Kategorija: Banja Luka

Lijepo vrijeme poziv je poljoprivrednicima i domaćinima da počnu s proljećnjim radovima u njivama i vrtovima. Vatrogasno-spasilačka brigada grada Banjaluke uputila je apel građanima zbog izuzetno visokog rizika od požara na otvorenom. Apeluje se da građani budu maksimalno oprezni i odgovorni, kako ne bi došlo do požara.

Posljednjih dana zabilježen je povećan broj intervencija, najčešće zbog paljenja trave, niskog rastinja i otpada. Dovoljan je i najmanji plamen ili opušak da izazove požar koji se, usljed vjetra i suve vegetacije, može brzo proširiti i ugroziti imovinu, ali i ljudske živote.

– Mi smo na vrijeme krenuli sa apelima i na mrežama i na TV-u, ali izgleda da nije pomoglo. U posljednjih sedam dana imali smo 16 požara. Temperature rastu – rekao je Miroslav Malinović, komandant Vatrogasne brigade Banjaluka.

Posebno se pozivaju vlasnici parcela da redovno održavaju i čiste svoja imanja, kako bi se smanjila mogućnost širenja požara.

– Ugrožava se imovina, ljudi, narušava se kvalitet života, vazduha, a spaljivanje izaziva i velike količine dima – kaže Malinović.

Iz gradske uprave poručuju da će inspekcijske službe pojačati kontrole, a protiv nesavjesnih pojedinaca biće preduzimane zakonom propisane mjere. Prema važećim propisima izazivanje požara je krivično djelo i može se kazniti zatvorom od 1-8 godina i novčano.

Za djela koja nisu uzrokovala štetu velikih razmjera ili su počinjena iz nehata, mogu se izreći blaže kazne ili novčane sankcije u okvirima zakona.

– Vatrogasna brigada ne provodi represivne mjere, prijavljuje se MUP-u – kaže Malinović.

Građani se mole da svaki uočeni požar ili dim odmah prijave nadležnim službama, kako bi se omogućila brza i efikasna reakcija na terenu. Odgovornim ponašanjem mogu se spriječiti velike materijalne štete i sačuvati priroda. Ako primjetite dim ili požar odmah pozovite 123, apeluju vatrogasci.

Vatrogasci iz Banjaluke juče, u subotu, 7. marta gasili sedam požara na otvorenom, uglavnom na niskom rastinju i livadama.

Prvi požar prijavljen je u 10.22 a u mjestu Saračica, u zaseoku Mihajlovići, gdje je gorjelo nisko rastinje.

Tokom dana vatrogasci su intervenisali i u Aginom Selu u 14.55 takođe zbog požara niskog rastinja.

“U poslijepodnevnim časovima zabilježeno je više intervencija. U 16.35 časova izbio je požar niskog rastinja u Saračici, a samo pet minuta kasnije, u 16.40 prijavljen je i požar u naselju Kola”, rekli su banjalučki vatrogasci.

Dodaju da  je u 18. 50  gorjela jlivada u Stričićima, u zaseoku Krivokuće.

“Posljednja intervencija tog dana zabilježena je u 19.29 na području Manjače, u mjestu Vranješi, gdje je takođe gorjelo nisko rastinje”, navodi se na zvaničnoj stranici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka.

 

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da izmjene regulacionog plana za dio naselja Starčevica ne znače odustajanje od planirane izgradnje škole i vrtića, naglašavajući da nema razloga za nezadovoljstvo među građanima koji su zbog toga organizovali mirne proteste.

„Još jednom želim jasno i nedvosmisleno da poručim mještanima Starčevice da je regulacionim planom za taj dio grada predviđena izgradnja vrtića i škole“, naveo je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, izmjenom plana planirani vrtić biće premješten sa privatnog na gradsko zemljište, čime se izbjegavaju dodatni troškovi otkupa i omogućava brža realizacija projekta.

„Na taj način Grad zadržava punu kontrolu nad svojom imovinom i može u što kraćem vremenu krenuti sa prvim koracima ka izgradnji ovih objekata“, istakao je Stanivuković.

