Kategorija: Banja Luka

U prisustvu brojnih građana otkriven je spomenik srednjovjekovnom srpskom vladaru Stefanu Tvrtku I Kotromaniću, koji krasi novouređeni prostor u okviru najveće kružne raskrsnice u blizini tvrđave Kastel.

Osim velelepnog monumenta visine preko deset metara, ovaj jedinstveni ambijent smješten u srcu našeg grada krasi bogata hortikultura, ali i najduža fontana sa osam kaskada koje simbolizuju slapove na rijeci Vrbas.

Svečanom otkrivanju spomenika prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao da je Banjaluka dobila još jedan novi simbol i još jednu svoju novu razglednicu.

“Banjaluka je dobila jedno novo mjesto, koje je više od parka ili skvera, mjesto kojim je sačuvala jedan veoma značajan period srpske istorije i jednu važnu istorijsku ličnost, Stefana Tvrtka I Kotromanića srednjovjekovnog vladara Srba, Bosne, Primorja i zapadnih zemalja”, poručio je gradonačelnik.

On je istakao da uz jednu odgovornu lokalnu politiku, Banjaluka istovremeno vodi i jednu odgovornu nacionalnu politiku.

“Neki tendenciozno pokušavaju da kažu da se spomenikom Tvrtku I Kotromaniću vraćaju neki bosanski korijeni, a upravo suprotno tome, na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpkom vladaru, koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan. Odreći se Tvrtka, značilo bi da se odričemo sebe, što mi kao narod svakako nismo spremni. Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske istorije, kulture i tradicije u epicentar Banjaluke”, poručio je gradonačelnik.

Dodao je da ni sama lokacija nije slučajna, jer je ovo mjesto, gdje se sva naselja ukrštaju.

“Baš na mjestu gdje se ukrštaju Obilićevo i Lazarevo, Centar i Kočićev vijenac postavili smo monument impoznatne visine od preko 10 metara. Važno je da pošaljemo poruku da je Bosna i Hercegovina istorijski gledano – neodvojiva od srpskog naroda, iako u političkom smislu ima mnogo mana i mnogo toga lošeg je usmjereno prema Srbima”, kazao je on.

Gradonačelnik je dodao da je jednako tako, spomenik Kulinu banu sa Trgovačkom poveljom, koja započinje riječima: “U ime Oca, Sina i Svetoga Duha” i pisana je na Praznik Usjekovanja glave Svetog Jovana, dokaz postojanja hrišćanstva na ovim prostorima.

“Uz to vratili smo i dvoglavog orla na Banski dvor nakon 83 godine, ali i izgradili Park posvećen Veleizdajničkom procesu, jer smo shvatili važnost očuvanja sjećanja na stradanja naših ljudi, samo zbog toga što su bili Srbi”, rekao je Stanivuković.

Koordinator ovog projekta Valentina Savić-Mandić istakla je da je ovo mjesto oduvijek bilo linija razdvajanja istočne i evropske arhitekture Banjaluke, a da je danas postalo mjesto susreta.

“Ovo mjesto koncipirano je sa sva manja trga, spomenikom i linijskom fontanom koja ima osam kaskada, koje simbolizuju slapove Vrbasa. Tokom izvođenja radova na ovoj lokaciji otkriven je i srednjovijekovni bunar, koji smo parterno zastaklili i na taj način dobili dodatnu istorijsku vrijednost na ovoj lokaciji”, kazala je ona.

Dodala je da je ponosna na ovaj projekat jer je Banjaluka dobila mjesto gdje se građani mogu okupiti, sresti u uživati u predivnoj ambijentalnoj cjelini.

Profesor Duško Pevulja rekao je da je ovo još jedan u nizu važan dan za Banjuluku, koja je dobila još jedan identitetski znak kakav je trebao gradu, ali i Republici Srpskoj, da potvrdi da je Bosna i Hercegovina srpska zemlja.

