Kategorija: Banja Luka

Zbog održavanja javnog skupa pod nazivom „Banjalučka zimska petica“ u organizaciji Atletskog kluba invalida „Vrbas“ danas je od 7.00 do 14.00 časova obustavljen saobraćaj u centru Banjaluke.

Saobraćaj je obustavljen u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Aleje Svetog Save, rekli su ranije iz Odjeljenje za saobraćaj i puteve.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Aleje Svetog Save, biće izvršeno preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a.

Gradski menadžer Bojan Kresojević poručio je da će aktuelna gradska administracija kroz plan revitalizacije JP „Akvana“ obezbijediti reprogram i izmirenje svih dospjelih obaveza, kao i pozitivno poslovanje ovog preduzeća, ali i ponuditi nove sadržaje za mlade.
-Prethodna gradska administracija ostavila je „Akvani“ više od 11,7 miliona KM akumuliranog gubitka i preko 5,5 miliona KM neizmirenih obaveza, a mi ćemo vratiti „Akvani“ davno izgubljeni sjaj – naglasio je on.

Kroz plan za revitalizaciju, kako je kazao – obezbijediće se da se reprogramiraju i izmire sve dospjele obaveze.

-Obezbijedićemo pozitivno poslovanje ovog preduzeća i donijećemo nove sadržaje za naše najmlađe i omladinu. Uspjeli smo nemoguće, a to je obezbijedimo normalno funkcionisanje Gradskog olimpijskog bazena i dok je „Akvana“ bila blokirana više od stotinu dana. Uspjećemo i u potpunosti ćemo oživjeti „Akvanu“, jer Banja Luka to zaslužuje – zaključio je gradski menadžer.

O sporu između preduzeća „DEP-OT“ i „Čistoća“
Gradski menadžer osvrnuo se i na spor između preduzeća „DEP-OT“ i „Čistoća“, ističući da on datira još od osnivanja regionalne deponije.

-Zahvaljujući konstuktivnim sastancima uvjeren sam da će ovaj problem da bude riješen – kazao je Kresojević.

Kako je pojasnio, kada je Skupština grada 2003. godine izuzela zemljište od preduzeća „Čistoća a.d“ Banja Luka koje se nalazi u Ramićima, gdje je i sama deponija izgrađena, „Čistoća“ je smatrala da je oštećena i shodno tome pokrenula je brojne postupke što je rezultiralo time da je to zemljište upisano upravo na „Čistoću“.

-S tim rezultatom nisu saglasni ni Grad ni „DEP-OT“. Zbog toga smo i održali niz konstruktivnih sastanaka sa upravama ova dva preduzeća. To je nešto što nam daje za pravo da vjerujemo da će ovaj problem ipak biti blagovremeno riješen, iako je veoma kompleksan – naglasio je gradski menadžer.

Dodao je da, ono što slijedi u narednom periodu jeste povećanje kapaciteta „DEP-OT-a“ za odlaganje otpada što je potrebno uraditi već početkom naredne godine.

-Nakon toga slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa – dodao je on.

Kada se govori o energentima, vrlo je složena situacija, ali ne samo u Republici Srpskoj, nego u čitavoj Evropi.

-Na sastancima smo identifikovali da postoje finansijski nedostaci za iduću godinu. Prije nego dođemo do nekog konačnog rješenja, inicirao sam prema Vladi Republike Srpske, ali i Savezu opština i gradova da se formira tim koji će predložiti mjere kao odgovor na inflaciju. Energenti su jedan od tih segmenata – rekao je on.

Dodao je da ograničenje cijene peleta i regulacija izvoza da se 50 odsto prodaje na domaćem tržištu, korektno rješenje.

U toku su radovi na modernizaciji autobuskih stajališta na više gradskih lokacija.
Nova pametna stajališta uskoro će biti postavljena u naselju Obilićevo, kao i u centru grada, a na području Banje Luke biće postavljeno ukupno 36 novih stajališta, dok će postojeće nadstrešnice biti montirane u prigradska područja gdje dosada nije bilo autobuskih stajališta.

