Autor: m88bogdanovic

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da Zakon o privremenom izdržavanju djece nije samo pitanje socijalne politike, već odgovornosti republičkih institucija prema djeci, čime se jasno pokazalo da se neće dozvoliti da nijedno dijete bude žrtva neodgovornosti odraslih.

“Kada roditelj ne izvršava svoju zakonsku obavezu, Vlada i Republika ne žele biti nijemi posmatrači. Teret neplaćanja alimentacije prečesto pada na roditelja koji brine o djetetu, a posljedice toga osjeti i dijete. To nije pitanje komfora, već hrane, odjeće, školovanja, liječenja i dostojanstvenog života”, istakao je premijer Minić za Srnu, povodom kampanje “Srpska te voli” u okviru koje Kabinet predsjednika Republike predstavlja prava i mjere koje danas čine sistem podrške porodici u Republici Srpskoj.

Minić je naglasio da je Zakon o privremenom izdržavanju djece izuzetno važan, jer uvodi princip da institucije Republike Srpske stoje uz dijete onda kada briga roditelja izostaje.

On je naglasio da je veoma ponosan što ovaj zakon već daje prve pozitivne efekte u praksi kao dio napora da se pomogne roditeljima i djeci koji se suočavaju sa problemom neplaćanja alimentacije.

Ovim zakonom, dodao je, koji je stupio na snagu prije dva mjeseca, uvedene su suštinske promjene u sistem izmirivanja alimentacija, u namjeri da se zaštite prava djece.

“Veoma brzo smo došli u fazu da novi zakon, kao potpuno novo pravo koje uvodimo u praksu, već daje vidljive rezultate. Kako sam informisan, širom Republike već imamo 95 riješenih zahtjeva da se alimentacija isplaćuje preko republičkog Fonda za dječiju zaštitu”, naglasio je Minić i pojasnio da je zakonom definisano da se novac doznači roditeljima iz ovog fonda, a Fond naplaćuje sredstva od onih koji izbjegavaju svoju roditeljsku obavezu.

On je pojasnio da svi moraju biti svjesni da donošenje zakona samo po sebi nije dovoljno, jer zakon vrijedi onoliko koliko se efikasno i pravedno primjenjuje.

“Naša obaveza je da obezbijedimo da pomoć do djece zaista stigne na vrijeme, bez nepotrebnog čekanja i administrativnih prepreka. Ovo nije pomoć roditelju, već zaštita prava djeteta i tu ne smije biti političkih podjela, jer kad je riječ o djeci tu moramo imati konsenzus.

Ako želimo društvo koje je pravedno, onda moramo pokazati da smo spremni zaštititi one koji to sami ne mogu. Država koja brine o djeci ne daje milostinju, već ispunjava svoju osnovnu društvenu i moralnu obavezu”, poručio je Minić.

Na kraju, naglasio je predsjednik Vlade Srpske, iza svakog zakona stoje stvarni ljudi i stvarni životi i zato će se uspjeh ovog zakona mjeriti ne brojem članova i stavova, već brojem djece kojoj je omogućeno da odrastaju sigurnije, dostojanstvenije i bez tereta koji nikada nije trebalo ni da nose zbog neogovornog odnosa jednog od roditelja.

“Naš zadatak je da njihova prava budu zaštićena u potpunosti i da nikada više ne razmišljaju o tome hoće li uspjeti da ostvare svoje pravo, da li će danas imati šta da jedu, kupe igračku, knjigu, školsku torbu, jer ništa od toga ne može čekati na neodgovornog roditelja”, istakao je Minić.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najveća zabluda predstavljati Republiku Srpsku kao problem BiH, naglasivši da je ona jedini ustavobranitelj dejtonske BiH iako mnogima to nije jasno ili odlučuju da to ignorišu.

BiH, kaže on, mora da prihvati ono što jeste, umjesto da stalno pokušava da postane nešto drugo, navodeći da nije ni unitarna ni jednonacionalna država, već složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda, sviđalo se to nekome ili ne.