“Preko ovih znamenja vraćamo se korijenima, koji imaju srpski karakter. Ovaj spomenik simbolizuje razlistavanje istorije i ispravljanje nepravde”, kazao je Pevulja, te podsjetio da je osim Parka oslobođenja posvećenog Veleizdajničkom procesu, podignuta i bista profesoru Gugi Lazareviću, koji je obilježio neko naše vrijeme, drugu polovinu 20. vijeka.

Ustavni sud Republike Srpske donio je odluku da je izmjena parking zona i poskupljenja istog, koju je donio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković neustavna.

Ustavni sud uvažio je inicijativu Borana Bosančića za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima.

Saopštenje prenosimo u cjelosti:

Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom komunalnim djelatnostima. Naime, odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima uspostavljena je obaveza za skupštinu jedinice lokalne samouprave da, u propisanim rokovima i na način kako to predviđaju važeća zakonska rješenja, uredi pitanja koja se tiču organizovanog obavljanja komunalnih djelatnosti, između ostalih, i komunalne djelatnosti upravljanja javnim površinama za parkiranje vozila – javna parkirališta.

Imajući u vidu da, u konkretnom slučaju, Skupština Grada Banjaluka nije uredila pitanja koja se tiču obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja javnim površinama za parkiranje vozila – javna parkirališta, u rokovima i na način kako je to predviđeno važećim zakonskim rješenjima u ovoj oblasti, Sud je utvrdio da osporene odredbe Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, a samim tim ni sa članom 108. stav 2. Ustava, prema kojem propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti za zakonom.

Ustavni sud je danas u predmetu broj U-71/23 donio odluku da Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata parkiranja na području grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Srž razloga za ovakvu odluku leži u činjenici da u postupku donošenja ovog pravilnika gradonačelnik Grada Banjaluka nije pribavio saglasnost Skupštine Grada Banjaluka na cijenu komunalne usluge parkiranja vozila na javnim parkiralištima na području grada Banjaluka, a što je, po ocjeni Suda, shodno relevantnim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o komunalnim djelatnostima bio obavezan.

Podsjećamo, parking u najvećem gradu Srpske skuplji je od početka oktobra prošle godine. Odluka o poskupljenju koju je donio gradonačelnik izazvalo je oštre polemike u javnosti. Parking je prvo poskupio, pa je zbog oštrog negodovanja jedno vrijeme bio besplatan, potom su vraćene stare cijene parkinga i na kraju su na snagu ipak stupile skuplje cijene koje su sada ocijenjene neustavnim.

Osporenom odlukom cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni dvije marke za svaki započeti čas parkiranja. U prvoj tarifnoj zoni je dvije KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi sedam maraka. Cijena parkiranja u drugoj tarifnoj zoni je jedna marka za sat, a cjelodnevna karta za parkiranje u toj zoni pet maraka, dok je sat parkinga u prvoj zoni dvije marke, a cjelodnevna karta sedam KM. Dvije marke se plaća sat parkinga i u nultoj zoni, ali se vozilo smije zadržati maksimalno dva sata.

Piše: Milenko Rosić. odbornik u Skupštini grada Banjaluka

Banja Luka se, kao i mnogi drugi gradovi u regionu, suočava s problemom koji na prvi pogled može izgledati manje važan, ali u stvarnosti nosi ozbiljne posljedice. Problem napuštenih kućnih ljubimaca, posebno pasa lutalica, postaje sve izraženiji, a njegove implikacije su višestruke – od bezbjednosnih do zdravstvenih, pa sve do pitanja kako se kao zajednica odnosimo prema životinjama i javnim prostorima.

