Kategorija: Banja Luka

Milenko Rosić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banja Luke, u razgovoru za Vrbas Media ističe da je aktuelni saziv obilježen rijaliti politikom umesto ozbiljnog rada. Rosić kritikuje trenutne sukobe između gradonačelnika i skupštinske većine, navodeći da su samo tri redovne sjednice održane ove godine, te najavljuje da će Ujedinjena Srpska od narednog saziva igrati ključnu ulogu u vođenju Banjaluke.

VM: Bliži se kraj aktuelnog saziva Skupštine grada Banjaluka. Kako ocjenjujete rad Skupštine, rad gradonačelnika, ali i Vaš lični rad kao odbornika?

Rosić: Što se tiče prethodne četiri godine, svjedočili smo, kao i svi građani, jednom rijalitiju koji je više ličio na šou nego na ozbiljan rad Skupštine i Gradske uprave. Gradonačelnik je pokušavao, koliko je mogao, da napravi skupštinsku većinu, ali je problem bio u tome što je s jedne strane bila većina u Skupštini, a s druge strane gradonačelnik. Prve dvije godine to je još nekako funkcionisalo dok je gospodin Ilić bio predsjednik Skupštine. Međutim, kada je tu funkciju preuzeo Ninković, došlo je do potpune blokade rada.

Činjenica da su u ovoj godini održane samo tri redovne sjednice dovoljno govori o svemu. Čak i te sjednice koje su održane bile su gubljenje vremena, jedan rijaliti šou koji nije donosio ništa konkretno. Gospodin Ninković je upravljao Skupštinom na način koji je više ličio na cirkus nego na ozbiljnu instituciju. Nije bilo ni rada, ni ozbiljnih odluka, a zaista je bilo sramotno biti dio takvog saziva Skupštine, koji je već bio na izdisaju.

Što se tiče ocjene rada gradonačelnika, neka građani donesu svoj sud. On se borio koliko je mogao, koliko je to bilo realno i ispravno, ali ja ne želim ulaziti u ocjenu da li je bio populista ili ne.

Što se tiče mog ličnog rada, dao sam svoj maksimalni doprinos. Prisustvovao sam svakoj sjednici i bio aktivan u rješavanju problema. Ipak, ne bih želio da se ponovi takav rad Skupštine, jer to nije ličilo ni na ozbiljnu instituciju, ni na rad u interesu grada.

VM: U proteklom periodu, Ujedinjena Srpska je izgubila jednog odbornika u Skupštini. Koji su razlozi za njegov odlazak i kako je to uticalo na rad Ujedinjene Srpske u Skupštini?

Rosić: Na samom kraju našeg mandata jedan kolega nas je napustio. Njegovi razlozi za odlazak su njegova stvar i ne želim ulaziti u to. Dok je bio dio Ujedinjene Srpske, funkcionisali smo kao tim i sve je odlično funkcionisalo. Sada je on naša prošlost i traži svoju političku sreću na drugoj strani. Da li će je naći ili ne, to nije na meni da sudim.

Što se tiče njegovog odlaska, nije to uticalo na naš rad, jer sjednice nisu ni održavane do kraja mandata. Tako da njegov odlazak nije imao nikakav uticaj na donošenje odluka u Skupštini.

VM: Kampanja za predstojeće izbore je već počela. Često naglašavate da je Ujedinjena Srpska bila neutralna u sukobu između gradonačelnika i skupštinske većine. Da li ste zbog toga trpili pritiske? Jeste li ikada bili primorani da zauzmete stranu?

Rosić: Mi smo bili 100% neutralni i donosili smo odluke koje smo smatrali najboljim za grad. Što se tiče pritisaka, bili su ogromni i traju i danas, a postoje i osvetoljubivi pritisci koje ne bih sada posebno izdvajao. Ipak, ostali smo dosljedni svojim principima. Da li je odlazak našeg kolege rezultat tih pritisaka ili ne, ne želim da ulazim u to.

