Vodeni park “Aquana” radiće i u nedjelju 1. septembra i s tim danom će završiti sezonu, a cijena ulaznice biće tri marke.
“Cijena cjelodnevne ulaznice, bez obzira na vrijeme ulaska, je 3 KM. Sezonske, kao i ulaznice na broj ulazaka, vrijede i za navedeni dan. S tim danom završavamo sezonu kupanja ‘Aquana 2024'”, naveli su oni.
Već su najavili da će bazeni biti na usluzi svima u junu sljedeće godine.
Piše: Suzana Šalić, pomoćnik ministra finansija Republike Srpske
Kad kažem da imam 31 godinu, većina ljudi bi mi na to rekla: “Tridesete… Najljepši period života!” Sa osmijehom odgovorim da su upravu, ali kad ostanem sama, često se zapitam da li je stvarno tako? Svakodnevno slušam najbliže prijatelje, ali i okolinu, da umjesto da uživaju u roditeljstvu, strahuju da li će dijete upisati u vrtić. Pripreme za upis traju mjesecima, a razočarenje je postalo svakodnevnica. Najčešći odgovor koji čujem je “Opet smo bili ispod crte?”. Onda nastavljamo dalje sa pričom kako je za privatni vrtić neophodno odvojiti dobar dio plate, ako se uopšte nađe slobodno mjesto blizu kuće u kojoj žive. Opet kreću preispitivanja… Zašto u svakoj drugoj zgradi koja je “nikla” u Banjoj Luci u posljednje 3- 4 godine, neki od poslovnih prostora nije namijenjen za vrtić? Da li se to može regulisati Zakonom i nametnuti svakome ko gradi na nekad gradskom zemljištu? Da li je rješenje tako jednostavno, ali niko o tome ne razmišlja? Da li je moguće da se od toliko poslovnih prostora u vlasništvu grada neki nije mogao prenamijeniti u vrtić? Da li, da li i tako u nedogled… Onda to izgovorim na glas, ali nema sluha. Nema. Za sada.
Onda se opet vratim na to da je Banja Luka grad u kome sam rođena, odrasla i jedini u koji se uvijek vraćam. Život u inostranstvu me naučio da naš Grad zavolim još više, da ga branim još jače i ne odustajem od istog. Što ljudi hoće, to i vrijeme trpi, Možda nam neki ljudi, događaji i njihove odluke dođu kao lekcija. Valjda smo naučili šta više ne želimo i ka čemu težimo.
Nikada nisam mislila da će mi 3 godine života proći u borbi za ravnopravnost gradskih i prigradskih naselja kada je vodosnabdijevanje u pitanju, ali eto i to se desilo. Zašto nešto postaje prioritetno onda kada to nekom padne na pamet, a nije bilo prvu, drugu pa i veći dio treće godine dok Potkozarska i sela na Manjači vape za kišnim danom kako bi imali uredno vodosnabdijevanje? U svakom gradu ima korova, samo se u našem gradu korov zaliva dok bašte i usjevi propadaju, stoka umire, a ljudi ne mogu živjeti i funkcionisati normalno. 21. Vijek, a 10 km od Banje Luke, u Dragočaju, mom rodnom mjestu, po 10 dana nemamo vode! Uporno to pričam na glas da što više ljudi zna, jer to nije moja sramota već onih koji o tome odlučuju. Ljudi oko mene reaguju šokirano. Neki čak misle i da se šalim. Nekad je i meni teško povjerovati u to, obzirom da se isto nije dešavalo prethodniih 20 i više godina. Na stranu sve diplome, znanja i zvanja koja sam stekla, posao koji obavljam kada nemam osnovne uslove za život. Buniću se. Neću odustati od ove borbe. Sve što imamo je nebitno kada nam neko uskrati osnovno ljudsko pravo. Još jedna od lekcija koju smo naučili u prethodnih par godina, ali je ne želimo više ponavljati! Budžet Grada se kreira iz godine u godinu, a voda izostaje kao prioritet. Da li je poruka za prigradska naselja da nisu prioritet? Da li je poruka za sve nas koji tu živimo da smo opet tamo negdje “ispod crte” pa da čekamo? Neka čeka onaj kome se čekati da. Bilo je i onih koji nisu mogli više čekati pa su spakovali stvari i otišli dalje. Negdje u svijet.