Opasnost na ulicama – pitanje sigurnosti građana

Prvi i najočigledniji aspekt ovog problema jeste opasnost koju napušteni psi predstavljaju za stanovništvo. Svake godine bilježe se napadi lutalica na građane, a žrtve su često djeca i stariji, koji su najranjiviji u ovakvim situacijama. Uprkos naporima da se problem suzbije, građani su sve zabrinutiji. Psi lutalice predstavljaju ne samo fizičku prijetnju, već i stvaraju osjećaj nesigurnosti na ulicama. Bez adekvatnog rješenja, ovaj problem može samo eskalirati, dodatno pogoršavajući sliku grada.

Ne možemo zanemariti ni zdravstvene rizike koje napušteni psi donose. Nedostatak veterinarske kontrole nad tim životinjama znači da su potencijalni nosioci zaraznih bolesti, koje mogu ugroziti i druge životinje, ali i ljude. Ovaj problem daleko nadilazi svakodnevne izazove i predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitnu pažnju.

Potrebna je strategija: sistemski pristup rješavanju problema

Jedno od ključnih pitanja kada govorimo o napuštenim kućnim ljubimcima jeste potreba za strateškim i sistemskim pristupom. Problem napuštenih pasa nije samo stvar trenutnog nemara, već i refleksija šire kulture i odgovornosti unutar društva. Azili, koji bi trebali biti privremeni domovi za ove životinje, često se pretvaraju u prenapučene ustanove bez adekvatne brige. Takav pristup ne doprinosi rješavanju problema, već ga samo odlaže.

Uvođenje obaveznih mjera poput čipovanja pasa moglo bi biti prvi korak ka rješavanju ovog problema. Na taj način, vlasnici bi bili odgovorni za svoje ljubimce i njihovo porijeklo bi se moglo pratiti. Grad bi također mogao subvencionirati sterilizaciju i čipovanje pasa, čime bi se smanjio broj neželjenih legla i posljedično broj napuštenih životinja.

Međutim, ključni faktor u rješavanju ovog problema jeste odgovornost. Grad mora uvesti strože kazne za one koji napuštaju svoje ljubimce. Bez ovakvih mjera, svaki napor biće uzaludan. Napuštanje životinja na ulici ne smije biti opcija, a neodgovorni vlasnici moraju snositi posljedice za svoje postupke. Samo tako možemo osigurati da problem lutalica bude sveden na najmanju moguću mjeru.

Nedostatak prostora za kućne ljubimce – potreba za parkovima

Pored regulativa, neophodno je da gradovi poput Banja Luke obezbijede adekvatne prostore za kućne ljubimce. Trenutno, grad nema dovoljno parkova koji su prilagođeni potrebama ljubimaca i njihovih vlasnika. Situacija je još gora kada uzmemo u obzir da su neki parkovi koji su ranije postojali – uništeni. Grad koji broji hiljade kućnih ljubimaca ne može zanemariti ovu potrebu. Minimalni standard bi trebao biti jedan park za svakih 5.000 ljubimaca, što bi omogućilo vlasnicima da na odgovarajući način brinu o potrebama svojih pasa.

Takvi parkovi ne samo da doprinose boljem kvalitetu života za ljubimce, već i smanjuju rizik od toga da životinje budu napuštene. Kada vlasnici nemaju gdje da izvedu svoje ljubimce, veća je vjerovatnoća da će se odlučiti na neodgovorne poteze, poput napuštanja životinja. Grad mora prepoznati ovu potrebu i uložiti u infrastrukturu koja će omogućiti zdravije i odgovornije zajedničko življenje.

Azili – udruženja i volonteri na prvoj liniji

Važnu ulogu u rješavanju problema napuštenih životinja igraju azili i udruženja građana. Tokom proteklih godina, Banja Luka je vidjela napore mnogih volontera i aktivista koji su se trudili da poboljšaju uslove u azilima i da omoguće bolju brigu o životinjama. Zahvaljujući njihovoj borbi, uspjelo se postići da azili budu otvoreni svakodnevno, dajući građanima priliku da udome napuštene životinje. Međutim, to je samo početak.