On je podsjetio da je u Banjaluci u posljednjih 30 godina izgrađena samo jedna nova škola – osnovna škola u naselju Ada – te da će uskoro biti otvorena i dva nova vrtića.

Stanivuković je naveo da su predstavnici Gradske uprave, među kojima i načelnik nadležnog odjeljenja Vuk Višekruna, razgovarali sa mještanima i predstavili planirane projekte.

„Zajedno realizujemo brojne projekte, gradimo nove parkove, dodatne kilometre šetališta uz Vrbas i druge sadržaje. Upravo to pokazuje da se sve što radimo širom Banjaluke nikako ne može nazvati betonizacijom“, poručio je Stanivuković, dodajući da je Gradska uprava otvorena za razgovor sa građanima.

Istovremeno, u gradu je pokrenut još jedan infrastrukturni projekat. Potpredsjednik FK Borac Banja Luka Bogoljub Zeljković potvrdio je da su započeti pripremni radovi na izgradnji krova na istočnoj tribini Gradskog stadiona u Banjaluci.

Vrijednost projekta procijenjena je na oko milion konvertibilnih maraka, a radove finansira klub.

„Još u julu prošle godine poslali smo svu potrebnu dokumentaciju Gradu Banjaluka za dobijanje građevinske dozvole, ali smo čekali oko pola godine na saglasnost, jer je Grad vlasnik stadiona i bez te dozvole nismo mogli početi radove“, rekao je Zeljković.

Kako je naveo, sva projektna dokumentacija je ranije pripremljena, uključujući projekat i njegovu reviziju, dok su elementi za krov stigli još u septembru prošle godine, ali radovi nisu mogli početi bez potrebne saglasnosti.

Prema procjenama izvođača, nakon što radovi počnu punim intenzitetom, izgradnja krova mogla bi biti završena za oko 60 dana.

Gradska uprava nedavno je dala saglasnost za obnovu istočne tribine i širu rekonstrukciju Gradskog stadiona, što je potvrdio i Stanivuković nakon sastanka u Vladi Republike Srpske na kojem se razgovaralo o infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

Tema stadiona otvorena je u okviru šireg razgovora o razvoju grada i kapitalnim investicijama, a rekonstrukcija je povezana i sa ispunjavanjem standarda koje propisuju FIFA i UEFA.

„Dali smo saglasnost za obnovu istočne tribine i sve ono što će značiti potpunu rekonstrukciju fudbalskog stadiona“, rekao je Stanivuković, dodajući da u procedurama koje su u nadležnosti grada neće biti prepreka.

U međuvremenu, uz pomoć vještačke inteligencije objavljeni su i ilustrativni prikazi mogućeg izgleda modernizovanog stadiona, zasnovani na savremenim stadionskim rješenjima i dostupnim informacijama o planiranoj rekonstrukciji. Ovi vizuelni prikazi nemaju karakter zvaničnog projekta, već predstavljaju ilustraciju potencijalnog razvoja jednog od najvažnijih sportskih objekata u gradu.

Sistem daljinskog grijanja u Banjaluci suočava se sa velikim brojem kvarova na distributivnoj mreži, koja je godinama bez ozbiljnijih ulaganja, pa bi iduća sezona, ako se ne uradi kvalitetan remont, mogla biti vrlo problematična i upitna.

Takvim primjerima svjedočimo gotovo svakodnevno, a jedan od njih je zabilježen i u petak, 6. marta, kada je zbog sanacije kvarova na distributivnoj mreži isporuka toplotne energije obustavljena potrošačima u dijelovima ulica Omladinska, Talijanskog bataljona Mateoti, Anđe Knežević, Petra Rađenovića, Slobodana Kusturića i Desanke Maksimović.

“Korisnike molimo za strpljenje i zahvaljujemo na razumijevanju”, saopštili su iz “Eko toplana”.

Kako kažu iz “Eko toplana”, tokom sezone bude i do 200 krupnijih kvarova na distributivnoj mreži, što znači da svaki dan imaju po jedan krupan kvar, dok one sitne i ne broje.

