Kategorija: Banja Luka

Gradonačelnik Draško Stanivuković uručio je danas prva rješenja o stipendiranju učenika za školsku 2022/23. godinu, u okviru programa stipendiranja učenika i studenata, vrijednog oko 1,8 milion KM.
Mladim sugrađanima gradonačelnik je poslao poruku da Grad stoji iza njih i da ulaže u njihovo obrazovanje, kako bi oni jednog dana stečeno znanje mogli na najbolji mogući način iskoristiti za dobrobit svog grada, saopšteno je iz Gradske uprave.

“Sa ponosom mogu reći da imamo najveća ulaganja u infrastrukturne projekte za škole, najveća ulaganja u stipendije i dodatna davanja za druge potrebe naših učenika, poput odlazaka na takmičenja, gdje predstavljaju i svoj grad i Republiku”, kazao je gradonačelnik.

Anja Šobot, učenica drugog razreda Gimnazije kazala je da joj mnogo znači stipendija koju je dobila od Grada po osnovu postignutog uspjeha.

“Velika je to finansijska podrška za sve nas i možemo je iskoristiti na različite načina u skladu sa našim potrebama”, kazala je Anja.

Naime, pravo na stipendiju u tekućoj školskoj godini ostvarilo je 1.374 banjalučkih srednjoškolaca, a stipendije su dodijeljene po tri osnova – na osnovu uspjeha u školi, na osnovu socijalnog statusa i za deficitarna zanimanja.

Najviši novčani iznos predviđen je za studente koji su izabrali neke od deficitarnih zvanja, i to mjesečno od 260 KM. Stipendije koje se dodjeljuju prema socijalnom statusu i uspjehu na studiju, mjesečno iznose 150 KM.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poručili su da je na sastanku sa Savezom opština i gradova prihvaćen prijedlog da se lokalne zajednice odreknu prihoda po osnovu izdavanja rješenja za legalnost objekata, dok iz Gradske uprave Banjaluka tvrde da građani moraju platiti taksu.

U resornom ministarstvu rekli su Srni da su organ jedinice lokalne samouprave nadležan za legalizaciju objekata i Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove /RUGIPP/ dužni da izdaju dokaze potrebne za utvrđivanje legalnosti objekata bez naplaćivanja naknada ili drugih troškova.

Iz Ministarstva su podsjetili da je izmjenama i dopunama zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata definisano da RUGIPP na zahtjev lokalnih zajednica besplatno treba dostaviti ortofoto snimak, kao i potrebnu zemljišnu dokumentaciju u svrhu izdavanja rješenja o legalnosti.

“Ministarstvo se i pisanim putem obratilo RUGIPP-u 10. oktobra, u kome se tražilo da republički i drugi organi uprave podnosiocu zahtjeva ili organu koji vodi postupak legalizacije izdaju dokaze potrebne za utvrđivanje legalnosti objekata, bez naplaćivanja naknada ili drugih troškova i da o tome obavijeste svoje područne jedinice”, istakli su u resornom ministarstvu.

Iz banjalučke Gradske uprave rekli su Srni da su Banjalučani obavezni platiti samo taksu za predaju zahtjeva.

Oni tvrde da Grad od legalizacije ne ostvaruje nikakve druge prihode, te da su stranke dužne da dostave geodetski snimak i vlasničku dokumentaciju koja je prema zakonu neophodna da bi uz legalizaciju dobili i upotrebnu dozvolu kako bi objekat kasnije mogli knjižiti.

“Geodetskim snimkom identifikuje se položaj objekta na parceli i isti drugačije nije moguće utvrditi, a dok se dokaz o postojanju objekata na snimku iz 2013. godine pribavlja službeno od katastra i to je dokument koji stranke ne plaćaju”, poručili su iz Gradske uprave.

Iz ove uprave su naglasili da se, ukoliko su stranke u ranijim postupcima dostavile određenu dokumentaciju, ponovo neće tražiti osim u slučajevima kada je to u njihovom interesu – u međuvremenu riješeni imovinsko-pravni odnosi i slično.

Pojedini mediji ranije su prenijeli da najavljena besplatna legalizacija zapravo nije besplatna, te da je Banjalučanima u gradskoj administraciji rečeno da će imati troškove od čak 300 KM kako bi završili ovaj postupak.

