 5. jula, dok će se na Fakultetu bezbjednosnih nauka polaganje prijemnog ispita obaviti u dvije grupe 1. i 2. jula.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u prvom roku traje od 10. do 28. juna, na adresi international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu na engleskom jeziku, u onlajn formatu, održaće se 3. jula.

    Drugi upisni rok organizovaće članice Univerziteta u Banjaluci koje u prvom roku ne upišu planirani broj studenata.

    Kada je riječ o drugom roku, prijave za upis će trajati od 26. do 31. avgusta, a prijemni ispiti se polažu 2. septembra u 9.00 časova, s tim da je na Akademiji umjetnosti prijemni u drugom roku od 2. do 6. septembra.

    Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od danas do 4. oktobra, a kandidati takođe imaju mogućnost elektronskih prijava.

    Na drugom ciklusu studija planiran je upis 936 kandidata, i to 518 na budžetu, a 255 na samofinansiranju.

    Takođe, ima mjesta i za 76 stranih i 87 vanrednih studenta na drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjaluci.

    Na trećem ciklusu planiran je upis ukupno 155 studenata, od čega 127 na samofinansiranju, kao i 21 strani, te jedan vanredni student.

     

  • Padaju cijene goriva, ali ne i cijene namirnica

    BiH se u posljednje vrijeme može pohvaliti najnižim cijenama goriva u regionu. Cijena dizela spuštala se i do 2,41 KM na pojedinim pumpama. Ipak, jeftinije gorivo na bh. pumpama, nije uticalo na promjenu cijena osnovnih životnih namirinica. Istražili smo zašto?

    U proteklim danima zabilježen je trend opadanja cijena goriva u BiH, ali dok se to dešava potrošači se pitaju zašto onda cijene prehrambenih proizvoda i namirnica potrebnih za život ostaju nepromjenjene?

    Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić objašnjava da su ovo kratkoročne promjene koje se dešavaju na tržištu nafte.
    “Oni koji se bave prometom nafte i naftnih derivata po zakonu dužni su da prate te promjene cijena dok ostali proizvođači to ne mogu da rade, jer bi faktički svaki dan trebalo samo da prave nove kalkulacije.”

    Gorivo je samo jedan od elemenata koji utiču na cijene, tu su i nedostatak radne snage, nedostatak domaćih proizvoda, električna energija, a diktira ih i tražnja.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da bi domaća proizvodnja morala značajno da se poveća.

    “Da manje zavisimo o uvozu proizvoda hrane, samim tim bi domaće ekonomske politike mogle značajnije da kreiraju i utiču na niži nivo cijena hrane.”, navodi Stanić.

    Do nižih cijena na tržištu hrane, moglo bi se doći ograničavanjem marži na osnovne namirnice, za šta se zalažu udruženja potrošača, ali još nije definisana gornja granica do koje cijene mogu da rastu.

    Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja podvlači da bi neke osnovne namirnice kao što su ulje, brašno, šećer i mlijeko trebale da budu pod strogom kontrolom.

    Međutim, problem je u nekontrolisanom rastu cijena dodaje Vasilić. “Kod nas nema političke volje jer svaki rast cijena puni budžet i to se enormno budžet puni u odnosu na sve ostalo iako se proizvodnja ne povećava, ali budžet se puni samo zbog rasta cijena.”

    Ekonomista Igor Gavran, konstatuje da u BiH ne postoji nikakva regulativa niti aktivne mjere vlasti kojima bi se djelovalo na cijene. “U smislu da se na neki način prinude oni čiji su troškovi pali da te manje troškove prenesu i na cijene odnosno da se samim tim smanjuju troškovi života.”, kaže Gavran.

    Istovremeno, podsjeća na propale pokušaje ukidanja akciza na gorivo u BiH.

    S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, ako se pad cijena goriva nastavi, potrošači najavljuju da će tražiti usklađivanje sa koštanjem ostalih životnih namirnica.

     

  • Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas se očekuje vrhunac toplotnog talasa i maksimalna temperatura vazduha do 40 stepeni.

    U mnogim predjelima biće registrovana i tropska noć – minimalna temperatura će ostati iznad 20 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Nebo će biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

    Od sredine dana uslijediće jače naoblačenje sa zapada, koje će usloviti kišu i pljusak, uglavnom na sjeveru i sjeverozapadu.

    U Krajini su mogući i jači pljuskovi sa grmljavinom uz lokalne nepogode i jače udare vjetra.

    Tokom kasnijih popodnevnih časova i večeri oblačnost će se premještati dalje ka istoku. U Hercegovini ostaje suvo i pretežno sunčano.

    Vjetar će biti slab do umjeren istočnih smjerova, poslije podne u skretanju na zapadni i povremeno na sjeveru jak.

    Jutros je sunčano uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Sokolac 17 stepeni, Bjelašnica 19, Bugojno i Drvar 20, Livno i Široki Brijeg 21, Sanski Most, Sarajevo i Srebrenica 22, Banjaluka, Bihać, Tuzla, Zenica i Zvornik 23, Prijedor 24, Bijeljina, Neum i Trebinje 26, Gradačac 27 i Mostar 28 stepeni Celzijusovih.