Handke: “Zašto Banja Luka, zašto ne svijet?”
Materić: “Pa, BANJA LUKA JESTE SVIJET!”
Banja Luka jeste svijet za mene, za sve nas! Ne priznajem da je nekolicina vođena ličnim interesom Banja Luka. Ne znaju oni ni šta je Banja Luka. Banja Luka nisu zgrade. Banja Luka nisu ulice. Banja Luka nisu kružni tokovi. Banja Luka su ljudi!
Vlasnici pojedinih privatnih vrtića nisu dugo čekali da najave nova poskupljenja, a kao razlog za još jedan udar na džep roditelja navode povećanje cijene hrane.
Samo nekoliko dana nakon što je grad uplatio povećane subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove, neki od njih su obaviješteni da će morati da izdvoje više novca za boravak mališana u vrtićima, i to za 60 maraka.
Kako ističu iz keteringa “Čarobni pasulj”, koji dostavlja hranu za desetak privatnih vrtića, od septembra će korigovati cjenovnik za jednu marku više na dnevnom nivou, prenosi Glas Srpske.
Od kraja 2022. godine cijene keteringa se nisu mijenjale, a svako ko uđe u prodavnicu može da primijeti poskupljenja. Da ne pričamo da je i cijena rada otišla gore, tako da naš rad jednostavno nije bio održiv – rekao je vlasnik “Čarobnog pasulja” Radislav Vukadinović.
Roditelji su ogorčeni zbog ovakvog postupka jer na mjesečnom nivou ima najviše 23 radna dana, a pojedini vrtići najavljuju korekciju sa 340 na 400 maraka mjesečno.
– Obaviješteni smo od uprave vrtića da ćemo morati da izdvojimo 60 maraka više nego što sada plaćamo i da poskupljenja neće prelaziti 400 maraka po djetetu. Dakle, ako ketering poskupljuje u prosjeku za 20 maraka mjesečno, šta je sa ostalih 40 maraka koje će vrtić dobijati na mjesečnom nivou od roditelja? – izjavila je jedna od ogorčenih majki čiji mališani pohađaju privatni vrtić.
Istog stava je i drugi roditelj koji nam se javio i koji navodi da privatni vrtići nisu dugo čekali da poskupe svoje usluge nakon što je Gradska uprava povećala subvencije.
– Bezobrazluku privatnih vrtića nema kraja, bogate se na djeci. Njihovim izgovorima za poskupljenja nema kraja. Nedavno smo čuli od Gradske uprave da neće tolerisati dalja poskupljenja jer, kako navode, to je zloupotreba subvencija, a izgleda da od toga nema ništa – kazao je ovaj roditelj koji nije želio da mu navodimo ime.
Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je za “Glas Srpske” da Gradska uprava nije zaprimila nijedan zahtjev za povećanje cijena usluga privatnih vrtića.
– O tom pitanju odlučuju privatni vrtići i nije uobičajena praksa bila ni prije, a nije ni sada da oni u vezi sa tim izvještavaju Gradsku pravu – rekao je Kresojević i dodao da, shodno tome, grad nema zvanične informacije o tom pitanju.
Prema njegovim riječima, postoje poskupljenja u “Zvjezdici” za koja su preduzeli određene mjere, ali za ostale privatne vrtiće nemaju informacije.
Predstavnici grupe roditelja, koji se zalažu za izjednačavanje subvencija u javnim i privatnim obdaništima, traže da se ovo prvorazredno političko, društveno i egzistencijalno pitanje što prije nađe na dnevnom redu gradskih struktura. Jedan od koordinatora grupe, Branko Crnogorac, smatra da ovaj društveni problem nije moguće riješiti pukom gradnjom javnih vrtića, već jedino sinergijskim djelovanjem javnog i privatnog sektora, kao što to pokazuje pozitivna praksa u mnogim zemljama, prvenstveno u Srbiji i Hrvatskoj.
– A osnov tog djelovanja jeste uspostavljanje jedinstvene ekonomske cijene, što se pokazalo kao adekvatno rješenje u Beogradu, koji je gotovo riješio pitanje boravka djece u predškolskim ustanovama – naglasio je Crnogorac.
