Kategorija: Banja Luka

To je njegova privatna zabava gdje on gura svoje lične interese, istakao je aktuelni odbornik SNSD-a Marinko Umičević komentarišući posljednju poruku generalnog sekretara Srđana Amidžića da će se odbornički mandati u toj stranci u Banjaluci dijeliti po principu najvećeg broja glasova.

Umičević je kao kandidat SNSD-a po izbornim pravilima na izborima održanim prije tačno mjesec dana osvojio novi odbornički mandat u banjalučkoj skupštini, ali bi bez njega mogao ostati ako se primjeni najavljeni princip. Činjenica je da su neki od kandidata na listi SNSD-a imali više glasova od njega, ali su zbog pozicije na listi i zakonskog cenzusa ipak ostali bez mandata.

Umičević tvrdi da to što priča Amidžić još nije prihvaćeno kao zvaničan stav partije.

„Uopšte neću njega da komentarišem i ja o njemu nemam neko mišljenje. Amidžić se tu pita ko neko sa strane. Ne može on to govoriti, o ovom pitanju“, ističe Umičević za BL portal.

Amidžić je juče rekao da će u novi saziv Skupštine grada onih 11 kandidata koji su na izborima imali najviše glasova.

“Zakon je malo neodređen, jer, recimo, neki ljudi imaju nekoliko hiljada glasova, ali manje od onih 10 odsto koliko je potrebno da pređu lični cenzus, pa se nisu popeli na listi i ostali su bez mandata”, istakao je Amidžić i dodao da ipak još nema finalnog rješenja u vezi sa konkretnim imenima.

Linker
Dok Amidžić priča o novim principima, Umičević ga pita zašto je banjalučki SNSD izašao na izbore baš sa ovakvom listom i takvim rasporedom kandidata.

„Zašto je on takvu listu napravio? Da stavi neke anonimuse na visoke brojeve, tu listu koju nikada nije usvojilo Predsjedništvo Gradskog odbora“, upitao je on.

Umičević je naglasio da će odluku o imenima koja će u odborničke klupe ispred SNSD-a donijeti lično predsjednik stranke Milorad Dodik, a da će se on složiti sa odlukom kakva god da bude.

Ako se, kako je Amidžić najavio, bude gledao broj osvojenih ličnih glasova na izborima, iz SNSD-a u odborničke klupe će jedanaest imena sa najvećom podrškom birača, a to su: Vlado Đajić koga je podržalo 10.795 glasača, Goran Talić (6.114), Srđan Amidžić (5.583), Mladen Ilić (4.357), Bogoljub Zeljković (4.030), Nenad Talić (2.734), Nevena Todorović (2.464), Dragan Lukač (2.319), Snežana Kutlešić Stević (2.245), Bojan Bakal (2.227) i Nenad Grbić (2.124).

Pošto Đajić i Ilić kao poslanici i Amidžić kao ministar imaju aktivne mandate umjesto njih bi mogli da „upadnu“ Ljubo Ninković (2.098), Irena Joldžić (2.007) i na kraju, po broju glasova Alen Šeranić (1.789). Ipak, vjerovatnije je da bi to mogao biti Bojan Pećanac (1.726) pošto nije baš u ovom trenutku logična opcija da Šeranić napusti poziciju ministra zdravlja i socijalne zaštite.

Ukoliko ovaj princip bude prihvaćen kao zvanični, najviše će izgubiti oni kandidati koji su bili pozicionirani visoko na listi SNSD-a, a imali su slabiji lični rezultat. To su, prije svega, Marijana Kapović Solomun koju je podržalo 664 birača, zatim Marinko Umičević sa osvojenih 1.287 glasova i Ljiljana Svjetlanović sa 436 glasova kao troje kandidata koji su po Izbornom zakonu osvojili mandate. “U minusu” bi u tom slučaju bile i tri kandidatkinje koje po zakonskim pravilima u ovom trenutku “upadaju” u skupštinu u slučaju odustajanja Đajića, Amidžića i Ilića, a to su Žana Grmuša (349), Zorica Kuzmanović Vasilić (849) i Vesna Janković (571).

