Kategorija: Banja Luka

U Gradsku upravu Banjaluka zaprimljena je žalba na tender za „Izgradnju javne rasvjete u gradu Banjaluka po ESCO modelu“ vrijedan 35 miliona maraka.

Ne radi se o žalbi na izbor ponuđača, zato što ta procedura još nije okončana, već o žalbi na tehničku dokumentaciju.

„Iako je gradonačelnik Draško Stanivuković prije dva dana rekao da će ‘posao biti dodijeljen fondu iz Zagreba odnosno konzorcijumu kojeg između ostalog čine i firme iz Srbije’, čime je prejudicirao odluku da će posao dobiti zagrebačka firma ‘Končar’, posao još nije dodijeljen, tako da ne može biti riječ o žalbi na izbor ponuđača“, objašnjava sagovornik Capitala.

On precizira da je najvjerovatnije riječ o žalbi na tehničku dokumentaciju, ali ističe da je zakasnjela.

„Ta žalba praktično mora biti odbijena zato što je krajnji rok za žalbe na tehničku dokumentaciju sedam dana prije otvaranja ponuda, a taj rok je istekao 7. jula“, kaže naš izvor.

U prilog njegovoj tvrdnji ide i obavještenje na portalu javnih nabavki u kome se navodi da je „grad Banjaluka u postupku javne nabavke ‘Izgradnja javne rasvjete u gradu Banjaluka po ESCO modelu’ zaprimio žalbu na nivou postupka“, te da vodi postupak po žalbi.

Podsjećamo, u utorak je objavljeno da zagrebačka firma „Končar“ jedina ispunjava uslove za posao vrijedan 35 miliona maraka, dok banjalučke firme „ABC Solutions“ i „Elektropromet“ koje su se takođe prijavile ne ispunjavaju uslov kojim se traži da u posljednje tri godine ima prihode veće od 60 miliona maraka.

Inspektorat Republike Srpske demantovao je danas izjave koje su pojedinci juče iznosili o navodnom pritisku na rad kontrolnih organa i izmišnjenim ponovljenim analizama vode iz jezera kod Tržnom centru “Delta” u Banjaluci.

“Kontrola je izvršena 17.06.ove godine po zaprimljenoj prijavi u kojoj se traži da se ispita kako se puni jezero kod TC Delta, dok građani Banjaluke nemaju osnovne uslove za život, zato što nemaju vode na 40 stepeni. Tog dana od strane tehničara Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, a u prisustvu republičkog inspektora, izvršeno je uzorkovanje vode sa 12 cijevi koje pune vještačko jezero, o čemu postoji službena dokumentacija”,kazali su iz Inspektorata Srpske,

Dodaju da nakon analize izvršene u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, za sedam uzoraka je utvrđeno da je voda za piće, a što pokazuje Izvještaj o izvršenim ispitivanjima sačinjen 23.06. ove godine, dok je za pet uzoraka utvrđeno da voda nije ispravno za piće.

“Dakle, riječ je o rezultatima koji su utvrđeni prije mjesec dana i predstavljaju nepobitne činjenice, koje osnovano bude sumnju o porijeklu vode kojim se jezero puni, jer se postavlja pitanje kako je moguće da uzorci daju različite rezultate ako se pune iz istog izvora”, ističu iz Inspektorata i dodaju da ispitivanjem jednog uzorka obuhvataju se različiti parametri koji u konačnoj ocjeni daju rezultat.

“Upravo zbog toga, jer nije dovoljno jasno predstavljena ozbiljnost kompletno utvrđenih činjenica i svih analiziranih stavki, došlo je do pogrešne interpretacije. Rezultati analiza su dostupni svim zainteresovanim građanima na uvid i dostavljeni medijima, upravo radi tačnog informisanja javnosti i suzbijanja neosnovanih špekulacija zlonamjernih pojedinaca”, pojašnjavaju iz ove institucije.

Ističu da obzirom da postoje prijave i opravdana sumnja da je jezero prošle godine napunjeno gradskom vodom, te da se i sada djelimično puni iz gradskog vodovoda, dalje postupanje inspektora će biti da se utvrdi postoje li neslaganja izvedenih radova na vodovodnoj mreži u odnosu na projektnu dokumentaciju.