SUBVENCIJE
Gradonačelnik Draško Stanivuković nedavno je uručio rješenja o povećanju subvencija za privatne vrtiće.
– Krenuli smo od nule, odnosno uveli smo subvencije za privatne vrtiće koje ranije nisu postojale. Krenuli smo od 60 KM, julsku smo podigli na 100, a već od avgusta subvencija za vrtiće iznosiće 150 KM – naveo je ranije Stanivuković.
Prema njegovim riječima, ukoliko dvoje djece pohađa vrtić, subvencija će iznositi 350 KM, što znači da će jedna porodica dobiti 4.200 KM podrške od grada.
– Već od decembra subvencije ćemo povećati na 220 KM, nakon čega ćemo u potpunosti izjednačiti cijene privatnih i javnih vrtića – rekao je gradonačelnik.
Protesti i sve što danas imamo na Kupusištu u Banjaluci je samo politika, tvrdi gradski menadžer i jedan od prvih saradnika gradonačelnika, Bojan Kresojević.
Kresojević tako etiketu o političkoj pozadini stavlja na nedavne proteste i na skoro 400 potpisa stanara okolnih zgrada koji su podržali zahtjev “Odbora za odbranu parka Kupusište” da se zaustave radovi i planirani “Ćirilični park” izmjesti na prostor kod Tržnog centra “Delta Planet”.
“Strukture SNSD-a i Narodnog fronta su organizovale proteste i predstavnici ovih stranaka su zajedno prisustvovali na skupu što je prokazatelj baš onoga kakva politika ne treba da bude. Čine sve da pobijede Draška i za rezultat imamo da Ćirilični park, koji je manifestacija naše kulture i naše tradicije, na taj način ispašta”, rekao je Kresojević tokom gostovanja na Elta TV dodajući da u februaru, kada je predstavljena ideja, nije čuo negativne komentare.
Okupljeni građani su prije šest dana na protestu poručili „Stop betonizaciji“, ali Kresojević smatra da je u slučaju “Kupusište”, kako kaže, politika koja ima destruktivne ciljeve dovela do pogrešnog osjećaja.
“Moj cilj je da uradim nešto sto je dobra ideja i dobar projekat. Postavljam pitanje šta je problem u Ćiriličnom parku. Je li to park? Je li to čuvanje zelene površine za vijeke vijekova? Je li to dječije igralište koje se iz donatorskih sredstava sa jednom prelijepom porukom gradi? Dajemo vjetar u leđa onima iz drugih dijelova BiH i svijeta koji ne žele Ćirilični park i da ćirilica bude u centru Banjaluke”, tvrdi Kresojević.
Uvjerava da je na prostoru Kupusišta manje od 10 odsto ili oko 900 kvadrata zelene površine, kako navodi, pod intervencijom.
Stigla odbijenica iz Gradske uprave
Radnici su i danas nastavili sa užurbanom gradnjom “Ćiriličnog parka”, a, kako su juče rekli za BL portal, očekuju da se radovi za koje još nije nabavljena građevinska dozvola završe krajem naredne sedmice, ako ih posluže vremenski uslovi. Iz Odbora za odbranu Kupusišta su priznali da su građani iskoristili sve pravne mogućnosti.
Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banjaluka čak je prije nekoliko dana odbacilo zahtjev Zajednice etažnih vlasnika jedne od okolnih zgrada da kao stranka i zainteresovano lice prati postupak izdavanja građevinske dozvole za radove na Kupusištu.
“Činjenica da parcela podnosioca zahtjeva graniči sa parcelom na kojoj se izvode radovi ne daje joj svojstvo zainteresovanog lica, jer se radi o javnoj površini, te je opšteprihvaćeno u praksi da u postupcima izdavanja građevinskih dozvola za izgradnju javnih površina (ulica, parkova, trgova i sl.) takva lica ne mogu imati svojstvo zainteresovanih stranaka”, navedeno je u zaključku koji je potpisao Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje.
Svetislav Lazić, direktor JP “Aquana”, očekuje da će ova sezona biti najuspješnija te da su procjene da će biti bolja za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.