Lider SNSD-a Milorad Dodik je nekoliko dana poslije izbora objavio da će kandidati koji su bili na njihovoj listi za lokalne izbore u Banjaluci potpisati izjavu o ostavci, a da će rukovodioci partije izabrati 11 kandidata koji će ići u Skupštinu. Naknadno je u medijima objavljeno da je svih 35 kandidata sa liste SNSD-a potpisalo izjave da svoj mandat odbornika daju na raspolaganje rukovodstvu stranke. Do danas nije konkretno saopšteno ko će na kraju u odborničke klupe, ali je Srđan Amidžić svojom posljednjom porukom očigledno ponovo podgrijao tu priču u javnosti.

Nakon konsultacija koje je obavio sa osam političkih subjekata koji će u novom sazivu Skupštine grada Banjaluka imati odbornike, Draško Stanivuković, gradonačelnik najvećeg grada u Srpskoj poručio je da mu je drago što je imao priliku da razgovara sa svima osim sa Pokretom Za pravdu i red koji se nisu odazvali.

 

Ipak, jasno je da od skupštinske većine koju priželjkuje Stanivuković zasad nema ništa, jer na pitanja o ovoj temi, gradonačelnik je odgovorio riječima da je to tačka koju je ostavio za kraj svih razgovora.

Međutim, priznao je da je dio stranaka već izašao sa stavom da li bi želio biti dio njegove većine, ali nije otkrio o kome se radi.

“Skupštinska većina je posljednja tačka konsultacija. Prve teme bile su da nađemo makar najmanja zajednička programska načela, odnosno fokus konsultacija mi je bio da nađemo onaj najmanji zajednički sadržilac oko kog svaka politička stranka ima saglasnost. To su vrtići, vodosnabdijevanje, kolektor, javne garaže, poslovna zona… To je ono najmanje i računajte da to odmah pokrećemo kroz budžete, rebalanse, plan kapitalnih investicija. Kada vidimo da toga ima, onda se tu rađa povjerenje, mislim da je to dobar temelj za većinu. Kao gradonačelnik sam za formiranje većine, i ostavio sam prostor svakoj političkoj organizaciji da se izjasni u skorije vrijeme. Neko se po pitanju većine već izjasnio, neko nije. Ostavićemo to vremenu”, poručio je Stanivuković.

Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je radne konsultacije sa predstavnicima Ujedinjene Srpske.

Tom prilikom gradonačelnik je istakao da je sa ovom strankom i u proteklom periodu realizovano mnoštvo značajnih projekata, te da će u tom duhu biti nastavljena i buduća saradnja, saopšteno je iz Gradske uprave.

-Sa Ujedinjenom Srpskom smo u proteklom periodu realizovali mnogo važnih infrastrukturnih projekata i riješili mnoštvo pitanja od važnosti za građane Banjaluke. Kadrovi Ujedinjene Srpske, kako na nivou Republike, tako i Grada uvijek su pokazivali spremnost za rješavanje prioritetnih pitanja za naš grad, što je omogućilo realizaciju projekata kao što su izgradnja kružnih tokova, uređenje obale Vrbasa, osvjetljenja Kastela i slično. U ovakvom duhu, nastavljamo da radimo i u budućem periodu i da sarađujemo u interesu svih građana, oslanjajući se na platformu „Grad bez blokada“ koju zastupa Ujedinjena Srpska – istakao je Stanivuković.

Dodao je da su tokom današnjeg sastanka pokrenuta i jedna važna inicijativa.

-Jedna od važnih inicijativa koja je pokrenuta na današnjem sastanku sa Ujedinjenom Srpskom jeste uređenje “Kočićevog zborišta” na platou Manjače kao i sanacija Spomenika na Banj brdu – rekao je on, te zahvalio predstavnicima ove stranke na odzivu i konstruktivnim konsultacijama.

Nije nam prioritet vlast po svaku cijenu, ni većina sa bilo kim, istakao je za BL portal predsjednik banjalučkog odbora DEMOS-a Boran Bosančić nakon jučerašnjih konsultacija sa gradonačelnikom Stanivukovićem, ali i današnje poruke iz SNSD-a dosadašnjim partnerima.

Generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić koalicionim partnerima je poručio da su na izborima radili za Stanivukovića, pa neka i sada sa njim naprave skupštinsku većinu i preuzmu odgovornost. Bosančić i pored takve poruke izbjegava teške riječi.

 

 

“Razgovaraćemo, SNSD je naš partner, razgovaraćemo i oko ovoga što je rečeno danas na presu, a nakon toga ako ovi stavovi budu zvanični i konkretni u tom slučaju i mi možemo razmišljati o nekim odlukama. Do tada je sve stvar dogovora”, poručio je Bosančić.

Situacija će biti jasnija, poručuje Bosančić, kada CIK objavi zvanične rezultate izbora.

“Nećemo samostalno, odnosno samoinicijativno odlučivati. Nakon što CIK proglasi zvanične rezultate izbora logično je da se Skupština konstituiše nekih mjesec dana od dana objavljivanja rezultata. Znači tamo negdje do početka decembra ćemo konkretnije znati”, navodi on.

Ipak, i prije objavljivanja zvaničnih izbornih rezultata, predstavnici Demosa su juče došli na konsultacije koje je inicirao gradonačelnik.

“Što se tiče jučerašnjeg sastanka, razgovarali smo samo o određenim programskim načelima. Nije bilo nikakvog govora o formiranju skupštinske većine, niti bilo šta”, ističe Bosančić i dodaje:

“Cilj nam je da neke naše politike za koje se zalažemo, mi želimo da se te politike ostvaruju i realizuju”, poručio je on.

Gradonačelnik Stanivuković je juče poručio da su sa DEMOS-om dogovorena zajednička programska načela.

“Programska načela se odnose na kapitalna sredstva za asfaltiranje svih makadamskih puteva u prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama, kapitalna sredstva za vodovodne sisteme „Tunjice 1 i 2“, kao i „Banjicu“, rješavanje pitanja javnih garaža, izmještanje deponije u Ramićima, sredstva za liftove i krovove, sredstva za vrtiće u gradu, te sredstva za poljoprivredu i privedu”, naglasio je Stanivuković nakon sastanka sa delegacijom Demokratskog saveza.

 

Od danas naše opredjeljenje je da budemo suzdržani i da gradonačelniku ostavimo odgovornost upravljanja Banjalukom, istakao je nakon sastanka sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Vlado Đajić.

On je naglasio da je SNSD-u stalo do Banjaluke, kao i da će ova partija u narednom sazivu podržati sve one projekte za dobrobit građana.

Mnogo rječitiji bio je Srđan Amidžić koji je zajedno sa Đajićem predstavljao banjalučki SNSD na sastanku sa Stanivukovićem.

Amidžić je ponovio da će SNSD podržati sve buduće projekte, ali da neće podržati zaduženja za kompletiranje starih, čiji je inicijator Stanivuković.

“Ne želimo da saniramo prethodne obaveze, u čijem stvaranju nismo učestvovali”, naglasio je Amidžić.

Pod ovim on smatra uzimanje novih kredita i rebalans budžeta, za projekte za koje su sredstva već ranije bila izdvojena.

“Za most u Docu je izdvojeno već bilo sedam miliona maraka, vodovodni sistem Banjica kredit podignut a projekat nije urađen, sportska gimnazija slično”, naveo je kao primjere Stanivuković.

Pored dodatnih zaduženja za projekte za koje su već ranije bila obezbjeđena sredstva, Amidžić dodaje da SNSD neće podržati ni one odluke i tačke koje su rezultat lošeg funkcionisanja Gradske uprave.

“Nisam spreman da podržim povećanje cijene vode. Ne želim jer je stanje u Vodovodu neefikasno i nefunkcionalno, jer je preduzeće preopterećeno zapošljavanjem velikog broja nepotrebnih radnika”, smatra on.