Da bi azili postali efikasniji, neophodno je razdvojiti veterinarske i higijeničarske službe, kao što je već predloženo. Higijeničari, zaposleni od strane grada, trebali bi biti odgovorni za održavanje azila, dok bi veterinarske službe radile na očuvanju zdravlja životinja. Ovako bi se sistem učinio efikasnijim, a odgovornost jasno podijelila između različitih aktera.

Odgovornost vlasnika – ključ za budućnost

Na kraju, pitanje odgovornosti vlasnika postavlja se kao centralno u ovoj diskusiji. Svako ko se odluči na to da ima kućnog ljubimca mora biti svjestan obaveza koje to nosi. Život sa kućnim ljubimcem nije samo povlastica, već i odgovornost prema životinji, zajednici i javnim prostorima. Edukacija vlasnika, bilo kroz formalne ili neformalne kanale, mogla bi biti ključni alat u smanjenju broja napuštenih životinja.

Kaznene mjere za neodgovorne vlasnike trebale bi biti stroge i dosljedne. Svaki vlasnik koji odluči da napusti svog ljubimca mora snositi ozbiljne posljedice. Bez ovakvih mjera, napori civilnog sektora i azila bit će nedovoljni da se izborimo sa ovim problemom. Ako grad zaista želi da riješi ovaj problem, neophodno je da postavi jasna pravila i preuzme odgovornost za njihovu primjenu.

Zajedničko djelovanje – put ka rješenju

Na kraju, rješavanje problema napuštenih ljubimaca ne može biti zadatak samo jedne strane. Ovo je pitanje koje zahtijeva zajednički napor lokalne zajednice, civilnog sektora, volontera i svih građana. Samo uz aktivno učešće svih aktera možemo postići trajna rješenja. Volonteri, udruženja i građani, zajedno sa lokalnim vlastima, moraju raditi na izgradnji sistema koji će omogućiti odgovornije postupanje prema životinjama i smanjiti broj napuštenih pasa na ulicama.

Samo tako ćemo stvoriti grad u kojem su životinje sigurne, građani zaštićeni, a javni prostori čisti i prijatni za sve. U suprotnom, problem će nastaviti da raste, a posljedice ćemo svi osjetiti.

Slogan “Banjaluka bez blokada” postao je više od obične poruke – on je pokret koji osvaja srca Banjalučana! Dok se grad suočava s političkom paralizom i sukobima koji prijete da ga gurnu u još dublji haos, Ujedinjena Srpska se izdvaja kao jedina snaga koja može da donese spas. Njihova ideja grada oslobođenog od blokada sve više postaje simbol borbe za bolju, napredniju i stabilniju Banjaluku.

Građani su prepoznali istinu – Banjaluka je talac političkih prepirki i beskrajnih sukoba među strankama koje ne biraju sredstva da bi se međusobno uništile. Dok drugi bacaju političke “bombe” na svoje protivnike, Ujedinjena Srpska gradi mostove mira i jedinstva. Njihova kampanja se ne temelji na napadima, već na viziji. To je vizija grada koji ne poznaje blokade, grada koji se razvija i cvjeta, vođen rukom onih koji razumiju potrebe običnog čovjeka.

Popularnost Ujedinjene Srpske raste nevjerovatnom brzinom! Sve više Banjalučana se okreće ovoj stranci jer vide u njoj pravu nadu za budućnost. Projekat “Banjaluka bez blokada” postao je prava narodna inicijativa, jer svi osjećaju težinu političkih prepreka koje koče svaki napredak. Ova stranka, koja je sa srcem i dušom posvećena svom narodu, pokazuje se kao jedini glas razuma u moru međustranačkih sukoba.

Građani su umorni od političkih igara. Oni traže nekoga ko će stati na kraj blokadama i podjelama. Ujedinjena Srpska je taj neko! Oni su glas koji se bori za mir, stabilnost i napredak. Oni su jedina snaga koja može Banjaluku povesti naprijed, ka boljoj budućnosti, bez prepreka i sukoba.