“Prošle godine smo imali oko 350.000 KM prihoda i to je bilo rekordno, a ova će nadmašiti prošlu sezonu za 20 odsto, a o nekim prethodnim godinama da i ne govorim”, naveo je on.
Kako je rekao, sezona se neće produžiti te će trajati do 31. avgusta, kada počinje škola.
“Mi smo već ranije pokušavali sa produžavanjem sezone, ali nismo imali mnogo posjeta, jer dan rada bazena košta oko 500- 600 KM samo za tretiranje vode. Postoji mogućnost jedino nedjelja da bude radna, ali to ćemo još razmatrati”, rekao je on te dodao da će sve biti blagovremeno objavljeno na sajtu, kako bi se zainteresovani mogli informisati.
“Što se tiče broja posjetilaca, i tu smo u rekordu – biće ih više od 90.000”, rekao je Lazić za “Nezavisne”.
“Ovoliko posjetilaca nije nikad bilo. Broj sunčanih radnih dana nije bio u maksimumu. Prošlih godina je bilo više sunčanih radnih dana pa kad se sve to uzme u obzir ovo će biti najuspješnija sezona”, istakao je on te dodao da ovo ipak neće biti veliki iskorak jer za sve potrebe JP “Aquana” ovo nije dovoljno.
Podsjećamo da je vodeni park 6. juna ove godine započeo sezonu i otvorio vrata za posjetioce.
Svako ko se bude javio da je dobio besplatan plac od Gradske uprave Banjaluka i ko ima potpisan notarski ugovor, od mene ima temelj, rekao je za ATV ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić, komentarišući najave gradonačelnika Draška Stanivukovića da je Grad pripremio placeve za mlade bračne parove.
“Znate li gdje se nalaze ti besplatni placevi za bračne parove? Pored “gradske bolnice” koju je gradonačelnik “izgradio”. I ovdje imaju priliku da me demantuju. Ja pozivam sva lica koja su dobila taj plac i ima notarsku ugovor, do izbora da se jave mom tehničkom sekretaru u Ministarstvu finansija i trezora BiH, ja ću platiti temelj. Svako ko se bude javio da je dobio taj plac, da ima potpisan notarski ugovor i od mene je temelj za svakoga ko se javi. Pa ćemo vidjeti hoće li se meni iko javiti”, rekao je Amidžić.
Ministar kaže da od toga što je obećala Gradska uprava – nema ništa.
Gradska uprava je obećala besplatne placeve i ja vam kažem da od toga nema ništa, Ovdje je veći problem jer politika trpi sve, ali smo izgubili neke moralne norme. Vi imate sad, koji žive u nadi da će dobiti nešto besplatno, a istovremeno znate da gradska administracija zna da to nije moguće. I šta su radili? Anketiranje, uzeli broj telefona da bi ih mogli nazvati na dan izbora da glasaju. Je li taj glas toliko vrijedan”, kaže Amidžić.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara kaže da neko mora odgovarati za negativan revizorski izvještaj o finansijskom poslovanju grada Banjaluka u 2023. godini.
Negativan revizorski izvještaj po automatizmu ide u tužilaštvo i kad ga dobijete, to je jasan pokazatelj da ste kršili zakon i tu više nema razgovora – rekao je Amidžić.
On je istakao da radi građana treba otkloniti svaki vid političke konotacije i nastojanja da se kaže da tu nije bilo nepravilnosti.
– Ponovo ću pozvati gradsku administraciju i gradonačelnika da okupi svoj tim za reviziju, koji je predstavljen kao tim najstručnijih ljudi u gradu koji vidi sve nepravilnosti, da izađe i kaže da je u gradu Banjaluka bilo sve u redu i da nije bilo lopovluka – istakao je Amidžić.
Gradska uprava nema dovoljno novca
On je dodao da je revizorski izvještaj pokazao da Gradska uprava nema novca da plati sve obaveze i radove koje je započela, jer gradu samo za 2023. godinu nedostaje više od 10,6 miliona KM.
Amidžić je naveo da su na takav način ugašena neka radna mjesta, jer male firme ne mogu sa tim da se nose, te će u konačnom biti smanjen broj radnika.
– Pozivam Gradsku upravu da plati sve obaveze koje ima prema ljudima koji su vršili radove – pojašnjava Amidžić i dodaje da republička vlast ne može da snosi odgovornost za nenamjensko trošenje sredstava u gradu Banjaluka.