Pored modernog i funkcionalnog dizajna, nova stajališta biće opremljena pametnom klupom sa beskontaktnim i „USB“ punjačima za mobilne telefonske i ostale smart uređaje, video nadzorom, a biće omogućen i besplatan pristup internetu, saopšteno iz Gradske uprave.

Najveća prednost ovih stajališta se ogleda u energetskoj nezavisnosti, jer će se određeni sistemi pokretati energijom dobijenom od sunčeve svjetlosti, odnosno putem foto naponskih solarnih panela, koji će biti postavljeni na krovu nadstrešnica.

Gradonačelnik Draško Stanivuković uručio je danas prva rješenja o stipendiranju učenika za školsku 2022/23. godinu, u okviru programa stipendiranja učenika i studenata, vrijednog oko 1,8 milion KM.
Mladim sugrađanima gradonačelnik je poslao poruku da Grad stoji iza njih i da ulaže u njihovo obrazovanje, kako bi oni jednog dana stečeno znanje mogli na najbolji mogući način iskoristiti za dobrobit svog grada, saopšteno je iz Gradske uprave.

“Sa ponosom mogu reći da imamo najveća ulaganja u infrastrukturne projekte za škole, najveća ulaganja u stipendije i dodatna davanja za druge potrebe naših učenika, poput odlazaka na takmičenja, gdje predstavljaju i svoj grad i Republiku”, kazao je gradonačelnik.

Anja Šobot, učenica drugog razreda Gimnazije kazala je da joj mnogo znači stipendija koju je dobila od Grada po osnovu postignutog uspjeha.

“Velika je to finansijska podrška za sve nas i možemo je iskoristiti na različite načina u skladu sa našim potrebama”, kazala je Anja.

Naime, pravo na stipendiju u tekućoj školskoj godini ostvarilo je 1.374 banjalučkih srednjoškolaca, a stipendije su dodijeljene po tri osnova – na osnovu uspjeha u školi, na osnovu socijalnog statusa i za deficitarna zanimanja.

Najviši novčani iznos predviđen je za studente koji su izabrali neke od deficitarnih zvanja, i to mjesečno od 260 KM. Stipendije koje se dodjeljuju prema socijalnom statusu i uspjehu na studiju, mjesečno iznose 150 KM.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poručili su da je na sastanku sa Savezom opština i gradova prihvaćen prijedlog da se lokalne zajednice odreknu prihoda po osnovu izdavanja rješenja za legalnost objekata, dok iz Gradske uprave Banjaluka tvrde da građani moraju platiti taksu.

U resornom ministarstvu rekli su Srni da su organ jedinice lokalne samouprave nadležan za legalizaciju objekata i Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove /RUGIPP/ dužni da izdaju dokaze potrebne za utvrđivanje legalnosti objekata bez naplaćivanja naknada ili drugih troškova.

Iz Ministarstva su podsjetili da je izmjenama i dopunama zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata definisano da RUGIPP na zahtjev lokalnih zajednica besplatno treba dostaviti ortofoto snimak, kao i potrebnu zemljišnu dokumentaciju u svrhu izdavanja rješenja o legalnosti.

“Ministarstvo se i pisanim putem obratilo RUGIPP-u 10. oktobra, u kome se tražilo da republički i drugi organi uprave podnosiocu zahtjeva ili organu koji vodi postupak legalizacije izdaju dokaze potrebne za utvrđivanje legalnosti objekata, bez naplaćivanja naknada ili drugih troškova i da o tome obavijeste svoje područne jedinice”, istakli su u resornom ministarstvu.

Iz banjalučke Gradske uprave rekli su Srni da su Banjalučani obavezni platiti samo taksu za predaju zahtjeva.

Oni tvrde da Grad od legalizacije ne ostvaruje nikakve druge prihode, te da su stranke dužne da dostave geodetski snimak i vlasničku dokumentaciju koja je prema zakonu neophodna da bi uz legalizaciju dobili i upotrebnu dozvolu kako bi objekat kasnije mogli knjižiti.

