U Gradskoj upravi u organizaciji Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka održana je javna prezentacija Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja.
Ovih dana stručna javnost, a i mnogi građani na društvenim mrežama negativno su reagovali na predložena rješenja. Zbog toga su najavili da na današnjoj prezentaciji žele da jasno iskažu svoj stav zbog spornih rješenja.
Tako je grupa profesora sa Arhitektonskom-građevinsko-geodetskog fakulteta uputila otvoreno pismo javnosti, gdje upozoravaju da je najveći problem nacrta prostor Trga kod Hrama Hrista Spasitelja, kao i predviđena mogućnost da se izgrade stambeni objekti sa 12 spratova u tzv. „rupi“ u centru grada.
Po Nacrtu u dijelu gdje se nalazi hram planira se dodatni, pomoćni objekat, tačnije parohijski dom.
Na raspravu su, između ostalog, došli brojni arhitekti, predstavnici nevladinog sektora, odbornici Neven Stanić, Milko Grmuša i Saša Lazić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, advokat Aleksandar Jokić i mnogi drugi građani.
Snježana Mrđa, direktor firme Urbis centar, rekla je da osjeća potrebu da kaže nešto jer mora da priča sve što misli. Ističe da u urbanizmu ništa nije privatno vlasništvo, ako je prostor tretiran da bude javan, a takav je slučaj i sa trgom kod hrama. Privatno vlasništvo u ovom slučaju je, kako kaže, potpuno nebitna stvar.
,,Strašno me iznerviralo što se tvrdi da je ovo vlasništvo crkve. Potpuno je nebitan podatak. U centru će nam faliti parking mjesta. Ispod rastinja vi stavljate garažu. Riješite visoko drveće, apsolutno podzemna garaža ne može, apsolutno trg ne može, rekla je Mrđa.
Ona napominje da je prethodni regulacioni plan bio i gori od ovog, a vidno je i sa njim nezadovoljna. Predložila je i kako da se rješava problem rupe u centru grada.
,,Grad treba da pregovara, da to bude javna garaža. Znate li kako se pregovara sa investitorima”, upitala je Mrđa i dodala:
“Na rupi su izgrađene minus 3 etaže, Grad treba da pregovara da preuzme jedan ili dva podzemna sprata ispod i pretvori jednu etažu u javnu garažu i na taj način bi se riješio problem parkinga, a ne da se pravi podzemna garaža ispod postojećeg parka čime bi se visoko rastinje moralo ukloniti”.
Aleksandar Lilić, arhitekta ističe da nije zadovoljan predloženim rješenjem, posebno jer je, po njemu, još jedan objekat većih gabarita na trgu kod hrama loš prijedlog.
,,Moja topla preporuka bi bila da ovo ne radite. Jedan je trg. Kod ovog plana je apsolutno sve pogrešno”, poručio je Aleksandar.
Dodaje da memorijalni spomenik je predviđen u pogrešnoj veličini. Lilić je saglasan da je potpuno nebitno isticati da li je nešto vlasništve crkve.
Napominje da je kod hrama bio nepotreban ranije napravljen objekat predviđen za paljenje svijeća, a kamoli još jedan.
Lilić ističe da su stambeno-poslovni objekti na prostoru rupe apsolutna greška, jer se stanovanje u gradovima Evrope izmješta iz užeg centra, pa bi tako trebalo da bude i u ovom slučaju.
Stambeni prostor i ovdje će za desetak godina postati poslovni, to je sigurno. Ovdje se nenormalno velika struktura rupe ubacuje na mali prostor”, dodaje Ilić i zaključuje da se ovdje radi o interesima politike i drugih interesnih grupa.
Profesor na AGGF-a Ognjen Šukalo insistira da se produži rok za dostavljanje primjedbi na ovaj dokument regulacionog plana koji ističe sutra.
“Morate da branite neodbranjivo, ovo je potpuni promašaj. Imamo udvostručenje koeficijenta nadzemne izgrađenosti na mjestu ispred rupe. Nema adekvatnog pristupa takvom objektu” rekao je Šukalo.
Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje kaže da nije moguće produžiti trajanje trenutnog javnog uvida.
,,Mi možemo pričati o ponovljenom javnom uvidu, ukoliko bude nekih izmjena”, rekao je Višekruna.
Na to su ostali negodovali, pa je prvi dobacio profesor Šukalo: “A, možete izgraditi?!”
Za riječ se ponovo javio arhitekta Aleksandar Lilić kako bi istakao da sastav žirija govori sve o konkursu, na šta je opet pozdravljen aplauzom.
“Nije problem u samoj estetici rješenja, problem je u veličini i gabaritima u odnosu na okruženje. Ako imate mogućnost da čujete ljude koji misle dobro svima, zašto to ne čujete. Način se neće naći ukoliko sjedite i čekate rješenja””, rekao je Lilić.
Siniša Andrić je bio posebno oštar u obraćanju po pitanju predloženih izmjena Repulacionog plana za centar Banjaluke.
“Odakle vam pravo da odlučujete o budućnosti nas naše djece i kvalitetu njihovog života? Sa gađenjem sam ovo gledao”, poručio je Andrić.
Vujadin Milosavljević kaže da Regulacionom planu sada nedostaje plan rušenja.
“Trebalo bi da se otkupi zemljište gdje je rupa i da se tu pravi Gradska uprava”, smatra Milosavljević.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu naglašava da se u Banjaluci vodi populistička politika.
“Ovaj projekat nastavak trenda profiterstva, od Picinog parka do danas. Svi tražimo i vjerujemo u povlačenja Regulacionog plana”, kaže Dakić i dodaje:
,,Ja neću da galamim na radnike Gradske uprave, znamo koliko se oni pitaju, ali ovo sad i Draško gleda”, navodi Dakić.
Smatra da građani treba da pritisnu i insistiraju na povlačenju plana jer imaju to pravo i moć.
“Banjaluka je rasprodana odavno. Lično me nervira ovakvo ponašanje čelnih ljudi”, ističe Dakić.
Ozren Perduv je izrazio želju da gradonačelnik promijeni idejno rješenje.
,,Njegova dužnost je bila da bude ovdje. Sam MG mind koji je izvođač radova saopštio je da će biti 350 stanova”, rekao je Perduv.
Dodao je da bi volio da odbornici koji su ovdje pozovu gradonačelnika da on prezentuje svoje rješenje.
“On je morao biti ovdje da lično i uživo prezentuje Regulacioni plan. Niko nije bio protiv rješenja zelene površine sa spomenikom borcima na prostoru rupe kako je bilo predviđeno, a ne ovo ruglo. Da li su ti ljudi normalni?”, rekao je Peduv i dodao da je gradonačelnik izjavio da je ponosan na ovo idejno rješenje.
Banjalučanin Bojan Ćosić kaže da ga boli da je neko ovo uopšte mogao da iznese i nazove stručnom prezentacijom.
,,Ljudi koji su bili nosioci ovog plana, neke i poznajem, vjerujem da su samo radili svoj posao, bez da ih je iko pitao”, rekao je Ćosić.
Ćosić ističe i da izgradnja Bijelog dvora nije normalna, te je upitao na koji način da se svi ovi planovi povuku.
Malina Čvoro, profesor arhitekta kaže da je saglasna sa svima koji su javili se iz klupa.
,,Mi govorimo o jezgru koji svi volimo. Malo se srpskih pravoslavnih crkava može pohvaliti ovakvim prostorom i odnosom, kao ovdje. Dva neka nova objekata izgledaju smiješno”, rekla je Čvoro.
Dodaje da se najviše javila zbog spomen obilježja.
,,Mislim da gradonačelnik koristi neke stvari za političke poene. On istupa da je jednoglasno komisija nešto odlučila, a mi nemamo zaključak žirija”, poručila je Čvoro.
Dodala je da kao član žirija za spomen obilježje borcima nije dala potpis još uvijek i da je izdvojila svoje mišljenje.
Žiri još nije dao potpis za isto, dok gradonačelnik kaže da je komisija jednoglasno odlučila. Dogovor je bio da će komisija/ žiri sugerisati dimenzije spomenika, koji ima problem sa uklapanjem u postojeći prostor”, naglasila je Čvoro.