On je ukazao da izgradnja šetališta u Banjaluci predstavlja luksuz koji plaćaju građani koji u ovom momentu nemaju uredno vodosnabdijevanje.
– Sa druge strane, broj radnika u gradskoj administraciji je povećan za 300 otkad je gradonačelnik preuzeo funkciju, a za to se izdvaja više od sedam miliona KM godišnje – naglasio je Amidžić.
Građane Banjaluke koji su prethodnih dana išli do Službe hitne medicinske pomoći u najvećem gradu u Srpskoj dočekalo je neugodno iznenađenje.
Naime, kako su za “Nezavisne novine” ispričali pojedini Banjalučani, tokom odlaska u Hitnu pomoć rečeno im je da, ukoliko nisu životno ugroženi, biće im naplaćena puna cijena pregleda, iako, tvrde, to ranije nije bio slučaj.
Saša M. iz Banjaluke priča da je u Hitnu pomoć otišao jer se danima osjećao loše i to veče je dobio i visoku temperaturu.
“Imao sam temperaturu 39,5, bol u grudima, malaksalost, nemoć. Kada sam došao do šaltera da se prijavim, ostao sam zatečen. Medicinska sestra, koja je bila tu, prvo me je pitala šta mi je, a kada sam joj rekao, uslijedio je šok. Upoznaje me da, ako nisam životno ugrožen, onda plaćam punu cijenu pregleda, a da onda imam pravo da idem u Fond zdravstvenog osiguranja da refundiram novac, ali samo ako mi utvrde da je opravdano da mi vrate pare. Slušam i ne vjerujem šta čujem”, priča ovaj Banjalučanin, koji ističe da se kratko zahvalio na usluzi te napustio Hitnu.
“U glavi sam samo sebi postavio pitanje, zar 25 godina odvajam za liječenje, odnosno novac u Fond zdravstvenog i kada mi treba pomoć, žele da mi je naplate po punoj cijeni. Pa niko nije lud da u sitne sate ide po ljekarsku pomoć”, ističe Saša.
Na pitanje od kada je počela praksa naplate pune cijene pregleda i po čijoj odluci, iz banjalučkog Doma zdravlja kažu da su se pacijentima koji bi se javljali u Hitnu pomoć, a čije zdravstveno stanje nije bilo opasno po život, ili gdje nije postojao ozbiljan rizik po zdravlje, uvijek naplaćivale usluge, te da je to slučaj i u drugim lokalnim zajednicama.
Dalje navode da su hitna stanja ona gdje bi neukazivanjem hitne pomoći moglo doći do smrtnog ishoda, ozbiljnog pogoršanja zdravstvenog stanja ili nastanka invaliditeta.
“To procjenjuju doktori urgentne medicine, u skladu sa međunarodnim propisima i smjernicama”, ističu iz Doma zdravlja.
Što se tiče primjera iz Banjaluke, kažu da je u ljetnom periodu povećan broj pacijenata koji se javljaju u Hitnu pomoć, a bez jasnih hitnih medicinskih indikacija.
“Svi pacijenti koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili druge tegobe koje ne spadaju u red hitnoće prvog stepena, mogu se svakim danom, pa i u dane vikenda, javiti u timove porodične medicine kako bi dobili potrebne usluge. Razumijemo da pacijenti mogu da budu zabrinuti za svoje zdravstveno stanje, ali dolaskom u Službu hitne medicinske pomoći zbog zdravstvenog problema koji ne spada u hitna stanja dodatno se vrši pritisak na rad timova koji prioritetno moraju zbrinjavati vitalno ugrožene pacijente”, kažu iz Doma zdravlja u Banjaluci, ali i dalje ne odgovarajući na pitanje kad i po čijoj odluci je počela puna naplata pregleda.
Ističu i da su u većini slučajeva pacijenti koji nisu bili životno ugroženi razumjeli obrazloženja zašto se plaćaju pregledi te poštovali rad medicinske službe.