“Neophodno je utvrditi da li je voda iz gradskog vodovoda nezakonit

Azilu za pse na Manjači trenutno su najpotrebniji projekat uređenja objekta, kao i zapošljavanje najmanje dva radnika koji bi svakodnevno vodili brigu o psima, kako bi im se obezbijedili osnovni uslovi za život.

Ekipa “Nezavisnih novina” posjetila je azil i uvjerila se u trenutno stanje. U ovom prostoru trenutno boravi oko 100 pasa različitih rasa i veličina.

Nakon što su radnici koji su ranije vodili brigu o psima prestali da dolaze, tu ulogu su preuzeli volonteri, kao i predstavnici Odjeljenja za komunalne djelatnosti Gradske uprave, koji svakodnevno provode nekoliko sati u hranjenju i njezi pasa.

Kako nam je rekao jedan od radnika koga smo zatekli na terenu, jedan od najvećih problema je sam hangar u kojem su psi smješteni.

“Skoro svaki dan dolaze volonteri, ima inicijativa i grupa koje se uključuju. Hangar u kome se nalaze psi hitno zahtijeva uređenje, ljeti je pretoplo, zimi hladno, jer nema ni stropa”, rekao je on.

Pored hangara nalazi se i nadstrešnica u kojoj trenutno borave psi. Ipak, često se dešava da psi sami izlaze iz boksova, pa je tako i ekipu “Nezavisnih” dočekala vesela družina od dvadesetak pasa odmah na ulazu u azil.

“Taj dio su napravili volonteri. Zaista često dolaze i rade sve što mogu da poboljšaju uslove za pse. Ipak, dva stalno zaposlena radnika su nešto što je ovom azilu trenutno najpotrebnije. Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa”, ističe on.

Napominje i da se često dešava da ljudi jednostavno ostave pse ispred kapije azila.

“Imamo higijeničara koji po prijavi dolazi i dovodi pse u azil. Naravno da postoje prioriteti, ali ne možemo baš sve pse pokupiti s ulice”, kaže on.

Ipak, kako ističe, hrane za pse trenutno ima dovoljno.

“Ambulanta koja je prošla na tenderu zaista dobro radi svoj posao. Redovno brinu o psima i nabavljaju im hranu. Ovo je mnogo kvalitetnija ishrana u odnosu na onu koju su psi imali ranije”, kaže naš sagovornik.

“Limeni krov bez izolacije je ogroman problem – ljeti ne možemo rashladiti hangar, a zimi ne postoji način da se ugrije”, ističe jedna volonterka koja već godinama brine o psima u azilu na Manjači.

Dodaje da su pored krova, izuzetno važni i ispusti iz boksova.

“Čak smatram da su ispusti i važniji od same izolacije krova, jer bi psi tada mogli makar da izađu, osjete vazduh, vide svjetlost dana i na trenutak budu van zatvorenog prostora.”

Osim neadekvatnih uslova u hangaru, veliki problem predstavlja i nedostatak radnika.

“Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa. Za trenutni kapacitet azila, koji iznosi oko 100 pasa, bilo bi potrebno najmanje dvoje zaposlenih koji bi radili po osam sati dnevno. Trenutno to nije slučaj, radnik kojeg ste danas zatekli dolazi na nekoliko sati, ali nakon podneva nema nikoga, osim ako ne dođu volonteri”, navodi ona.

Dodaje da su izolacija krova, ispusti i zapošljavanje dva radnika prioriteti, ali da bi neophodno bilo uraditi i ulazni karantin.

Prije nego što pas uđe u glavni dio azila, morao bi provesti 10 do 15 dana u karantinu, da ne bi eventualno donio zarazu među druge pse.

Govoreći o trenutnim uslovima, kaže da su volonteri sami napravili nadstrešnicu u kojoj sada boravi veliki broj pasa.

“Taj dio smo mi volonteri ogradili u januaru armaturnom mrežom, jer nam je tada rečeno da će svi psi biti vraćeni u hangar. A tamo je bilo minus 30, voda je bila zaledila, uslovi su bili katastrofalni”, kaže ona.

Vremenom su, kako kaže, psi počeli da prave rupe i izlaze, pa se trenutno radi na sanaciji.

“Svake nedjelje organizujemo radne akcije kako bismo ponovo ogradili taj prostor i spriječili pse da izlaze. Takođe radimo i na obnovi ograde oko cijelog azila, jer psi kopaju ispod nje i izlaze napolje. Zatvaramo sve otvore armaturnim mrežama koje zabijamo u zemlju, kako bi ogradni prostor postao bezbjedan i zatvoren sa svih strana”, zaključuje naša sagovornica.