Mašinski inženjer Dušan Rodić, rukovodilac Sektora proizvodnje i distribucije u “Eko toplanama”, ističe da, iako je finale sezone, i ovih dana imaju višestruke kvarove istovremeno.

“Jako je teško sve to stići, ušli smo u sezonu što se tiče distributivne mreže prilično nespremni – tokom međusezonskog perioda nismo imali sredstva za sanaciju mreže niti veće remonte, i to već nekoliko godina unazad, pa smo obavili samo redovan remont postrojenja i podstanica. Međutim, na mreži nije bilo ulaganja”, rekao je Rodić za ATV.

Kako dodaje, tokom sezone grijanja trude se maksimalno da u najkraćem roku otklanjaju kvarove.

“Samo tokom noći između četvrtka i petka, oko ponoći, imali smo dvije intervencije.  Mreža je u potpuno devastiranom stanju, kako vrelovod, tako i sekundarne instalacije – toplovod”, naglašava Rodić.

Ističe da je tokom ove sezone, iako je bila nešto hladnija u odnosu na prethodne zime, bila prilično stabilna isporuka toplotne energije.

“Problemi na distribuciji nastajali su samo zbog cjevovoda. Izvori ‘Eko toplana’ nisu imali nikakva havarijska stanja, tako da smo mi opravdali svoju ulogu. Međutim, pored ovakvog stanja mreže, veoma je nezahvalno prognozirati šta nas očekuje u narednom periodu”, upozorava Rodić.

Iduća sezona upitna

Naglašava da veliki broj kvarova na kraju sezone ukazuje da je iduća sezona, ukoliko se ne uradi kvalitetan remont, vrlo problematična i upitna.

“Mi trenutno sredstva za neki ozbiljan remont nemamo. Imamo studiju, imamo ekspertsku analizu koja konkretno obrađuje i vrelovod DN 400 – magistralni vrelovod Vrbas, na kojem se desio veliki kvar u četvrtak. U pitanju je vrelovod star više od 50 godina. On više ne zadovoljava svojim kapacitetom i za njega je urgentno potrebno uložiti sredstva za rekonstrukciju. Međutim, naglasio bih da za remont nemamo mnogo vremena, nego samo nepunih pet mjeseci, a to znači, osim materijalnih, novčanih sredstava, potrebno je u kratkom periodu uraditi ogroman posao”, poručuje Rodić.

Problemi će biti i gori

Kako ocjenjuje, ukoliko remont kao i prethodnih godina ne bude ni približno urađen u mjeri u kojoj je to potrebno, i dalje će postojati ovakvi problemi, a vjerovatno i gori.

“Bilo je dana kada temperature uopšte nisu ulazile u plus, a mi smo grijali bez većih problema, nismo imali više od četiri do pet poziva potrošača u toku dana i to su bile u pitanju manje intervencije, poput dopune sistema vodom, ali evo sada, na plus 18, koliko je danas (petak) prognozirano, mi imamo trenutno pet velikih kvarova”, ističe Rodić.

Toplo vrijeme

Kvarove, uvjerava, rješavaju u roku od dan do dva, a na svu sreću, ovih dana je toplo.

“Da je kojim slučajem hladniji dan sigurno bi bili veći nervoza i nezadovoljstvo, tako da se nadam da će se formirati uslovi da se mi za narednu sezonu bolje pripremimo. Tokom ove sezone radimo havarijske sanacije svaki dan. Potrebno je sistematično, blagovremeno i kvalitetno raditi remont, a ulaskom u sezonu grijanja nespremni možemo samo da pretpostavimo kako će to izgledati”, rekao je Rodić.

Situacija neizvjesna

Podsjeća da je situacija neizvjesna te da o tome govore već unazad nekoliko sezona, tako da očekuju određene akcije i poteze u tom smislu. Studija, podsjeća on, već postoji.