“Program koji koriste medicinski radnici, IZIS, zahtijeva od doktora da po pregledu pacijenta odredi da li je njegovo stanje hitno ili je to stanje koje ne ugrožava život i to evidentira u njegov zdravstveni karton. Na osnovu zadatih parametara (vitalni znaci, podaci iz anamneze i drugo) program automatski razdvaja na hitna i nehitna stanja te se, shodno tome, štampaju obrasci sa kompletnom cijenom pružene usluge”, pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove.
Dalje navode da, ukoliko pacijent smatra da je naplatom pregleda oštećen, on na lični zahtjev, uz račun pregleda, može dobiti i nalaz i mišljenje, čime može podnijeti zahtjev FZO Republike Srpske za povrat novca.
U cijeloj priči navode i da je veliki problem nedostatak medicinskih radnika, zbog čega će tek imati probleme u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine, pa građane mole da, ukoliko nisu životno ugroženi, idu svom porodičnom ljekaru.
Međutim, ono što nisu odgovorili iz Doma zdravlja Banjaluka, a to je, zašto uopšte postoji zdravstveno osiguranje ako građani moraju da plaćaju pregled, jesu odgovorili iz Fonda. Prvo su potvrdili da u slučaju naplate usluge u Hitnoj pomoći, osiguranici imaju mogućnost da podnesu zahtjev Fondu za refundaciju troškova, a koje dalje razmatra stručna služba Fonda uvidom u medicinsku dokumentaciju.
“Budući da nam se često javljaju građani sa pitanjem da li se u službama hitne pomoći naplaćuje pregled, napominjemo da se hitna zdravstvena zaštita ugovora za sve stanovništvo (osigurane i neosigurane), te je Fond finansira u potpunosti. Ukoliko se desi da se naplati participacija ili puna cijena usluge u hitnim slučajevima, osiguranik ima mogućnost da podnese zahtjev za refundaciju troškova, ali i da podnese prijavu povrede prava kako bi kontrolori Fonda mogli da utvrde zbog čega je usluga naplaćena”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine”.
Međutim, ni iz ovog odgovora nismo dobili pojašnjenje zašto se pacijentima koji nisu životno ugroženi (hitni slučajevi), naplaćuje puna cijena pregleda, ali ni to kako pacijenti znaju da li su ugroženi ili ne i da li im se stanje može pogoršati i šta ako pacijent nema novac da plati punu cijenu pregleda.
Banjalučani su danas i zvanično dobili još jednu, novu dionicu šetališta uz rijeku Vrbas, koja se proteže od nekadašnjeg restorana „Alibaba“ pa sve do Zelenog mosta.
Naime, ovo je još jedan uspješno ralizovan projekat, koji je na zadovoljstvo svih sugrađana, ali i turista, jer su dobili uređenu stazu za uživanje kraj Vrbasa, odnosno od renovirane plaže u Srpskim Toplicama pa do sportsko-rekreativnog centra “Raj” kod Zelenog mosta u dužini od pet kilometara.
Grad Banjaluka je svim građanima priredio noć za pamćenje, jer je priredio i bogat program i različite sadržaje za sve generacije, kao i koncert regionalnog pjevača Sergeja Ćetkovića, te nema sumnje da će ovo biti još jedna noć za pamćenje.Ćetković je kazao da mu je drago sto je ponovo u Banjaluci.“Ja Banjaluku volim i uvijek se rado vraćam, više i ne brojim dolaske. Drago mi je sto pjevam za Banjalučane”, kazao je Ćetković.
Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke je kazao da je ukupno pet kilometara obale Vrbasa koja je uređena.
“Ovo je prvo šetalište ovog tipa u istoriji Banjaluke. Ponosan sam sto smo prva gradska upravama sto smo prepoznali ovaj posao. Danas sa ponosom otvaramo ovo šetalište i spremamo otvaranje novog šetališta kod Kastala”, kazao je Stanivuković.
Kako je rekao, plan je da se nastavi novo šetalište od Gradskog mosta do Venecija mosta, pa od Vencije do Rebrovačkog mosta, a zatim i do novog gradskog parka.
Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika, istice da je ovo šetalište jedan novi ambijent u gradu.“U narednom periodu ovde ćemo imati i dajak pristaliste, kao i novo vodocrpiliste. Tako da je sam značaj ovo projekata višestruk”, kazala je Šukalo.