Konkretno ja i kolega Stanić ostali smo dosljedni sebi, razmišljali smo svojom glavom i donosili odluke u interesu grada, bez obzira na to da li je prijedlog dolazio od gradonačelnika ili skupštinske većine. Ipak, većina predvođena SNSD-om nije birala sredstva kako bi minirala i bojkotovala rad. Mi smo uradili onoliko koliko smo mogli. Da li je to bilo dovoljno, neka građani ocjene.

VM: Koje ste projekte uspjeli ostvariti tokom Vašeg mandata, a koje niste stigli realizovati? Šta smatrate najvećim postignućem?

Rosić: Kao odbornik, borio sam se za moju mjesnu zajednicu Obilićevo. Uspio sam da obnovim tri ulice. Grad je izašao u susret i obnovio te ulice, što smatram značajnim. Drugi projekat na koji sam cijeli mandat insistirao jeste uređenje obala Vrbasa, gradskih plaža, kanalizacione mreže i kolektora, kako bismo imali čistu rijeku. Djelimično sam uspio uređenjem plaža, švedske plaže i šetališta pored Vrbasa, kao i kroz manje projekte, poput uređenja ulica u Tešana Podrugovića i Cerske.

Međutim, ono što nismo uspjeli je realizacija nastavka izgradnje mosta u Docu, što smo planirali rebalansom budžeta 2022. godine. Iako je bilo izdvojeno 2,5 miliona maraka za nastavak radova, taj projekat nije realizovan, što smatram svojim neuspjehom.

Jedan od uspjeha kojim se ponosim jeste i izgradnja azila na Manjači. Bio sam jedini odbornik koji je aktivno zagovarao izgradnju ovog azila. Gradska uprava je uvažila moje primjedbe kada sam pokazao stanje u kojem su životinje bile u Ramićima, te je u roku od dva mjeseca azil na Manjači bio izgrađen. Azil je sada u solidnom stanju, ali planiramo njegovo proširenje, jer su potrebe velike.

VM: Hoćete da kažete da jedan odbornik može dosta toga da uradi ukoliko ima volje, bez obzira na stranačku pripadnost?

Rosić: Mislim da može. Ja sam odbornik koji nije ovisan o gradskim ili državnim firmama. Ni sinovi, ni snaje, ni uža, ni dalja familija mi nisu zaposleni u državnim preduzećima. Već 32 godine sam privatnik i zarađujem za sebe i svoju porodicu. Moji sinovi su takođe samostalni privrednici, tako da me nijedna stranka ne može ucijeniti da podržim nešto mimo svoje volje i razmišljanja.

Što se tiče privrede, zapošljavam između 10 i 20 radnika, u zavisnosti od sezone, i sve redovno plaćam. Smatram da sam doprinio ovom gradu više nego mnogi odbornici koji su uhljebi u državnim i društvenim firmama.

VM: Kako ocenjujete trenutnu situaciju u vlasti, šta bi trebalo promeniti i na koji način Banja Luka može da izađe iz političkog ćorsokaka i nastavi normalno da funkcioniše, sa investicijama i urbanim razvojem?

Rosić: Što se tiče strukture vlasti u Banja Luci poslednje četiri godine, gradonačelnik je bio na jednoj strani, a skupštinska većina na drugoj. To je stvorilo vakuum, umesto da se fokusiraju na razvoj grada, gledali su kako da se međusobno sapliću. Greška gradonačelnika je što nije pokušao da napravi skupštinsku većinu kako bi sproveo u delo ono što je obećavao i zamislio, već je imao neprijatelje u skupštinskoj većini koji su mu pravili probleme i nastojali da sruše sve njegove ideje.