“Nije čitava mreža u problemu, ali imamo nekoliko problematičnih trasa što zbog starosti i dotrajalosti, što zbog kapaciteta – Cara Dušana, na primjer, pa naselje Ante Jakića (Sime Matavulja) – tu su hronični problemi, zatim Paprikovac itd. Istakao bih i vrelovod Vrbas, na kojem trenutno traje sanacija, gdje 1.500 do 2.000 potrošača ostaje bez isporuke toplotne energije, tako da je te neke zone i trase neophodno urgentno sanirati kako bi se moglo ući u neku mirniju, stabilniju fazu, gdje građani mogu očekivati pouzdano i stabilno grijanje”, zaključio je Rodić.

Na banjalučku Tržnicu stigle su prve jagode, dozrele ovih dana na području Hercegovine, a za ovaj slatki užitak potrebno je izdvojiti 10 KM, i to za omanju posudu.

Riječ je, tvrde prodavci, o ranim i kvalitetnim jagodama.

Banjalučani za Srnu ističu da je ta cijena previsoka za prosječnog građanina, iako bi jedna lijepo zapakovana posuda bila odličan poklon damama za 8. mart – Međunarodni dan žena.

Na lokalnu tržnicu pristigao je i srijemuš, poznat i kao medvjeđi ili divlji bijeli luk. Njegova cijena je daleko pristupačnija od jagoda, budući da je za vezicu potrebno izdvojiti 1,5 KM.

Grad Banjaluka poručio je da izmjene pojedinih regulacionih planova ne znače odustajanje od javnih sadržaja, već pokušaj da se stvore realni uslovi za njihovu izgradnju, dok je istovremeno predstavljen i širi plan kapitalnih investicija vrijedan oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine.

Iz Gradske uprave reagovali su nakon navoda u javnosti da se izmjenama dijela Regulacionog plana na Starčevici ukidaju planirane lokacije za školu i vrtić. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da za takve tvrdnje nema osnova i da su ovi javni objekti i dalje predviđeni na istim lokacijama.

„Razumijem uznemirenost građana, posebno u moru netačnih natpisa koji se pojavljuju i koji nemaju veze sa istinom. Banja Luka ima više predviđenih lokacija za izgradnju vrtića koje smo ranije detektovali i obezbijedili, posebno u periodu kada se razgovaralo o izgradnji vrtića sredstvima iz budžeta Kabineta predsjednika Republike. Među tim lokacijama je i ona na Starčevici, koja ostaje planirana i danas“, rekla je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, izmjenama plana koristi se prilika da se planirani objekat iste namjene pomjeri sa privatnog na gradsko zemljište, kako bi se izbjegli dodatni troškovi otkupa i omogućila efikasnija realizacija projekta.

„To nam daje mogućnost da Grad zadrži punu kontrolu nad svojom imovinom i da projekat realizuje u skladu sa najboljim ekonomskim parametrima. Razloga za paniku nema, škole i vrtići ostaju planirani upravo na lokacijama na kojima su i ranije bili predviđeni“, navela je ona.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pojasnili su da su korekcije regulacionog plana urađene kako bi plan postao provodiv i kako bi se omogućila realizacija sadržaja koji su godinama planirani. Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Vuk Višekruna naglasio je da planom nije došlo do brisanja škole i vrtića.

„Želim još jednom vrlo jasno da naglasim da su škola i vrtić predviđeni planom. Korekcijom plana nije došlo do brisanja ovih objekata, već su korekcije bile neophodne kako bismo stvorili realne preduslove da se ti objekti izgrade“, rekao je Višekruna.

On je podsjetio da je prethodno plansko rješenje doneseno još 2008. godine, te da su se u međuvremenu struktura i razvoj naselja značajno promijenili. Kako je naveo, Grad raspolaže određenim zemljištem na tom području, ali zbog strukture parcela i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do sada nije bilo moguće pristupiti realizaciji planiranih sadržaja.

U međuvremenu, iz Gradske uprave je potvrđeno i da će nacrt Regulacionog plana „Centar-jug“, koji predviđa izgradnju većeg broja novih objekata u užem centru grada, ponovo biti izložen javnosti na uvid sredinom marta.

Prema obavještenju Odjeljenja za prostorno uređenje, građani će nacrt moći pogledati od 13. do 20. marta 2026. godine, kada će imati priliku da dostave primjedbe i prijedloge na predložena rješenja.