Dok se drugi političari prepiru, Ujedinjena Srpska gradi – grad mira, saradnje i prosperiteta. Njihova poruka je jasna: Banjaluka mora biti oslobođena od političkih blokada kako bi postala ponos Republike Srpske, grad kakav zaslužuje da bude. Sa Ujedinjenom Srpskom na čelu, ovaj grad ima šansu za novi početak, jer su oni ti koji ne samo da razumiju probleme, već i nude konkretna rješenja.

Patriotski zanos koji ova stranka donosi u svojoj kampanji ne može se ignorisati. Građani Banjaluke vide u njima pravu nadu, pravu budućnost! Svaki novi dan donosi sve veću podršku naroda, jer ljudi znaju – Ujedinjena Srpska je jedina koja može da okonča blokade i učini Banjaluku ponosom cijele Srpske.

Svečano otkrivanje spomenika, posvećenog kralju Stefanu Tvrtku I Kotromaniću, biće upriličeno u srijedu, 25. septembra od 18.00 časova.

“Naš grad će tako dobiti još jedno, potpuno novo mjesto za uživanje i još jednu ambijentalnu cjelinu, koja je smještena u blizini tvrđave Kastel u sklopu najveće kružne raskrsnice”, navode na sajtu Gradske uprave.

Ističu da su svi zaintereseovani građani pozvani da se pridruže ovom događaju, te da na taj način, uz prigodan program i nastup grupe Fenečki biseri, uživaju u jedinstvenom ambijentu, koji će krasiti bogata hortikultura, najduža fontana i najveći spomenik srpskom vladaru Tvrtku I Kotromaniću.

Milenko Rosić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banja Luke, u razgovoru za Vrbas Media ističe da je aktuelni saziv obilježen rijaliti politikom umesto ozbiljnog rada. Rosić kritikuje trenutne sukobe između gradonačelnika i skupštinske većine, navodeći da su samo tri redovne sjednice održane ove godine, te najavljuje da će Ujedinjena Srpska od narednog saziva igrati ključnu ulogu u vođenju Banjaluke.

VM: Bliži se kraj aktuelnog saziva Skupštine grada Banjaluka. Kako ocjenjujete rad Skupštine, rad gradonačelnika, ali i Vaš lični rad kao odbornika?

Rosić: Što se tiče prethodne četiri godine, svjedočili smo, kao i svi građani, jednom rijalitiju koji je više ličio na šou nego na ozbiljan rad Skupštine i Gradske uprave. Gradonačelnik je pokušavao, koliko je mogao, da napravi skupštinsku većinu, ali je problem bio u tome što je s jedne strane bila većina u Skupštini, a s druge strane gradonačelnik. Prve dvije godine to je još nekako funkcionisalo dok je gospodin Ilić bio predsjednik Skupštine. Međutim, kada je tu funkciju preuzeo Ninković, došlo je do potpune blokade rada.

Činjenica da su u ovoj godini održane samo tri redovne sjednice dovoljno govori o svemu. Čak i te sjednice koje su održane bile su gubljenje vremena, jedan rijaliti šou koji nije donosio ništa konkretno. Gospodin Ninković je upravljao Skupštinom na način koji je više ličio na cirkus nego na ozbiljnu instituciju. Nije bilo ni rada, ni ozbiljnih odluka, a zaista je bilo sramotno biti dio takvog saziva Skupštine, koji je već bio na izdisaju.

Što se tiče ocjene rada gradonačelnika, neka građani donesu svoj sud. On se borio koliko je mogao, koliko je to bilo realno i ispravno, ali ja ne želim ulaziti u ocjenu da li je bio populista ili ne.

Što se tiče mog ličnog rada, dao sam svoj maksimalni doprinos. Prisustvovao sam svakoj sjednici i bio aktivan u rješavanju problema. Ipak, ne bih želio da se ponovi takav rad Skupštine, jer to nije ličilo ni na ozbiljnu instituciju, ni na rad u interesu grada.