Apsurd je kada skupštinska većina ruši projekat kolektora za odvod crkvenske kanalizacije u Vrbas – to je vrhunac nepoštovanja grada i građana. Nisam ovdje da sudim da li je gradonačelnik ispravan ili nije, niti ko je u pravu, ali kakav bih ja bio čovjek da dignem ruku protiv kolektora koji bi rješio problem zagađivanja Vrbasa?

To je licemerje u kojem nisam želio da se uključim, niti ću to činiti ubuduće. Da li je gradonačelnik mogao više da uradi u ovim okolnostima, ne znam, ali neka građani procjene protiv čega se on borio poslednje četiri godine. Da li je učinio maksimalno što je mogao ili je skupštinska većina zaslužila drugog gradonačelnika, to će odlučiti građani.

Ja ne želim da budem taj sudija, niti da se svrstam na bilo koju stranu. Previše volim ovaj grad, uložio sam mnogo u njega, plaćam poreze i doprinose, i sve je to  dokumentovano. Nisam neko ko se hvali kako dobro raspoređuje tuđa sredstva, ja stvaram svoja sredstva i investiram ih u svoj grad.

Nažalost, mi iz Ujedinjene Srpske smo sve činili da deblokiramo grad i podržimo normalne projekte, ali su nas koalicioni dogovori sputavali i kritikovali. Istrpili smo to i nastavićemo da se borimo za deblokadu grada, jer smo tu radi građana, a ne radi vode.

VM: Kako ocjenjujete realizovane projekte?

Rosić: Realizovani projekti poslednjih četiri godine su mješavina dobrog i lošeg – ima samopromocije, ali ima i dobrih projekata. Međutim, bilo je i projekata koji su srušeni bez opravdanog razloga. Skupštinska većina je učestvovala u tom “rijalitiju”, ali ja neću ocenjivati da li je jedna strana zaslužnija od druge.

Ja, gospodin Stanić i naš kolega smo dali sve od sebe da deblokiramo grad i podržimo dobre projekte. Da li smo uspeli, proceniće građani na narednim izborima.

VM: Očekujete li da ćete ponovo biti izabrani za odbornika i koji su vaši novi ciljevi?

Rosić: Uveren sam da ću ponovo biti izabran za odbornika, jer znam koliku podršku imam u ovom gradu. Ne bih gubio vrijeme da nisam siguran u to. A sljedeći saziv, kakav god da bude, mi iz Ujedinjene Srpske nastojaćemo da se nikad više ne desi blokada grada. Ma ko god želio da blokira grad, da nazaduje grad, ne može imati našu podršku, ne može imati moju dignutu ruku. Mene ne može niko da ucjeni, apsolutno niko.

Vjerujem i u moje kolege, vjerujem da će i gospodin Stanić obnoviti mandat, i smatram da ćemo, pored nas dvojice, dobiti najmanje još dva odbornika. I smatram da ćemo, po riječima našeg predsjednika, a njemu verujemo iznad svega, insistirati da budemo mi ti koji ćemo upravljati Skupštinom grada. Imamo dovoljno mladih, obrazovanih ljudi koji mogu preuzeti Skupštinu; ja sam već u poznim godinama, sebe u to ne ubrajam, ali imamo dovoljno obrazovanih mladih ljudi koji mogu po uzoru na rad Narodne skupštine Republike Srpske, kao što to naš predsednik vodi, i kako spriječava rijalitije koji se tamo pokušavaju događati. Nažalost, predjsednik Skupštine koji je trenutno još uvek aktuelan, bio je prvi zagovornik realitija koji tu postoje.

To se više nikad neće moći događati u gradu Banjaluci, u to sam ubjeđen. Ko god da bude sačinjavao skupštinsku većinu, ko god da bude gradonačelnik, to se nikad neće moći desiti. Ako se to ponovi, ja, Milenko Rosić, nakon tri mjeseca vraćam svoj odbornički mandat, a uvjeren sam da ću ga dobiti.