“Geodetskim snimkom identifikuje se položaj objekta na parceli i isti drugačije nije moguće utvrditi, a dok se dokaz o postojanju objekata na snimku iz 2013. godine pribavlja službeno od katastra i to je dokument koji stranke ne plaćaju”, poručili su iz Gradske uprave.

Iz ove uprave su naglasili da se, ukoliko su stranke u ranijim postupcima dostavile određenu dokumentaciju, ponovo neće tražiti osim u slučajevima kada je to u njihovom interesu – u međuvremenu riješeni imovinsko-pravni odnosi i slično.

Pojedini mediji ranije su prenijeli da najavljena besplatna legalizacija zapravo nije besplatna, te da je Banjalučanima u gradskoj administraciji rečeno da će imati troškove od čak 300 KM kako bi završili ovaj postupak.

Potražnja za stanovima radi iznajmljivanja u gradu ove godine veća je nego lani, kirije se kreću od 400 do čak 1.500 KM bez režija, a najtraženiji su stanovi manje kvadrature.
Kako za “Glas Srpske” kažu iz agencija za promet nekretnina, cijenu zakupa diktira lokacija, vrsta grijanja, uređenost stana, ali i činjenica da li je riječ o staroj ili novoj gradnji.

U agenciji “Kondo” potvrdili su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja za stanovima za iznajmljivanje.

“Traži se stan više, zaista je velika potražnja. Može se reći da je interesovanje veće nego lani, a stanove ne traže samo studenti, nego i poslovni ljudi”, rekli su ovoj agenciji. Problem je, kako ističu, što u ponudi nema dovoljno stanova.

“Klijenti najviše traže jednosobne stanove do 50 kvadrata. Sada se ispod 500 KM ne može naći neki prihvatljiv smještaj”, kazali su u “Kondu”.

Vlasnik Agencije za nekretnine “Senzor” Manojlo Popović rekao je za “Glas Srpske” da se može reći kako postoji sezona, kada se najviše traže stanovi za iznajmljivanje.

“To je period kada đacima i studentima počinje nastava. Cijene stanova zavise od lokacije, veličine, te starosti nekretnine”, rekao je Popović.

Dodao je da je najtraženija lokacija centar, ali i dijelovi grada u blizini škola i fakulteta.

“Takvih nekretnina za iznajmljivanje manjka, a najniža kirija je oko 400 KM. Cijene su slične kao lani ili su nešto više”, kazao je Popović.

Da se u Banjaluci najviše traže stanovi u blizini fakulteta i poslovnih centara, potvrdili su i u Agenciji za promet nekretnina “Binakom”.

“Izdali smo sve stanove koje su imali. Više se bavimo prodajom, koja je u ovom momentu takođe povećana, ali samo na lokacijama koje su frekventne, blizu fakulteta i poslovnih centara”, kažu u ovoj agenciji.

Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” Dragan Milanović kaže za “Glas Srpske” da, osim studenata, stanove iznajmljuju i poslovni ljudi, kojima kompanije plaćaju boravak. U Banjaluci se, kako je pojasnio, intenzivno povećava i ponuda stanova za najam, jer se dosta gradilo.

“U svakoj novoj zgradi sada postoji dio “investicijskih stanova”, koje ljudi kupuju da ih rentaju, a ne da stanuju u njima”, kazao je Milanović.

Dodao je da potražnja zavisi od perioda godine.

“Cijena je usko povezana sa ponudom i potražnjom. Kada se nešto više traži, onda i cijena raste”, rekao je Milanović te naglasio da nije došlo do velikog poskupljenja.

Objasnio je da se najviše traže mali stanovi, te da se kirije kreću od 400 do 1.500 KM, pa i više, u zavisnosti od luksuza i drugih faktora.

Studenti
Student Marko V. kaže da je stan u Banjaluci tražio duže od mjesec.

“Manji stan u Banjaluci gotovo je nemoguće naći, a cijene su otišle gore, pa se za garsonjeru bliže centru mora izdvojiti i do 500 KM bez režija”, rekao je Marko.