VM: U proteklom periodu, Ujedinjena Srpska je izgubila jednog odbornika u Skupštini. Koji su razlozi za njegov odlazak i kako je to uticalo na rad Ujedinjene Srpske u Skupštini?

Rosić: Na samom kraju našeg mandata jedan kolega nas je napustio. Njegovi razlozi za odlazak su njegova stvar i ne želim ulaziti u to. Dok je bio dio Ujedinjene Srpske, funkcionisali smo kao tim i sve je odlično funkcionisalo. Sada je on naša prošlost i traži svoju političku sreću na drugoj strani. Da li će je naći ili ne, to nije na meni da sudim.

Što se tiče njegovog odlaska, nije to uticalo na naš rad, jer sjednice nisu ni održavane do kraja mandata. Tako da njegov odlazak nije imao nikakav uticaj na donošenje odluka u Skupštini.

VM: Kampanja za predstojeće izbore je već počela. Često naglašavate da je Ujedinjena Srpska bila neutralna u sukobu između gradonačelnika i skupštinske većine. Da li ste zbog toga trpili pritiske? Jeste li ikada bili primorani da zauzmete stranu?

Rosić: Mi smo bili 100% neutralni i donosili smo odluke koje smo smatrali najboljim za grad. Što se tiče pritisaka, bili su ogromni i traju i danas, a postoje i osvetoljubivi pritisci koje ne bih sada posebno izdvajao. Ipak, ostali smo dosljedni svojim principima. Da li je odlazak našeg kolege rezultat tih pritisaka ili ne, ne želim da ulazim u to.

Konkretno ja i kolega Stanić ostali smo dosljedni sebi, razmišljali smo svojom glavom i donosili odluke u interesu grada, bez obzira na to da li je prijedlog dolazio od gradonačelnika ili skupštinske većine. Ipak, većina predvođena SNSD-om nije birala sredstva kako bi minirala i bojkotovala rad. Mi smo uradili onoliko koliko smo mogli. Da li je to bilo dovoljno, neka građani ocjene.

VM: Koje ste projekte uspjeli ostvariti tokom Vašeg mandata, a koje niste stigli realizovati? Šta smatrate najvećim postignućem?

Rosić: Kao odbornik, borio sam se za moju mjesnu zajednicu Obilićevo. Uspio sam da obnovim tri ulice. Grad je izašao u susret i obnovio te ulice, što smatram značajnim. Drugi projekat na koji sam cijeli mandat insistirao jeste uređenje obala Vrbasa, gradskih plaža, kanalizacione mreže i kolektora, kako bismo imali čistu rijeku. Djelimično sam uspio uređenjem plaža, švedske plaže i šetališta pored Vrbasa, kao i kroz manje projekte, poput uređenja ulica u Tešana Podrugovića i Cerske.

Međutim, ono što nismo uspjeli je realizacija nastavka izgradnje mosta u Docu, što smo planirali rebalansom budžeta 2022. godine. Iako je bilo izdvojeno 2,5 miliona maraka za nastavak radova, taj projekat nije realizovan, što smatram svojim neuspjehom.

Jedan od uspjeha kojim se ponosim jeste i izgradnja azila na Manjači. Bio sam jedini odbornik koji je aktivno zagovarao izgradnju ovog azila. Gradska uprava je uvažila moje primjedbe kada sam pokazao stanje u kojem su životinje bile u Ramićima, te je u roku od dva mjeseca azil na Manjači bio izgrađen. Azil je sada u solidnom stanju, ali planiramo njegovo proširenje, jer su potrebe velike.

VM: Hoćete da kažete da jedan odbornik može dosta toga da uradi ukoliko ima volje, bez obzira na stranačku pripadnost?