U Gradsku upravu Banjaluka došli su Ratko Jokić i Željko Grbić, bivši direktori Gradskog groblja, jer žele da prisustvuju pres konferenciji banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića.

“Ova pres konferencija nije za one ispod 18 godina jer kriminal je rađen na groblju i radi se o morbidnim stvarima”, rekao je Stanivuković, nakon čega su predstavnici Gradskog groblja istakli da upravo on radi morbidne stvari.

Stanivuković je optužio Željka Grbića, bivšeg direktora Gradskog groblja, da je sipao gorivo u privatno vozilo na račun Groblja u Banjaluci.

“Nakon 39 minuta dovezao je i drugo vozilo u koje je natočio gorivo, a sve fakture su na Novo groblje”, rekao je Stanivuković, te je dodao da je da je Grbić prošle godine u februaru mjesecu za sedam službenih vozila 14 puta točio gorivo.

“Morbidan je vaš snimak. Ako imate saznanja javite tužilaštvu, MUP-u, a ne da snimate za Tiktok. Glasove skupljate na mrtvim ljudima”, rekao je Jokić, nakon čega je Stanivuković otišao u svoj kabinet napustivši zakazani pres.

Bivši direktori Gradskog groblja imali su namjeru da preuzmu govornicu kako bi medijima dali izjavu, međutim Stanivuković se vratio, a bivši direktorima je rečeno da napuste objekat, što su i učinili.

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao sa prevoznicima koji pružaju usluge javnog prevoza u Banjaluci o problemima sa kojima se suočavaju zbog neispunjenja obaveza Gradske uprave, prevoznici su potvrdili da su iz Kabineta predsjednika Srpske već uplaćena sredstva.

Navode da grad nije izmirio obaveze za prošlu godinu, i da prevoznicima duguju milion i po maraka, prenosi RTRS.

Dodik je naveo da su mu autoprevoznici prenijeli da je pravo za penzionere na besplatan prevoz već ugroženo, zbog čega je odlučio da iz se Kabineta predsjednika izdvoje neophodna sredstva za trenutno rješavanje ovog problema.

Apelovao je na Gradsku upravu da izmiri sve obaveze prema autoprevoznicima, jer građani, kaže, ne smiju ispaštati.

Iz Grada je saopšteno da izmiruju obaveze prema autoprevoznicima i da javni prevoz funkcioniše.

Ujedinjena Srpska je korektivni faktor koji pokušava da deblokira Banjaluku, odnosno Skupšinu Grada. Pratimo politiku našeg predsjednika i tu nećemo ništa mijenjati, izjavio je Milenko Rosić, kandidat US za odbornika u banjalučkoj Skupštini.

Zajedno sa ostalim kandidatima, Rosić se u u Debeljacima družio sa mještanima tog naselja, kao i mjesnih zajednica Vrbanja, Ada, Česma i Starčevica.

Stanić je poručio da građani odlično reaguju na politiku Ujedinjene Srpske, na osnovu čega očekuju još bolji izborni rezultat nego prije četiri godine.

-U prošlom sazivu smo imali tri odbornika, sada očekujemo najmanje četiri. U tom slučaju niko ne bi mogao napraviti skupštinsku većinu, a da mi ne upravljamo Skupšinom. A, ako mi budemo pravljali Skupštinom, neće se moći desiti da neki otuđeni centri moći naređuju kada će biti sjednica, koje će tačke ići, a koje ne. Radićemo samostalno, srazmjerno onome kako radi Narodna skupština Republike Srpske – rekao je Rosić u ugostiteljskom objektu „Dand“ u Debeljacima.

Poručio je da US ima mnogo mladih i obrazovanih ljudi koji mogu uspješno da vode Skupšinu Grada.

-Očekujem da ćemo sa svojim brojem odbornika mi upravljati gradskom Skupšinom i da se neće ponavljati ono što smo gledali u prošlom mandatu. Ne zanima nas ko je kriv, oni neka se bore, mi imamo svoj put. Mi ćemo ih kanalisati ako napravimo rezultata kakav očekujemo – obećao je Rosić.