“Uspješne složene države ne počivaju na nametanju političke vizije jednih nad drugima, nego na sposobnosti da se međusobno uvažavaju i da ono o čemu se ne slažu rješavaju dogovorom. Zato stalno ističem paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao osnovne principe funkcionalne BiH kao federalne države”, naglasio je Karan.

On je rekao da problem BiH nije njena složenost, nego nastojanja političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice da se ta složenost poništi.

Karan je ukazao da su političke krize i nastale zbog posmatranja konstitutivnosti naroda, entitetske nadležnosti i njihovih mehanizama zaštite kao smetnje koju treba ukloniti.

“Od nas zavisi u kojoj ćemo grupi biti. Formula postoji i zapisana je u Dejtonskom sporazumu. Potrebna je politička zrelost da svi prihvate paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao činjenicu, te da BiH može funkcionisati samo kao zajednica u kojoj niko ne pokušava da dominira nad drugim”, rekao je Karan za Glas Srpske.

On je naveo da će buduća vlast imati obavezu prema narodu Republike Srpske da očuva institucionalni kapacitet i njenu političku stabilnost, te da nastavi rad na njenom ekonomskom jačanju i međunarodnom pozicioniranju.

Karan je rekao da institucije i Dejtonski sporazum nisu samo osnov stabilnosti Republike Srpske nego i jedini održiv osnov stabilnosti cijele BiH.

“Iza nas je period velikih političkih i institucionalnih pritisaka i upravo se u takvim okolnostima pokazalo koliko je važno da Republika Srpska ima stabilne institucije koje redovno izvršavaju svoje ustavne nadležnosti”, istakao je Karan.

On je dodao da su takve institucije najbolja garancija da Srpska može da štiti svoje interese bez obzira na to odakle izazovi dolaze.

Istakao je da izazovi neće nestati, jer je suštinski politički spor u BiH spor između dva koncepta, federalnog, na kojem je zasnovan Dejtonski sporazum, i unitarnog, koji teži koncentraciji moći i odlučivanja u Sarajevu.

“Naš odgovor je politika odgovornosti, odbrane ustava i Dejtona, jer znamo šta su naši interesi, šta su naše dejtonske nadležnosti i gdje su ustavne granice preko kojih se ne može ići”, rekao je Karan.

Podsjetio je da je Dejton uspostavio sistem u kojem niko ne može da bude preglasan i u kojem je dogovor preduslov funkcionisanja, da njegova suština počiva na tri principa funkcionalne federalne države, paritetu, konsenzusu i jasnoj podjeli nadležnosti.

“Na takav akt su pristala sva tri konstitutivna naroda i njime su uspostavljeni mehanizmi zaštite i naroda i entiteta. Dejton nema alternativu ako želimo stabilnu i održivu BiH. Pitanje je postoji li spremnost svih aktera da ga zaista primjenjuju, a ne da iz njega uzimaju samo ono što im politički odgovara”, rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, kada Republika Srpska brani svoje nadležnosti, traži poštovanje pravila na koja su svi pristali i koja su donijela mir.

“Do nas je da na tome istrajemo, ali je i do drugih u BiH, kao i međunarodnih aktera, da prihvate da se trajna stabilnost ne može graditi na nametanju, već samo na dogovoru”, naveo je Karan.

Odgovarajući na pitanje o intervencionizmu od strane visokih predstavnika koji je mahom vodio ka unitarizaciji BiH i poništavanju odluka stranaca koje su nastala kao posljedica primjene tzv. bonskih ovlašćenja, Karan je naveo da poništavanje tih akata treba biti institucionalan, pravno utemeljen i odgovoran proces.

On je naveo da su takozvana bonska ovlašćenja korišćena za nametanje zakona, smjene izabranih funkcionera i suštinsku prekompoziciju ustavom utvrđenih nadležnosti, pa se došlo u situaciju da je ustavna struktura BiH značajno mijenjana bez formalne promjene Ustava.

“Naš stav je da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja, a Ustav BiH jasno određuje ko donosi zakone. Suverenitet u BiH pripada narodu i entitetima, a ne stranom činiocu koji se postavlja iznad ustavnog poretka”, pojasnio je Karan.