Rosić: Mislim da može. Ja sam odbornik koji nije ovisan o gradskim ili državnim firmama. Ni sinovi, ni snaje, ni uža, ni dalja familija mi nisu zaposleni u državnim preduzećima. Već 32 godine sam privatnik i zarađujem za sebe i svoju porodicu. Moji sinovi su takođe samostalni privrednici, tako da me nijedna stranka ne može ucijeniti da podržim nešto mimo svoje volje i razmišljanja.

Što se tiče privrede, zapošljavam između 10 i 20 radnika, u zavisnosti od sezone, i sve redovno plaćam. Smatram da sam doprinio ovom gradu više nego mnogi odbornici koji su uhljebi u državnim i društvenim firmama.

VM: Kako ocenjujete trenutnu situaciju u vlasti, šta bi trebalo promeniti i na koji način Banja Luka može da izađe iz političkog ćorsokaka i nastavi normalno da funkcioniše, sa investicijama i urbanim razvojem?

Rosić: Što se tiče strukture vlasti u Banja Luci poslednje četiri godine, gradonačelnik je bio na jednoj strani, a skupštinska većina na drugoj. To je stvorilo vakuum, umesto da se fokusiraju na razvoj grada, gledali su kako da se međusobno sapliću. Greška gradonačelnika je što nije pokušao da napravi skupštinsku većinu kako bi sproveo u delo ono što je obećavao i zamislio, već je imao neprijatelje u skupštinskoj većini koji su mu pravili probleme i nastojali da sruše sve njegove ideje.

Apsurd je kada skupštinska većina ruši projekat kolektora za odvod crkvenske kanalizacije u Vrbas – to je vrhunac nepoštovanja grada i građana. Nisam ovdje da sudim da li je gradonačelnik ispravan ili nije, niti ko je u pravu, ali kakav bih ja bio čovjek da dignem ruku protiv kolektora koji bi rješio problem zagađivanja Vrbasa?

To je licemerje u kojem nisam želio da se uključim, niti ću to činiti ubuduće. Da li je gradonačelnik mogao više da uradi u ovim okolnostima, ne znam, ali neka građani procjene protiv čega se on borio poslednje četiri godine. Da li je učinio maksimalno što je mogao ili je skupštinska većina zaslužila drugog gradonačelnika, to će odlučiti građani.

Ja ne želim da budem taj sudija, niti da se svrstam na bilo koju stranu. Previše volim ovaj grad, uložio sam mnogo u njega, plaćam poreze i doprinose, i sve je to  dokumentovano. Nisam neko ko se hvali kako dobro raspoređuje tuđa sredstva, ja stvaram svoja sredstva i investiram ih u svoj grad.

Nažalost, mi iz Ujedinjene Srpske smo sve činili da deblokiramo grad i podržimo normalne projekte, ali su nas koalicioni dogovori sputavali i kritikovali. Istrpili smo to i nastavićemo da se borimo za deblokadu grada, jer smo tu radi građana, a ne radi vode.

VM: Kako ocjenjujete realizovane projekte?

Rosić: Realizovani projekti poslednjih četiri godine su mješavina dobrog i lošeg – ima samopromocije, ali ima i dobrih projekata. Međutim, bilo je i projekata koji su srušeni bez opravdanog razloga. Skupštinska većina je učestvovala u tom “rijalitiju”, ali ja neću ocenjivati da li je jedna strana zaslužnija od druge.

Ja, gospodin Stanić i naš kolega smo dali sve od sebe da deblokiramo grad i podržimo dobre projekte. Da li smo uspeli, proceniće građani na narednim izborima.

VM: Očekujete li da ćete ponovo biti izabrani za odbornika i koji su vaši novi ciljevi?

