VRBAS Media

Kategorija: Banja Luka

  • Grad obezbjedio 250.000 KM za poboljšanje kvaliteta zemljišta

    Grad obezbjedio 250.000 KM za poboljšanje kvaliteta zemljišta

    Za subvencije poljoprivrednicima za poboljšanje kvaliteta zemljišta budžetom Grada obezbijeđeno je 250.000 KM, koje će biti raspoređene putem Centra za razvoj poljoprivrede i sela.
    Za ove subvencije sredstva su prikupljena na osnovu naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, a program korištenja tih sredstava donesen je posljednjoj sjednici Skupštine Grada održanoj u utorak.

    Programom je predviđeno da se sredstva isključivo koriste u sljedeće namjene: za osposobljavanje i uređenje poljoprivrednih zemljišta koja su degradirana, zapuštena, koja su lošijeg kvaliteta ili su neplodna, za popravku i poboljšanje plodnosti zemljišta, za sprovođenje protiverozivnih mjera ili melioracije poljoprivrednog zemljišta slabijeg kvaliteta i sprovođenje postupka komasacije.

    Sredstva će biti dodijeljena registrovanim komercijalnim i nekomercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima, kao i privrednim društvima čija je pretežna djelatnost poljoprivreda,a ne mogu biti veća od 4.000 KM po projektu.

    Iznos sredstava po namjeni, uslovi i kriterijumi za ocjenjivanje, te ostala potrebna dokumentacija preciznije će biti utvrđena predstojećim Pravilnikom o raspodjeli sredstava.

  • Milko Grmuša formira Banjolučki blok

    Milko Grmuša formira Banjolučki blok

    Odbornik PDP u Skupštini Grada Banjaluka, Milko Grmuša, inicirao je osnivanje Banjolučkog bloka.

    Uobraćanju javnosti, Grmuša poručuje da Banjaluka ne smije biti talac bilo kog moćnika, tajkuna, bilo koga “ko želi da se bogati nama iza leđa”.

    – To je razlog zbog koga pokrećem veliku ideju Banjolučkog bloka, koji treba da okupi sve nas koji mislimo svojom glavom i koji sami donosimo slobodno odluke. Pozivam sve radnike, privrednike, intelektualce, novinare, svakoga ko želi da živi u boljoj i drugačijoj budućnosti, koja nije zasnovana na tračevima, omrazama, jalovim prepucavanjima koja nemaju nikakav efekat na život običnog čovjeka, da učestvujemo u izgradnji jednog novog alternativnog opozicionog koncepta. U Banjaluci će to biti Banjolučki blok, vjerujem da će se u ostatku Republike pojaviti ljudi koji će iza toga da stanu, da gradimo budućnost koju zaslužuju naša djeca – poručio je Grmuša.

    Ostale ciljeve ovog pokreta u nastajanju možete pročitati na Fejsbuk stranici Grmuše – odbornika koga je Banjaluka zavoljela jer djeluje u interesu građana i misli svojom, a ne glavom stranke. I djeluje mimo trulih kompromisa.

  • Izgradnja hotela “Palas” počeće naredne godine

    Izgradnja hotela “Palas” počeće naredne godine

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, sastao se sa predstavnicima kompanije “Cepter” povodom izgradnje novog hotela “Palas”, saopšteno je iz Gradske uprave.
    “Sve naše kapacitete i raspoložive resurse usmjerili smo u pravcu izgradnje najvećeg hotela u našem gradu na mjestu današnje ruševine u sklopu hotela ‘Palas’”, kazao je gradonačelnik.

    Poručio je da se u ovom trenutku svi planovi odvijaju predviđenom dinamikom.