Odluke ovog tipa SNSD neće podržati jer ih smatra neodgovornim i lošim. Odgovornost za ovakve odluke biće na onim partijama, koje na republičkom nivou čine koaliciju sa SNSD-om, a koje je Amidžić optužio da su radile za Stanivukovića na proteklim lokalnim izborima.

“Očigledno je najveći dio naših partnera podržao Stanivukovića, napravili su sa njim dogovore prije izbora, pa neka sada zajedno sa njim preuzmu odgovornost za ove mjere”, istakao je on.

Neslaganje banjalučkog SNSD-a sa predstavnicima Gradske uprave ogleda se i oko Stanivukovićvih optužbi da Vlada Republike Srpske blokira projekte u gradu, smatra Amidžić.

“Za Centralno spomen obilježje Vlada je već uplatila tri miliona maraka, a sada treba još novca. Kružne tokove kod Bakala, kod Merktarora i kod Audi servisa takođe finansira Vlada i njihova vrijednost je oko 20 miliona maraka”, navodi on.

Prevoznik iz Laktaša Željko Lukajić, uzeo je od grada Banjaluka pauk vozilo zbog, kako Capital nezvanično saznaje, duga i neraščišćenih računa.

On se na zaprepašćenje radnika ove službe prije dvije sedmice pojavio na njihovom parkingu, odnosno depou u Rakovačkim barama i odvezao kamion, piše Capital.

Riječ je o vozilu koje nije bilo u voznom stanju, a za koje je donio dijelove, osposobio ga i otišao.

Kako saznajemo, da će to uraditi, najavio je šef Odsjeka za kontrolu parkinga u gradu, Dalibor Kerezović.

“Kerezović je nazvao radnike i rekao im da će doći Lukajić te da mu se dozvoli da odveze kamion jer ima rješenje, papir, da to može uraditi. Oni su ga poslušali i pustili da ga uzme“, ispričao je dobro upućen izvor u ovaj slučaj.

Iako je ovaj mediji pokušo da dobije zvanično objašnjenje o čemu se radi, to nisu uspjeli. Lukajić se nije javio na telefon, a kada su mu rekli šta ih zanima rekao je da je na granici i da ga carinici upozoravaju da mora da prekine vezu. Ipak, obećao je da će o svemu pričati sutra.

Kerezovića je poručio da informacije tražimo od službe za odnose s javnošću jer on nije za to nadležan.

Podsjećamo, Lukajić je javnosti poznat od momenta kada je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković od njega angažovao panoramski bus i to predstavio kao svojevrsnu turističku atrakciju.

Inače, vozilo je gradska imovina o kojoj bi po pravilu trebala da odlučuje Skupština grada.

Ne želim da prejudiciram, sve će biti jasno u januaru, ali nema dileme da će biti teško funkcionisati po postojećim cijenama vode, kaže za BL portal izvršni direktor za finansijske poslove banjalučkog Vodovoda, Predrag Duduković, govoreći o mogućem poskupljenju usluga u narednom periodu.

Kako kaže, situacija će biti jasnija početkom naredne godine, nakon finansijskih izvještaja o poslovanju, kada će se, kaže Duduković, znati da li sa trenutnim cijenama Vodovod može da funkcioniše pozitivno, ili će se cijene morati korigovati.

„Ako izvještaji pokažu da preduzeće radi sa gubitkom, da ne može sa ovim cijenama da nastavi sa poslovanjem, moraće se ići sa korekcijom. Ako to bude neki normalan finansijski rezultat, onda ne bi trebalo da se ide u poskupljenja“, navodi naš sagovornik.

Duduković nije objasnio na koji način se na kraju godine može očekivati “normalan finansijski rezultat”, ako se ima u vidu da je iz izvještaja o poslovanju Vodovoda vidljivo da je ovo preduzeće u prvoj polovini ove godine poslovalo sa minusom od skoro dva miliona KM. Taj minus je dva puta veći nego u istom periodu prošle godine, dok je, istovremeno, u Vodovodu više zaposlenih nego u istom preiodu lani – njih 12.