Kada je riječ o Debeljacima, kaže da je posebno vezan za tu mjesnu zajednicu jer se zajedno sa odbornikom Nevenom Stanić i u proteklom mandatu borio za rješavanje infrastrukturnih problema, poput asfaltiranja ulice Tešana Podrugovića.

Vesna Vipotnik, kandidat za odbornika u Skupštini Grada Banjaluka, predstavila je sugrađanima zdravstvenu politiku Ujedinjene Srpske, koja je već uveliko privukla pažnju javnosti, naročito u Banjaluci.

-Na listi US nalazi se nekoliko ljekara, magistara farmacija, i sama sam jedan od njih. Našli smo način kako smanjiti gužve na UKC Republike Srpske u Banjaluci. Znate da stanovnici najvećih gradova, poput Gradiške, imaju svoju bolnicu, dok Banjalučani imaju samo UKC koji je dostupan, ne samo građanima Banjaluke, nego i pacijenima širom Srpske. Tako da su tu najveće gužve. Nerealno je očekivati da ćemo u narednom periodu tako brzo izgraditi bolnicu u Banjaluci, ali možemo uvesti popodnevne smjene za mediciski tim. Znate da ljekari sa UKC i poslije radnog vemena na takav način komercijalno rade u privatnim zdravstvnim ustanovama. Zašto UKC ne bi postao konkurentan s obzirom da ima svoju medicinsku opremu i uslove za rad ljekara i u popodnevnoj smjeni. Dakle, da u popodnevnoj smjeni budu Banjalučani, a u jutarnjoj svi drugi pacijenti iz Srpske – izjavila je Vesna Vipotnik.

Niko ne želi doći da radi u hitnu pomoć, niti da se opredijeli za specijalizaciju iz urgentne medicine, kazala je “Nezavisnim novinama” prije nekoliko dana Nevena Todorović, direktorica Doma zdravlja u Banjaluci.

“Obraćali smo se nadležnima, Ministarstvu, gradu, nema doktora da se zaposli u Službu hitne pomoći. Nema ih ni na birou. Nema doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni u porodičnoj ni u hitnoj pomoći. Da imamo više kadra, vjerovatno bismo mogli obezbijediti veći protok i drugih pacijenata”, priznala je tada Todorovićeva, a sve povodom priče “Nezavisnih” da se pacijentima koji nisu hitni slučajevi u banjalučkoj Hitnoj pomoći naplaćuje puna cijena participacije na pregled, zbog čega oni često ne žele da budu pregledani iako su se, kako su tvrdili, tada osjećali loše.

Ove navode sada je “Nezavisnim” potvrdila i dr Nada Banjac, načelnik Službe hitne medicinske pomoći u Banjaluci, koja je istakla da je ovaj odjel banjalučkog Doma zdravlja oduvijek imao mali broj timova.

Kako ističe Banjčeva, ako se u najvećem gradu u Srpskoj uzmu u obzir potrebe građana koji im se svakodnevno javljaju, Banjaluka bi morala da ima najmanje deset timova Hitne pomoći, a trenutno to nema ni približno.

“Treba nam najmanje sedam timova u svakom trenutku da pokrijemo najfrekventnija mjesta u Banjaluci. Pored toga, najbolje bi bilo da ovdje imamo uvijek dva tima za ambulantni rad i naveče jedan za dječju, dakle ukupno deset. Kao što i vatrogasci uvijek moraju biti spremni jer ne znaju kada će imati požar, tako i mi, ali imamo samo tri ekipe na ovoliki grad i to je definitivno malo”, kaže Banjčeva.