Rosić: Uveren sam da ću ponovo biti izabran za odbornika, jer znam koliku podršku imam u ovom gradu. Ne bih gubio vrijeme da nisam siguran u to. A sljedeći saziv, kakav god da bude, mi iz Ujedinjene Srpske nastojaćemo da se nikad više ne desi blokada grada. Ma ko god želio da blokira grad, da nazaduje grad, ne može imati našu podršku, ne može imati moju dignutu ruku. Mene ne može niko da ucjeni, apsolutno niko.

Vjerujem i u moje kolege, vjerujem da će i gospodin Stanić obnoviti mandat, i smatram da ćemo, pored nas dvojice, dobiti najmanje još dva odbornika. I smatram da ćemo, po riječima našeg predsjednika, a njemu verujemo iznad svega, insistirati da budemo mi ti koji ćemo upravljati Skupštinom grada. Imamo dovoljno mladih, obrazovanih ljudi koji mogu preuzeti Skupštinu; ja sam već u poznim godinama, sebe u to ne ubrajam, ali imamo dovoljno obrazovanih mladih ljudi koji mogu po uzoru na rad Narodne skupštine Republike Srpske, kao što to naš predsednik vodi, i kako spriječava rijalitije koji se tamo pokušavaju događati. Nažalost, predjsednik Skupštine koji je trenutno još uvek aktuelan, bio je prvi zagovornik realitija koji tu postoje.

To se više nikad neće moći događati u gradu Banjaluci, u to sam ubjeđen. Ko god da bude sačinjavao skupštinsku većinu, ko god da bude gradonačelnik, to se nikad neće moći desiti. Ako se to ponovi, ja, Milenko Rosić, nakon tri mjeseca vraćam svoj odbornički mandat, a uvjeren sam da ću ga dobiti.

U Gradsku upravu Banjaluka došli su Ratko Jokić i Željko Grbić, bivši direktori Gradskog groblja, jer žele da prisustvuju pres konferenciji banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića.

“Ova pres konferencija nije za one ispod 18 godina jer kriminal je rađen na groblju i radi se o morbidnim stvarima”, rekao je Stanivuković, nakon čega su predstavnici Gradskog groblja istakli da upravo on radi morbidne stvari.

Stanivuković je optužio Željka Grbića, bivšeg direktora Gradskog groblja, da je sipao gorivo u privatno vozilo na račun Groblja u Banjaluci.

“Nakon 39 minuta dovezao je i drugo vozilo u koje je natočio gorivo, a sve fakture su na Novo groblje”, rekao je Stanivuković, te je dodao da je da je Grbić prošle godine u februaru mjesecu za sedam službenih vozila 14 puta točio gorivo.

“Morbidan je vaš snimak. Ako imate saznanja javite tužilaštvu, MUP-u, a ne da snimate za Tiktok. Glasove skupljate na mrtvim ljudima”, rekao je Jokić, nakon čega je Stanivuković otišao u svoj kabinet napustivši zakazani pres.

Bivši direktori Gradskog groblja imali su namjeru da preuzmu govornicu kako bi medijima dali izjavu, međutim Stanivuković se vratio, a bivši direktorima je rečeno da napuste objekat, što su i učinili.

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao sa prevoznicima koji pružaju usluge javnog prevoza u Banjaluci o problemima sa kojima se suočavaju zbog neispunjenja obaveza Gradske uprave, prevoznici su potvrdili da su iz Kabineta predsjednika Srpske već uplaćena sredstva.

Navode da grad nije izmirio obaveze za prošlu godinu, i da prevoznicima duguju milion i po maraka, prenosi RTRS.

Dodik je naveo da su mu autoprevoznici prenijeli da je pravo za penzionere na besplatan prevoz već ugroženo, zbog čega je odlučio da iz se Kabineta predsjednika izdvoje neophodna sredstva za trenutno rješavanje ovog problema.

Apelovao je na Gradsku upravu da izmiri sve obaveze prema autoprevoznicima, jer građani, kaže, ne smiju ispaštati.

Iz Grada je saopšteno da izmiruju obaveze prema autoprevoznicima i da javni prevoz funkcioniše.