Upitao je da li je inspekcija izlazila na gradilište takozvane Rupe, na šta je Višekruna rekao da je inspekcija svakako to radila.
Višekruna je rekao i da dobar dio rješenja od strane struke ne prolazi tendere, što, kako kaže govori o struci. Na tu konstataciju su negodovali prisutni građani, a i same arhitekte.
Mladen Đukić kaže da se nešto predstavlja samo onda kad gradonačelnik može da se fotografiše.
,,Ne pripadam ni jednoj stranci, ovo nije moja struka. Ja ne znam ko će živjeti tu i kakav će im biti kvalitet života tu. Sve više i više pravite građane budalama, građanima će puknuti film”, upozorava Đukić.
Tvrdi da se promovišu samo one stvari koje odgovaraju gradskoj vlasti.
“Promovišete stvari koje nisu bitne i obrnuto. Takođe kada vama odgovara krijete se iza propisa, a kada ne onda možete i bez toga”, dodao je Đukić.
Advokat Aleksandar Jokić je bez uvijanja poručio: “Prestanite da nas pravite budalama!”
“Govorimo o objektima koji će sakriti Banski dvor, poslušajmo struku”, apelovao je Jokić na nadležne u Gradskoj upravi .
Ponovo se za riječ javila Snježana Mrđa, koja tvrdi da je moguće ponovno mijenjanje regulacionog plana.
,,Ovaj plan može da povuče bilo ko, ako osjeti da ne treba da stavi isti na Skupštinu”, rekla je Mrđa te dodala da je ovaj dokument u nečijem interesu.
Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje je potvrdio njenu tvrdnju da je neophodna odluka gradske skupštine kako bi se usvojile izmjene plana.
Mrđa je istakla da u opštini Gacko Regulacioni plan tri mjeseca stoji na javnom uvidu, da narod vidi, a u centru Banjaluke se krije.
Ona je pitala zašto se sakriva centralni prostor, na šta je Višekruna rekao da je na 30 dana ponovljen javni uvid. Na to mu je Mrđa rekla: ,,Nemoj sa mnom da se raspravljaš, znam bolje od tebe”.
Prisutna Banjalučanka koja se nije predstavila rekla je da ovo nije normalna situacija.
“Imate građane koji se bude i koji su nezadovoljni. Trepnite dva puta, ako ste oteti”, rekla je ona.
Višekrunu je pitala kako se osjećao kada je vidio spratove u takozvanoj Rupi, jer je stručno lice.
“Kako ste se osjećali kao načelnik odjeljenja kada ste vidjeli da se planira nešto što nije po trenutnim planovima? Planirali su 11 spratova još u vrijeme kada je u Regulacionom planu bilo predviđeno 7.”, postavila je pitanje.
Bojan Ćosić se ponovo javio za riječ i napomenuo da je stručna rasprava zakazana dan prije javnog isteka.
,,Jedino što nam je ostalo da zamolio gradonačelnika i sve stručne službe da se ovaj Regulacioni plan povuče. Kad svi damo svoje mišljenje i sud da ponovo pokrenu proceduru. U protivnom njih ćemo smatrati odgovornim”, rekao je Ćosić.
Predstavnica Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave ističe da je mišljenje svih važno.
,,Ovakvo učešće je bilo dobro”, rekla Andrijana Šešić, na šta su je arhitekte pitala zašto su oni morali tražiti ovu raspravu.
Dodala je da pritisak i komentari koje građani iznose danas znače mnogo
“I svi su pozvani na sljedeću raspravu takođe. Vaše mišljenje je definitivno važno, učešće građana neophodno. Biće još jedna javna rasprava”, navela je Šešićeva.
Međutim, neki od prisutnih su rekli da iznosi floskule, jer su iz ovog odjeljenja, po njima, morali da reaguju ranije.
Snježana Mrđa se ponovo obratila Vuku Višekruni sa porukom da je morao reći gradonačelniku da ne smije sjediti sa investitorima.