Ovaj plan obuhvata prostor od 6,84 hektara u užem centru Banjaluke, omeđen ulicama Đure Daničića, Jevrejskom, Nikole Pašića, Milana Rakića, Slobodana Kokanovića i Gorana Radulovića Bimbe, kao i obalom rijeke Vrbas.

Istovremeno, odbornici Skupštine grada dali su podršku Planu kapitalnih investicija vrijednom oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja okvir razvoja ključne infrastrukture u Banjaluci.

Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić istakla je da je riječ o osnovnom planskom dokumentu srednjoročnog infrastrukturnog razvoja grada.

„Plan kapitalnih investicija je osnovni planski dokument srednjoročnog infrastrukturnog razvoja Banjaluke. Dokument je pripremila komisija koju je imenovao gradonačelnik, a u njegovoj izradi učestvovale su sve gradske potrošačke jedinice, kao i gradske i republičke ustanove koje djeluju na području grada“, rekla je Aničićeva.

Kako je pojasnila, institucije i preduzeća su svoje prijedloge dostavili putem javnog poziva, nakon čega je komisija, u saradnji sa nadležnim odjeljenjima, utvrdila raspored realizacije projekata po godinama i izvorima finansiranja.

Veliki dio planiranih projekata, dodala je ona, biće finansiran iz kreditnih sredstava, jer Grad ima značajne mogućnosti za kreditno zaduženje, dok su za pojedine projekte predviđeni i drugi izvori finansiranja, uključujući sredstva Vlade Republike Srpske.

Među većim projektima navela je izgradnju mosta u naselju Dolac, za koji je u prvoj fazi planirano oko 15 miliona KM, dok je ukupna vrijednost projekta, prema procjenama iz 2019. godine, oko 35 miliona KM.

Rasprava o izgradnji mosta u naselju Dolac ponovo je otvorena u Banjaluci nakon što je Gradski odbor SNSD-a objavio da je od ukupno obezbijeđenih 14,4 miliona KM već potrošeno 2,65 miliona, iako radovi na mostu još nisu počeli.

Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nakon nedavnog sastanka u Vladi Republike Srpske da bi radovi na mostu mogli početi već tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat i budu riješene preostale imovinsko-pravne prepreke.

U objavi na društvenim mrežama SNSD navodi da je novac za projekat obezbjeđivan kroz više godina, putem kredita i budžetskih sredstava, uz pitanje gradonačelniku gdje je završio ostatak novca s obzirom na to da most još nije počeo da se gradi.

Kako su planirana sredstva kroz godine

Prema podacima koji su dostupni iz javnih dokumenata i ranijih odluka gradske administracije, finansiranje projekta mosta u Docu planirano je kroz više različitih izvora.

Prema navodima iz objave SNSD-a, ali i ranijim informacijama o finansiranju infrastrukturnih projekata u Banjaluci, sredstva su planirana po godinama na sljedeći način:

2021. godina – 2,4 miliona KM kredit EBRD

Grad Banjaluka je u okviru šireg programa infrastrukturnih projekata planirao sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Dio tog finansiranja bio je predviđen i za projekat mosta u Docu.

2022. godina – 100.000 KM kredit EBRD

U narednoj godini planirana su manja sredstva za nastavak pripremnih aktivnosti, prvenstveno za dokumentaciju i tehničke procedure koje prethode izgradnji mosta.

2022. godina – 1,4 miliona KM vlastita sredstva

Pored kreditnih linija, Grad je planirao i dio finansiranja iz vlastitog budžeta za projektovanje i pripremu projekta.

2023. godina – 5,2 miliona KM kredit komercijalne banke

U ovoj fazi planirano je dodatno kreditno zaduženje za nastavak pripreme projekta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

2026. godina – 5,3 miliona KM novi kredit

Skupština grada Banjaluka nedavno je usvojila odluku o novom kreditnom zaduženju u iznosu od 5,3 miliona KM, koje je namijenjeno prije svega rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izradi projektne dokumentacije.