Naime, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon sjednice Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka Gradske uprave koji je održan početkom sedmice rekao je da projekat uređenja azila iznosi 600.000 KM.

“Projekat potpunog uređenja azila na Manjači iznosi 600.000 KM, u procesu smo pronalaska modaliteta finansiranja ovog projekta, kako bismo trajno riješili ovo važno pitanje za naš grad”, naveo je Stanivuković.

Nakon što je BL portal juče objavio da su počeli pripremni radovi na lokaciji između katoličkog samostana i restorana „Maj vej“, preko puta Centruma na Petrićevcu, na mjestu gdje će prema ranijim najavama medija prodajni lanac Lidl otvoriti svoj prvi supermarket u Banjaluci, iz Gradske uprave na naš upit potvrdili su da je na ovoj lokaciji izdata građevinska dozvola za izgradnju hipermarketa pomenutog lanca, sa pratećim sdržajima.

„Odjeljenje za prostorno uređenje je dana 11. aprila 2025. godine izdalo Franjevačkom samostanu – Petrićevac Banja Luka, građevinsku dozvolu za izgradnju poslovnog objekta, sadržaja – hipermarket sa pratećim sadržajima“, naveli su iz Gradske uprave u odgovoru na BL portal.

Prije nekoliko dana na ovoj lokaciji postavljena je zaštitna ograda, i nakon toga počeli su pripremni radovi. Tako je već iskrčeno žbunje i vegetaacija a mašine i radnici su i danas na terenu.

Prema ranijim tvrdnjama medija upravo bi naa ovoj lokaciji trebalo da bude otvoren prvi od šest supermarketa koje Lidl planira da otvori u Banjaluci.

– Vrbas je “procvjetao”. Redovnom kontrolom vodotoka, uzvodno od vodozahvata u Novoseliji, ekipa banjalučkog “Vodovoda” uočila je promjenu boje u akumulacionom jezeru Bočac, a iz Inspektorata Republike Srpske potvrđuju da je voda ispravna za piće.

Prizori tamnih mrlja i sluzavih nakupina u Vrbasu ne brinu Banjalučane, jer je riječ o prirodnoj pojavi, tačnije prekomjernom cvijetanju algi. Oni skeptični ipak se odlučuju za flaširanu vodu.

Laboratorijskim ispitivanjima potvrđeno je da nije došlo do degradacije kvaliteta sirove vode i da nema promjena u vrijednostima parametara kvaliteta vode za piće.

“Dolazi do hiperprodukcije algine mase zbog temperaturnih režima. Onda dolazi do pojave cvjetanja koja se ogleda tako da zelena voda postaje tamno crvena ili smeđa. Nikakvog razloga nema za paniku, kvalitet vode u vodozahvatu je ustaljenog kvaliteta”, istakla je Miljana Miljanović, direktor Sektora kvalitata vode i ekologije u “Vodovodu” Banjaluka.

Vodu iz Vrbasa svakodnevno kontroliše Republički inspektorat. I posljednji rezultati pokazuju da je voda ispravna za piće.

“S obzirom da je tok od akumulacionog jezera do Novoselije gdje se uzimaju uzorci sirove vode, koja dalje služi za vodu za piće udaljenosti nekih 20ak kilometara ovdje imamo pojavu koja se zove autokorekcija, odnosno samoprečišćavanje. U tom dijelu od 20 kilometara voda se sama prečisti gdje dobijemo dobar kvalitet vode”, rekao je Slaviša Vukojević, glavni republički inpektor za hranu, prenosi RTRS.

Iako je riječ o hiperprodukciji algi koje ne zagađuju vodu, ova pojava može imati negativne posljedice po eko sistem.

“Najviše se diže panika u ljetnom periodu. To je jedna pojava koja je sasvim prirodna. Generalno, ni jedno cvjetanje nije dobro jer dovodi do promjena u ekosistemu. Preko dana su jako visoke koncentracije kiseonika, noću dolazi do anokcije što može da izazove pomor ribe i niz negativnih posljedica po eko sistem”, rekla je Svjetlana Lolić, profesor mikrobiologije na Prirodno – matematičkom fakultetu Univetziteta u Banjaluci.