    “Planovi za realizaciju projekta kojeg čekamo decenijama teku planiranom dinamikom i očekujemo početak izgradnje naredne godine”, zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

  • Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Autorski tim iz Kine pobjednik je Međunarodnog opšteg javnog konkursa za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje fasada objekata u bloku između Ulica Kralja Petra prvog Karađorđevića, Patrijarha Makarija Sokolovića, Teodora Kolokotronisa i Patre u Banjaluci, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Konkursna komisija je nakon ocjene i bodovanja pristiglih konkursnih radova iz najužeg izbora, rangiranja radova prema kvalitetu ponuđenih rješenja, te uvažavajući svrhu konkursa, cilj konkursnog zadatka kao i kriterijume ocjenjivanja odlučila da dodijeli prvu nagradu za rad pod šifrom autora “32261ZL” u iznosu od 4.000 evra i jednu drugu nagradu za rad pod šifrom autora “26099RL” u iznosu od 2.000 evra.
    Autori prvonagrađenog rada su: Jian Zhang, Difan Zhu i Zongwei Li, a autor drugonagrađenog rada je Mirko Milanović iz Srbije.

    Podsjećamo, konkurs je objavljen 10. juna 2022. i bio je otvoren do 10. avgusta 2022. godine.
    Do isteka roka, digitalno, stiglo je ukupno devet konkursnih radova.

  • Novo rukovodstvo banjalučke “Akvane”

    Novo rukovodstvo banjalučke “Akvane”

    ​Na mjesto dosadašnjeg v.d. direktora JP “Akvana” Velibora Vukajlovića, došao je Sveto Lazić, dugogodišnji radnik ovog preduzeća.

    Kako je kazao gradonačelnik Draško Stanivuković, prilikom posjete i sastanka ovom preduzeću, savladani su prvi i najveći izazovi sa kojima se ovo preduzeće suočavalo u proteklim mjesecima.

    “Odblokirali smo račune, isplatili zaostale plate i obavezali se da ćemo kompletan dug isplatiti u toku naredne kalendarske godine. Smatramo da grad na ovakve izazove može odgovoriti sa novim rukovodstvom preduzeća i Svetom Lazićem na čelu, mladim i čestitim čovjekom koji već godinama radi odgovorne poslove u JP ‘Akvana’. Vjerujemo u uspjeh i nastavljamo dalje”, rekao je Stanivuković.

    Podsjećamo, u prethodnom periodu ovo preduzeće je bilo u dugovima, a radnici tri mjeseca nisu dobili plate, no one su im isplaćene, prema riječima Stanivukovića nakon usvajanja odluke o relokaciji sredstava.

  • Banjalučki taksisti najavljuju nove cijene

    Banjalučki taksisti najavljuju nove cijene

    Ovako se više ne može raditi i zato ćemo morati da podignemo cijene naših usluga, najavljuju pojedini banjalučki taksisti. Ujedno najavljuju i sastanak svih udruženja u Banjaluci, ali još se ne zna tačan datum, kao ni koliko bi građane ubuduće mogla da košta taksi vožnja.
    Predsjednik Udruženja taksista ,,Banjalučki taksi“ Dragan Purišić, za BL portal kaže da će cijene taksija uskoro biti veće i da su on i njegove kolege na to primorani, jer je trenutna cijena po kojoj voze za njih neisplativa.

    ,,Mi nastojimo da naše usluge koriste studenti, radnici, penzioneri, svi. Sad na ovu skupoću goriva i povećanje cijena automobila od 30 odsto, bilo da su nova ili polovna, plus sve ostalo, jednostavno moramo da dignemo cijenu. Takođe, jasno nam je da građani nemaju računa do koriste svoj automobil, nego se radije voze taksijem“, kaže Purišić.

    Sa druge strane, Patrol taxi za sada neće korigovati cijene, ali za BL portal kažu da prate rast cijena energenata koji značajno utiče na njihove troškove i tekuću likvidnost.

    ,,Ukoliko cijena goriva nastavi da raste, svakako ćemo razmotriti srazmjerno povećanje cijena usluga, kako bismo zadržali likvidnost”, kaže za BL portal direktor ovog preduzeća, Boris Tomić.

    Podsjećamo, krajem maja ove godine u Banjaluci su poskupjele taksi usluge i po tom cjenovniku start košta 2,20 KM, a kilometar 1.70 KM. Jedino je kod Patrol taksija start vozila do ponoći 1,90 KM, a nakon ponoći 2,50 KM.