„Ono što je najviše ugrozilo poslovanje svih komunalnih preduzeća jeste povećanje najniže plate koje je počelo ove godine. Jednostavno dignute su plate, privatne firme su to uradile na način da su povećale cijene svojih usluga i robe i na taj način prebrodili su povećanje minimalca. Međutim, komunalna preduzeća nemaju tu mogućnost, s obzirom na to da imamo kontrolisane cijene koje mora da usvoji Skupština grada“, kaže Duduković i dodaje da Vodovod do sada nije išao sa povećanjem cijena, čime je, na neki način, ugrozio poslovanje.

Parking u funkciji naredne godine

Već naredne godine parking će biti u funkciji, to nije sporno – kaže Duduković na pitanje kada će najavljeni parking na bivšoj lokaciji Vodovoda, preko puta Elektrotehničkog fakulteta, biti u funkciji.

„Sve administrativne procedure su riješene i prošle su, bilo je i nekakvih administrativnih prepreka. To je uglavnom sve završeno. U toku je dobijenje lokacijskih uslova, iskren da budem, možda su već i dobijeni, i samim tim bi trebalo da krene izgradnja“, naglašava on.

Brzina izgradnje će zavisiti od vremena, odnosno od toga da li će se radovi moći izvoditi i tokom zime ili će se morati čekati proljeće. Ipak, Banjaluka će uskoro dobiti još jedan parking, i to u vlasništvu Vodovoda.

Banjaluku je prije 55 godina pogodio katastrofalan zemljotres, koji je tog 27. oktobra 1969. godine odnio 15 života, 1.117 ljudi bilo je teže ili lakše povrijeđeno, a materijalna šteta bila je ogromna.

Slike Banjaluke za vrijeme ove kataklizme za “Nezavisne novine” opisao je Nebojša Kuštrinović, koji je prvih sati nakon zemljotresa bio u gradu.

Prema Kuštrinovićevim riječima, koji je za vrijeme razornog zemljotresa bio beogradski student, sjeća se solidarnosti i empatije građana u toj katastrofi koja je zadesila Banjaluku.

“Ja sam odmah nakon katastrofalnog događaja iz Beograda došao u Banjaluku, a solidarnost među Banjalučanima bila je ogromna, kako od prvog komšije, pa nadalje”, rekao je Kuštrinović.

Dodaje da su solidarnost, empatija i pomoć za vrijeme ove kataklizme ono čega će se uvijek sjećati.

“Bilo je grozno vidjeti razoren grad, ja sam se vraćao noću autobusom i vidio sam već od Gradiške prema Laktašima da nema struje, da gore vatre. U svoju ulicu kada sam došao, tu su bile i suze. Bile su to suze radosnice, jer u mojoj ulici, srećom, niko nije poginuo”, ispričao je on.

Sjeća se da je njegov brat iznio majku u trenutku kada se sve treslo.

“Bili su svi na okupu, moj brat i sestra bili su u porodičnoj kući, te kada se sve zatreslo, moj brat Slobodan je majku iznio napolje”, prepričao je on.

Kuštrinović se prisjetio mnogih događaja nakon zemljotresa.

“Sjećam se onih prvih sati poslije zemljotresa kada je Rade Radivojac, vozač autobusa, dovezao dva autobusa koja su radila u leru te su sva djeca iz moje ulice spavala u toplim autobusima”, ispričao je on.

Kako dodaje, cirkus “Adrija” je poklonio Banjaluci cirkuski šator koji je stajao kod Kastela gdje su bile svirke uživo.

“Tamo su često bile igranke i tamo smo, bez obzira na poteškoće, plesali i igrali, radovali se životu”, ispričao je on.

Kako dodaje, bio je prijatelj sa porodicom Batić, iz koje su kćerka i majka poginule.

“To je najviše boljelo i svaka žrtva je Banjaluku boljela”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, ogromna sreća u teškoj nesreći za Banjaluku je bila što je u nedjelju poslije podne bio prvi zemljotres, te je u ponedjeljak, kada je bio katastrofalni zemljotres, donesena odluka da ne rade škole ni većina preduzeća.