Vodna inspekcija zajedno sa Vodovodom, iz predostrožnosti, pojačaće kontrolu kvaliteta vode, posebno biološke analize.

Firma „Končar“ iz Zagreba osvojila je ugovor za rekonstrukciju i održavanje javne rasvjete u Banjaluci za narednih 15 godina, a za ovaj projekat dobiće 35 miliona maraka od Gradske uprave Banjaluka.

Iako su se na tender za izgradnju rasvjete po ЕSCO modelu vrijednom 35,4 miliona KM prijavile dvije banjalučke firme, samo zagrebački „Končar“ ispunjava sve stroge uslove propisane tenderom.

Prema informacijama portala “Kapital”, elektroenergetski gigant „Končar“, koji godišnje generiše prihod od skoro milijardu evra, ponudio je cijenu od 35 miliona KM, što je samo nijansu manje od iznosa predviđenog tenderom (35,4 miliona KM).

druge strane, ponude banjalučkih firmi „ABC Solutions“ i „Еlektropromet“ bile su značajno niže: prva sa 14 miliona KM, a druga sa 28 miliona KM. Međutim, nijedna od ovih firmi nije ispunila ključni uslov – da u posljednje tri godine imaju prihode veće od 60 miliona maraka. Samo je firma „Končar“ ispunila ovaj zahtev, što je omogućilo da ona bude odobrena za ovaj projekat.

Podaci APIF-a pokazuju da je „ABC Solutions“ u posljednje tri godine ostvarila prihoda od svega 12 miliona maraka, što je daleko ispod traženog iznosa, dok je „Еlektropromet“ ostvario tek 1,5 miliona maraka prihoda.

Izvor Capitala iz Gradske uprave Banjaluka ističe da nije jasno zašto su se banjalučke firme uopšte prijavile, osim da bi zadovoljile formalni uslov o učešću najmanje tri ponuđača, te da bi mogle da budu ponuđene kao podizvođači.

“Realna vrijednost ovog projekta daleko niža”

Еksperti iz oblasti energetike ističu da je realna vrijednost ovog projekta daleko niža od ponuđenih 35 miliona KM. Prema njihovim procjenama, stvarna cena rekonstrukcije, uz adekvatan profit, ne bi trebala da pređe 18 miliona maraka. Bivši gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić, ranije je procijenio da bi ovaj projekat trebalo da košta oko 23,7 miliona KM, što je značajno manje od trenutnih 35 miliona.

Uslovi tendera zahtijevaju od učesnika da imaju pozitivno poslovanje i prihode veće od 60 miliona maraka u posljednje tri godine, kao i dokaz da raspolažu sa najmanje 15 miliona maraka za izvršenje ugovora. Takođe, traženo je da firma ima iskustvo u realizaciji najmanje pet projekata u oblasti energetske efikasnosti i da raspolaže potrebnim brojem stručnjaka i radnika.

Projektom je predviđena zamjena oko 20.000 starih svjetiljki novim LЕD svjetiljkama, što bi trebalo da dovede do uštede u potrošnji struje od oko 70%. Ovim potezom se ne samo smanjuje potrošnja energije, već i smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu, jer trenutni sistem javne rasvjete nije samo neefikasan, već i ekološki štetan. Plaćanje ovog projekta biće izvršeno u 180 jednakih rata.

Šta predstavlja ЕSCO model?

ЕSCO model predstavlja kompanije koje projektuju, realizuju i finansiraju projekte iz oblasti energetske efikasnosti, ugrađujući opremu koja smanjuje troškove energije i održavanja. Korisnik usluge nastavlja da plaća isti iznos za energiju kao i prije projekta, ali razlika se raspodeljuje na smanjene troškove energije i otplatu investicije. Nakon otplate, ЕSCO kompanija izlazi iz projekta i sve se predaje korisniku.

Iako su se ranije pojavile spekulacije da bi na tender mogle da se prijave i firme iz Srbije, kao što je „Somborelektro“, kako stvari stoje, milioni iz Banjaluke će završiti u Zagrebu.

U prvoj polovini godine svi prihodi Grada su uvećani u odnosu na prethodne godine, osim prihoda od naplate parkinga, koji je umanjen zbog destruktivne politike SNSD-a, saopštili su iz Gradske uprave.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković nakon sjednice Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka Gradske uprave.