Projekat i dalje bez glavnog projekta i dozvole

Uprkos višegodišnjem planiranju i obezbjeđivanju sredstava, projekat mosta u Docu i dalje se nalazi u pripremnoj fazi.

Iz Gradske uprave ranije je potvrđeno da most još nema izrađen glavni projekat niti građevinsku dozvolu, te da je izrada projektne dokumentacije i dalje u toku.

Tek nakon završetka glavnog projekta moguće je pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole kod Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Grad najavljuje početak radova tokom ljeta

Tema mosta u Docu bila je i dio razgovora na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Tom prilikom razgovarano je o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekta. Kako je navedeno, dio parcela pripada institucijama Republike Srpske, uključujući Vladu i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a postignut je načelan dogovor da se zemljište za projekte od javnog interesa ustupa bez naknade.

„Most u Docu biće najveći, najviši i najvažniji infrastrukturni projekat koji Banjaluka očekuje. Riječ je o parcelama od oko 2.000 kvadratnih metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko dva miliona KM, a koje pripadaju Vladi Republike Srpske i UKC-u. Dogovor je da sve što je u funkciji javnog interesa međusobno ustupamo bez naknade“, rekao je Stanivuković.

On je dodao da bi, ukoliko Skupština grada da saglasnost i nakon rješavanja preostalih privatnih parcela, radovi na mostu mogli početi tokom ljeta.

„Sa današnjim dogovorom i uz rješavanje još jedne do dvije privatne parcele, objektivno možemo očekivati početak radova tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat“, naveo je Stanivuković.

Projekat koji je godinama predmet političkih sukoba

Most u Docu već godinama je jedan od infrastrukturnih projekata oko kojeg se vodi politička rasprava između gradske administracije i skupštinske većine.

Nakon promjene vlasti u Banjaluci 2020. godine, projekat je često bio predmet političkih optužbi i različitih interpretacija o tome u kojoj fazi se nalazi njegova realizacija.

Most u Docu zamišljen je kao saobraćajna veza između centra grada i naselja Obilićevo i Starčevica, a prema ranijim najavama trebalo bi da ima četiri saobraćajne trake i poseban most za pješake.

Cilj projekta je rasterećenje Gradskog mosta i poboljšanje povezanosti istočnog i zapadnog dijela grada.

Ipak, i pored višegodišnjih najava, most još nije u fazi izgradnje, dok se projekat i dalje nalazi u administrativnim i tehničkim procedurama koje prethode početku radova.

Ognjen Jokić, BL portal

Nestalo struje, pukla cijev, pojavila se rupa na putu ili je oluja napravila haos. Uskoro će za sve to biti dovoljan jedan broj 121. Banjaluka pokreće Operativno-komunikativni centar koji će građanima omogućiti da sve probleme prijave na jednom mjestu, 24 sata dnevno.

Tako više neće biti lutanja između službi i telefona.

–Građani će na jedan broj moći da prijave sve probleme, od nestanka struje i vode do rupa na putu ili drugih komunalnih problema. Naša uloga je da zaprimimo prijavu, obradimo je i proslijedimo nadležnom odjeljenju ili službeniku koji je zadužen za rješavanje tog problema – objašnjava Gavrilo Kerkez, šef Operativno-komunikativnog centra.

Broj 121 biće dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a građani će moći prijaviti infrastrukturne i komunalne probleme, ali i dobiti informacije neophodne za svakodnevno funkcionisanje.

Nakon što operater OKC zaprimi prijavu, ona će biti proslijeđena nadležnoj gradskoj službi, a od njih će se tražiti povratna informacija kako bi građani u što kraćem roku dobili odgovor. Informacije će, u zavisnosti od želje građana, biti dostavljane telefonom ili putem e-maila.

U početnoj, testnoj fazi, Operativno-komunikativni centar će prvenstveno služiti za potrebe civilne zaštite i reagovanje u vanrednim situacijama i elementarnim nepogodama. Nakon toga planirano je postepeno uključivanje i drugih gradskih službi.