    Ukoliko vas bilo koji od taksi prevoznika čeka, to košta 25 maraka po satu.

  • Sirene u Banjaluci podsjetile na zemljotres prije 53 godine

    Sirene u Banjaluci podsjetile na zemljotres prije 53 godine

    U Banjaluci su se jutros oglasile sirene kao podsjetnik na razorni zemljotres koji je pogodio ovaj grad na današnji dan pre 53 godine, u kome je smrtno stradalo 15, dok je više od hiljadu povrijeđeno.

    Grad je bio uništen.

    U zgradi “Titanik”, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 lica, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.

    Јedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana “Kozara” gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.

    Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

    Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra, u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali i u nedjelju u 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

    Poslije glavnog udara 27. oktobra uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

    Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

    Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.

    Zemljotresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 opština Bosanske Krajine – Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Јajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarske Dubice i Novog Grada.

    Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Јugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

  • Grad ulaže 700.000 KM u Sokolski dom

    Grad ulaže 700.000 KM u Sokolski dom

    Grad Banja Luka ulaže 700.000 KM da na najbolji mogući način opremi igralište u dvorištu Sokolskog doma i otvoren je za saradnju sa drugima u vezi sa još nekim sadržajima, koji bi pored sportskih, mogli da budu dio ovog prostora, ali i samog objekta.
    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković govoreći o prijedlogu odbornika da se u Sokolskom domu napravi park posvećen našim slavnim sportistima.

    -Sokolski dom bi bio izgubljen da nije došlo do smjene gradske vlasti i dolaska nove administracije– naglasio je gradonačelnik.

    Ponovio je da Sokolski dom bio u fazi da ne bude gradski i zahvalio se svima koji su ga, kako kaže – sačuvali i odbarnili na svim instancama sudskog odlučivanja da ostane gradski.

    Odmah zatim, aktuelna gradska administracija započela je sa uređenjem ovog prostora, kako bi bio stavljen u funkciju sportistima i rekreativcima, ali i svim sugrađanima.

    Kada je riječ o gradnji parka posvećenog našim slavnim sportistima, gradonačelnik kaže da je njegova inicijativa bila da se taj park nalazi kod dvorane „Borik“, te da je upravo on podnio inicijativu da ta dvorana ponese ime „Marijan Beneš“, međutim, kako kaže, ta inicijativa negdje stoji po strani i čeka, saopštili su iz Gradske uprave.

    – Potpuno sam otvoren i još razmišljamo o tome da li da se između sportske dvorane i „Akvane“ napravi jedan takav park koji bismo snažno podržali, a naravno sagledaćemo i druge opcije vezane za Sokolski dom, tako da sam otvoren da ta ideja ugleda svjetlo dana – zaključio je gradonačelnik.

  • Završena sjednica banjalučke skupštine: Devet tačaka bez podrške većine

    Završena sjednica banjalučke skupštine: Devet tačaka bez podrške većine

    Sedamnaesta redovna sjednica Skupštine grada Banjaluka završena je glasanjem, a 22 banjalučka odbornika, koja su prisustvovala usvojila su 46 od ukupno 55 tačaka dnevnog reda.
    Odbornici su usvojili odluku o realokaciji sredstava, kojom su obezbijeđena sredstva za povećanje plata zaposlenim u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

    Odbijene su dvije tačke koje su danas dodate na dnevni red, na prijedlog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    Riječ je o tačkama koje se tiču donošenja odluke o izmjenama dijela regulacionog plana za prostor Čajaveca na kojem bi se gradila multifunkcionalna dvorana, odnosno izmjene regulacionih planova “Aleja Centar” i “Centar Zapad 1”.

    Zanimljivo je da su odbornici PDP-a, u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša i Nemanja Kondić, kao i odbornik iz pokreta „Banjaluka zove“ Saša Lazić, bili uzdržani prilikom glasanja o tačkama koje je takođe predložio gradonačelnik, a koje se tiču izrade i izmjena novih regulacionih planova, poput plana “Centar Sjever” koji se odnosi na prostor nekadašnjeg kina Kozara, ali koje su dobile podršku većine odbornika.