Kako ističe, obezbijeđena su dodatna novčana sredstva za završetak vodovodnog sistema u Ducipolju, a biće pokrenute i javne nabavke koja se odnose na izgradnju vodovodne mreže u Ulici Koste Vojinovića i Piljagićima.

-Projekat potpunog uređenja azila na Manjači iznosi 600.000 KM, u procesu smo pronalaska modaliteta finansiranja ovog projekta, kako bismo trajno riješili ovo važno pitanje za naš grad – naveo je gradonačelnik.

Kako bi podstakli preduzetnike da zapošljavaju mlade, gradonačelnik je istakao da je osmišljen program “Prvi posao”, koji omogućava da Grad snosi troškove doprinosa za zaposlene mlade osobe u periodu od godinu dana

-Na taj način stvaramo šanse za prvo radno iskustvo i podstičemo privredni rast – naveo je gradonačelnik.

Ovom prilikom navedeno je da će biti izgrađena i kajak staza, kao i skakaonu koja će služiti svim skakačima za vježbanje Banjalučke laste što će doprinijeti razvoju vodenih sportova u Banjoj Luci.

-U toku je izrada plana za modernizaciju svih autobuskih stajališta u prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama. U narednom periodu pristupiće se rekonstrukciji i modernizaciji više gradskih ulica, sanaciji udarnih rupa, iscrtavanju horizontalne signalizacije, zamjeni dotrajale saobraćajne signalizacije i slično. Pred nama je još jedna uspješna radna sedmica kojoj je prethodio veoma produktivan Kolegijum načelnika odjeljenja i šefova odsjeka – zaključio je gradonačelnik.

Prije više od godinu dana, Skupština grada Banjaluka jednoglasno je usvojila odluku o izgradnji prve Sportske gimnazije u Banjaluci.

Odlučeno je da ova gimnazija bude u prostorijama Sokolskog doma, koji bi trebalo rekonstruisati i adaptirati.

Nakon više od godinu dana, odbornici u Skupštini grada, pitaju gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića zbog čega još nije došlo do realizacije ovog obećanog projekta?

Na prijedlog gradonačelnika Stanivukovića, Skupština grada je u martu prošle godine jednoglasno donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

Nakon više od godinu dana, rekonstrukcija i adaptacija ovog objekta nije ni započeta iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđena sredstva.

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Saša Gligorić ističe da kreditna sredstva za ovaj projekat nisu bila obezbijeđena.

– Prije svega apsurdno je da u momentu pokretanja postupka javnih nabavki kreditna sredstva za taj projekat nisu bila obezbijeđena, ona su realizovana tek tri do četiri mjeseca nakon sprovedenog postupka javnih nabavki i zaključenih ugovora – rekao je Gligorić.

Glavna služba revizije, takođe je imala primjedbe na postupak javne nabavke u ovom slučaju. Sredstva u iznosu od milion i 500.000 maraka nalaze se na računu, ali su potrbne dozvole na koje grad čeka, kaže gradonačelnik Draško Stanivuković.

– Već mjesecima u nadležnim ministarstvima čekamo dozvolu, u ovom trenutku zvanično objašnjenje jeste zato što su dvije tete na godišnjem odmoru, čekamo da se iskupaju i kada dođu, onda ćemo u toku ljeta valjda dobiti dozvolu i čim dobijemo dozvolu krećemo sa radom – rekao je Stanivuković.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole Grad Banjaluka podnio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Iz ovog ministarstva pojašnjavaju da im grad uz zahtjev nije dostavio sve dokaze neophodne za izdavanje građevinske dozvole. Zbog toga su od Gradske uprave zatražili dostavljanje dokumenata koji nedostaju.

Ministarstvo je uputilo Poziv za dostavljanje dokaza koji nedostaju, i to: izvještaj o kontroli tehničke dokumentacije, dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnostima, elektroenergetsku saglasnost, ekološku dozvolu ili akt kojim se potvrđuje da ekološka dozovla nije potrebna i dokaz o uplati doprinosa od 0,3 odsto od predračunske vrijednosti građevinskih radova.

Ostale dokaze, propisane Zakonom o uređenju prostora i građenju Grad Banjaluka je dostavio.

Iz resornog ministarstva navode – kada grad dostavi svu propisanu dokumentaciju, građevinska dozvola biće izdata u najkraćem roku.