,,Došao je čovjek koji radi stvari, koje su u mojoj struci. Možda si ti razmažen, kod kuće svoje možeš, ali grad tako ne možeš da planiraš”, poručila je Mrđa gradonačelniku.
Smatra da, kako je rekla, seoski modeli, seoskog dvorišta se ne mogu primjenjivati u užem centru Banjaluke.
“Autokratsko ponašanje je nedopustivo, ono na kraju krajeva nije u duhu Pravoslavlja i Hrišćanstva”, rekla je Mrđa što su prisutni pozdravili aplauzom.
Arhitekta Aleksandar Lilić ponovo se uključio u raspravu sa pitanjem predlagačima da li je ovo plan koji treba usvojiti.
“Da li se ovi objekti trebaju izgraditi? Živimo u jednoj magli i improvizaciji. Kažite i vi da li je ovo dobro rješenje?”, pitao je Lilić predlagače plana iz Gradske uprave.
Jedan od prisutnih građana je poručio da gradonačelnik ovo danas treba da shvati kao pobjedu, ako dođemo svi skupa do rješenja. Ističe i da mu nije jasan propust zašto ranije nije održana ovakva rasprava.
“Smatram da je sa moralne tačke gledišta sporno da dvije stvari kao što su crkva i spomenik borcima provlače kroz prljave interese koji prate ovaj Regulacioni plan”, rekao je Ivan Mojović.
U kratkim komentarima neki od građana su, između ostalog, da su je i u prošlosti postojala crkva samo da vladike nisu glavne arhitekte, kao i da gradimo nove spomenike, a zaboravljamo da su i postojeći u katastrofalnom stanju.
“Vaša dužnost je da gradonačelniku objasnite da ovo nije dobro rješenje i nije dobra praksa način ovakvog funkcionisanja”, ponovo je prisutnim predstavnicima Gradske uprave poručila Snježana Mrđa i dodala da gradonačelnik krši zakon kada tumači idejno rješenje.
,,Imamo besvjesno društvo”, rekla je Mrđa, te rekla svim kolegama arhitektama da nema novca zbog kojih se crta nešto što nije u redu. Vuku Višekruni je rekla da on sjedi u državnoj firmi, a ona i kolege u privatnoj.
,,Ja mislim da struka mora da ima savjest”, odgovorio je Višekruna.
Jedan od građana je pitao: “Gdje vam je moral, gradite visoke zgrade na trusnom području i sutra ste odgovorni za sve što se što se desi?”
Arhitekta Milan Radulj iz “CPK”, koji je kreator Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja, poručio je prisutnima da su na istoj strani, ali, kako je rekao” naš problem zakonska regulativa.
“Želja investitora je da dobiju još prostora što za planere predstavlja veliki problem”, rekao je Radulj.
Dodao je da su “za nula maraka” radili lično analizu da li je ovaj Regulacioni plan adekvatan, to su skice i neka sagledavanja objekata i prostora.
Banjalučanin i poznati privrednik Saša Trivić, inače predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je investitor dugi niz godina i da je izgradio više od 20 hiljada kvadrata prostora.
“Danas je sve manje struke, završili ste arhitekturu, a postali ste pravnici, a pravnicima ste omogućili da postanu arhitekti”, poručio je Trivić.
Dodao je i da ako ne postoje stručna lica koja kažu da je ovo dobro, možemo zaključiti da je Regulacioni plan loš. Naveo je da je i prošla administracija napravila velike greške zbog kojih ćemo se svi crveniti, jer su 95 odsto regulacionih planova Grada loši.
“Sve stvari se pokrivaju pravno, a loše su urađeni, struka je potisnuta i bez podrške građana nećemo imati dobar Grad”, naveo je Trivić.
Rekao je i da je ovo Eldorado u kojem pojedinci rade šta hoće.
“Neka ovaj Regulacioni plan bude tačka prekretnica”, dodao je Trivić.
Savjetovao je prezentatorima i domaćinima današnje rasprave da ne brane ono što je neodbranjivo.
Izlaganjem Saše Trivića završena je, nakon skoro dva i po sata, javna prezentacija Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja Grada Banjaluka.
