Banke u Republici Srpskoj ostvaruju rekordne profite, dok građani sve veći dio svojih primanja izdvajaju za provizije, naknade i druge troškove bankarskih usluga. Umjesto da zaradu dominantno ostvaruju od kamata na plasirane kredite, banke sve više prihoda obezbjeđuju kroz različite dodatne namete koje plaćaju njihovi klijenti.
Podaci o poslovanju pokazuju da je bankarski sektor u Republici Srpskoj tokom 2025. godine ostvario neto dobit od 266,9 miliona KM, što je za 19,7 miliona KM ili 7,97 odsto više nego godinu ranije.
Trend rasta nastavljen je i u 2026. godini, pa su banke samo za prvih šest mjeseci ostvarile neto dobit od 165,1 milion KM. Riječ je o povećanju od 23 miliona KM, odnosno 16,18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Kako piše Srpskainfo, ekonomisti upozoravaju da se sve veći dio bankarske zarade ostvaruje kroz nekamatonosne prihode, odnosno naknade za platni promet, vođenje računa, elektronsko bankarstvo i obradu kreditnih zahtjeva, čiji troškovi nerijetko prelaze i 1.000 KM.
Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da su banke prepoznale kako se kroz brojne manje, ali redovne naknade mogu ostvariti značajni prihodi.
– Banke su posredničke institucije koje bi dobit trebalo da ostvaruju prvenstveno na razlici između pasivnih kamata na depozite i aktivnih na kredite. Međutim, težište se prebacilo ka nekamatonosnim prihodima, kao što su troškovi obrade, naknade za vođenje računa i platni promet. Shvatile su da je to izuzetan način da dobro zarade – naveo je Mlinarević.
On ukazuje i na nedostatak stvarne cjenovne konkurencije među bankama, ističući da su cijene pojedinih usluga gotovo identične, što otvara sumnju u moguće dogovore na tržištu.
– Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište. Umjesto da se iscrpljuju konkurencijom i snižavaju cijene kako bi privukle klijente, banke se vode logikom: „Bolje da se dogovorimo, pa da podijelimo tržište podizanjem cijena i ostvarujemo visoke profite“. Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka. Ako su cijene kod svih iste, moralo je biti dogovaranja – upozorio je Mlinarević.
On smatra da bi Konkurencijski savjet BiH trebalo da ispita ovakvu praksu, ali i pravnu osnovanost naplate pojedinih spornih naknada.
Na problem netransparentnih troškova upozorava i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da banke klijentima ne predstavljaju dovoljno jasno stvarnu cijenu kreditnog zaduženja.
Prema njegovoj ocjeni, građani se često privlače naizgled povoljnim kreditnim uslovima, dok se značajan dio troškova nalazi u pratećim naknadama i drugim obavezama.
– Banke bi morale jasnije isticati kolika je stvarna, efektivna kamatna stopa. Međutim, one se ponašaju kao preduzeća koja objavljuju „akcijske popuste“, a prije toga podignu cijene. Privlače građane prividno povoljnim uslovima, dok u pozadini sakriju visoke prateće troškove. Dodatni nameti i takse često se u konačnici približe visini same kamatne stope koju klijent plaća – ocijenio je Stanić.
Dodatno pitanje koje opterećuje korisnike dugoročnih kredita jeste obračun euribora. Ekonomista Zoran Pavlović ranije je ukazivao na nelogičnost primjene ove evropske referentne kamatne stope u domaćim bankama, s obzirom na to da se novac za kreditne plasmane obezbjeđuje prvenstveno iz depozita građana, privrede i javnih institucija.
Zbog visokih zarada bankarskog sektora, sve češće se postavlja i pitanje opravdanosti dodatnog oporezivanja ekstraprofita.
Povoljan poreski ambijent predstavlja još jednu pogodnost za banke. Porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10 odsto, dok se dividende ne oporezuju, što omogućava da se veliki dio ostvarene dobiti prebaci matičnim bankama uz relativno mala poreska izdvajanja.
Dok zaposleni plaćaju poreze i doprinose na svoje plate, bankarski sektor ostvaruje stotine miliona maraka dobiti, a građani sve veći dio troškova njegovog poslovanja snose kroz provizije, naknade i skuplje usluge.
Komentariši