“Bilo bi mnogo više žrtava, mnogo više tragedija da je bio radni dan”, naglasio je on te dodao da Banjaluka mjeri vrijeme do potresa i poslije potresa.

“Ono čega se još sjećam to je zajednički kazan i kod moje majke i kod drugih, gdje si god išao, bio si nuđen nečim. Ta solidarnost u vrijeme i poslije potresa ničim se ne može mjeriti. Banjaluka je sada veća, možda i ljepša, ali čini mi se da je u to vrijeme bilo puno više velikih Banjalučana”, zaključio je Kuštrinović.

Dr Danilo Kovač, profesor banjalučke Gimnazije i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, ispričao je za “Nezavisne novine” da su tada najviše stradale škole te da je procentualno najveći broj školskih zgrada porušen ili nepopravljivo oštećen.

“Među njima je bila čuvena banjalučka realka, a miniranje ove najreprezentativnije zgrade iz austrougarskog perioda zakazano je za 31. januar 1970. godine”, istakao je Kovač.

Nestajanje stare realke, kako on navodi, okupilo je hiljade građana, koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, došli da odaju posljednju počast svojoj školi.

“Među zgradama određenim za rušenje bile su i zgrade hotela ‘Bosna’, Okružnog suda, Studentskog doma, ‘Titanik’, odnosno stambena zgrada u strogom centru grada, te mnoge druge građevine”, naglasio je on.

Pomoć koja je stizala iz brojnih krajeva tadašnje države i iz inostranstva, kako Kovač ističe, omogućila je relativno brz oporavak, ali i snažan napredak grada.

“Tako su nikla nova naselja Nova varoš, Borik, Starčevica i Paprikovac, takođe su otvorene brojne firme, autobuska stanica, Klinički centar, a od 1975. godine Banjaluka postaje jedan od univerzitetskih centara bivše države”, zaključio je on te dodao da je grad od 70.000 ljudi ubrzo nakon zemljotresa udvostručio svoju populaciju, budući da je već 1981. godine imao gotovo 124.000 stanovnika.

U znak sjećanja na razorni zemljotres koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine, u nedjelju, u 9.11, oglasiće se sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje grada Banjaluka, koje će trajati 60 sekundi kao znak za prestanak opasnosti.

Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice povodom godišnjice zemljotresa pripremio je plakat sa savjetima za građane kako da postupaju u slučaju zemljotresa. Plakati se mogu preuzeti u prostorijama mjesnih zajednica, Odsjeka za ZEV, Odsjeka za poslove civilne zaštite i PTVSJ od osam do 14 časova.

Predrag Duduković po svemu sudeći ostaje u preduzeću “Vodovod” u Banjaluci.

Samo nekoliko sati nakon što je predao ostavku na funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora za finansijske poslove u tom banjalučkom preduzeću, Duduković je istu povukao.

Naime, kako je portal “Capital” ranije objavio, Duduković je 23. oktobra podnio ostavku na tu funkciju.

Međutim, prema saznanjima ovog portala, vrlo brzo se predomislio i ostavku povukao.

Više izvora za “Capital” potvrdilo da je Duduković istog dana povukao ostavku zato što je to od njega zatražio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Prema izvoru “Capitala” Duduković od tada nije dolazio na posao.

Redakcija ovog portala je kontaktirala Dudukovića i Stanivukovića kako bi dobili pojašnjenje za trenutnu situaciju, ali oni nisu odgovorili na njihove pozive i poruke.

Podsjećamo, Duduković je bio generalni direktor “Vodovoda” od avgusta 2021. godine, kada je smijenjen Zoran Popović, kadar SNSD.

On je na tu funkciju došao kao kadar za čije imenovanje se zalagao Stanivuković, kao stručnjaka koji bi trebao da unaprijedi rad ovog komunalnog preduzeća.

Duduković se na toj poziciju zadržao do februara ove godine kada je dao ostavku, iz kako je naveo privatnih razloga, nakon čega je u martu imenovan na poziciju v.d. izvršnog direktora za finansijske poslove u “Vodovodu”.

Njega je na poziciji generalnog direktora zamijenio kadar PDP Aleksandar Zolak.