Na pitanje da li Srpska ide u pravom smjeru na spoljnopolitičkom planu, Karan je ocijenio na ona danas vodi vrlo aktivnu i prepoznatljivu politiku međunarodnog pozicioniranja kroz razgovor na osnovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.

On je istakao da Republika Srpska razgovara i gradi partnerstva gdje postoji zajednički interes, dok istovremeno jasno i argumentovano štititi svoju ustavnu poziciju i pravo na svoj glas.

Ukazao je na važnost kontakata koje predsjednik Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ostvaruju sa međunarodnim partnerima.

“Kada se razgovor oslobodi predrasuda, otvara se prostor da se čuju i argumenti koji su godinama bili potiskivani”, zaključio je Karan.

U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljena je Odluka o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića za sve nivoe neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini na opštim izborima 2026. godine, i ništa ne bi bilo sporno da na glasačkim listićima nema ozbiljnih pravopisnih grešaka.

Recimo, u naslovu glasačkog listića piše “kandidatska листа”, što znači da su pomiješane latinica i ćirilica.

“To nije do nas. To je do Centralne izborne komisije. Oni su nam preko Sekretarijata poslali materijal i mi na njega ne smijemo imati intervencije. Grešku sam vidio, ali nismo smjeli intervenisati”, rekao je za “Nezavisne novine” Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”.

Kako će se glasati za Predsjedništvo BiH i parlamente

Kada je riječ o samoj odluci koja je objavljena u “Službenom glasniku”, u njoj se detaljno navode i objašnjavaju izgled glasačkog listića i kako glasati. Recimo, za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske treba popuniti kružić ispred samo jednog kandidata.

“Možete glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne za oba”, navodi se u napomeni uz glasački listić za člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.

Kod glasanja za parlamente, odnosno Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalnu skupštinu birači će moći glasati samo za jednu političku partiju, koaliciju ili nezavisnog kandidata, s tim da će moći dati do maksimalno tri preferencijalna glasa i kandidatima. To znači ako neko glasa za X političku partiju u drugoj koloni će moći obojiti do tri kružića ispred brojeva, s tim da ti brojevi označavaju poziciju na kandidatskoj listi koja će doći uz glasački listić.

Objavljeno i uputstvo za skeniranje glasačkih listića

U uputstvu koje je objavljeno navedeno je i kako se skenira glasački listić. Nakon što se glasa, odnosno oboje kružići na glasačkim listićima, potrebno je “zaštititi” taj listić na način da se okrene prema dolje da se ne vide imena kandidata, zatim se svaki glasački listić ubacuje pojedinačno u prednji okvir skenera i nakon toga se prate uputstva na ekranu skenera.

Šta donose nove tehnologije na izborima 2026.

Podsjećanja radi, na ovim izborima prvi put glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To podrazumijeva da će se na biračkim mjestima koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri koji će skenirati glasačke listiće, odnosno koji će na kraju služiti kao glasačka kutija.

Postupak glasanja takođe će biti znatno drugačiji nego ranije. Prilikom dolaska na biračko mjesto birač će se identifikovati otiskom prsta, a nakon što uređaj za biometriju očita podatke izbaciće slip koji će taj birač morati potpisati. Ranije potpisivanje biračkih spiskova nakon identifikacije odlazi u prošlost.

Poslije toga birač će dobiti birački materijal, odnosno kandidatske liste i dva ili tri dodatna listića (u zavisnosti od toga da li glasa u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj), na kojima će glasati za parlamente.

To u praksi znači da će glasač u Republici Srpskoj dobiti šest listića, na jednom će glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH, na drugom za predsjednika Republike Srpske, a na druga dva će glasati za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske, s tim da će uz ta dva listića za glasanje za parlamente doći i kandidatske liste koje će praktično biti samo informativne. U Federaciji BiH birači će dobiti sedam listića jer oni biraju tri parlamenta i člana Predsjedništva BiH.