Potražnja za stanovima radi iznajmljivanja u gradu ove godine veća je nego lani, kirije se kreću od 400 do čak 1.500 KM bez režija, a najtraženiji su stanovi manje kvadrature.
Kako za “Glas Srpske” kažu iz agencija za promet nekretnina, cijenu zakupa diktira lokacija, vrsta grijanja, uređenost stana, ali i činjenica da li je riječ o staroj ili novoj gradnji.

U agenciji “Kondo” potvrdili su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja za stanovima za iznajmljivanje.

“Traži se stan više, zaista je velika potražnja. Može se reći da je interesovanje veće nego lani, a stanove ne traže samo studenti, nego i poslovni ljudi”, rekli su ovoj agenciji. Problem je, kako ističu, što u ponudi nema dovoljno stanova.

“Klijenti najviše traže jednosobne stanove do 50 kvadrata. Sada se ispod 500 KM ne može naći neki prihvatljiv smještaj”, kazali su u “Kondu”.

Vlasnik Agencije za nekretnine “Senzor” Manojlo Popović rekao je za “Glas Srpske” da se može reći kako postoji sezona, kada se najviše traže stanovi za iznajmljivanje.

“To je period kada đacima i studentima počinje nastava. Cijene stanova zavise od lokacije, veličine, te starosti nekretnine”, rekao je Popović.

Dodao je da je najtraženija lokacija centar, ali i dijelovi grada u blizini škola i fakulteta.

“Takvih nekretnina za iznajmljivanje manjka, a najniža kirija je oko 400 KM. Cijene su slične kao lani ili su nešto više”, kazao je Popović.

Da se u Banjaluci najviše traže stanovi u blizini fakulteta i poslovnih centara, potvrdili su i u Agenciji za promet nekretnina “Binakom”.

“Izdali smo sve stanove koje su imali. Više se bavimo prodajom, koja je u ovom momentu takođe povećana, ali samo na lokacijama koje su frekventne, blizu fakulteta i poslovnih centara”, kažu u ovoj agenciji.

Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” Dragan Milanović kaže za “Glas Srpske” da, osim studenata, stanove iznajmljuju i poslovni ljudi, kojima kompanije plaćaju boravak. U Banjaluci se, kako je pojasnio, intenzivno povećava i ponuda stanova za najam, jer se dosta gradilo.

“U svakoj novoj zgradi sada postoji dio “investicijskih stanova”, koje ljudi kupuju da ih rentaju, a ne da stanuju u njima”, kazao je Milanović.

Dodao je da potražnja zavisi od perioda godine.

“Cijena je usko povezana sa ponudom i potražnjom. Kada se nešto više traži, onda i cijena raste”, rekao je Milanović te naglasio da nije došlo do velikog poskupljenja.

Objasnio je da se najviše traže mali stanovi, te da se kirije kreću od 400 do 1.500 KM, pa i više, u zavisnosti od luksuza i drugih faktora.

Studenti
Student Marko V. kaže da je stan u Banjaluci tražio duže od mjesec.

“Manji stan u Banjaluci gotovo je nemoguće naći, a cijene su otišle gore, pa se za garsonjeru bliže centru mora izdvojiti i do 500 KM bez režija”, rekao je Marko.

Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je da će u februaru 2023. biti srušen i ponovo izgrađen nezavršeni hotel „Palas“ u centru grada.
-Još pozitivnih vijesti! Prema dosadašnjoj dinamici, planovima i maksimalno uloženim naporima u posljednje dvije godine, možemo danas gotovo izvjesno reći da će rušenje, a zatim i gradnja hotela “Palas”, koja čeka od 1987. godine, početi u februaru naredne godine. Nastavljamo dalje – poručio je gradonačelnik.

Dodao je i da je ovo jedan od najizazovnijih projekata s kojim se njegova administracija susrela.

-Jedan od najizazovnijih projekata vrijednosti 75 miliona KM, sa velikim zavrzlamama oko imovinsko-pravnih odnosa, koje rješavamo pune dvije godine i u konačnosti smo uspjeli za prvi dio građevinske dozvole. Sve je spremno za februar mjesec – saopštio je Stanivuković.

Podsjećamo, ranije je najavljeno da se do idejnog rješnja došlo u saradnji s arhitektom Hanijem Rašidom i predstavnicima kompanije Cepter.

Prilikom prošlogodišnje posjete Banjoj Luci ovog poznatog svjetkosg arhitekte, najavljeno je da će izgradnjom novog hotela centar grada dobiti novi futuristički izgled jer je u planu i uređenje i proširenje cijelog prostora Trga.

Od ponedjeljka, 7. novembra biće povećan broj polazaka autobusa prema Petrićevcu kroz izmijenjenu trasu linija 13P i 12.
Naime, zbog rekonstrukcije dijela Ulice kralja Aleksandra u naselju Petrićevac došlo je do izmjene u režimu funkcionisanja gradskih linija 13 P i 12, pri čemu je dio polazaka na liniji 13P preusmjeren na Majevičku, odnosno Ljevčansku ulicu a dio polazaka je zadržan kroz Ulicu kralja Aleksandra, dok je linija 12 stavljena van funkcije usljed značajnog poklapanja polazaka i trase kroz Ljevčansku ulicu.

U međuvremenu su mještani naselja Petrićevca i Motika zatražili povećan broj polazaka na liniji 13P, te aktiviranje linije 12.

S tim u vezi, Odjeljenje za saobraćaj i puteve je izvršilo analizu unapređenja stanja, te izmijenilo rješenje kojim su polaske registrovane u okviru linije 13P preusmjerile na Majevičku, odnosno Ljevčansku ulicu, te dalje trasom do završnog stajališta.

Osim navedenog, aktivirana je linija broj 12, kojoj je izmijenjena trasa, na način dio trase linije 12 se mijenja na način da nakon stajlišta „Majevička 29“ (naselje „Žute zgrade“) trasa linije nastavlja dalje Ulicom kralja Aleksandra do stajališta „Pavlović“.

OVDJE možete pogledati izmijenjeni red vožnje sa povećanim brojem polazaka, koji će biti na snazi od 7. novembra…

Kažu da nema ništa veličanstvenije i značajnije što čovjek u svom životnom nagonu može da gradi od mostova. Danas gradimo ono što će spojiti dvije obale našeg grada, Kumsale sa Česmom, danas počinjemo da gradimo ono što naši sugrađani čekaju godinama.
Poručio je gradonačelnik Draško Staniviković iz Česme gdje je počela dugoočekivana izgradnja mosta.

Poručio je da će to biti najduži i najljepši u gradu. Biće dugačak blizu 200 metara, sa osam stubova, dvije saobraćajne trake, pješačkim stazama, te istakao kako nije bilo jednostavno riješiti imovinsko-pravne odnose.

“Čim se nešto čeka osam godina, znači nije jednostavno. Trebalo je riješiti imovinsko-pravne odnose, finansije, projekat. Nekada je lakaše naći novac, nego riješiti te imovinske odnose i svu potrebnu dokumentaciju”, rekao je on.

U planu je i nastavak gradnje puta kroz Česmu.

“Grad će u ovom dijelu grada napraviti i jednu promenadu, odnosno stazu za šetanje od mosta u Česmi do budućeg mosta, a za koju predviđeno izdvajanje od 700.000 KM iz grdaskog budžeta”, poručio je gradonačelnik.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je kako ovaj projkat pokazuje da se zajednički može dosta toga uraditi.

Prema projektno-planskoj dokumentaciji novi most u Česmi biće armirano-betonske konstrukcije temeljen na šipovima ukupne dužine 172,7 metara i širine 16 metara sa dvije saobraćajne trake, dvije pješačke staze i dvije biciklističke staze – istakao je Kostrešević.

Naveo je da je izvođač radova na navedenom projektu grupa ponuđača koju čine “Mrkonjić putevi” iz Mrkonjić Grada, “Struktura” iz Јajca i “MG Mind”, takođe iz Mrkonjić Grad.

– Rok za izvođenje radova je 36 mjeseci od dana uvođenja izvođača u radove, a vrijednost investicije 6.616.557 KM – precizirao je Kostrešević.

Iz Puteva Republike Srpske je najavljeno da će Kostrešević sutra u 11.00 časova uvesti izvođača radova u radove na izgradnji novog mosta u Česmi.

Uvođenje izvođača u radove i izjave za novinare predviđene su kod “Vitaminke” na lijevoj obali rijeke Vrbas.