Ovo je problem na koji, tvrdi, ukazuju još od 2002. godine. Više od dvije decenije oblast hitne medicinske pomoći, urgentne medicine, nije dovoljno uređena. Nisu mnogo pomogli ni apeli upućeni nadležnima. Pored toga, Banjčeva smatra da bi Banjaluka morala da ima i zdravstvene punktove, kako bi se, kada bude trebalo, moglo lakše stići do mjesta gdje su pozvani.

“U špici da dođemo u Budžak kada nas pozovu nama treba pola sata, a zamislite koliko je pola sata nekome ko je bez svijesti. Evo, sad da se nešto desi u centru grada zove nas 500 građana, zagužva se linija, a može se desiti da nemamo ekipu jer je već na terenu. To je zaista strašno. A onda građani i mediji krenu da pišu kako Hitna ne želi da izađe na teren, a to nije tačno, nemamo čime. Rješenje, po mom mišljenju, je povećati broj timova”, naglašava Banjčeva.

Kad je već pomenula građane i ljekare nije mogla a da se ne osvrne na dešavanja u Hitnoj pomoći po pitanju sve većeg dolaska pacijenata koji, tvrdi, nisu hitni slučajevi… Tu je posebno ljuta na Fond zdravstvenog osiguranja RS.

“Fond nikad nije razdvojio hitna stanja od nehitnih u Hitnoj pomoći. Mi ne bi trebalo to da radimo jer smo specijalizovani prioritetno za hitna stanja, a dolazi nam veliki broj nehitnih pacijenata jer se, na primjer, ne mogu naručiti kod porodičnog, izbjegavaju participaciju, misle da će doći u Hitnu pa će onda tu dobiti uputnicu za Klinički centar… Pa, čekajte, naravno da niko ko je zdrav nije došao tek onako u Hitnu pomoć, svakoga nešto boli, ali nije vitalno ugrožen. Valjda mi to znamo, učili smo specijalizaciju šest godina, a prije toga pet godina osnovnih studija. Najteže je vratiti pacijenta kući, nije niko toliko neodgovoran da to uradi”, ističe ona.

Jedno od rješenja za Banjaluku je formiranje Zavoda za urgentnu medicinu, koji bi, smatra Banjčeva, zdravstveni sistem podigao na viši nivo.

“Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS je omogućio lokalnim zajednicama formiranje ovog zavoda. To ima Sarajevo, Beograd, Kragujevac, Niš, a mi ne. U Hrvatskoj, recimo, svaka županija ima svoj zavod sa dva specijalista. Ja imam 20 specijalista, a i dalje sam obična hitna pomoć”, poručila je Banjčeva.

Ko će i kako riješiti ove probleme pitanja su koja smo poslali na više adresa.

Odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” stigao je samo iz FZO RS.

Prvo na šta su se osvrnuli jeste broj timova Hitne pomoći. Podsjećaju da su po standardima i normama lokalne zajednice, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i domovi zdravlja ti koji određuju broj tih timova, a ne Fond.

Dalje, na tvrdnje Banjčeve da FZO RS nikad nije razdvojio hitne od nehitnih stanja pacijenata, ponovo podsjećaju da trijažu određuje isključivo nadležni ljekar.

Pošto smo na početku ovog teksta već prenijeli stav direktora Doma zdravlja Banjaluka o ovom pitanju, sljedeća adresa bili su nam Gradska uprava, ali i resorno ministarstvo. Niko od njih do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nije dostavio odgovore na naša pitanja.

Ujedinjena Srpska organizovaće sutra, povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, podjelu zastava građanima Banjaluke.

Zastave će biti dijeljene na štandu ove stranke na Trgu Krajine od 12.00 časova, najavljeno je iz Ujedinjene Srpske.

Podjeli će prisustvovati rukovodstvo Ujedinjene Srpske i brojni članovi, a izjave za novinare planirane su na početku događaja.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembar, Srbija i Republika Srpska zajednički obilježavaju.

Ovaj praznik ustanovljen je 2020. godine kao dan sjećanja na Proboj solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.