    Nije usvojen set tačaka u vezi sa poslovanjem i planovima Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kako ni informacija o poslovanju Zavoda za izgradnju Banjaluka za prošlu godinu.

    Odbornici su odbili i odluku o dodjeli u zakup poslovnih prostorija pod posebnim uslovima, Udruženju građana „Helsinški parlament građana Banjaluke“.

    Zeleno svjetlo“ dobilo je više ostalih prijedloga odluka o produženju perioda zakupa za nekoliko poslovnih subjekata, kao i informacije o prošlogodišnjem poslovanju Centra za socijalni rad, Gradskog groblja, kao i izvještaj o radu Centra za razvoj poljoprivrede i sela.

    Donesen je i Program korištenja sredstava od naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe za 2022. godinu.

  • Depot na sjednici optužio Grad

    Depot na sjednici optužio Grad

    Na sjednici Skupštine Grada Banjaluka, tehnički direktor JP ,,Depot” Milenko Jaćimović predložio je da sekretar preduzeća informiše odbornike i građane o trenutnom stanju u vezi sa problemima odlaganja smeća na deponiji Ramići i informacije da je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka izbrisala iz svoje evidencije ,,Depot” kao nosioca prava vlasništva na zemljištu u Zalužanima koje je upisano u korist preduzeća “Čistoća”.
    ,,Mi smo primorani da podnesemo tužbu. Trenutno je aktivno pet postupaka, jedan je po tužbi Čistoće protiv Grada. Pretpostavlja se da će biti i šesta tužba”, rekao je sekretar “Depot”-a Slobodan Lepir.

    Odbornik Saša Lazić na to je rekao kako smatra da sve obaveze prema Gradu sama Čistoća ne može izvršiti, te da se o tome mora razgovarati. U tom smislu predložio je da za zajednički sto sjednu predstavnici Grada, Depota i Čistoće.

    Odbornik PDP-a Milko Grmuša dodaje da Grad sa oba preduzeća treba da se uključi u problem oko deponije.

    ,,Obaveza Grada je da organizuje hitan sastanak. Skupština Grada da obaveže sve strane da se to održi u hitnom roku i da se počnu tražiti rješenja”, naglasio je Grmuša.

    Njegova koleginica iz kluba, Smiljana Moravac Babić, smatra da treba voditi računa o interesu građana i, kako kaže, kao dugogodišnji pravnik želi da pomogne.

    Na to je reagovao odbornik SNSD-a Bojan Pećanac.

    “Džabe, Smiljo, što Vi želite da se uključite, kad Grad ne radi ništa. Kada je bio poslednji sastanak, pitam”, rekao je Pećanac i dodao da u vezi sa problemima Depota najveću odgovornost ima Grad, kao i da su na današnjoj sjednici trebali biti i predstavnici Čistoće.

    Marinko Umičević, odbornik SNSD-a kaže da strahuje da je slučaj Depota i Čistoće, kako kaže, svršen čin, naglašavajući da bi on najradije deponiju iselio iz Banjaluke.

    ,,Nije korektno što je Čistoća napisala da se u roku od 30 dana iseli Depot”, naglasio je Umičević.

    Odbornik Demosa, Slobodan Stanarević, smatra da je nemoguće braniti Čistoću, koja živi od Grada. Takođe dodaje da je žalosno što su Ramići poznati po smradu deponije.

    Tehnički direktor Depot-a uglavnom je saglasan sa takvim stavovima, ističući da postoji projekat za novu deponiju, kao i novac, ali se ne može graditi sanitarna kaseta, jer je zemljište upisano na Čistoću.

    ,,Mi smo kupili zemljište od Grada i to nas obavezuje da tužimo Grad. Prodali ste nam zemlju koja nije bila vaša. Nikom ovo nije u interesu, ali molimo da ovaj čvor raspetljamo. U protivnom ćemo stati”, naglasio je tehnički direktor Depot-a, Milenko Jaćimović.