Kako je dodala, ovo šetalište završeno je za samo 21 dan.
Mješalica za beton i danas neumorno radi u parku Kupusište gdje po ideji gradonačelnika Banjaluke niče malo drugačiji park sa instalacijom od 30 ćiriličnih slova i novom stazom.
Pošto građane niko ništa nije pitao, a gradonačelnik ne želi da odustane od uništavanja dijela zelene površine u centru grada, stanari okolnih zgrada okupljeni u “Odbor za zaštitu parka Kupusište” za sutra su najavili proteste i pozvali sve Banjalučane da im se pridruže. Pod parolom “Stop betonizaciji” žele sačuvati zelenilo i spriječiti sada već izgledno sušenje stabala zbog oštećenja.
“Prvi uzrok nezadovoljstva građana je to što se uništava zelena površina. Drugi razlog je što se ne sluša volja i zahtjevi građana i što nas uopšte niko nije kontaktirao prilikom planiranja ove instalacije”, istakao je za BL portal Dario Adamov ispred “Odbora za zaštitu parka Kupusište”.
Prikupili su 360 potpisa stanovnika Mjesne zajednice “Centar 1” koji se ne slažu sa postavljanjem instalacije u njima omiljeni park. Ni ova jasna poruka nije bila dovoljna da Stanivuković udovolji njihovom glavnom zahtjevu da park kakav je zamislio napravi kod tržnog centra “Delta Planet”.
“Mi smo sa gradonačelnikom u subotu imali sastanak, gdje se on sa našim određenim zahtjevima i složio. Ipak, nismo se složili u vezi sa izmještanjem instalacije”, kaže Adamov.
Pošto se radovi na “Ćiriličnom parku” nastavljaju, iako gradske vlasti još nemaju ni građevinsku dozvolu, koja je po tumačenju Ministarstva za prostorno uređenje neophodna i u ovom slučaju, nezadovoljni građani nastavljaju svoju borbu. Očekuju da će im protesti pomoći da gradonačelnika i njegove savjetnike uvjere da je vrijeme za “povlačenje ručne”.
Da nema odustajanja od zahtjeva poruka je i Banjalučanina Davorina Marinkovića, koji sugrađane poziva na sutrašnji skup.
“Osnovni problem u svemu je to što građane niko ništa nije pitao. Da su građani pitani i da su imali mogućnost da se izjasne, da li prihvataju to ili ne prihvataju, bilo bi u redu. Ako bi većina bila za, ja bih prvi prihvatio demokratski mišljenje većine i ne bih se bunio”, ističe Marinković za BL portal.
Načelnica Službe za higijenu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Vesna Rudić Grujić rekla je za RTRS da suz analize rađene u posljednje vrijeme pokazale da je voda u Banjaluci ispravna, ali da se jiš čeka na rezultate analize uzoraka uzetih iz infiltracionih bazena i sirove vode iz rijeke Vrbas koji su upućeni u beogradski institut “Dr Milan Јovanović – Batut”.
Voda iz vodovodnog sistema najbolje je kontorlisan proizvod na našem prostoru, a Pravilnik definiše parametre koje kontrolišemo. Analize rađenje u posljednje vrijeme nisu pokazale značajnija odstupanja – rekla je Rudić Grujić.
Ona je navela da su analize pokazale da je voda mikrobološki neispravna samo u lokalnom vodovodu u Verićima koji nije bilo moguće hlorisati, jer njim, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa još ne gazduje gradski Vodovod.
Rudić Grujić je rekla da je ova kontrola rađena zbog uznemirenosti javnosti, jer nije bilo prijava iz zdravstvenih ustanova o tegobama izazvanim neispravnom vodom.
Pojasnila je da Institut mjesečno vrši analizu oko 220 uzoraka vode, od kojih 210 iz distributivne mreže i deset sirovih uzoraka vode koja će tek ući u proces.
Ona je rekla da se kontrolišu izvori, rezervoari gdje se sakuplja voda iz različitih izvorišta, zatim voda na izlasku iz fabrike, odnosno gotov proizvod, te na kraju voda na mreži.
Rudić Grujić je rekla da i Vodovod vrši interni proces kontrole i da se u slučaju bilo kakvih odstupanja odmah djeluje.