-Krenućemo sa civilnom zaštitom, a onda ćemo postepeno uključivati komunalnu policiju, inspekcije, odjeljenje za saobraćaj i druge službe – objašnjava Kerkez. On ističe da su operateri ključni dio sistema, jer će upravo oni biti prvi kontakt građana sa centrom.

-Srce centra nisu ni šef, ni bilo koji drugi službenik, već operateri koji će 24 časa dnevno primati pozive i davati prve informacije građanima – naglašava on i dodaje da će u prvoj fazi u centru raditi 6 operatera, što je minimalan broj potreban za organizovanje smjenskog rada tokom 24 časa.

Poseban akcenat biće stavljen na komunikaciju sa medijima, naročito u situacijama kriznog informisanja.

-Kada su vanredne situacije u pitanju nama je jako važna komunikacija sa medijima i tzv. krizno komuniciranje, jer nemoguće je informacije plasirati pravovremeno bez medija. Sve važne informacije koje budemo imali proslijeđivaćemo medijima. Jer, bez obzira na sve aplikacije i sve što ćemo raditi, mediji imaju najveću moć da informaciju prenesu javnosti – ističe Kerkez.

Iako broj 121 već postoji i u Srpskoj funkcioniše preko Republičke uprave civilne zaštite, Banjaluka će biti prva jedinica lokalne samouprave koja ima vlastiti operativno-komunikativni centar.

Kerkez ističe da je centar razvijan po evropskim standardima, a iskustva su preuzeta iz zemalja zapadne Evrope, posebno iz Slovenije.

-Ovo je kapitalni projekat koji nije pravljen za godinu ili dvije, već za decenije koje dolaze – poručuje on i dodaje da se radi i na unapređenju aplikacije „Građanska patrola“, koja bi ponovo trebalo da postane važan kanal komunikacije između građana i grada, piše Srpskainfo.

Pod sloganom “Ne gušite nam ni prava ni pluća” Banjalučani će izaći na ovogodišnji marš kako bi ukazali na važnost ravnopravnosti polova, borbe protiv nasilja nad ženama i zaštite ženskih radnih prava, ali i na sve izraženiji problem zagađenog vazduha u gradu.

Naime, osmomartovski marš će biti održan u nedjelju, 8. marta, s početkom u 12 časova ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci.

“Zagađen vazduh nije statistika niti apstraktna ekološka tema, to je svakodnevna prijetnja zdravlju građana i građanki. Povećan broj respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, pogoršanje stanja kod hroničnih bolesnika, ugroženo zdravlje djece i starijih osoba samo su neke od posljedica dugotrajnog izlaganja zagađenju. Građani i građanke Banjaluke mjesecima udišu vazduh čiji kvalitet često prelazi dozvoljene granice, što direktno utiče na kvalitet života i opšte zdravlje svih nas”, navode organizatori.

Posebno pogođene porodice sa malom djecom

Kako dodaju, posebno su pogođene porodice sa malom djecom, trudnice, starije osobe i svi oni koji već imaju zdravstvene probleme.

“Žene, koje najčešće preuzimaju brigu o zdravlju porodice, prve osjećaju posljedice izostanka sistemskih mjera zaštite životne sredine. Borba za čist vazduh zato nije samo ekološko, već i socijalno i zdravstveno pitanje”, navode oni.

Čist vazduh nije privilegija

Kako dodaju, osmomartovski marš biće prilika da se jasno i glasno poruči da pravo na čist vazduh nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo.

Organizatori zahtijevaju odgovornost nadležnih institucija, transparentne i hitne mjere za smanjenje zagađenja, kao i dugoročne politike koje će osigurati zdravu životnu sredinu za sve one koji žive u Banjaluci i udišu otrovan vazduh.

“Pozivamo sve građane i građanke Banjaluke da nam se pridruže 8. marta u 12 časova ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske i budu dio protestne šetnje za ravnopravnost, zdravlje i dostojanstven život. Osmomartovski marš organizuju Kuća ljudskih prava Banjaluka zajedno sa svojim članicama i Inicijativa Građanke za ustavne promjene”, navode organizatori.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija