Kategorija: Banja Luka

Banjalučki vatrogasci su zbog ljudske nepažnje imali tokom tekuće sezone grijanja 91 intervenciju na gašenju požara u kontejnerima, potvrdili su iz Vatrogasne brigade Banjaluka.

Kako dodaju, prošle sezone broj ovakvih intervencija je bio mnogo veći, te je bila čak 71 intervencija više.

“Tokom ove sezone grijanja, tačnije 2023/24, Vatrogasna brigada imala je ukupno 91 intervenciju na gašenju požara u kontejnerima, a ljudski faktor je bio najčešći uzrok ovih požara”, kazali su oni za “Nezavisne novine“.

Prema njihovim riječima, požara je bilo i u gradskim i u prigradskim zonama.

“Tokom prošle sezone grijanja Vatrogasna brigada imala je 162 intervencije na gašenju požara u kontejnerima”, istakli su oni.

Trajanje intervencije, kako kažu, zavisi od obima požara i broja kontejnera, a opasnost je velika kao i kod svakog požara.

Ramazan šerif mubarek olsun!✨ Unesite radost ramazana u svoj dom, sve za iftarsku sofru potražite u novom katalogu!
Ramazan šerif mubarek olsun!✨ Unesite radost ramazana u svoj dom, sve za iftarsku sofru potražite u novom katalogu!
Oglas
Linker
“Broj vatrogasaca koji izlaze na intervenciju prilikom gašenja požara je uvijek adekvatan i u skladu s procjenom dežurnog komandira voda”, objasnili su oni.

“Požari u kontejnerima su 99 odsto namjerna paljevina ili nehat”, kazali su ranije i dodali da građani svojim neodgovornim ponašanjem, odnosno istresanjem vrelog luga i žara, tačnije ostataka gorenja iz svojih peći za zagrijavanje uzrokuju požare.

Tada su istakli da se građanima daju neophodna uputstva i upozorenja na opasnosti od požara, kao i uputstva kako se ponašati u slučaju požara i kako spriječiti neželjene posljedice.

Takođe, iz Gradske uprave navode da, prema posljednjem zvaničnom popisu iz 2022. godine, na teritoriji grada, uključujući urbani i ruralni dio, ima oko 2.800 kontejnera.

“Studija upravljanja čvrstim otpadom i otpadnim vodama ulazi u završnu fazu i trebalo bi da bude okončana u maju ove godine”, kazali su oni.

Potrebno je naglasiti da je grad Banjaluka poseban akcenat stavio na zaštitu životne sredine, kao i na realizaciju aktivnosti koje se tiču smanjenja količine i nepropisnog odlaganja otpada.

S druge strane, Dragan Babić, šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno-vatrogasno-spasilačke jedinice, kaže da je nakon 20 godina osnažena Vatrogasna jedinica, te će se nastaviti aktivnosti na poboljšanju starosne strukture.

Kako dodaje, u planu je zapošljavanje dodatnih vatrogasaca, za šta će uskoro biti objavljen novi konkurs za prijem pripravnika.

“Ranije je izvršena analiza kompletnog rada Vatrogasne jedinice i Civilne zaštite, te je ustanovljeno da starosna struktura i broj vatrogasaca nisu zadovoljavajući”, rekao je on, te dodao da je početkom 2022. godine raspisan konkurs i primljeno 15 pripravnika, koji su nakon uspješne obuke postali dio Vatrogasne brigade.

“Na moj prijedlog i uz saglasnost gradonačelnika kompletna Vatrogasna brigada je dobila plaćenu pripravnost, a to je ono što je vatrogascima obaveza da 12 sati prije svoje smjene dođu na posao i da rade u slučaju neke veće intervencije”, rekao je Babić.

Ističe da je opremljenost Vatrogasne jedinice na visokom nivou.

Govoreći o planovima za naredni period, uz podmlađivanje Vatrogasne jedinice, izdvojio je i plan formiranja operativno-komunikativnog centra Banjaluka, putem kojeg bi se vršio kompletan nadzor grada u vanrednim situacijama.

“Cilj je da se organizuju velike vježbe u školama, da mi forsiramo vježbe i u slučaju požara, zemljotresa ili poplava. Takođe, školama kojima nedostaju hidrantska mreža i PP aparati nabavićemo i donirati tu opremu da bismo podigli stepen protivpožarne zaštite”, zaključio je Babić.

Ukoliko u praksi zaživi predložena izmjena dijela Regulacionog plana “Novakovići – Zapad” na području grada Banjaluka, život Žarka Milanovića i njegove porodice neće biti moguć. Kuća i objekti u kojima sada žive i imaju sve potrebne dozvole i nalaze se na svega desetak metara od ivice puta, odnosno u zaštitnom pojasu.

“Jako je loša situacija. Ovim putem dnevno prođe više od 13.000 vozila i nivo buke, zagađenja i vibracija je nepodnošljiv. Već decenijama trpimo. Sada, sa izmjenama regulacionog plana, pored moje kuće i dvorišta predviđena je isključna traka i sve će biti još gore. Po svim mogućim zakonima i pravilnicima parcela i objekti su trebali biti davno eksproprisani, jer se nalaze u zaštitnom putnom pojasu. Kada se gradio ovaj put, prema tadašnjim propisima, vršena je eksproprijacija stambenih objekata koji su se zbog ugroženosti saobraćajem nalazili na udaljenosti manjoj od 50 metara, međutim, u to vrijeme, za mog oca sveštenika, voljom tadašnje vlasti, to nije važilo”, ispričao nam je Milanović.

Svoje tvrdnje Milanović potkrepljuje dokumentacijom, između ostalog, nalazima vještaka koji su svi do jednog utvrdili da uslovi u kojima živi Milanović sa svojom porodicom nisu prihvatljivi i ozbiljno štete zdravlju.

Primjera radi, referentni nivo prosječne buke izmjeren 18. marta ove godine u noćnom periodu iznosio je u prosjeku 62,8 decibela, u ekstremnim slučajevima kretala se i preko 100 decibela, a dozvoljeni nivo buke prema kriterijumima Pravilnika o graničnim vrijednostima dozvoljava svega 50 decibela.

“Naše mišljenje daje negativnu ocjenu, odnosno konstataciju da izmjerene vrijednosti buke na predmetnoj lokaciji ne zadovoljavaju norme iz važećeg zakonskog propisa, odnosno važećeg pravilnika, kada je u pitanju uticaj buke na životnu sredinu, za lokaciju kuća Milanović Žarko”, navedeno je, između ostalog, u izvještaju mjerenja i analize emisije buke u životnoj sredini koju je uradio Master institut iz Banjaluke.

Zanimljivo je, recimo, i to da je Zakonom o javnim putevima propisano da je zaštitni pojas za magistralne puteve 20 metara, dok se objekti Milanovića evidentno nalaze na svega desetak metara od puta. Na ovom magistralnom putu dozvoljena brzina kretanja je 100 kilometara na čas, što znači da vozilo pri toj brzini pređe 28 metara u sekundi, usljed čega se stvaraju velika buka i vibracije, posebno pri kretanju teretnih vozila.

“Izmjenom dijela Regulacionog plana ‘Novakovići – Zapad’ u Banjaluci sva štetna djelovanja prema kući porodice Milanović, a koja su nesporno prikazana i pojašnjena u nalazu, samo se pojačavaju, a predviđeni objekat zvučne barijere neće ublažiti i smanjiti ta djelovanja zato što ona značajno prelaze granice dozvoljenih veličina. U smislu zakonske regulative, stambeni objekat Milanovića se nalazi oko 10 metara u zaštitnom pojasu puta, te imajući u vidu nemogućnost nove izgradnje objekata na toj razdaljini od brze saobraćajnice, logično je i zakonom propisano da se oni moraju ukloniti s ciljem bezbjednosti saobraćaja i dozvoljene brzine kretanja vozila. Na dijelu brze saobraćajnice MI-101 Banjaluka -Klašnice, gdje je dozvoljena brzina kretanja vozila 100 km/h, nema nijednog objekta koji se nalazi u zaštitnom pojasu. U cilju primjene zakonske regulative i pravila struke potrebno je izvršiti eksproprijaciju navedenih objekata, te uraditi vrlo jednostavno i funkcionalno rješenje saobraćaja za naselje Novakovići”, napisao je u svom nalazu Radomir Gatarić, vještak saobraćajne struke.

Zbog čega se ne predlaže eksproprijacija lokacije na kojoj se nalazi kuća Milanovića, iako zakon i struka kažu da to treba uraditi, pokušali smo saznati u gradu Banjaluka i JP “Putevi Republike Srpske”, međutim, na postavljena pitanja nismo dobili odgovor.

“Predloženim izmjenama regulacionog plana moja kuća ostaje praktično na ostrvu, u sredini saobraćajne petlje. Oko mene nema nigdje nikoga jer se ne može normalno spavati i živjeti, buka je nesnošljiva. Iako sam pokušavao da to ublažim zaštitnim zidom koji sam sam izgradio, nisam uspio”, rekao je Milanović.

On kaže da je pri izmjeni plana, osim njegovog, u potpunosti zanemaren i javnih interes velikog broja građana Ulice Blagoja Parovića, koji jedini u širem okruženju nemaju izlaz na magistralni put, iako se nalaze uz njega.

“Jedino logično rješenje je da se na ovoj lokaciji uklone objekti stanovanja u kojima je stanovanje neodrživo i, osim za benzinsku pumpu koja je u planu da se izgradi, obezbijedi istovremeno i saobraćajna komunikacija sa naseljem. Nadležni to ne žele, već uporno forsiraju parcijalno, nebezbjedno i generalno loše rješenje samo za potrebe hitne izgradnje benzinske pumpe i podržavaju interes samo investitora”, kazao je Milanović.

Odjeljenje za finansije saopštilo je da je Nacrt rebalansa budžeta grada za 2024. godinu u iznosu od 229.992.000 KM na javnoj raspravi.

Primjedbe, sugestije i prijedlozi mogu se dostaviti elektronski putem i-mejl adrese: primjedbebanjaluka.rs.ba, kao i poštom na adresu: Gradska uprava grada Banjaluka, Trg srpskih vladara br. 1, sa naznakom: Odjeljenje za finansije.

Naime, odbornici Skupštine grada Banjaluke usvojili su Nacrt rebalansa za 2024. godinu i uputili ga u javnu raspravu, koja će trajati do 26. marta 2024. godine.

Banjalučki vatrogasci gasili su požar u jednom od objekata trgovina “Pepco”. Kako su naveli na svojoj Facebook stranici požar je izbio juče u 15.45 na objektu u Ulici Kolokotronisa na banjalučkoj “Tržnici”.

Osim ove intervencije gasili su požar na napuštenom objektu, na sportskim terenima pored Akvane. Požar je izbio u 21.42 časova u Ulici Miše Stupara.Takođe, gasili su požar na pomoćnom objektu štale, košane, drvarnice u 4.52 časova u Gornjem Pervanu.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio je idejno rješenje za prostor kod nekadašnjeg kina „Kozara“ u ulici Sime Šolaje u centru grada.

-Na površini od 2.000m2 sa kinom i amfiteatrom na otvorenom, bogatim zelenilom i spomenikom u obliku svijeće, u sjećanje na jedan od najtežih perioda za Banjaluku, Veleizdajničkog procesa tokom kojeg su naši najumniji ljudi osuđeni na smrt samo zato što su bili Srbi, pravoslavci i pisali ćirilicom, ovaj park svjedočiće važnom istorijskom događaju za našu Banjaluku, ali i predstavljati jednu od najprepoznatljivijih ambijentalnih cjelina u našem gradu – naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.

Neposredno u blizini ovog parka nalaziće se i “Kuća Milanovića”, prvi kulturni centar koji osnivamo još od vremena bana Tise Milosavljevića, kao i park knjige sa spomenikom Kulinu banu.

-Banja Luka zahvaljujući ovim projektima postaje neprepoznatljiva i dobija jedan novi duh u ruho na koji svaki Banjalučanin može biti ponosan. Da li vam se dopada? – upitao je Stanivuković svoje pratioce na društvenim mrežama.

Zadnjih nekoliko dana građani Banjaluke svjedoci su žestokih riječi koje su uputili jedan drugom gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i predsjednik Skupštine Grada Banjaluke Ljubo Ninković.

Glavni razlog za to je neusvajanje poreza na nepokretnosti ili kako su ga brojni odbornici prozvali “poreza na bogate”. Skupština Grada Banjaluke prošle sedmice odbila je tačku koja se odnosila na utvrđivanje stope poreza na nepokretnosti čime je Grad oštećen za više od 10 miliona KM prihoda.

Nakon toga gradonačelnik Banjaluke izašao je pred javnost sa objašnjenjem da se radi o presedanu i da je riječ o klasičnoj opstrukciji Grada od strane SNSD, s obzirom da je , kako kaže, jedino ova stranka kumovala tome. Međutim, glavno pitanje je šta je zapravo porez na nepokretnost i čiji su argumenti jači.

Stanivuković objašnjava da je riječ o porezu koji ima apsolutno svaki grad.

-Prvo taj porez prema tim subjektima je minimalan , ako neko ima halu od 20.000 metara kvadratnih, on plati godišnje oko 50.000, kad podijelite to na 12 mjeseci to je kao mjesečni zakup – kaže Stanivuković i objašnjava da samo bogati to plaćaju.

-Nijedna porodica koja ima stan ili kuću od 100 kvadrata, a ima četvoro ili petoro članova ne plaća porez. To je svugdje u svijetu definisao kao progresivni porez na veću imovinu. Što više para imaš, više platiš – poručio je Stanivuković.

-Ljudi hoćete vi meni reći da neko ko ima 100.000 kvadratnih metara u poslovnim prostorima, kućama i halama ne treba da Gradu da na godišnjem nivou iznos. Neka kažu onda da su SNSD i Ljubo Ninković elitisitčka stranka, da štite bogate i hoće da Banjaluka nema 10 miliona. A porez na nepokretnosti ide u ulice, puteve, zelenilo, košenje, infrastrukturu, Centar za socijalni rad…. – ističe Stanivuković.

Na ovo Ninković poručuje da taj porez ide na “nepotrebne projekte”.Ako u tih 10 miliona idu pare za tu vodurinu kod Delte, ako imamo 500.000 za tu bronzu, a nemamo za izjednačavanje subvencija porodica koje idu u private i javne vrtiće, onda nam to ne treba. Porez na nepokretnosti mora da bude u službi građana, on to svjesno zanemaruje koliko tu fizičkih lica koji plaćaju porez na nepokretnost. Svjesno uzimate od njih i onda gradite gluposti koje nisu potrebne. To je ozbiljan problem – navodi Ninković.

Odbornici žele tačku na dnevnom redu
Međutim, sa Ninkovićem se ne slažu odbornici koalicije.

-Mi smo glasali da se ova tačka nađe na dnevnom redu. Što se tiče Ujedinjene Srpske tu nema ništa sporno. Podržaćemo ovu tačku dnevnog reda ponovo – ističe Neven Stanić odbornik iz US. Nezavisni odbornik Aleksandar Petković, kao i Saša Lazić iz NF Banjaluka zove smatraju da ne treba Grad zakidati za ova sredstva jer siromašni građani navedeni porez ne plaćaju.

– To je stavka koja se treba naći na narednom zasjedanju i to plaćaju bogati. Treba da ostane u budžetu i da Grad ne gubi novac zbog toga – rekao je Petković za BLink.